sexta-feira, 26 de agosto de 2016

PNTL DIZMENTE INVOLVE ASALTA REZIDÉNSIA L-7


Komandante Jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), Komisáriu Julio Hornay dizmente katak, membru PNTL involve iha kazu asalta rezidénsia veteranu Cornelio Gama ‘L-7’ no Kiak nian iha Fatuhada, iha 20 de Agostu 2016.

“PNTL la involve, ne’e la’os ha’u mak hateten, Sr. L-4 rasik mak hateten mai ha’u katak, momentu ne’ebá ita nia membru PNTL ba duni iha ne’ebá, maibé sira hateten ba familia L-7 katak, sira iha servisu mak ba halo seguransa,” informa Julio Hornay ba jornalista sira iha Palácio Prezidénsia Aitarak Laran Dili, Kinta (25/06).

Maibé Julio Hornay dehan, kazu ida ne’e, Jeneral Lere Anan Timur ko’alia ona, entaun nia la repete fila fali saida mak Lere hateten ona.

Julio Hornay hatutan katak, prosesu mak sei determina buat hotu, sé mak sala no sé mak lós, tanba desizaun ne’e, tenki tuir prosesu investigasaun.

Alénde ne’e, Komisáriu Julio Hornay, informa katak, nia ho Segundu Komandante PNTL, Komisáriu Faustino hasoru malu ho PR Taur Matan Ruak hodi informa kona-ba situasaun jeral iha Timor laran tomak.

Julio Hornay afirma, iha sorumutu ne’e, PR Taur Matan Ruak ko’alia kona-ba servisu Polisia nian durante ne’e.

“Prezidenti Repúblika hato’o informasaun katak, durante nia vizita ba Suku sira iha Munisípiu, povu apresia ba servisu polisia ninian. Depois ami sei hato’o fila fali ba nia Komandante sira, para servisu maka’as, asegura ita nia povu no ita rai iha fatin ne’ebé sira servisu,” katak Julio Hornay.

La tolera ona membrus kriminozu

Nune’e mós, Komandu Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL), la tolera ona membrus PNTL kriminozu iha instituisaun laran.

Hatán kona-ba oinsa atu evita problema entre membru PNTL ho F-FDTL labele baku malu tan iha futuru, Komandante Jeral PNTL, Komisáriu Julio Hornay dehan, sé mak halo problema, tenki simu konsikuensia.

“Sé ajente ka soldadu ida hakarak koko nafatin atu baku malu, nia prontu atu simu konsikuensia rua, kriminal nia simu desizaun husi tribunal, disiplinar, nia simu iha prosesu disiplinar, Komandu sei la tolera ona,” dehan Julio Hornay ba jornalista sira iha Palácio Prezidénsia Aitarak Laran Dili, Kinta (25/08).

Nia hatutan katak, Komandu PNTL agora laiha toleransia ona, komete krime dala ida, simu kedas nia prosesu.

Júlio Hornay dehan tan katak, laiha ema ida atu ses husi prosesu, sé mak brani hatudu atetudi infrasaun kriminal ka infrasaun disiplinar, Komandu sei la tolera, tenki simu konsikuensia.

Julio Hornay relata, prosesu ba akontesementu sira ne’ebé akontese iha Laulara membru Polisia baku membru F-FDTL, Ainaro no Bobonaro ne’e, prosesu la’o hela.

Julio Hornay esklarese, investigasaun konjunta ne’e, halo husi F-FDTL no PNTL, maibé prosesu sei la’o hela.

“Ita hein sira nia prosesu ne’e remata, ita hein mós prosesu kriminal ne’ebé aprezenta tiha ona ba Ministériu Públiku, para depois ita foti desizaun ne’ebé mak justu ba aktus ne’ebé membru sira ne’e komete,” afirma Julio Hornay.cos

Jornal Nacional

SEI LA TOLERA BAKU MEMBRU F-FDTL


Chefe Estadu Maior Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Maijor General Lere Anan Timur bolu atensaun ba sidadaun hotu no mos ba membru Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) karik ba oin kontinua baku membru F-FDTL sei laiha toleransia tan.

“Ha’u hasai ona diretiva ida ba sese deit mak kontinua baku Forsas, tantu ha’u nia forsa buka hodi kaer, ba lalehan mos kaer, tasi laran mos ba ne’ebe deit buka hodi kaer lori ba kompetente hodi halo investigasaun,” afirma, Lere Anan Timur ba Jornalista iha Kuartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada – Dili, Kinta (25/08/2016).

Nia dehan, konaba kazu membru PNTL baku membru F-FDTL akontese fulan hirak liu ba iha Laulara, Suai no Maliana ne’e nia parte lamenta ho asaun ne’ebe refere.

Tanba ne’e Lere hateten, ba kazu sira ne’e hotu tenke halo investigasaun klean nune’e bele hatene lolos motivu husi kazu sira ne’e. Nomos  labele repete hahalok refere iha futuru mai.

Asaun hasoru L-7 prosesu investigasaun

Chefe Estadu Maior Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Maijor Jeneral Lere Anan Timur hatete, asaun oknum F-FDTL serku serku rezidensia veteranu eis komandante rejiaun III, Cornelio Gama L-7 semana kotuk iha loron 20 Agostu, iha ona prosesu investigasaun.

“Sala ne’ebe oknum forsa armada sira halo iha ona prosesu investigasaun hodi hatene sala ne’e to’o iha ne’ebe. Tamba saida sira tama ema nia uma, se laiha autorizasaun ne’e sala ona,”hateten Lere. Eus

Jornal Nacional

KAZU ASALTU REZIDENSIA L-7, GOVERNU HEIN REZULTADU INVESTIGASAUN


Governu hein rezultadu investigasaun  husi Komando F-FDTL ba  kazu asaltu rezidensia Veteranus Cornelio Gama ‘L-7’  husi elementu Falintil Forsa Defeza Timor-Leste ho elementu husi Polisia Nasional Timor-Leste, iha loron Sabadu (20/8/2016) liu ba.

“Ha’u hanoin kazu ne’e señor Jeneral hanesan Xefi Estadu Maior  nia maka hanesan Komandante ba forsa sira,  buka  ona informasaun,  buka investiga depois nia rezultadu investigasaun maka  ita foin dehan asalta ruma ka indisius  krimi ka infrasaun krimi ruma ne’e kuandu investigasaun konklui ona maka   ita bele halo konkluzaun. Ne’ebé  ha’u labele halo komentariu katak,   ne’e se maka sala se maka los, ne’e kompete ba Jeneral,   tanba  iha forsa laran mos  iha Dirasaun Inspeksaun Jeral  para depois halo investigasaun intermus forsa ruma  halo infrasaun disiplinar ka kazu ruma akontese,”esplika Ministru Defeza Cirilo Cristovão, ba jornalista iha Ministeriu Finansas, Kinta (25/08).

“Ita presiza halo investigasaun para hatene, kuandu  investigasaun hotu tiha maka  ita halo konkluzaun lae,   la respeita ka,  maibe ba ha’u  hanoin ne’e laos la respeita,     ne’e   ita nia funu nain,  ita nia Falintil  ita nia heroi sira sempre hetan respeitu, ida rua  ninia  hahalok  ital abele jeneraliza  katak, ita ninia membru F-FDTL la respeitu,”dehan  Cirilio Cristovão.avi 

Jornal Nacional

ALIN LAEK: TENKI KRIA LEI ESPESIAL BA VETERANUS


Eis Gerilleriu Frente Armada Libertasaun Nasional Timor-Leste (FALINTIL) atual Komisáriu Komisaun Homenajen (KH), Custódio Belo “Alin La’ek” ejiji ba órgaun soberanu sira Timor-Leste (TL) tenki kria lei espesial ida, ne’ebé bele asegura direitu, liberdade no seguransa veteranus sira nian, atu nune’e ema ida labele tula liman ba veteranus.

