terça-feira, 23 de junho de 2015

L-7 OBRIGA AN HALO MANIFESTASAUN, SEI TAMA KADEIA TINAN 3


La iha dalan ba eis komandante FALINTIL rejiaun III, Cornelio Gama ‘L-7’, atu halo manifestasaun, bainhira lahetan autorizasaun husi Polisia Nasional Timor Leste (PNTL). Tanba nia obriga an mak nia sei hetan pena prijaun tinan tolu tuir artigu 244 kodigu penal konaba desobidensia kualifikada.

Jurista Timoroan, Manuel Tilman hatete, se karik maun bo’ot Cornelio Gama ‘L-7’ ulun to’os deit halo manifestasaun la bazeia ba lei manifestasaun, polisia bele kaer, tanba nia komete krimi desobidensia kualifikada, ne’e tinan tolu kadeia.

Iha Kodigu Penal artigu 244 konaba desobidensia hatete klaru katak, se mak lakumpri orden ida husi institusaun kompetente hanesan PNTL sei hetan pena ou multa.

No iha lei numeru 1/2006 hatete, se karik hakarak halo demostrasaun ka manifesta buat ruma persija husu autorizasaun PNTL, hodi asegura seguransa, harmonia, paz no estabilidade.

Se la kumpri mak lei rua ne’e tau hamutuk hetan fali kualifikasaun de pena de desobidensia (desobidensia kualifikada) ne’e as liu bele hetan pena tinan tolu.

“Se halo manifestasaun la bazeia ba lei manifestasaun numeru 1/2006, polisia bele kae tuir artigu 244 kodigu penal, tanba la hetan autorizasaun husi PNTL obriga-an halo manifestasaun,”dehan Jurista Manuel Tilman ba JN-Diario iha ninia rezidensia Hotel Beach Garden, Segunda (22/6).

Nune’e mos Jurista, Sergio Hornai esplika, iha artigu 42 Konstitusaun RDTL hatete, sidadaun hotu iha direitu atu espresa sira nia hanoin liu husi reniaun no manifestasaun, maibe lei numeru 1/2006 afirma katak, se karik hakarak halo demostrasaun ka manifesta buat ruma persija husu autorizasaun PNTL, hodi asegura seguransa, harmonia, paz no estabilidade.

Hornai reafirma katak, sidadaun hotu bele halo manisfestasaun hodi espresa sira nia direitu, maibe iha mos ninia limitasaun. Se fo tiha ona koñesementu previa ba PNTL, mak PNTL la admiti tenki obedese ba orden.

“Se polisia laautoriza, sira labele espresa sira nia direitu. Se polisia autoriza ne’e buat seluk. Mais la autoriza ne’e signifika katak, ita tenki obedese. Se ita la obedese orden publiku ne’e perigu ba ita,” dehan Defensor Publiku Jeral, Dr. Sergio Hornai ba JN-Diario iha Ministeriu Negosius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK), bainhira partisipa reniaun CPLP ba area justisa, Segunda (22/6).

Nudar jurista, iha obrigasaun atu hatete ba maun bo’ot L-7 katak, tetu didiak. Iha dalan seluk ne’ebe bele resolve. Ejijensia sira ne’e bele kanaliza liu husi dialogu ka diskusaun ho Prezidenti da Republika (PR), Parlamentu Nasional (PN), Governu no Tribunal, hodi foti desizaun ba ninia hanoin no prekupasaun sira.

Tuir Hornai, tribunal hanesan orgaun ida atu deside ba konflitus, se iha problema ruma hato’o para bele define.

“Ita nia maun L-7 ema veteranus ida, ema ida que kontribui ba luta durante tinan 24 no membru asembeleia PN, ita lakohi para nia monu iha situasaun ne’ebe mak podeser nia hatene maibe ladun intera di-diak bele kebra ninia kondisaun ne’ebe hetan hela Termus Indentidade da Rezidensia (TIR),” Hornai fo hanoin.

Iha prinsipiu liberdade espresaun no manifestasaun ne’e prinsipiu ida demokratiku no direitu fundamental ida, maibe direitu sira ne’e laos absolute, laos katak ita hotu tenki halo.

“Ita tenki obedese ba orden, ita hotu tenki obedese ba lei, ita moris iha komunidade iha lei para bele regulariza ita, hanesan moris iha familia ida no sosiadade iha orden para ita bele tuir,” afirma nia.

Advogadu Manuel Tilman mos fo esplikasaun konaba TIR ne’e katak, Cornelio Gama ‘L-7’ halo manifestasaun laprejudika ninia Termu Indentidade da Rezidensia (TIR), tanba TIR ne’e rasik la fo impaktu ba ninia direitu sivil no politika de intervensaun, maibe tenki iha koñesementu ba polisia no hetan autorizasaun husi polisia.

Autorizasaun ne’e laos tanba kontiudu saida mak L-7 sira atu ba hakilar, maibe kona deit ba distansia fatin, se L-7 ba halo manifestasaun dok husi rezidensia Amo Bispo metro atu ida (100 m), estatua nossa senhora metro 100, banku mundial metro 100 no polisia maritima metro 100 ne’e bele, se menus ne’e labele.

Ida ne’e mak problema, laos tanba TIR. Tanba deit lei manifestasaun ne’e fiksa distansia menus 100 ne’e labele, se muda ba Area Branka ne’e karik bele.

Iha manifestasaun ne’e mos bele mosu fali efeitu seluk hanesan prejudika ema seluk nia aktividade komersial, prejudika sasan sira iha jardin Largo-Lesidere, impede estudante sira ba uza internet, prejudika loja no restaurant sira, se ida ne’e mak mosu entaun la bele.

Depois ida fali mak terseira pessoas, kuandu terseira pessoas tama ida be organiza ne’e mak responsabiliza, laos polisia. Polisia nia responsabilidade ne’e kona deit ba lei no ordem publika, buat ida que normal. Normal hela hanesan ne’e mak oho malu polisia intervein.

“Iha manifestasaun ne’e mak ema tuku malu, oho malu, sunu kareta, L-7 responsavel, TIR ne’e bele agrava ba prizaun preventiva, tanba ninia liberdade ne’e hamosu fali perturbasaun de sosiadade. Perturbasaun de sosiadade ho krimi ne’ebe que nia komete, laos perturbasaun da sosiadade manifestasaun lae, ho krimi ne’ebe mak ema oho malu ne’e,”esplika Tilman.

Iha parte seluk Prokurador Jeral Republika, José Ximenes realsa katak, lei kesi metin no la autoriza Cornelio Gama ‘L-7’ atu uza slogan Mauk Moruk nian hodi halo manifestasaun kontra Estadu, tanba L-7 agora sei iha hela TIR.

Jurista José Ximenes hatutan, L-7 hanesan veteranu, lolos tenke kontribui ba paz rai ida ne’e nian, labele kahur fali ninia interese hamutuk ho Mauk Moruk ninia interese atu kontra Estadu no viola lei.

