sábado, 3 de outubro de 2020

Amérika La Permite Timor Foti Osan, Angélica: GBS Mak Kompeténsia atu Pronunsia

Timor Post (02/10/2020) -- Relasiona ho informasaun iha publika katak Parlamentu Nasionál maiske aprova orsamentu jerál estadu tinan 2020 mós Amérika sei la autoriza foti osan estadu kontra konstituisaun.

Hatán ba kestaun ne'e, Prezidente Komisaun C, (trata asuntu finansas publika), Maria Angélica Rangel, konsidera informasaun ne'ebé mak lansa iha públicaiku ne'e la loos, tanba tuir lei Governador Banku Sentrálsia (GBS) mak iha kompeténsia atu pronunsia informasaun sira hanesan ne '

“Povu mós kestiona dehan nune'e, depois Parlamentu Nasionál aprova osan ne'e, osan sei lai mai hosi Amérika, ne'e sala, tanba sá ha'u dehan sala, tanba tuir lei katak ema ne'ebé mak atu publika dehan katak osan depois Parlamentu aprova ne'e atu mai ka la mai, senor Governador Banku Sentrál mak bele publika ida ne'e, tanba nia mak iha direitu tuir lei, katak nia mak bele mensiona dehan katak osan ne'e sei mai ka lae. No nia sei relata mai iha Primeiru Ministru hanesan Xefe Governu, depois Xefe Governu sei relata ba Prezidente Repúblika i senor Governador mós sei relata mai Parlamentu ”, Angélica deklara liuhosi plenária iha ámbitu diskusaun OJE 2020, iha Parlamentu Nasion, kinta (01/10) .

Entretantu, antes ne'e, iha loron sábadu (12/09), Prezidente CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, bainhira sai hanesan oradór ba semináriu nasionál ho tema, “Maun Boot Kay Rala Xanana Gus ho Partidu CNRT nia ukun mak bele asegura riku soin Timor-Leste nian ”, deklara katak osan bele liu hosi PN, maibé prosedimentu legais.

Jornalista: Julio Salinas Soares

Dalan Naruk Maria ‘Bani-been’

LORON -- matan seidauk fera, nakukun sei falun metin rai bainhira, so lian husi manu no animal fuik sira seluk ne’ebé hanesan hatan malu hela mak fó sinal katak rai besik naroman ona. Inan ida husi oan na’in 10 hadeer ona husi nia toba fatin. Ho neneik nia hahú sai husi nia fatin toba, loke ahi no ba dapur hodi prepara matabisu ba nia familia.

Bainhira prepara daudauk matabisu, inan ne’e haree fila fali bani-been ne’ebé horseik nia kaben hatuun no ense ona ba botir no masa bee kiik nia laran no bani-isin balde kiik rua. Hafoin matabisu prontu no hatuur iha ninia fatin, inan ne’e hahú hiit bani-been iha botir no masa no hakat sai daudauk hodi fera nakukun ne’ebé seidauk moos.

Inan husi oan na’in 10 ne’ebé hela iha area Durusila, Suku Aimera-huun, Postu Administrativu Remexio, Munisipiu Aileu ne’e, toman ona ho kondisaun ida ne’e, tanba nia hala’o ona atividade ne’e durante tinan barak nia laran.

Viajen inan ne’ebé koñesidu ho naran Maria ‘Bani-been’ ne’e la’os viajen ne’ebé badak. Nia tenke la’o ain no leba bani-been husi nia hela fatin to’o mai Dili hodi fa’an iha area loza Pateo, besik Liseu Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL).

Defisiente Matan Susar Atu Asesu Ba Edukasaun

DILI, STLNEWS.co - Diretor Ezekutivu Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor Leste Gaspar Afonso hatete, ema ho defisiensia matan susar los atu asesu ba edukasaun, tanba laiha fasilidade adekuadu ba sira.

Diretor nee hatete, áudio orientasaun nee espesifiku liu ba ema ho defisiente matan, i dadus 2010 no 2015 ema defisiesia matan sai numeru as iha dadus defisiesia nian.