“Relasiona ho akontesimentu oknum Polisia Nasional Timor Lorosa’e (PNTL) no FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) balun ne’ebé aserku rezidénsia eis Komandante Gerilleriu rejiaun III, veteranu Cornelio Gama “L-7” iha suku Fatuhada, hanesan veteranus ha’u husu ba órgaun soberanu sira loloos ne’e tenki tau lei espesial ida mai ami veteranus sira, para ema labele tau liman ba ami,” deklara Alin Laek ba JN-Diário iha ninia knaar fatin (25/08/2016), Caicoli Díli.

Alin Laek dehan, veteranus ne’e laiha lei espesial ida ne’ebé atu asegura sira nia moris, wainhira sira reforma entaun ema hotu sei la respeita ona veteranu sira.

“Ami veteranus sira ne’e lei la asegura ami, tanba depois de ami simu reforma ami sente oan kiak total, nune’e sé iha liur maka ema tau liman ba ami veteranus sira, ami atu kesar tan ba sé, ne’ebé ami ne’e hanesan ai-tahan ida kuandu uluk ami sei matak belit ba iha ai-huun, maibé tanba ai-tahan tasak ona tenki monu ona ba rai, nune’e laiha oportunidade atu fila-fali ba huun,” nia dehan.

Nia esplika, nu’udar veteranus konsidera katak veteranu sira ne’ebé uluk luta to’o tinan 24 ne’e sente inseguru, tanba oknum F-FDTL no PNTL maka aserku fali eis FALINTIL ida ninia rezidénsia.

“Tanba iha 20 de Agostu 1975 ita nia gerilleiru sira liu husi Frente Armada Libertasaun Nasional Timor-Leste (FALINTIL) hotu-hotu rezisti hodi kaer kilat hodi luta ba Timor ninia independénsia, maibé iha loron espesial ida ne’e oknum F-FDTL no PNTL balun aserku fali rezidénsia eis gerilleiru “L-7” ninian,” Prezidenti Komisaun Homenajen ne’e fundamenta.

Alin Laek mós husu ba instituisaun rua tenki hasai membru sira ne’ebé mak involve iha kazu aserku rezidénsia L-7 nian. Tanba dehan Alin Laek, tuir loloos kazu ne’e tenki dependente orden komandu ninia, maibé pelo kontrariu, tuir informasaun ne’ebé maka iha katak komandu F-FDTL no PNTL laiha koñesementu ba asaun aserku ne’e.

Nune’e tenik Alin Laek, ema ida ne’ebé maka toma inisiativa individual ne’e la merese atu tama ba instituisaun Estadu ninian.

“Tanba ema ne’ebé hili ona dalan ba parte seguransa ninian hanesan PNTL no F-FDTL nia iha obrigasaun atu defende povu no nasaun, nune’e agora sira maka ataka fali ne’e tenki responsabiliza ba asaun ne’e, nune’e sira nia moral no orden seguransa ninian ne’e iha ne’ebé maka sira tama armadu hodi aserka ema nia rezidénsia arbiru hanesan ne’e,” tenik Alin La’ek.

Komisáriu Komisaun Homenajen ne’e fundamenta katak, Ministériu Defeza (MD) tenki foti desizaun hasai kedas ema sira ne’e iha instituisaun PNTL no F-FDTL, tanba aserka ema nia rezidénsia laiha orden, nune’e sé komandu no karik sé-sé de’it maka haruka oknum sira ne’e tenki hatuun medidas administrativa ba ema ne’e, hodi tau fali ema seluk.ves

Jornal Nacional

Respeita Defisiénsia Sira


DILI, (ANTIL) – Jacinto Gusmão nu’udar ema ho defisiénsia matan husu ba sosiedade atu respeita no labele halo diskriminasaun ba sira.

”Ema sempre hatete ami matan aat, ain kle’uk no la-vale iha komunidade nia le’et”, Jacinto haktuir ba ANTIL iha Jardim 5 de Maiu Kolmera, Dili, Kinta (25/8) bainhira partisipa marsa kontra asédiu seksuál iha fatin públiku.

Mezmu ho kondisaun defisiente, Jacinto lakohi lakon oportunidade hodi partisipa marsa, atu hato’o sira-nian aspirasaun nu’udar sidadaun.

”Marsa ida-ne’e hafanun ukun nain sira, atu haree direitu ema ho defisiénsia no oinsá hadook ami hosi asédiu seksuál”, nia dehan. Liu-hosi organizasaun ema ho defisiénsia matan, Jacinto husu ba estadu no organizasaun relevante, atu kontinua halo sensibilizasaun iha sosiedade nia le’et atu respeita ema ho defisiénsia sira.

Objetivu hosi marsa ne’e, atu promove “Dili ne’ebé Seguru”, no hasa’e koñesimentu kona-bá problema boot asédiu, ne’ebé dala barak sofre hosi feto no grupu vulnerável sira.

Eventu ne’e organiza hosi UN Women, Rede Feto, CODIVA, Hatutan, Asosiasaun Mane Kontra Violensia, NGO Patria, FOKUPERS, ALOLA, PRADET, Fundasaun Ázia, no hetan suporta hosi Embaixada Austrália, Embaixada Estadus Unidos no mos Uniaun Europeia, Ajénsia ONU nian hanesan UNFPA, Komisaun Direitus Umanus ONU, Klinika Bairro Pite, no mos grupu sira seluk tan. (jornalista: Rita Almeida)

Foto: UN Woman ho ninia parseiru sira, Kinta, (25/8) organiza marsa hodi promove “Dili ne’ebé Seguru”, no hasa’e koñesimentu kona-bá problema asédiu. Foto ANTIL/Rita Almeida

Prinsípiu Konstituisaun La’ós Hakerek De’it


DILI, (ANTIL) – Prinsípiu fundamentál ne’ebé komunga iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) la’ós hakerek de’it, maibé tau prátika.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Aderito Hugo da Costa iha Sentru Konvensaun Díli, foin lalais ne’e hatutan, estadu tau atensaun ba foinsa’e atu kapasita-án no aproveita oportunidade atu prense komprímisiu ne’ebé estadu fó iha konstituisaun.

Prátika demokrásia teste ona iha eleisaun, maske situsaun krize maibé, TL hala’o eleisaun ida krédivel no hetan sertifikasaun hosi organizaun internasionál sira ne’ebé mai halo observasaun.

Situsaun ne’e, tuir nia, TL konsege rezolve  problema iha tempu badak maske organizaun internasionál halo projesaun katak situasaun ne’e bele rezolve iha tempu naruk.

“Iha tinan 14 ita nia indepedénsia, ita labele halo buat hotu, ita enfrenta teste sira ne’e la’ós kontribui de’it hosi ita rasik, maibé mai mós hosi ema seluk ba sira nia ajenda”, Aderito realsa.

Timor-oan komesa matenek tanba, desde inísiu sira matenek duni hodi liberta povu ida ne’e. Ho nune’e nia husu ba foinsa’e atu agradese ita nia lider no fundadór nasaun sira.