“Agora nia iha prosesu TIR, nia kazu ba prosesu seidauk termina no labele viola lei no tenke kumpri lei, tanba ita Timor oan iha dever atu kontribui ba estabilidade iha ita nia rain hodi kontribui ba justisa no dezenvolvimentu rai laran,”afirma Prokurador José Ximenes.

Nia esplika, iha kazu rua mak tenke separa, hanesan kazu husu atu halo demonstrasaun ne’e kabe ba PNTL nia knaar atu haree.

“Kestaun justisa ita hare uluk, iha Baucau L-7 akuza tiha ona ba kazu ida foti fatuk magnesia ho kareta kamioneta 12. Iha momentu ne’eba ha’u sei hanesan prokurador ita mak halo akuzasaun ba fatuk Magnesia iha Vemase nian,”esklarese José Ximenes.

Nia dehan, ba Kazu ne’e rasik, L-7 hetan akuzasaun tiha ona iha ne’eba, no ninia pena masimu tinan 6. José Ximenes informa, kazu ne’e tribunal mak seidauk julga maibé nia prosesu sei la’o hela.

“Semana kotuk ha’u ba iha Baucau, ami halo ona rekerimentu ba tribunal tanba saida maka kazu ne’e tinan 5 ona seidauk marka julgamentu ba kazu ne’e,”lamenta José Ximenes.

Nia dehan, tuir lei kazu sira ne’e bandu no fó xamada atensaun ba L-7 lolos hatan ba lei, labele halo finji atu viola fali lei.

Nia kontinua katak, kazu L-7 iha altura PNTL kaer hamutuk ho nia alin Mauk Moruk no tribunal fó TIR hodi labele halo tan asaun ruma.

Sosiedade sivil mos fo hanoin katak, diak liu L-7 kopera ho justisa hodi hametin justisa iha Timor Leste. Diretur Asosiasaun Hak Manuel Monteiro hatete, iha konstitusaun RDTL artigu 42, 43 ho 44 fo dalan ba sidadaun atu manifesta buat ruma, maibe tenki kontribui nafatin atu hametin sistema judisiariu iha TL.

Ba Manuel, manifestasaun laos solusaun ba problema hotu, sei iha dalan seluk atu resolve hodi hetan justisa.

Nune’e mos Diretur Asia Justice And Right (AJAR), José Luis Oliveira konkorda bainhira iha ema ruma halo manifestasaun ba materia injustisa no korupsaun buras iha TL, maibe ba povu Timor Leste tomak laos privadu.

“Konaba materia manifestasaun husi L-7 ne’e katak, injustisa no korupsaun buras iha rai ne’e, klaru ida ne’e ha’u mos aseita no preokupa, mas dala ida tan, ha’u preokupa ida ne’e ba interese komun ka povu tomak laos problema ha’u nian mesak,”relasa José Luis.

Antes ne’e, Komandante Jeral PNTL, Komisariu Julio Hornai, esklarese katak, PNTL la autoriza ne’e laos dehan katak, nia la iha ona direitu atu halo atividade manifestasaun pasifiku, maibe kuidadu deit ho situasaun no terseira pessoa sira.

“Polisia la autoriza la signifika L-7 la halo manifestasaun, maibe kuidadu ho terseira pessoa,”dehan Hornai.

L-7 mobiliza manifestasaun hodi kontra injutisa no korrupsaun ne’ebe buras iha instituisaun Estadu, maibe Komisariu Julio Hornai hateten, se iha evidensia ruma kona-ba korrupsaun, diak liu lori ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK).

“Ita tenke hatene situasaun para la bele akontese terseira pessoa ne’ebe bele kebra fali L-7 nia TIR, ida ne’e mak ita hanoin,” esklarese Komisariu Julio Hornai.

Husi sorin seluk, Komandante PNTL Munisípiu Dili, Suprerintendente Xefi, Pedro Belo hamutuk ho Administrador Munisípiu Dili, Gaspar Soares inklui konselho administrasaun munisipiu Dili apela ba komunidade Dili hotu liu-liu joven sira atu labele monu ba propoganda no isu-isu falsu sira.

“Se mak halo manifestasaun iha tempu badak, ami sei kaptura,” hatete Pedro Belo.rea/cos

Jornal Nacional

MJ-CPLP DISKUTI LEI RAI NO TRANSAKSAUN KORUPSAUN


Ministru Justisa sira husi Nasaun sira membrus Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP) diskuti prioridade rai ba dezenvolvimentu nasional, nomós tranzaksaun korupasaun iha nasaun sira membrus CPLP nia laran.

Iha nia intervensaun, Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo, agradese tebes tanba Governu Timor-Leste liu husi Ministériu Justisa sai uma na’in hodi lidera XIV konferensia Ministeriu Justisa nasaun sira koalia lian Português nian.

Rui dehan, konferensia ne’e importante hodi aprezenta esperénsia ba malu entre membru nasaun CPLP sira. Nia dehan, konferensia ne’e sei hala’o hahú dia 22-23 de Junho 2015 iha salaun Ministériu Negósiu Estranjeirus Dili.

Atu atrai investimentu ne’ebé fundamentál ba prosesu dezenvolvimentu, tenke ser oferese kondisoens, liu-liu garante seguransa, nune’e investidores hodi bele diversifika iha setór ekonómiku.

“Rai sai hanesan fins privadus ba dezenvolvimentu hodi tau prioridade hanesan interese nasionál, ne’ebé infulensia indireitamente ka direita ba individu hot-hotu iha sosiedade,”dehan PM Rui Araújo iha nia diskursu, Segunda (22/6) iha Salaun Nobre MNEK Dili.

Tanba ne’e VI Governu Konstituisionál fó mós prioridade hodi reforma agraria, delimitasaun iha área rai nian.

Xefi Governu ne’e informa, sentru formasaun jurídika hanesan sentru ne’ebé oferese formasaun hodi kolleta autores judisiárius.

“Timor-Leste mós iha sékulu ikus-ikus ne’e kontinua fó prioridade ba setór agrikultura hanesan rikeza prinsipais ba populasaun tomak, tanba rai hanesan um enorme potensiál ekonómiku ne’ebé fó rendimentu hodi hasai tiha fatór pobreza,”dehan Rui Araújo.

Nia haktuir, oras ne’e estajiárius profisionais de kareira hamutuk majistratura judisiais hamutuk 34, defensores públiku 30 no advogadu 132.

Husi númeru autór judisiáriu hirak ne’e, koloka ba notaries ka konservatóriu 7 no elementu Polísia Sientifíka Investigasaun Kriminal (PSIK) hamutuk 78.

Xefi Governu fiar katak, ho númeru justisa hirak ne’ebé simu pose ho kompeténsia hodi mellora sistema judisiál iha TL.

“Laiha dúvida, iha tan opurtunidade hodi promove dezenvolvimentu liu husi relasoens kooperasaun bilaterál ho Portugál iha área justisa hodi diskuti protókolu de kooperasaun iha setór justisa. Aproveita opurtunidade ne’e agradese ba governu Portugál ho esforsu de kooperasaun iha área justisa, hanesan faze ida ne’ebé aumenta,”katak Rui Araújo.