”Ita agradese ba ita nia fundadór nasaun sira, ita nia lider ne’ebé tau kompromisu a’as ba atu salva guarda obra sagrada ne’ebé éroi sira tau hela”, afirma. (jornalista: Rafy Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: Kapa Konstituisaun RDTL

Prezidente da Repúblika Kondekora Don Carlos Filipe Ximenes Belo


Prezidente da Repúblika (PR), Taur Matan Ruak entrega prémiu Grande Colar “Ordem de Timor-Leste” nu’udar kondekorasaun aas liu hotu nasaun ne’e nian ba Amu-Bispu Don Carlos Filipe Ximenes Belo.

Taur Matan Ruak iha nia diskursu hateten Don Carlos hanesan ezemplu ida kona-ba espíritu Dedikasaun Tomak, Sakrifísiu no Valór hodi serbisu maka’as lapara atu garante povu timoroan nia direitu ba autodeterminasaun no hanesan defensór boot ida ba Direitus Umanus durante luta libertasaun nasionál.

“Don Ximenes Belo nunka lakon nia aten-barani, mezmu iha momentu susar liu iha ita-nia Istória. Nia nunka baruk atu fó sai ba mundu tomak kona-ba hahalok violénsia ne’ebé akontese iha Timor-Leste, hodi halo apelu ba liberdade Nasaun ida-ne’e nian no ba pás ba ita-nia Povu,” Taur hato’o kestaun ne’e iha nia diskursu, iha palasiu prezidente Nicolau Lobato, Aitarak laran, Díli, Sesta-Feira (26/08/2016).

Eis Guerilleiru ne’e dehan ho sakrifísiu Don Carlos nian hodi fó sai situasaun difísil ne’ebé timoroan sira hasoru ba mundu internasional maka to’o ikus justísa manan iha Timor-Leste nia luta.

Hodi povu Timor-Leste tomak, Taur Matan Ruak entrega Colar “Ordem de Timor-Leste” hodi kondekora Don Carlos hanesan aktus ne’e agradesementu povu Timor nian ba dedikasaun relijioju (Don Carlos).

Iha fatin hanesan Don Carlos Filipe Ximenes Belo hato’o agradese ba Prezidente Repúblika tanba bele oferese ona Medalla Grande Colar Timor-Leste.

“Ha’u agradese ba Sr. Prezidente ne’ebé ho laran luak haraik ona prémiu ida ne’e mai atan ha’u atu simu. Hau simu Medalla nee hodi povu nia naran hanesan wainhira hau simu Nobel da Paz. Tamba, Povu maka luta, povu maka sofre no povu maka mate,” Don Carlos hato’o liafuan ne’e bainhira hato’o diskursu iha seremonia entrega Prémiu iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Aitarak Laran, Díli.

Amu-Bispu Don Carlos Nia ezemplu bele sai nu’udar fonte inspirasaun ba jerasaun oinmai kona-ba oinsá atu dedika ita-nia moris ba ema kiak sira, ba ema kbiit-laek sira no mós ba ema iha terus laran.(Efrem)

Matadalan

Kerry Galhos Mehi ba Jogus Olímpikus 2020


Ha’u mós hakarak tebe-tebes tinan oin iha SEA Games, atu kompete hodi reprezenta Timor. Ha’u-nia mehi boot liu maka bele kompete iha jogus olímpikus iha tinan 2020 mai.

Kulit morena originál timoroan. Fu’uk la dun been, ho hahalok ne’ebé simples. Nia kaer prinsípiu disiplina ho determinasaun ne’ebé ás. Nia maka Kerry Pither Cristalina Galhos (Kerry Galhos), hanesan atleta tenista timoroan dahuluk ne’ebé hetan bolsa estudu hodi treinu no eskola ihaNational Collegiate Athletic Association (NCAA) iha Estadus Unidus Amérika (EUA).

Kerry ne’ebé oras ne’e daudaun kompleta ona tinan 21 ne’e haktuir katak, prosesu antes nia to’o iha Amérika maka uluk liu nia treina iha Timor durante tinan tolu (3) iha Liceu. Hafoin ida ne’e, treinador voluntáriu ida mai hosi Austrália ho naran Ged Rapkins no serbisu hamutuk ho Federasaun Tenis Timor-Leste (FETTIL) durante semana ida (1).

Ho kapasidade ne’ebé nia iha, atrai mós voluntáriu Australianu ne’e nia atensaun, hodi husu ba Kerry rasik ho nia família katak nia hakarak ajuda hodi lori nia ba treina iha Austrália no mós eskola (Akaba Ensinu Sekundária Iha Ne’ebá). Antes ba Austrália Armando da Costa hanesan ninia treinador, no liu hosi servisu hamutuk ne’ebé hala’o hosi FETTIL, ho treinador voluntáriu hosi Australia ne’e, Kerry konsege ba Austrália, no família Rapkins maka tau matan ba nia.

Nia dehan katak, antes ba iha rai liur, nia iha tiha ona prestasaun di’ak bainhira sei iha idade tinan 13,  ne’ebé bele joga kontra senior sira no sai vensedora ba kompetisaun barak iha rai laran.

“Kuandu ha’u sei tinan 13 reprezenta Timor iha Arafura Games, no hetan terseiru lugar iha kategoriasingle, no segundu lugar iha double. Depois de ida ne’e, ha’u mós ba iha Austrália kompete iha Brisbane durante tina tolu (3), no dala barak mós sai vensedora iha kompetisaun sira ne’ebé ha’u tuir ba,” dehan Kerry ba Matadalan iha Largo Lesidere, Tersa (01/08/2016).

La’os ne’e de’it, iha Amérika fatin ne’ebé nia aprende no treina ba, dau-daun ne’e mós hatudu rezultadu di’ak. ‘”Ha’u ho kolega konsege lori ami nia team manan Southland conference ba primeira vez. Agora dau-dauk ami manan dala rua ona. Semester kotuk ami ba joga iha torneu nasionál hasoru koléjiu sira hotu ne’ebé level as iha Amrérica, no ami lakon iha ronde primeiru kontra ekipaStanford University ne’ebé maka sai hanesan vensedor ba torneiu ne’e tomak,” haktuir nia.

Ho prestasaun no esforsu ne’ebé maka nia iha, ba Timor-Leste nia dehan katak, sente onra bo’ot ida sekarik nia bele reprezenta Timor. Tanba federasaun tenis Timor nian foin maka envolve iha ASEAN Tenis Federation iha fulan rua (2) liu ba kotuk. Ne’eduni, agora fó oportunidade mai tenista Timor-oan sira hodi bele kompete iha mundu internasionál.  “Ha’u mós hakarak teb-tebes tinan oin iha SEA Games, atu kompete hodi reprezenta Timor. No ha’u nia mehi bo’ot liu maka bele kompete iha jogus olímpikus iha tinan 2020 mai,” nia haktuir.

Kona-ba apoiu ruma ne’ebé durante ne’e nia hetan maka, iha tinan 2012 bainhira ba iha Xina ho Indonézia Governu fó ajuda uituan, no mós hosi Federasaun Tenis nian, maibé maioria ne’e família maka responsabiliza hotu.

Tan ne’e nia dehan mós katak, atu sai ema susesu ida, la ses mós hosi apoiu família nian, no buat ne’ebé Kerry nia família halo ba nia durante ne’e bo’ot teb-tebes. Nia haktuir katak, sekarik iha mehi atu sai desportista iha modalidade sa’ida de’it, bainhira la konta ho família nia apoiu sei labele akontese buat ruma.

“Ba ha’u durante tinan sia (9), no agora 21 anos ona sekarik família la suporta ha’u maka sei la to’o ohin loron. Família nia favor, no ajuda sira bainhira ami hasoru dezafiu ruma, sira sempre buka meius hodi rezolve atu ha’u bele realiza ha’u nia mehi ne’e,” nia dehan.