Timor Leste integra konferensia Ministru Justisa desde 2003 no bainhira Timor Leste (TL) asume Prezidénsia CPLP, orgullu bo’ot ida tan mai TL, tanba bele sai uma na’in ba konferensia Ministru Justisa CPLP ba dala 19 ho tema ‘Prioridade Rai Sai Hanesan Fatór Ba Dezenvolvimentu’.

“Ami nia komunidade fila hodi reuni no reflete kona-ba tema absolutamente fundamentál ba sosiedade ida ne’ebé prosperu i dezenvolvidu,”afira Rui Araújo.

Nia hatutan, sosiedade TL diskuti bei-beik ona kona-ba área edukasaun, solidaridade sosiál no empregu, i dedika-an mós ba tema importante ida iha setór jusitisa nian.

Rui Araújo esklarese, konferensia ida ne’e, permiti atu nasaun membru CPLP ida-idak aprezenta esperénsias ho ninia espesifidades, atu bele reflete hamutuk kona-ba, diversas avordajens ne’ebé mak nasaun membru CPLP infrenta agora dadauk ne’e.

Nia dehan tan, bainhira TL asume Prezidénsia CPLP ho karakter globál ida ne’ebé konsideradu ba faktu de globalizasaun.

Nia hatutan, TL benefisia ona liu husi pozisaun geuestratéjiku previlijiadu, entre nasaun sira parte Oseanu Pasífiku no Oseanu índiku, ne’ebé kolokadu iha pozisaun entre Sudeste Aziátiku no Pasífiku.

Nune’e ba plataforma ba potensiál iha kompetividade ba komunidade hasoru globalizasaun ekonómika.

Alénde ne’e, Ministru Justisa, Ivo Valente mós informa katak, kada nasaun ida iha lei ida ne’ebé propria ba rai.

“Tema rai ne’e, ami hanoin katak, importante atu rona esperénsia nasaun CPLP sira seluk, li-liu oinsa sira ultrapasa depois de kolonializasaun português nian iha sira nia rai no sira ultrapasa problemas rai nian,”katak Ivo Valente.

Nia esplika, konferénsia Ministru CPLP ne’e mós, TL atu hetan esperénsia kona-ba, oinsa mak nasaun membru CPLP sira konstroe sira nia rai, ho prioridade ba investimentu.

“Timor Leste presiza aprende barak, ita aprende husi país irmãos, ne’ebé mak sira iha esperénsia ona hanesan ita. Konserteza ita iha istória ida diferente ho sira, entaun ita aprende, halo komparasaun, halo estudus hodi haree, oinsa melhoria ka hadia diak liutan ita nia esbosu leis sira ne’ebé mak sei mai iha futuru,”afirma Ivo Valente.

Nia esklarese, tema konferensia ne’e mós, importante atu fó hanoin ba Timor-oan sira kona-ba, oinsa mak sira bele rezolve disputas entre sira nia sidadaun sira.

Ivo Valente informa, iha mós tema balu ne’ebé mak aborda iha konferensia Ministrus CPLP iha tinan rua liu ba iha Porugal. Tema ne’ebé mak aborda iha Portugal momentu ne’ebá mak hanesan, protesaun ba labarik, tranzaksaun korupsaun iha nasaun CPLP nian.cos

Jornal Nacional

CORNELIO GAMA ‘L-7’: RE-ESTRUTURA LALAIS DEFEZA-SEGURANSA


Eis segundu komandante FALINTIL rejiaun III, Cornelio Gama ‘L-7’, husu ba Estadu atu halo re-estruturasaun lalais ba Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) nomos Policia Nacional Timor-Leste (PNTL), inklui Ministru Interior Longuinhos Monteiro no mos Brigadeiru Jeneral F-FDTL, Filomeno Paixão, tanba sira laiha kapasidade atu lidera instituisaun rua ne’e ho diak.

“Ha’u husu ba Governu, komandante sira ne’ebe la gosta veteranus ami koñese mos hotu ona, liu liu Filomeno Paixão koalia buat barak, Pedro Belo, Longuinhos sira ne’e maka estraga nasaun, ami la gosta sira, tenke hasai hotu tau fali ema foun tanba sira la serve. Ami mos husu ba Maijor Jeneral Lere, tenke hasai Filomeno Paixão tanba kontra FALINTIL veteranus dehan hanesan ne’e   luta tinan 24 ka 30 anos ami la interese,”L-7 hato’o ejijensia hirak ne’e liu husi Konferensia ba Imprensa, Segunda (22/06), iha nia rezidensia, Bidau Mota Klaran, Dili, ba loron manifestasaun primeiru nian.

Tuir karta pedidu manifestasaun ne’ebé L-7 hatama ba PNTL para depois informa katak, atu halo manifestasaun ne’e durante semana ida, hahú husi loron Segunda to’o Domingo (22-28/6/15).

Nune’e L-7 lori Povu Timor Leste nia naran hahú husi Jaco to’o Oecuse, Tasi Feto to’o Tasi Mane kaer metin prinsipiu luta ba Libertasaun nian katak, mai hotu-hotu hamriik hodi ejije ba Estadu halo los naksalak sira ne’ebé mak la’o durante ne’e no kontra injustisa no korupsaun ne’ebé buras iha rai ida ne’e.

L-7 rasik mos la satisfeitu ho asaun Estadu nian ne’ebé fo Termu Identidade Rezidensia ba nia tinan ona maibe seidauk hasai ho rajaun ne’ebé la klaru.

“Funu hotu liberdade no demokrasia, maibe funu hotu tiha mosu fali ditadura militar foun. Ami lakohi ditadura militar, se maka hakarak ditadura military, ami hatete, ami ho povu sei hamriik husu ema ne’ebe maka lahatene ukun uza ditadura militar, hasai komandante sira ne’ebe maka uza ditadura militar hasai hotu,”nia dehan.

Tuir L-7 katak, ema ne’ebé ideal no merese liu atu lidera F-FDTL mak husi Lospalos Lere Anan Timur, Aluk, Renan; husi Baucau mak L-7, Taur no Alin Laek; Viqueque Bilou Mali, no Lu-olo, Sabika, Maubuti; Manufahi mak Riak Leman; husi Ainaro mak Joli; Liquiça mak Samba, la’os sira seluk agora ne’e lae. Tanba uza ditadura militar hodi hanehan povu, baku povu, duni povu tun-sae.

“Ema ne’ebe diskrimina veteranus falintil ida ne’e mos ami duni sai hotu tanba sira la respeitu veteranus ona, tanba balun dehan 24 ka 30 anos ha’u la interese ida ne’e lamerese atu kaer nasaun ida ne’e,”L-7 dehan hodi responde ba deklarasaun Brigadeiru Jeneral, Filomeno Paixão nian.