Aifuan domin hosi João Luciano Galhos, no Maria Castro Galhos ne’e konfesa tan katak, nia pai fanátiku desportu teb-tebes, no gosta liu boxin. Sira nia família tomak gosta hotu desportu. Nia alin mane ida hanesan boxista, ida tuir fali mós futebolista, no ida tan fali agora joga badminton.

Hanesan fanátiku ba desportu, nia pai mós sai hanesan motivador ida ba nia, no sempre hanorin tau disiplina ne’ebé as dezde nia sei ki’ik to’o agora. “Pai dehan, sé ha’u hili tenista, ha’u tenki fó ulun duni, serbisu maka’as, iha determinasaun atu nune’e bele hetan rezultadu ne’ebé maka di’ak,” nia haktuir.

Atleta ne’ebé sai hanesan inspirador ba nia maka atleta tenista Serena Wiliams ne’ebé mai hosi sidade ida iha Amerika ne’eba. no sempre relasaun ho violensia no ki’ak. Maske nia iha situasaun ida ne’e, to’o ohin loron sai worl numberone tenis players. Agora nia kompete iha jogus olimpikus, nia titlu barak tebes. Nia maka sai hanesan inspiradora ba Kerry hodi hakarak sai tenista profesional.

Kona-ba progressu desportu iha rai laran, liu-liu tenis nian, nia hateten katak, iha mudansa duni maske uituan hanesan, Liga Futebol Amadora (LFA), iha parte futebol ninian, no iha tenis nian mós kada tinan iha kompetisaun ida-rua ne’ebé hanesan pasu ki’ik ida atu nune’e bele atinji mehi bo’ot iha futuru. Ne’eduni, presiza iha kompetisaun barak liu tan.

Nia dehan, dala barak ita sempre rona ema ko’alia katak, joven maka futuru nasaun nian, no nia rasik lakoi atu liafuan sira ne’e sai hanesan símbolu de’it ba joven ho labarik sira iha Timor, no iha ne’ebé de’it. “Ha’u hakarak jovens sira enxe sira nia vida jovens nian atividade ho atividades ne’ebé maka pozitivu, no bele fó benefísiu ba sira nia futuru. Ba ha’u eskola ne’e importante tebes,”

Estudante iha Texas A & M Corpus Christi EUA ne’ebé tur iha semester neen (6), ne’e mós sujere ba maluk jovens, no labarik sira katak sé iha mehi no poténsia iha área ruma, atu realiza mehi ne’e hodi buka dalan. Ba nia disiplina ho determinasaun hanesan lala’ok ida hodi realiza nia mehi. (Jon/Mj1)

Matadalan

PR TAUR IHA KOMPETENSIA VETA LPV - LERE: LPV INJUSTISA BO’OT BA VETERANUS


Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak, iha kompetensia Konstitusional atu veta lei pensaun vitalisia (LPV). Maske nune’e, lei antireior LPV vigora nafatin.

Membru Parlamentu Nasional (PN) husi Bankada FRETILIN, Manuel Castro ho membru Bankada CNRT, Arão Noe de Jesus  hateten, PN iha dever diskuti nafatin LPV no hein deit Deputadu sira resesu hotu komisaun A bele lori ona ba plenaria.

“PR hakarak promulga bele promulga, sei la lakohi promulga hakarak veta ida ne’e dever PR nian,”  hateten Deputadu Manuel Castro ho Deputadu Arão Noe de Jesus, ba jornalista  iha PN, Kinta (25/08/2016).

Manuel Castro hateten, PR Taur tetu didiak tiha ona konsekuensia  hotu, hodi hola desizaun atu veta LPV, tanba PR nudar aman ba nasaun ne’ebé povu hotu fo konfiansa bele hola desizaun ne’ebé kontribui ba progresu nasaun nian no povu nia diak.

Deputadu Arão Noe de Jesus,  esplika katak, se LPV ne’e seidauk ejisti maka PR Taur veta maka lei ne’e la vale, maibe lei ne’e iha ona maka foin PR veta depende ba lalaok Konstituisaun tanba lei ne’e vigor kedas ona iha 2007.

“Hau lakohi koalia dehan PR atu rezigna an ida ne’e kompetensia PR nian, maibe hau hakarak koalia tuir prosedementu legal depois liga ba kompetensia ,PN aprova Presidente promula ou veta, nebe kompetensia maka fo mandatu ba ida ida nia orgaun,” esplika Deputadu Arão.

Nia hatutan, se karik veta Presidente tenki iha rajaun rua, veta politik ou  veta ba inkonstituisional, se inkonstituisional tenki lori ba Tibunal Rekursu hodi halo avaliasaun, se veta politik tenki lori mai fali Parlamentu para konfirma votus.

LPV iha komisaun espesializada

Prezidente Parlamentu Nasional  (PN) Aderito Hugo, hatete, lei  pensaun vitalisia sei  faze  pareser  komisaun  espesialidade hodi lao tuir  nia prosesu.

Prezidente  PN  Aderito esplika, lei  pensaun  vitalisia  kaduka  iha  legislatura  daruak,  mai  legislatura  datolu pendente  hela hodi  la  baixa  ba komisaun A-PN, basa buka hela informasaun no aspirasaun  publiku ba revizaun lei refere. Maibe wanhira  avansa  ona  mosu  tan  fali  buat  seluk relasiona ho stetmentu Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak, ida ne’e mak dinamika  politika  nasaun  ninian,

  “Lei pensaun vitalisia agora tama  ona  iha  faze  pareser  komisaun  espesializada, nune’e  iha  dia 19 fulan Setembru  iha  diskusaun  jeneralidade  para  atu  hetan  aprovasaun,” informa Prezidente  Parlamentu  Nasional  (PN)  Aderito  Hugo ba  jornalista  sira  iha  Centru  Convenções  de  Dili  (CCD),  Kuarta  (24/8).

Nia hatutan, tama  ona  final  global  mak  dehan  katak, lei ne’e aprova ho  dekreitu  Parlamentu Nasional, no haruka ba  Prezidente  da  Repúblika  atu  uza  nia  kna’ar  hodi  promulga  ou  veta.

Prezidenti PN dehan, tuir konstitusional Prezidenti da Republika iha direitu rua, promulga ho veta, veta mos iha tan karakter rua, veta inkonstitusional no veta politika.

Nia hatutan, se veta  inkonstitusional tenki  hadia  buat  balun  tuir  pronunsia  mai  husi  Tribunál  ninia, maibé  veta  politika  fila fali  iha  ninia  regras  para  atu  halo  konfirmasaun  iha  Parlamentu  Nasional, ne’e  iha  konstituisaun  RDTL  mak  preve, tamba  ne’e  laiha  ema  ida  inventa  korespondensia  tuir  ninia  hakarak.

Nia haktuir, deklarasaun  Prezidente  da  Repúblika  Taur  Matan  Ruak  dehan atu veta lei pensaun vitalisia ne’e refleta  nafatin, wanhira  ita  la’o  nafatin  iha  kuridor  konstituisaun  ne’e  nian  sei  laiha, tamba  ita  nia  preukupasaun  liu  mak  desizaun  sira  ne’ebé  mak  la  bazeia  ba konstituisaun  nian, bele  afeita  makina  Estadu  nian  la  funsiona, maibé  durante  ema  hotu  ezerse  funsaun hodi lao tuir kuridor  konstituisaun  da  repúblika, ne’e normal.

Nia esplika liu tan, Prezidenti da Republika Taur  Matan  Ruak  iha  rasik  ninia  kompetensia  hanesan  konstituisaun  fó, maibé  PN  mós  iha  ninia  kompetensia  ho  orgaun  sira  seluk  mós  iha  nia  kompetensia  rasik, tamba  regras  Estadu  nian  mak  hanesan  ne’e  ona, konstituisaun  RDTL  ne’e  maske  foun, maibé  konstituisaun  ida  ne’e  fó  espasu  ba  orgaun  hotu-hotu  iha  ninia  kompetensia  atu  ezerse  ho  ninia  responsabilidade  tomak.

“Hau  dehan  ona  regras  konstitusional  iha  hela  dalan  sé  prezidente  veta,  tuir  mai  PN  iha  ninia  regras  hodi halo korespondensia  iha  orgaun  estadu  nian, laiha  buat  ida  vakum  iha  korespodensia  entre  orgaun  soberania  sira, laiha  orgaun  soberania  ida  bele  halo  desizaun  mesak-mesak, ita  nia  regras  konstitusional  lapreve,”afirma nia.

Injustisa bo’ot  ba veteranus

Veteranu tinan 24 iha aialaran, atual Xefi Estadu Maior Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Major General Lere Anan Timur hatete, nu’udar veteranu ninia parte lamenta teb-tebes ho Lei Pensaun Vitalisia (LPV), tanba LPV ne’e injustisa bo’ot ba veteranu sira.

“Ha’u la’os politiku mas ha’u nudar veteranu lei pensaun vitalisia ne’e injustisa bo’ot. tamba saida? Veteranus sira ne’ebe mak fo ninia án tomak ba ita nia ukun an ne’e laiha kondisoens, agora ema sira tur iha parlamentu ne’eba tinan lima ou la to’o, ema ne’ebe lakohi ukun-an agora hotu-hotu tur, toba simu osan,”deklara Lere Anan Timur, ba Jornalista iha Quartel General F-FDTL, Fatuhada-Dili, Kinta (25/08/2016).

Tuir Lere Anan Timur katak, to’o ohin loron Parlamentu Nasional sei kontinua budu lei refere hodi la halo revizaun, tanba membru parlamentu sira hanoin deit ba sira ninia an duke komum.

“Nudar ema tenke iha moral, prozemplu veteranus 24 ne’ebe ba reforma Estadu garante sira nia moris, Estadu iha planu halo uma maibe ema la’os moris deit iha uma laran. Ita haree pensaun vitalisia ba eis titular sira iha pasaporte diplomatiku, telefoni iha buat hotu-hotu, enkuantu ita nia veteranus ne’ebe uluk funu ba ukun an ida ne’e laiha direitu, lider politika sira tenke haree didiak labele instabiliza situasaun,”afirma Lere.

Lere dehan, durante ne’e Falintil-Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL) pasiensia liu, nudar militar ne’e mak hanesan nasaun seluk oras ne’e golpe kleur ona mais F-FDTL lakohi.

Tamba ne’e,  Lere ho ninia pozisaun hatete, preokupa ba iha ukun jerasaun foun nian sei kaer ukun hanesan jerasaun tuan sira agora ne’e ka lae, ho situasaun ruma sei muda nasaun ne’e bele rungu ranga ne’e tenke prevene kedas agora.nes/tos/eus

Jornal Nacional

KRESIMENTU EKONOMIA POVU DEPENDE FOLIN MINA


Dekanu Fakuldade Ekonomia e Gestaun husi Univernsidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) Fernando Baptista hateten, kresimentu ekonomia povu nian depende ba folin mina, tanba wainhira folin mina tun kresimentu ekonomia mos tun nune’e wainhira folin mina sae entaun kresimentu ekonomia mos sae.

“Tuir ha’u nia haree kresimentu ekonomia povu nian depende ba folin mina, wainhira folin mina tun mak kresimentu ekonomia povu nian mos menus, tanba rendimentu husi mina nian mak maka’as, maibe atu dezenvolve rai ida ne’e iha setor hotu-hotu mak persiza planu no ezekusaun orsamentu husi Governu rasik wainhira planu no orsamentu laiha maka dezenvolvimentu mos la la’o,”Fernando B. ba JN-Diario iha ninia knar fatin Kampus Liceu Dili, Kinta (25/08/2016).

Nia hatutan, ho folin mina ne’ebe tun fo impaktu ba povu nia moris, tanba rendimentu ne’ebe povu hetan depende ba orsamentu ne’ebe atribui husi Governu ba kada anu fiskal ne’ebe mai husi mina.

“Sasukat importante ba dezenvolvimentu no kresimentu ekonomia nian maka rendimentu tantu husi Governu no ema ida-idak, tanba rendimentu maka bele finansia programa hotu-hotu tantu iha Governu nia investimentu publiku no investementu pesoal husi familia idak-idak,”esklarese nia.

Haktuir nia katak, kresimentu ekonomia husi Governu inklui pesoal husi familia ida-idak depende ba rendimentu ne’ebe sira hetan ful-fulan, tanba liu husi rendimentu hirak ne’e maka foin bele halo investimentu atu dezenvolve sira idak-idak nia a’an no Nasaun. Ita

Jornal Nacional

TELKOMCEL FASILITA SATELIT BA TV-GMN - SEI FO ASESU BA MUNISÍPIUS 13


Kompñia Telekomunikasaun Telkomcel, disponivel ona atu fasilita satelit ba Televisão Grupo de Média Nacional (TV-GMN) iha Timor-Leste.

Disponibilidade ne’e hatudu liu husi akordu ne’ebé maka asina hamutuk, entre empreza Telkomcel, Telemor, Sriwijaya, Grupo de Média Nacional (GMN) Holding, Banco Mandiri,  Banco Nacional de Timor Leste (BNCTL),  Kinta (25/08), iha Hotel Novo Turismo, Lecidere, Dili.

Hafoin asina akordu kooperasaun servisu hamutuk ne’e, Prezidente  Konsellu Administrasaun Grupo de Média Nacional (GMN), Jorge Serrano, ba jornalista, hatete, akordu Telkomcel ne’e hanesan parseiru ida atu implementa ba futuru.

Jorge Serrano subliña,  akordu ne’e sai hanesan parseiru depois sei diskuti negosiu  ne’ebé sei halo  iha futuru,   hanesan  Telkomcel   ne’ebé maka hala’o  iha Timor.

“Ita haree hamutuk sira atu halo hamutuk ho GMN Holding nomos liña  internet,   negosiu sira ne’ebé ligadu ho Telekomunikasaun, portanto   ita hatene Telkomcel hanesan Empreza telekomunikasaun  bo’ot Indonesia nian,  nia  hili GMN Holding atu haree negosiu hamutuk iha Timor-Leste. Akordu ne’e Empreza Telkomcel sei fasilita satelit ba TV-GMN, portanto  akordu ne’e sei akontese kontratu barak  iha laran, portanto ba rasik kaliber satelit  ba televizaun, nomos iha futuru sei servisu hamutuk ho sira Telekomunikasaun nomos buat sira seluk sei hala’o hamutuk ho Telkomcel  iha futuru,”hateten Jorge Serrano.

Sei fo asesu ba Munisípius 13

Nune’e mos, CEO  no  Diretor  Manajer  Telekomunikasi  Indonesia  Internasional  (Tekomcel)  Dedy  Suherman, garante  katak, komunidade  husi  munisipius  12, inklui enclave Oecusse sei asesu hotu Televizaun  Grupu  de Média  Nasional  (TV-GMN) ne’ebe sei hala’o lansamentu iha tempu badak.

Tanba Televizaun  Grupu  Média  Nacional  (TV-GMN) sei  uza  satelit  no  power  Telkomcel  ninian, nune’e komunidade bele asesu informasaun liu husi  para-bola.