Nia dehan, ejijensia seluk mak halakon ditadura militar tanba oras ne’e dadauk Mauk Moruk laiha kilat ida, maibe forsa Batalloens mak ba buka nia. “Nusa maka Estadu no Governu tur hamutuk ba bolu nia hatan ba justisa maibe haruka fali forsa ba duni nia, ne’e sala,”dehan L-7 tan.

Nia dehan, sira ne’ebe maka la autoriza halo demostrasaun tanba dehan atu estraga nasaun, ne’e koalia lalos. “Ha’u maka uluk liberta nasaun ida ne’e, ha’u lori kilat Indonesia nian maka liberta nasaun ho povu la’os ema ida maka fo kilat hodi halo funu to’o funu remata,”dehan L-7 ho hirus maka’as.

Eis deputadu husi Partidu UNDERTIM ne’e konsidera, liafuan Filomeno Paixão nian ne’ebé hatete, luta tinan 24 ka 30 nia la koñese, entaun la’os prega ba L-7 maibe prega ba Taur Matan Ruak, Lere, Maubuti, Sabika, Samba, no Riak Leman.

Nune’e L-7 mos la satisfeitu ho desizaun Ministru Interior, Longuinhos Monteiro, Brigadeiru Jeneral Filomino Paixão, Komandante PNTL Munisipiu Dili, Pedro belo, tanba sira hirak ne’e kontra no viola lei artigu 42, ne’ebé fo espasu ba kada sidadaun halo reuniaun no hato’o ejijensia ba Estadu no espresa sira nia vontade ho livre.

Nune’e mos L-7 deklara katak, nia parte simu mensajen balun ne’ebe ameasa atu tiru mate nia. Tanba ne’e L-7 responde katak, hanesan libertador lahakfodak ba ameasa hirak ne’e, tanba Nicolau Lobato mate no funu nain sira seluk ne’ebé mate ona sei akompaña imi hotu ne’ebe maka ameasa.

“Ha’u simu SMS tolok dehan mangame tiru mate. Diak liu imi ba tiru ema seluk. Nicolau Lobato, Vicente Reis mate ona sira sei akompaña imi ho kareta no motor sei duir imi ba rai lolon tanba ami libertador tanba ami laos naok ten, la’os koruptor,”dehan L-7.

Ikus liu L-7 promete, se Estadu la halo re-estruturasaun ba defeza no seguransa sira sei kontinua organiza massa popular halo manifestasaun seluk, to’o hasai ema hirak ne’ebé ukun ho ditadura.

“Ami sei halo demonstrasaun tan hodi hateten katak, komandante sira ne;ebe maka ulun la los tenke duni sai, se la duni sai ami sei tun fali dala ida, dala rua ka dala tolu no halo nafatin to’o hasai sira ne’ebe maka uza ditadura militar ne’e,”haktuir L-7.

Nune’e mos, eis segundu Komandante FALINTIL rejiaun III, Cornelio Gama ‘L-7’ hatete, injustisa maka haburas korupsaun iha Timor Leste Tanba faktus barak hatudu membru Governu koruptor barak maibe ikus mai laiha Justisa ba sira hodi responsabiliza ba kazu ne’ebe maka sira komete.

“Hodi Falintil, povu no Joven feto ho mane nia naran hakarak koalia konaba tinan 13 ukun rasik an, maibe kontinua mosu konflitu, violensia, injustisa no korupsaun tanba injustisa maka dadaun buras iha Timor Leste. Ita koalia kona-ba injustisa atu hadia justisa nune’e labele mosu konflitus tanba ne’e ha’u husu ba povu hatene katak problema agora barak,”dehan L-7.

Nia dehan, injustisa hahú kedas husi tinan 1985 iha ailaran entre Mauk moruk ho Xanana Gusmão ne’ebe seidauk rezolve, iha Aileu tinan 2000 seidauk rezolve, iha tinan 2006 forsa 599 sai husi instituisaun F-FDTL la rezolve, Welalohu CPD-RDTL la rezolve, Lalulai, Saelari la rezolve, Ermera no fatin seluk tan to’o agora seidauk rezolve.

Tanba ne’e hanesan povu husu ba Governu no Parlamentu Nasional atu rezolve problema hirak ne’ebe maka seidauk resolve ne’e.

“Ami nia prinsipiu maka povu sei hamlaha, bo’ot sira maka halo korupsaun no injustisa, tanba ne’e povu tenke iha hanoin ida deit, ejijensia laos naran koalia deit maibe bazeia ba faktus barak maka haree ho matan no kaer ho liman, nomos povu hotu iha keixa tanba ne;e maka kritika buat hotu ne’ebe maka la favorese ba povu maubere TL,”dehan L-7.

“Korupsaun, osan ne’ebe lakon…. Lakon …. Lakon, ema ne’ebe maka sala…. Sala ….. sala laiha justisa ne’e maka injustisa. Ida ne’e duni maka ami husu ba nai ulun sira tenke haree buat sira ne’e,”dehan L-7.   Insjustisa, povu barak maka kaer hatama ba kadeia laiha Justisa, semana semana ba hakerek naran (lapor diri-red) to’o agora laiha Justisa.

“Sira bandu ha’u halo demostrasaun,maibe sira kontra artigu 42-43 katak iha direito no liberdade halo demonstrasaun, nein iha avizu ba polisia maka halo manifestasaun, maibe sira kontra lei tenke lori ba tribunal fo justisa ba sira se la fo justisa ba sira entaun hasai tiha lei ida ne’e,”L-7 preokupa.

L-7 Subliña, Governante barak maka ukun la los, hodi halo transaksaun aimoruk a’at tama TL, maibe justisa laiha. Nune’e mos ukun nain sira obriga negosiante roda tolu duni hanesan animal, fa’an ikan, fa’an modo tahan hodi sustenta moris maibe hafuhu malu ho Governu hanesan iha tempu rezistensia laiha liberdade ba sira.

“Ema bo’ot sira lori narkotika mai iha ne’e laiha justisa, injustisa dokumentus konkretu ami sei lori prosesu lori narkotika mai TL ami sei levanta,ne se ?polisia duni maka tenke hatan,”dehan L-7.

Iha jestu manifestasaun ne’ebé L-7 halo ba loron primeiru, liu deit husi konferensia ba imprensa no hobur husi apoiantes sira hodi hato’o ida-idak nia expresaun no sentimentu. Manifestaun ne’e rasik sei kontinua deit nune’e to’o ejizensia sira nian ne’ebé deskreve bele responde husi Estadu.

Tuir observasaun katak, Iha manifestasaun L-7 nian ba loron primeiru ne’e, hahú husi dalan kruzamentu Palasiu Governu to’o iha Bidau, forsa Estadu hanesan PNTL ho F-FDTL taka metin hotu tanba tuir planu ne’ebé determina katak L-7 ho manifstantes rihun ba rihun sei halo demonstrasaun iha Largo Lecidere. Konferensia Imprensa ne’e mós L-7, uza Bonha mean hodi hato’o nia ejijensia ba Estadu. Tanba tuir L-7 laiha ema ida mak mai hasai nia Bonha mean no mos farda militar ne’ebé nia rai hela para depois aban bairua bele hatutan historia ba oan no ba bei oan sira no mos Timor-Leste.