“Komunidade sira bele asesu Televizaun  Grupu  Média  Nasional  (TV-GMN) liu husi internet  ou  liu  husi  telefone, maibé  ami  sei  hili  infraestrutura  ida  ne’ebé  mak  sei  diak  liu  ho  kualidade  iha  Timor  Leste  hodi  monta  tower  iha  munisipiu  13, nune’e  broatcast Televizaun bele asesu iha Timor laran tomak,”dehan nia.

 Iha asina memoramdum Televizaun  Grupu  Média  Nasional  (GMN) ho Telkomcel  ne’e, ho objektivu  atu fó  solusaun  atendementu  konabá  internet, PPNIP, CCTV  to’o  iha  satelit  upling  ne’ebé  mak  uza  ba  Televizaun  Grupu  Média  Nasional  (GMN) nian, inklui ho  Bank  Mandiri  hodi  servisu  hamutuk   fasilita abresasi  brenking, internet  no  atendementu  telemovel.

Alende ne’e servisu  hamutuk  mos ho  Banku  Nasional  Comersiu  Timor  Leste  (BNC-TL)  iha  area  hosting  data  center no  lainan  center, remitan  hodi  fasilita  manda  osan  ba  Indonesia  no  mós  servisu  hamutuk  ho  Sriwijaya  hodi  fasilita internet no telefone.

Tantu Telkomcel  sei halo konkordansia ho Telemor hodi  fasilita  no  halo  atendementu  internet  ba  Telemor  signifika,  bele  utiliza  tore  entre  Telemor  ho  Telkomcel  hodi fasilita trafik  internasional  Telemor  espesial  ba  via  Telkomcel  iha  Indonesia.

Nia  dehan, iha  asina  memoramdum  ne’e  sei  kontinua  ho  kontratu  antes  atu  hala’o  ka  realiza  Televizaun  Grupu  Média  Nasional  (GMN), tamba  tuir  planu  sei  hala’o  lansamentu  Televizaun  Grupu  Média  Nasional  (TV-GMN)  iha  fulan  oin.avi/tos

Jornal Nacional

Pyongyang halo teste foun ho misil. No hetan “susesu bot”


Teste ne’ebé Koreia Sul fó sai, superviziona hosi Kim Jong Un rasik. 

Prezidente Koreia Norte, Kim Jong Un, superviziona tan kona-ba teste ho misil balístiku ida no dehan katak “lansamentu ne’e hetan susesu maka’as”.

Tuir media ofisiál lokál, nasaun refere maka halo parte iha “pozisaun uluk” hosi nukleár militár hirak ne’ebé ho potensiál bot. Misil ne’ebé husik hosi submarinu ida, alkansa to’o besik kilómetru 500, tuir Pyongyang fó sai.

Viziñu hosi Koreia Sul nian konfirma kona-ba lansamentu refere no konsidera lansamentu ne’e hatudu duni progresu tékniku hosi programa nukleár norte-koreana nian.

SAPO TL ho Renascença 

Pelumenus estranjeiru na’in ualu mate hosi rai-nakdoko iha Itália


Pelumenus  estranjeiru na’in ualu mate iha rai-nakdoko ne’ebé doko a Itália iha  madrugada kuarta-feira ne’e halo ema mate ona hamutuk  250, informa  ajénsia France-Presse (AFP).

Tuir  órgaun komunikasaun sosiál oioin ingleza nian ne’ebé sita hosi AFP, konfirma ona britániku ida ne’ebé mate, no ida hosi  vítima sira ho tinan 14 ne’ebé hela iha Londres ba férias ho família iha Amatrice, rejiaun ida ne’ebé afetadu liu hosi rai-nakdoko ho  magnitude 6,2 eskala Richter.

Romeno  rua mate moos iha  Itália, tuir informasaun ne’ebé fó sai hosi  responsável nasaun nian, ne’ebé fó sai  katak  iha rai-nakdoko ne’e moos hakanek romeno na’in haat.

Ministériu Negósius Estranjeirus españól konfirma ona iha española ida ne’ebé mate ho tinan 25 ka  26 ne’ebé hetan iha  vila Illica hamutuk ho nia kaben  italianu.

Kanadianu ida no  salvadoreñu ida kofirmadu mate hotu iha Itália.

SAPO TL ho Lusa

Atualizasaun TA: Rai-nakdoko ne’ebé doko a Itália iha  madrugada kuarta-feira ne’e halo ema mate ona hamutuk  268 ohin loron 26.08.2016.

Turkia bombardeia pozisaun milísia kurda iha norte Síria nian


Ezérsitu Turkia nian bombardeia ohin pozisaun milísia kurda nian iha norte Síria nian, informa ajénsia notisioza turka Anadolu.

Ne’e ba dala uluk horikedas invazaun iha norte Síria nian, ne’ebé komesa iha loron-kuarta, ne’ebé tropa turka sira halo kontaktu diretu ho forsa kurda sira, ne’ebé Ancara konsidera terrorista.

Sita fonte militár, Anadolu refere katak artillaria turka alkansa pozisaun Unidades de Proteção do Povo iha kilómetru sanulu hosi lokalidade Manbij, kurdu sira liberta hosi grupu estremista Estadu Izlámiku, iha oeste rio Eufrates.

Turkia no mós Estadus Unidus, ezije iha loron-kuarta ba milísia kurda sira atu sai hosi fatin ne’ebá.

Ancara hakarak evita atu kurdu Síria sira bele kontrola territóriu besik iha fronteira ho Turkia, iha ne’ebé sira bele estabelese zona autónoma ka independente ida.

Milísia kurda sira indika ohin katak sira sai ona hosi fatin ne’ebá hodi la lakon apoiu hosi Estadus Unidus.

Turkia rekuza kualkér ideia autodeterminasaun kurdu sira-nian iha nia territóriu ka iha nasaun viziñu sira.

SAPO TL ho Lusa

Mosambiké presiza sistema sosiál foun hodi bele liberta hosi ódiu -- Akadémiku


Sosiólogu mosambikanu Carlos Serra iha horisehik konsidera  katak  Mosambiké presiza sistema sosiál ida hodi hasai  mentalidade ne’ebé kria ódiu, nia konsidera katak  solusaun ba krize polítika iha nasaun  sentraliza  iha redistribuisaun ba rekursu  poder nian.

"Ita presiza kria tipu sistema sosiál ida foun hodi  hasai mentalidade ne’ebé kria ódiu", haktuir  akadémiku mosambikanu ne’e, liuhosi palestra Assosiasaun Eskritor Mosambikanu iha Maputo.

Aponta liu kona-ba atribuisaun iha rekursu ba poder hanesan solusaun ida iha krize polítika no militar ne’ebé  domina liu iha Mosambiké, professór iha Universidade Eduardo Mondlane kompreende katak  adopta pozisaun ne’ebé forte liu hosi parte  akadémiku nasaun nian ne’e  fundamental atu rezolve  problema sosiál no konsidera katak  funsaun hosi akademia sempre "produz solusaun".

Iha  momentu ne’ebé mosu nafatin relatu ba violénsia entre Forças de Defesa e Segurança no liman kroat  Resistência Nacional Moçambicana (Renamo), Carlos Serra alerta ba konsekuénsia hosi  jestaun iha kilat ne’ebé laloos, ita hatene katak Mosambiké ne’e Estadu ida soberanu rekoñesidu hosi  entidade internasionál  tamba ne’e labele kualifikadu hanesan fasaun rivál ida.