Iha situasaun ne’ebé la’o iha kapital Dili, populasaun barak hakfodak no trauma ho planu demonstrasaun husi L-7 ne’e. Maibe iha parte seluk, aktividade Estadu no ekonomiku, no mos movimentasaun iha Dili la’o normal.eus/vig

Jornal Nacional

LA IHA PAZ, INVESTOR LA MAI TL


Atu dada investor mai investe iha Timor Leste, la’o deit tanba Timor Leste nia potensia investimentu boot, maibe importante liu maka paz no estabilidade iha rai laran.

Vise Prezidenti Camara Comerçio, Industria Timor Leste (CCI-TL), João Alves, aprofunda katak, wainhira situasuan seguransa iha rai laran la’o lahakmatek, fo impaktu boot ba vontade imvestores sira atu mai investe iha Timor Leste.

“Ivestores sira presiza tebes situasaun hakmatek, paz no Lei. Hau iha esperansa katak, guereleiru ida nunka hanoin at ba nia nasaun,” hateten João Alves ba jornalista sira iha Timor Plaza, Dili, Segunda (22/6/2015).

João Alves hateten, ho dalan manifestasaun la’os atu rezolve problema, maibe dialogu maka importante liu hodi bele buka solusaun ba dezintendimentu ne’ebe maka iha. Tanba ne’e, la presiza iha manifestasaun.

Workshop CCI-TL

CCI-TL ne’ebe maka lidera husi Prezidenti Eleitu, Oscar Lima, horseik, iha Timor Plaza, halo workshop hamutuk ho seitpo privadu nasional hodi tulun malu no kapasita malu diak liu tan iha area gestaun no akuntabilidade.

“Ami iha kordenasaun hodi serbisu hamutuk ho Banku ANZ para kapasita empreza sira halai liu kona ba akuntabilidade no oinsa maka bele jere diak liu tan empreza nia orsamentu,” informa Vise Prezidenti CCI-TL, João Alves.

Treinamentu ne’e, hateten João Alves, sei la hotu, tanba rekurusu humanus iha seitor imprezarial nasional mos sai preokupasaun CCI-TL nian. Nune’e, CCI-TL koordena ona ho ministeriu balun atu fasilita treinamentu ba empreza ki’ik sira.

Buat seluk ne’ebe maka sai mos preokupasaun CCI-TL nian, katak João Alves, seitor privadu nasional susar tebes asesu ba instituisaun finanseira hodi bele hetan kreditu atu bele ajuda sustentabviliza sira nia empreza. Tanba ne’e, presiza tebes iha konhesimentu akuntabilidade hodi bele maneiza ho koidadu osan oituan ne’ebe maka sira hetan husi negosiu no husi projetu Estadu nian.

João Alves realsa katak, ekonomia ne’e importante tebes ba vida nasaun no povu ne’e nian, tanba ne’e, Timor oan la bele husik leet ekonomia Timor nian monu ba ema estranjeirus sira nia liman.

“Preokupasaun boot ami nian, katak iha tinan tolu to’o tinan lima nia laran, empreza Timor oan sira hotu bele iha ona konhesementu minimu kona ba atu halo nusa mak kria ekonomia ida ne’ebe mak forte atu nune’e ita nasaun mos forte liu tan,” hateten João Alves. mia

Jornal Nacional

JUSTISA IHA TL SEIDAUK LA’O LOS


Primeira Dama Timor-Leste, Isabel Ferreira, konsidera justisa ne’ebe maka la’o durante ne’e iha Timor Leste seidauk los.

‘’Ita nia autor justisa sira ne’e hein deit halo desizaun, juis hein iha tribunal halo julgamentu deit, Ministeriu Publiku halo deit akuzasaun no defensor publiku hein deit iha tribunal hasoru nia kliente, nunka buka tuir ema ne’e nia backraund oinsa, kriminozu ka lae no nia iha istoria krime ka lae,’’ hateten Isabel Ferreira ba jornalista sira, hafoin hasoru malu ho prezu sira iha Prizaun Gleno, Kuarta (17/06/2015). iha Prizaun Gleno bainhira hasoru malu ho prezu sira.

Isabel hatete, nia visita mai prizaun Gleno ne’e sai esperensia ida ba nia, liu-liu kona kona ba sistema judisiariu iha Timor Leste ne’ebe lao seidauk didiak, justisa ne’ebe ema hotu hein seidauk lao los.

“Durante ne’e ema hotu hein hakarak justisa ida justu no lia los atu hetan iha tribunal, maibe realidade ne’e seidauk akontese iha Timor nia tribunal,” hateten Isabel Ferreira.

Isabel laran trite tebes wainhira rona rasik husi prezu sira katak, to’o agora prezu balun la hasoru sira nia advogadu ka defensor sira , sira hasoru deit iha tribunal, depois juis sira mos la halo visita iha prizaun, sira hanoin ne’e laos juis nia papel juis hein iha tribunal atu halo julgamentu deit, MP hein akuza deit no defensor publiku mak iha kompotensia atu liga ho prezu sira.

“Se hanoin hanesan sala, ita liga dereita ho prezu ne’e nune’e bele trata ema hanesan no hasai desizaun ne’ebe justu,’’ afirma Isabel Ferreira.

Isabel haktuir prezu sira ne’ebe prizaun preventiva ne’e kleur tebes, lolos preventiva ne’e to deit fulna 6 ou tinan ida, maibe balun to’o ona tinan 2 mos seidauk prosesa.

Husi hahalo no atendimentu injustisa sira ne’e, hateten Isabel Ferreira, halo povu barak lakon konfiansa ba sistema jusitisa iha rai laran.

Hanesan inan ba nasaun ne’e nia kulia bebeik ona ho autor justisa sira bainhira hasoru malu, maibe hanesan sidadaun bain-bain nia iha kompotensia hato deit ba sira ne’ebe iha kompotensia liu atu haree kestaun ne’ebe mak sai prekupsaun ba ema hotu liu-liu ba sistema justisa.

Isabel mos fo apelu ba povu tomak katak, sistema justisa atu lao diak liu presiza ema hotu nia kontribuisaun no ema hotu servisu makas nune’e bele responde ba realidade labele hamosu tan injustisa iha povu nia let.

“‘Ita mos husu ba autor justisa sira atu umilde no onestu rona populasaun sira liu-liu ema sira ne’ebe halerik ba justisa atu estuda prekupasaun sira nian ne’ebe klean hodi responde ema hotu nia prekupasaun,’’ haklaken Isabel Ferreira.

Iha parte seluk Primeira Dama konsidera situsaun prizaun Timor diak liu nasaun seluk sira nian, tanba iha Timor dadur sira sei sai mai senti loron no anin. Iha nasaun seluk dadur sira sulan deit iha kuartu kik no la sai mai liur, pior liu iha nasaun balun prizaun halo iha rai okos, dadur sira nunka hare loro.

Iha fatin hanesan dadur Idalina Freitas bainhira halo diskusaun ho Primera Dama Isabel kestiona makas kona ba sistema justisa iha rai laran.

Tuir Idalina, durante ne’e nia nunka tuir julgamnetu iha tribunal, tanba nia iha hela Portugal, maibe bainhira fila mai tribunal foti ona desizaun fo sentensa ba nia ona, nein rona nia deklarasaun hanesan arguida.

‘’Ha’u triste ho sistema jusitsa ne’e, maibe hanesan sidadaun hau mai kumpri lai, prosesu rekursu ne’e buat ketak ida husik nia lao ba,’’ tenik Idalina.

Dadur Rosalina da Conceção Pinto senti desizaun ba nia la justu, tanba nia kaben mak komete krime, maibe tribunal kondena hotu nia, tanba tuir tribunal nia mos suporta nia kaben hodi komete krime.

Rosalina senti desizaun ne’e la merese ba nia, tanba tuir lolos ema sira ne’ebe mak servisu hamutuk ho nia keben ne’e mak hatene, Rosalina mos halo servisu ketak la hamutuk ho nia kaben tan nia lahatene saida mak nia kaben halo.

‘’Ho desizaun tribunal ne’e hau tenki husik hela hau niaa oan nain 4, karik senti katak hau mos suporta hau nia kaben, pelemenus desizaun ne’ebe justu hau labele soe hau nia oan,’’ dehan Rosalina.

Iha parte seluk dadur Teodoro Alves rekunhese nia sala, tan ne’e nia responsabiliza nia hahalok hodi kumpri sentensa ne’ebe tribunal fo, i nia mos konsidera komarka ne’e laos fatin kastigu, maibe fatin reflesaun, fatin aprende ba sira hodi hadia an.

Dadur sira mos husu ba Primeira Dama Isabel atu hato hela sira nia lia menon ba Prezidente da Republika Taur Matan Ruak, kona ba dadur sira ne’ebe senti la justu ho desizaun ne’e no senti autor justisa sira hamosu injusitsa ba sira, nune’e Prezidente hanesan aman ba nasaun ne’e bele hare kestaun ne’e no buka dalan rezolve.

Diretor Nasional servisu prizaun Helder Cosme konsidera, visita Primeira Dama Isabel Ferreira ne’e importante tebes ba reintegrasaun sosial, tanba primeira dama mai fo desiminasaun edukativu ba dadur sira.

‘’Ne’e importante tebes, nune’e dadur sira bele intrega fali lia fuan sira ne’e na sira nia an, familia no sosiadade, tanba eduksaun nudar fatin edukativu no reahabilitasaun ba dadur ne;e bele atinji ho diak,’’ hateten Helder.

Oras ne’e dadaun iha prizaun Gleno municipiu Ermera dadur hamutuk 91, kompostu husi feto nain 22 no mane 69. Dadur sira ne’e, nain 14 sei prizaun preventiva no nain 77 hetan ona sentensa. Prizaun Gleno iha bloku A to E, iha aula 1, sala kustura 1, sala ofisina 1, iha kapela no kujina. nia

Jornal Nacional

TL TAMA IHA KRIZI MORAL


Primeira Dama Timor Leste (PDTL), Isabel Ferreira, hatete, Sosiedade Timor-Leste (TL) Ohin loron hasoru krizi bo’ot ida liu liu Krizi moral liga ba karakter no komportamentu.

“Ha’u hanoin sosiedade Timor-Leste ohin loron harosu krizi bo’ot ida liu liu krizi moral, tanba ita hanoin moris ne’e ho deit mundu nian, lae moris hanesan viajen ida, tanba ohin loron ita haree ba karakter no komportamentu,” afirma Isabel Ferreira ba jornalista iha akademia polisia Comoro, Dili, Kinta (18/06).

Nia hatutan, krizi moral la’os haree ba kapasidade Intelektual, tanba dalaruma matenek ne’ebe maka iha la tuir ida-idak nia hahalok.

“Ohin ita hasoru krizi moral tanba ita iha matenek, maibe matenek ne’ebe maka ita bele dehan sabedoria sem character,” reafirma Isabel Ferreira.

Tanba ne’e Isabel Ferreira husu ba Inan aman sira tenke sai exemplu ba oan sira hodi hadia problema Sosiedade Timor Leste nian liga ba krizi moral. alende ne’e mos tenke hala’o servisu ruma ho domin hodi dezenvolve Timor Leste iha future oin mai.

Tuir Inan nasaun ne’e katak, dalabarak ema dehan Violensia Domestika mosu tanba fato laiha kbiit, maibe lae violensia domestika mosu tanba familia idak idak iha aspektu espiritual, moral maka menus liu.

“Kuandu Vida espiritual ne’e forte ita hatene hadomi malu, hatene perdua malu, ita la uza ita nia ego hatun ema seluk, maibe ita hatene respeita malu no perdua malu, ida ne’e maka seidauk mosu iha familia sira tanba problema mosu entermus familia la uza dalan dialogu maibe uza forsa, pior liu maka preparasaun espiritual fraku,”dehan tan Isabel Ferreira.eus

Jornal Nacional

MS APRESIA SERVISU SAUDE CHC MANATUTO


Diretur Jeral Ministeriu Saude (MS), Jose Reis Magno apresia ba servisu pessoal saude Community Health Center (CHC) Munisípiu Manatuto, tanba hatudu progresu diak.

“Dadus ne’e hatudu progresu, liu-liu iha fasilidade sira nia prontidaun atu fornese servisus ho kualidade. Ho média, sentru saúde sira iha Municipio Manatuto hadi’a sira nia prontidaun husi 66% to’o 77% no postu saúde sira husi 41% to’o 61% iha periode tinan ida nia laran,”haktuir Diretur MS, José Magno ba JN-Diario iha nia servisu fatin Caicoli, Kinta (18/6) foin lalais ne’e iha Munisipiu Manatutu.

Workshop planeamentu loron rua ne’e fokus liu ba iha oinsa hadia kualidade no utiliza servisu saude iha munisipiu Manatuto inklui mos Munisipiu sira seluk.

Nia realsa, workshop planementu ne’e presija halo iha kada Munisipiu hot-hotu, tanba aktividade ida ne’e nudar xavi ba programa nasional ne’ebe jere husi Departementu Monitorizasaun no Avaliasaun no Departementu Saude Infantil hala’o.

Liu husi workshop ne’e Diretur Servisu Saúde Munisipiu Manatuto no nia ofisial sira aprezenta dadus supervizaun suportivu, kobertura no peskiza ba audiensia multi-sektoral ida ne’ebé kompostu husi pesoal Servisu Centrais Ministériu Saúde, Servisu Saúde Munisipiu no fasilidade saúde nian, inklui Administrador husi Postu Administrativu, Xefi Suku, Xefi Aldeia sira prontidaun fasilidade saude sira iha Munisipiu Manatuto.