"Laiha parte ida iha  mundu eziste  Estadu ho ezérsitu rua", afirma akadémiku ne’e, hodi lembra katak intoleránsia polítika sai moos hanesan kauza prinsipál ba problema nasaun nian no apela kria  diálogu ho sériu hanesan forma ida atu  rezolve polítika ne’ebé diferente.

Delegasaun hosi Governu mosambikanu no Renamo hala’o hela  negosiasaun ba pás iha Mosambiké kontinua lakonkorda malu kona-ba termu sesasaun ostilidade militar no agora prosesu negosiál rejista ona pausa to’o  12 setembru.

Autoridade mosambikanu akuza Renamo halo emboskada sériu iha Estrada sira no halo  atake iha semana hirak ikus ne’e, iha fatin sentru no norte Mosambiké nian, atinje postu polisia nomós assaltu ba instalasaun sivil, hanesan sentru saúde ka alvu ekonómiku, komboiu hosi mineira brazileira Vale.

Iha atake balun assume hosi  líder opozisaun, Afonso Dhlakama, ne’ebé justifika ho argumentu atu dispersa Forças de Defesa e Segurança, akuza halo bombardeamentu ba serra Gorongosa.

Renamo ezije ukun  provínsia neen  ne’ebé hetan  vitória iha eleisaun jerál  2014, akuza Frente de Libertação de Moçambique (Frelimo, ne’ebé ukun durante tinan  40) komete  fraude iha eleisaun.

SAPO TL ho Lusa

Númeru mate hosi kilat iha Brazil sa’e ba 592,8% durante tinan 34


Númeru  omisídiu ho  kilat  sa’e ba  6.104 iha 1980 ba 42.291 iha  2014, ne’ebé  reprezenta  iha  kresimentu  ho  592,8%, tuir  "Mapa Violénsia 2016 - Omisídiu hosi kilar iha Brazil".

Iha  omisídiu 42.291 inklui mate 44.861 tamba kilat, no seluk kona-ba asidente, suisídiu  no mate ne’ebé seidauk hatene nia motivu, tuir  peskiza koordenadu hosi  investigadór Julio Jacobo Waiselfisz, ligadu ba Faculdade Latino-Americana de Ciências Sociais (Flacso).

Tuir  relatóriu ne’e indika katak "44.861 ne’ebé mate iha  2014 reprezenta vítima 123 hosi  kilat kada loron durante  tinan ida no mate na’in  lima kada oras, númeru "ida " ne’ebé boot liu  relasiona ba  notísia ne’ebé  iha no Atentadu kruél iha mundu".

Kada loron, tuir  dokumentu ne’e, mate iha Brazil komapra " ekivalente ho massakre iha Paris [13] novembru 2015, bainhira hamate ema  iha 137, inklui agressaun hitu", relasiona ba referénsia atentadu ne’ebé provoka hosi grupu 'jihadista' Estadu Izlámiku.

Ho idade entre tinan 15 no 29, iha kresimentu 699,5% tamba omisídiu hosi kilat: iha  3.159 1980 sa’e ba  25.255 iha  2014.
Estudu ne’e moos revela númeru ema metan ne’ebé mate hosi kilat  2,6  boot liu kompara ho ema utin sira.

Iha levantamentu demostra katak  entre 2003 no 2014 tuun ba 27% hosi ema mutin ne’ebé mate hosi kilat no iha aumentu ba 9,9% iha metan sira.
Investigasaun ne’e konklui moos katak 94,4% brazileiru mate ho kilat ho sexu maskulinu.

Relasiona ba  rejiaun, taxa média omisídiu hosi kilat iha nordeste 2014 hamutuk 32,8 hosi abitante rihun ida, "boot liu hosi  taxa rejiaun ne’ebé tuir mai, sentru-oeste, iha  26", tuir  relatóriu ne’e.

SAPO TL ho Lusa

ASALTA REZIDENSIA L-7, KOMISAUN B KONSIDERA DEMAIZADU


Komisaun B-Parlamentu Nasional (PN) ba asuntus Defesa, Seguransa no Negosiu Estranjeirus, konsidera aktu indisipliner ne’ebe maka oknum membru FALINTIL-Força Defesa de Timor Leste (F-FDTL) ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) halo hodi aserka rezidensia Komandante FALINTIL, Cornelio Gama “L-7” iha Fatuhada, Dili, foin lalais ne’e, demaizadu liu.

Prezidenti Komisaun B, David Dias Ximenes “Mandati”, hateten, se asaun ne’e la iha ordem husi komando, maka la iha rajaun atu elementus forsas armadas lori armas ba serku  ema nia uma.

“Maijor Jeneral Lere Anan Timur koalia tiha ona, ba aserka uma halo saida, nia dehan ona, nia koalia los ida ne’e indisiplina, mesmu keta dala ruma ema koalia liafuan nebe la los, ita labele uja forsa ba kedas,”  afrima David Mandati iha PN, Tersa (23/08/2016).

David esplika katak, aktu ne’ebe maka forsas ho PNTL sira foti tenki tuir lei no ordem, la bele halo tuir elementus sira nia hakarak para implika fali ba instituisaun nia prestijiu no naran diak.

“Atu ba serka uma mesmu Polisia se deit atu halo buat ruma ba ema nia uma tenki ho mandatu husi Tribunal anaunser que iha buat ida flagarante de leitu, segundu kuantu mais ba L-7 nia uma, sekarik maun alin iha uma halo sala laos L-7 maka halo sala, sala karik ema ida ida responsabiliza laos ema uma laran sala hotu,” afirma  Mandati.

Iha fatin hanesan Deputada Josefa Pereira hatete hahalok nebe Polisia no F-FDTL sira halo ida ne’e demaziadu, maske iha razaun maibe hahalok laos maneira atu tama L-7 nia rezidensia ou kualker povu.

“Ita labele uja ita nia atuasaun nebe demais liu, ne’e labele, los duni katak talves iha musika nebe sira loke iha uma nia lian maka’as liu tanba ne’e sira sente hanesan enkomoda oituan iha sira nia eventu ne’e maibe laos ho maneira hanesan ne’e, karik la los dehan didiak nune bele hatun lian nebe iha laos ho maneira asaltu tanba ne’e laos hahalok nebe dehan kontra Nasaun ou Estadu, sa tan laiha koñesementu husi Komando,” hateten Deputada Josefa Pereira.

Konsidera mauhu

Oan mane  Saudozu Sub Xefi  Estadu Maior FALINTIL, David Alex  ‘Daitula’, Alex Daitula Junior, konsidera elementu F-FDTL no PNTL   ne’ebé maka asaltu rezidensia Veteranu Cornelio Gama L-7 ne’e hanesan ema mauhu  ne’ebé uluk lakohi Timor-Leste (TL) hetan ukun -an.

Kazu  asaltu ne’e akontese  iha rezidensia L-7 nian iha Fatuhada, Dili, Sabadu (20/08) liu ba, bainhira Estadu Timor-Leste komemora aniversariu FALINTIL ba 41.

Ho kazu  ne’e,  Daitula Junior dehan, ema sira  ne’e la hatene istoria Timor-Leste, tanba  sira  ninia ina-aman uluk  la luta ba independensia,   oinsa maka bele hatene istoria se maka Veteranus,  se maka la’os Veteranus.

“Sira  ne’ebé maka la involve   iha  prosesu luta libertasaun ba rai ida ne’e ninian ne’e maka ohin loron tama instituisaun   ne’e para atu des valoriza ema Veteranus sira ninia sakrifisiu  ne’ebé maka halo ba nasaun.    Ema sira  ne’e laiha sentimentu,  sira la agradese ba  ida ne’e,  sira  mai tenta des valoriza aat liu tan maka atu hatun dignidade de Estadu ne’e nian. Bapa ninia tempu sira nia inan aman sira mauhu,  sira rasik maka involve ba ida ne’e maka  sa’e fali ba tur iha instituisaun  importante,”esplika Daitula Junior, ba JN-Diário, iha Burger King Colmera, Dili, Tersa (23/08).