Ne’ebe iha dadus refere hatudu progresu ne’ebe signifikante tebes katak, utilizasaun servisu saúde mak kompleta ho rezultadu peskiza ida ne’ebé hala’o iha Manatuto hodi buka hatene obstaklu sira ne’ebé komunidade hasoru atu foti desizaun no asesu fasilidade saúde, inklui bareira kuñesimentu, transporte no kultura.

Partisipa husi wokshop ne’e mai husi Administrador Munisipiu Manatuto Gaspar Huno Gusmão, autoridade local, pessoal saude husi CHC. Workshop ne’e realize tanba hetan apiu husi AusID.Ola

Jornal Nacional

ONG ALERTA PARA “AGRESSÕES ESCONDIDAS” CONTRA IDOSOS EM MACAU


Macau, China, 22 jun (Lusa) -- A Coligação Anti-Violência Doméstica de Macau manifestou-se hoje preocupada com a agressão contra idosos, dizendo que muitos casos não são denunciados, após um vídeo, em que se vê uma filha bater na mãe, ter alertado as autoridades.

Para Cecilia Ho, que lidera a coligação, o mais importante é perceber os motivos por detrás destas agressões: "Não há serviços de apoio suficientes para os cuidadores como esta filha, que está sob uma grande pressão. Na maioria dos casos, são as mulheres que arcam com estas situações".

Por outro lado, a ativista salientou que "a maioria dos casos não são reportados, são agressões escondidas", já que os cuidadores "não sabem como pedir ajuda" e a comunidade em geral desconhece que estas agressões são crime público e podem ser reportadas à polícia.

No domingo, um vídeo publicado no Facebook mostrava uma mulher de meia-idade a gritar e bater na mãe idosa, que estava numa cadeira de rodas.

Alertada pelo vídeo, que rapidamente se tornou viral em Macau, a PSP conseguiu identificar a mulher e contactá-la, avisando, ao mesmo tempo, o Instituto de Ação Social (IAS).

Hoje, em conferência de imprensa, o IAS explicou que a idosa -- cuja idade não foi especificada -- foi, esta manhã, admitida num lar, que será pago pela entidade pública.

O IAS explicou ainda que a agressora tem também a seu cargo o pai doente e um irmão com deficiência mental, tendo sido obrigada a deixar o emprego para cuidar deles, considerando, assim, que a mulher estava "sob imensa pressão psicológica para apoiar a família" e que foi "por isso que maltratou a mãe", segundo Au Chi Keung, chefe do Departamento de Família e Comunidade.

Apesar de o IAS só ter registado sete casos semelhantes a este desde 2012, de agressão contra idosos, Cecilia Ho garante que são situações "muito comuns", até porque a maioria dos idosos está ao cuidado da família.

"Muitos voluntários da coligação têm tido conhecimento de abusos contra idosos, a maioria com doenças crónicas. Temos de apoiar mais os cuidadores, financeira e psicologicamente, e a comunidade tem de saber que pode ir à polícia", conclui.

ISG // PJA

90 PESSOAS MORRERAM AO CONSUMIR BEBIDA ADULTERADA NA ÍNDIA


Noventa pessoas morreram depois do consumo de uma bebida alcoólica adulterada em Mumbai, oeste da Índia, e 40 permanecem hospitalizadas, anunciou a polícia em um balanço atualizado.

As vítimas começaram a passar mal na quarta-feira após o consumo da bebida de produção caseira. Na sexta-feira, as autoridades anunciaram um balanço de 33 mortos, que subiu para 74 na manhã deste sábado, antes de chegar a 90 vítimas fatais, informou o chefe de polícia de Mumbai, Dhananjay Kulkarni.

O número total de vítimas fatais pode superar 100, de acordo com Kulkarni.

Cinco pessoas foram detidas pela distribuição ou venda de álcool adulterado em uma favela do bairro de Malad West, zona norte da cidade. Oito policiais foram suspensos por "negligência" na luta contra a produção de bebidas alcoólicas adulteradas.

O licor de contrabando, fabricado de forma caseira, é amplamente consumido na Índia, onde garrafas são vendidas por um preço muito barato. As mortes por intoxicação são relativamente frequentes.

O metanol, uma forma muito tóxica de álcool que é utilizada como anticongelante ou como combustível, geralmente é adicionado aos licores caseiros para aumentar a concentração de álcool.

Nuno Noronha - SAPO

Sismo de 6,5 abala região a sudeste das Fiji, no Pacífico, sem informação de vítimas


Banguecoque, 22 jun (Lusa) -- Um sismo de magnitude 6,5 na escala de Richter abalou esta noite uma região do Pacífico situada a sudeste das Fiji, sem que tenham sido reportadas vítimas.

O Centro de Alerta de Tsunamis do Pacífico descartou a possibilidade de formação de ondas gigantes.

O Instituto Geofísico dos Estados Unidos (USGS), que regista a atividade sísmica em todo o mundo, localizou o hipocentro a 563 quilómetros de profundidade, numa zona a sudeste das Ilhas Fiji e a noroeste das Ilhas Tonga. De acordo com o USGS, o sismo foi registado às 22:28 de domingo (hora de Lisboa).

As Ilhas Fiji, com cerca de 900.000 habitantes, estão localizadas no chamado "Anel de Fogo do Pacífico", uma zona caracterizada por intensa atividade sísmica e vulcânica.

FV // FV.

TRIBUNAL INDONÉSIO REJEITA RECURSO DE FRANCÊS NO CORREDOR DA MORTE


Jacarta, 22 jun (Lusa) -- Um tribunal indonésio rejeitou hoje o recurso apresentado por um homem francês, condenado à morte por crimes de droga, numa altura em que os advogados de defesa ponderam novos procedimentos.

"Rejeitamos o recurso do requerente", disse o juiz presidente Ujang Abdullah no Tribunal Administrativo estatal, em Jacarta, sobre o recurso apresentado por Serge Atlaoui.

O advogado do homem de 51 anos contestou a recusa de clemência do Presidente indonésio, Joko Widodo, argumentando que o chefe de Estado não tinha analisado de forma apropriada o caso de Atlaoui.

O francês deveria ter sido executado há dois meses com os outros sete estrangeiros, incluindo um brasileiros, também condenados por crimes de droga, mas conseguiu um adiamento temporário na sequência de pressão por parte de Paris, com as autoridades a permitirem que o recurso fosse apresentado.

A execução, em abril, de um brasileiro, dois australianos e quatro nigerianos gerou uma onda de indignação global, mas Widodo mantém a sua política de que os traficantes de droga devem ser duramente punidos, argumentando que a Indonésia enfrenta uma crise profunda devido ao consumo de droga.

ISG // FV.

FESTA MUZIKA MUNDIAL IHA TIMOR-LESTE


Dili - Agora dau-daun múzika iha ona nia loron rasik ba ema mundu tomak atu selebra. Tanba ne’e loron atu selebra múzika mundialmente monu iha 20/06. 

Alemde mundu, Povu Timor leste liu hosi apoiu Governu no Uniaun Europeia realiza mos konsertu atu selebra loron refere hodi anima ema barak ho banda lokál 4 no kantór hosi rai-seluk hanesan Portugal, Reinu Unidu, Brazil, Estadus Unidus, Australia no Fransa. Banda múzika hat ne’ebé toka iha momentu ne’ebá maka GALAXY, KLAMAR, EGO LEMOS no KING JAZZ. 

Banda 4 ne’ebe akompanha ho kantór rai liur performa múzika liu 40 resin no múzika ne’ebe kanta inklui tradisionál, Klasiku, reggue, latina, rap no rock.

Timor Express

LORI TAMA DROGA, TDD JULGA ESTRANJEIRU NAIN 2


DILI - Tribunal Distrital Dili (TDD) halao julgamentu ba kazu krime droga, neebe ministeriu publiku akuza Sri Yanti ho Nur Yati hanesan arguida ba kazu nee. Arguida nain rua nee husi Indonesia.

Akuzasaun husi Ministeriu Publiku katak iha loron 13 Desembru 2014 arguida Sri Yanti halo viagem husi Thailandia, Singapura iha tuku 16h:30 ho aviaun Silk Air tun iha Aeroportu Nicolau Lobatu lori pasta hodi hein taxi ba otel Colmera. Too iha otel Colmera la too minute 30 polisia investigasaun tuir kedas hodi halo investigasaun ba arguida nain rua. Iha investigasaun nee polisia hetan aimoruk droga ho tipu metamfetamina/ sabu-sabu cristal rua (2), ida kilo 1.192 kg ho 1.187kg. Arguida halo ho livre, nunee Ministeriu Publiku akuza arguida ho artigu 81 no. 1 alinea a)konjuga no 2. alineia a) da lei numeru 22/2007.

Hatan ba akuzasaun nee arguida Sri Yanti hatete, iha loron nee nia mai husi Singapura mai Dili. Depois too tiha iha Dili mak nia foin lori fali sasan sira nee ba Indonesia hodi ba Jakarta. Neebe altura nee tun husi aviaun sae taxi mai iha Otel Colmera la too minute 30 polisia investigasaun tuir kedas nia iha Colmera hodi halo pasa ravista ba nia. Sasan sira neebe nia lori simu husi Lisa, ema Filipina iha apartementu Bangkok nian.

No ema neebe fasilita nia ba Thailandia mak Jo, nia ema Afrika Selatan hela iha Jakarta mak selu fodik nia osan aviaun no hela iha apartemen. Ema nee haruka nia ba Thailandia atu foti sampel pasta hodi mai tau iha nia loja, nunee too iha neeba nia simu duni pasta nee husi Lisa iha Bangkok no simu tiket aviaun Singapura-Dili. Depois too iha Dili mak foin ba fali Indonesia. Momentu nee Lisa hatete ba nia tiket Singapura-Bali laiha, nunee Lisa hodi sosa fali tiket Singapura-Dili.

Nia hatutan, arguida Nur Yati la hatene buat ida kona ba buat sira nee. Nia so mai para atu ajuda arguida Sri hodi buti fodik ain tanba sira nain rua hanesan kolega neemak Sri bolu nia mai Dili hodi hein nia iha Otel laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (23/6/2015). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

L7 PROMETE SEI HALO MANIFESTASAUN BOOT SEIN HUSU LISENSA


DILI – Demostrasaun neebe organija hosi Cornelio Gama “L7” la konsege realize, tanba la hetan autorijasaun hosi PNTL tanba nee L7 rasik promote sei halo demostrasaun boot iha loron ida sein husu lisensa.

Deklarasaun nee fo sai hosi, Cornelio Gama alias “L7” liu hosi konferensia imprensa neebe halo iha ninia rejidensia Bidau Mota Klaran Sigunda (22/06) hamutuk ho nia membru kuaze atus ida.

Sira bandu hau atu halo manifestasaun nee sira kontra ona lei artigu 42 no 43 tanba iha neeba fo liberdade ba sidadaun atu halo manifestasaun tanba nee hau sei lori sira neebe impede ami nia manifestasaun nee ba tribunal tanba kontra lei neebe hau atu dehan deit hau sei organija povu halo manifestasaun ida neebe mak bot sein husu lisensa tanba husu lisensa mos la fo diak liu lalika husu lisensa neemos la kontra lei ida,” dehan L7.

Nia husu ba Governu atu rejolve problema neebe mak kontinua budu hela iha publiku nia let, liu-liu problema Xanana Gusmao ho Mauk Moruk nebe mak akontese iha funu nia laran, tanba nee nia mos husu atu hapara operasaun ba Mauk Moruk ho arma military nian liu hosi dalan dialogu.

Laos nee deit L7 mos husu Governu atu tau atensaun seriu hodi rejolve problema injustisa no korupsaun neebe mak oras nee buras iha rai laran, hodi halo povu kontinua kiak ba bebeik maibe ema seluk mak aproveita povu nia osan hodi hariku nia an rasik.

Iha fatin hanesan, Marcelo da Crus, hatete maske Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) bandu, maibe sira sei kontinua hakilar nafatin hodi buka lia los no justisa too hetan. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (23/6/2015). Thomas Sanhes/Orlando Pereira

Suara Timor Lorosae

PNTL LA AUTORIZA PUBLIKU ASESU BA LARGO LECIDERE


DILI – Largo Lecidere fatin neebe mak sempre nakonu ho komoniade iha loron babain, maibe iha loron Sigunda (22/06) nee, fatin nee sai fuik tebes no laiha ema ida maka bele asesu tanba hetan bandu hosi PNTL.

Tuir Membru Polisia Nasional Timor Leste neebe mak lakohi fo sai nia naran ba STL iha Largo Lecidere hatete katak so Jornalista deit mak bele tama iha Largo Lecidere, maibe ba komoniade babain labele tama.

Iha nee so jornalista deit mak bele tama ba se deit mak laos jornanista labele tama iha fatin nee tanba ami la autorija nee ordem,” dehan membru Polisia nee.

Nia mos hatutan rajaun taka Largo Lecidere ba publiku atu labele asesu tanba Polisia antisipa manifestasaun neebe mak sei lidera hosi Cornelio Gama alias L7 hamutuk ho nia grupu tuir planu sei halo iha Largo Lecidere, maibe manifestasaun neebe mak organija hosi L7 la konsege realiza tanba Polisia la autorija.

Iha fatin hanesan, Walter da Concecao, neebe hanesan estudante sente la livre, triste no preokupa tebes tanba labele asesu ba Largo Lecidere hanesan babain hamutuk ho nia kolega sira seluk. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (23/6/2015). Thomas Sanches/Orlando Pereira

Suara Timor Lorosae