Tanba  ne’e maka, Daitula Junior, dehan, dala ruma nia kestiona ba rekonsiliasaun, tanba rekonsiliasaun ne’e politika, la’os rekonsiliasaun ne’e konstitusional. Agora rekonsiliasaun ne’e iha fali justisa ninia leten,  maibe justisa iha fali rekonsiliasaun ninia okos, ema  sira  ne’ebé maka uluk involve  iha krimi  hahú 1975 to’o 1999 ne’e ohin loron tanba rekonsiliasaun.

“A’at liu tan ita fo oportunidade ba sira ohin loron hetan fatin ne’ebé maka importante iha Estadu no nasaun ida ne’e,  sira  goza  tiha ona previleziu  iha  Estadu no nasaun ida ne’e. Agora  kontinua atu des valoriza  Estadu no nasaun ne’e ninia istoria rasik. Ne’e ha’u kontinua alerta ba Estadu nasaun ne’e haree ema sira ne’e ou sira nia komportamentu iha instituisaun diak liu hasai  prosesu sira tuir lei ne’ebé maka vigora  iha ita nia rai,”  dehan Daitula Junior.

“Ha’u husu dala ida tan Estadu ne’e, liu-liu instituisaun F-FDTL no PNTL ne’e atu rekruta ema tama  iha instituisaun rua ne’e tenki haree didiak, tanba instituisaun rua ne’e sagradu, ema lori ran ho ruin maka  harii,  tanba  ne’e maka laiha razaun ida ema ne’ebé maka uluk lakohi ukun a’an sira ne’e mai atu hatun fali instituisaun rua ne’ebé maka ema lori ran ho ruin maka hodi sosa ne’e,”dehan Daitula Junior.

Tanba  ne’e  maka, Daitula Junior, husu liu-liu ba instituisaun F-FDTL no PNTL bainhira rekruta sidadaun Timor atu tama iha instituisaun rua ne’e, tenki haree ba nia istoria pasadu ne’e oinsa. Labele lufu-lafu rekruta deit, depois hetan problema hanesan ne’e.

“Ita hili ema sira ne’ebé maka uluk lakohi ukun-an ninia jerasaun maka masimu iha instituisaun rua ne’e,   uluk sira lakohi ukun a’an ne’e maka tama instituisaun rua ne’e agora kontinua tama iha instituisaun rua ne’e para desvaloriza instituisaun rua ninia  naran,”dehan  Daitula Junior.

Familia tenki hato’o keisa

Nune’e mos, Diretor ezekutivu Judicial  System Monitoring Program (JSMP),  Luis Oliveira Sampaio, husu ba familia husi veteranus Cornelio Gama ‘L-7’ atu hato’o keisa ba instituisaun  PNTL, F-FDTL ho PDHJ atu bele  halo prosesu investigasaun ba akontesimentu ne’e.

Hanoin iha dalan opsaun legal ne’ebe atu halo relasiona ho atuasaun husi pesoal Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ho Falintil Força Defesa Timor-Leste (F-FDTL), primeiru atu hatene motivasaun lolos kona ba akontesimentu ne’e tenki halo investigasaun para hartene.

“Se mak halo ida  ne’e, bele instituisaun rasik (PNTL ho F-FDTL) tuir fali Provedor dos  Diretus  Humanus e Justiça (PDHJ) dalan atu to’o ba faze hirak ne’e mak familia husi  Cornelio Gama (L-7) tenki aprezenta keisa ba instituisaun relevante sira,”tenik Luis.

“Ita bele koalia ba media mas ita tenki buka mekanismu sira tuir lei dehan atu nune’e bele fasilita prosesu investigasaun, hanesan ita dehan katak Komando F-FDTL la iha koñesimentu kona ba ida ne’e hanoin dalan diak atu bele hahú  prosesu hodi investiga no hatene lolos se mak orienta ida ne’e kuandu husi komando rasik dehan katak la iha koñesimentu,” hatete Diretor JSMP Luis Oliveira Sampaio, ba JN-Diério, iha nia servisu fatin Colmera, Dili, Tersa (23/08),  rerelasiona ho atitude elementu PNTL ho F-FDTL ne’ebé halo asaltu ba L-7 nia uma iha Sabadu (20/08), iha Fatuhada, Dili.

Luis Oliveira Sampaio hatete, konstituisaun repúblika garante sidadaun sira hotu-hotu nia direitu ba liberdade, seguransa no buat sira seluk-seluk.

“Buat sira ne’e dala ruma akontese tanba  la utiliza  instrumentu legal sira ne’ebe maka garantidu iha lei, artigu 28 Konstituisaun da Republika dehan katak sidadaun iha direitu atu la simu ka reziste hasoru ordem ne’ebe la tuir lei ne’ebe ofende ema nia direitu liberdade no seguransa, tanba liberdade seguransa no hakmatek ne’ebé direitu fundamental ema ida-idak.

 “Reziste kuandu ema  ka instituisaun ruma tama ba ita nia  uma sem mandatu klaru husi  instituisaun ruma no mandatu ne’e mos tenki  husi tribunal laos husi fali instituisaun seluk. Mas iha kazu ne’e ita lamenta tebe-tebes tanba sa mak ida ne’e bele akontese, alende ne’e iha ita nia kodigu penal asegura katak ema ruma ameasa sa tan uza fasilidade  Estadu nian hanesan  kilat sira ne’e atu proteje povu,  uza hodi ameasa ida ne’e krimi,” Luis Oliveira Sampaio hatete.

Nia hatutan,  kazu ne’e iha indisius krimi ne’e iha ona, balun natureza publiku no semi publiku maibe involve instituisaun PNTL ho F-FDTL tenki halo investigasaun.

Iha parte seluk, Diretor ezekutivu Asosiasaun Hak, Manuel Monteiro, iha nia serbisu fatin  Farol, Dili, hatete, kazu elementu  PNTL ho F-FDTL halo asaltu ba Cornelio Gama ‘L-7’ nia uma, kontra lei.

“Ema la senti livre tanba polisia ho militar atu garante sidadaun sira nia liberdade, mas agora sira ba halo atakes hodi halo pasa revista ba ema nia uma laran, entaun sidadaun sira ne’e la senti livre,”dehan Monteiro.

Autor seguransa iha medida kapturasaun oin rua. Ida medida flagrante de leitu ka kaer ho liman haree ho matan bele halo atuasaun kedas sem hein mandadu kapturasaun husi tribunal, rua, autor seguransa sira sei la bele halo medida ruma ba fatin ruma ne’ebe sira deskonfia wainhira la hetan autorizasaun husi tribunal.

“Nain ba krimi ida maka Minsiteiru Publiku (MP) laos PNTL  ka F-FDTL no atuasaun ne’e mos tenki nafatin ba lei konsituisaun da Republika artigu 147 ne’ebe hatete seguransa interna ne’e kabe ba polisia nia serbisu laos militar.  Agora militar halo sala ona, anaunser hetan konvida husi polisia ne’e sala ona, se halo dia ne’e viola diretus humanus, entaun tenki iha responsabilidade oin rua, institusional hodi husu deskulpa ba familia vitima sira no mos pesoal ne’ebe halo krimi ne’e no ikus tenki ba hatan tuir dalan justisa,”dehan Monteiro.nes/avi/des

Jornal Nacional