"Dadaun nee ema hotu hatene katak, ema ho defisiensia matan nee mak susar los atu asesu ba edukasaun, tanba laiha fasilidade adekuadu ba sira, ohin loron ita bele koko ho liman, sira ladun maximu partis iha edukasaun, pre-iha edukasaun, pre-iha edukasau sekundariu também ensinu superior ”, hatete Diretor Ezekutivu AHDMTL Gaspar Afonso ba jornalista sira iha Salaun IAN Martin Infordepe, Balide, Kinta (01/10/2020).

Diretor hatutan, ezemplu defisiente lubuk ida ba tama ona iha ensinu superior, maibe fasilidade laadekuadu hanesan liberasaun nee sira labele asesu tanba laiha textu braille, no laiha meus seluk atue bel asesu, no ami sira ba eskola iha universidade uza rasik.

Tanba nee mak ohin oportunidade diak, MEJD halo sosializasaun ba planu asaun nasional iha parte edukasaun nian, ba ema ho defisiente 2020-2024, atu fo hanoin nunee MEJD bele prepara karik sira hatama orsamentu baiana nesesidade 2021, bele kobre mos nesesidade ema ho defisiia.

Tanba 38,118 husi dadus neebe mak iha, 25,789 mak sei hela ihaetizasaun nia laran, sei karik ita adopta ODS iha numeru rua koalia kona ba edukasaun.

“It atinje buat ida labele husik ema ida iha kotuk, tanba 25.000 laos ema oituan, neebe ohin oportunidade diak atu partisipa fo hanoin oinsa MEJD harii situasaun hirak nee,” nia hatete.

Nia rekomendasaun babain ami ejiji hakarak tempu também ona para oportunidade no kria asesibilidade, kondisaun ba ema hotu, no inklui ho ema defisiensia atu labele nafatin iha kotuk, tanba edukasaun mak sai salvar importante ba dezenvolvimentu.

Suara Timor Lorosae | Reportajen: Blandina Mauno | Editor: Ekipa STL

Imajen: Diretor Ezekutivu Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor Leste Gaspar Afonso. (Foto: STL / Blandina Mauno)

CNRT Husu Pozisaun Taur, Ba Prosesu Dezenvolvimentu Greater Sunrise

DILI, STLNEWS.co -- Bankada CNRT husu pozisaun Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak konaba prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise nian.

Tuir Xefe Bankada CNRT, Deputadu Duarte Nunes, afirma sei haree ba kestaun mina tanba Deputadu Adirano do Nascimento fo sai horisehik katak povu nia moris mak mina.

Liu husi Xefe Bankada CNRT ninia observasaun ba lider nain rua (Xanana-Alkatiri), pozisaun sira nee antagonika, ida hakarak ba Australia no ida hakarak dada kadoras mai Timor Leste, signifika pozisaun husi lider nain rua la hanesan.

Nia katak, mina nee riku soin povu nian, povu tenke hatene no povu nia hakarak mak ida neebe, se ita hotu la hatene ida ba Australia no ida dehan mai iha nee (Timor-Leste), nusa mak governu la organiza hodi husu ba povu nia hakarak saida loos, nunee mandatu neebe povu fo hotu-hotu kumpri mandatu nee.

“Se lae idak-idak hanoin ninian, entaun ida neebe maka loos. Tanba too agora hau seidauk rona husi Primeiru Ministru hanesan lider ida nia pozisaun too agora ita seidauk hatene. Husi nain rua nee ita hatene ona nunee bele iha solusaun,” Xefe Bankada CNRT levanta husi plenaria, iha ambitu debate OJE 2020 iha faze loron daruak, Sesta (02/10/2020).

Nia hatutan, bainhira Xanana no Alkatiri tuur hamutuk iha situasaun hanesan nee atu koalia saida konaba mina (Greater Sunrise) nee. Entaun ho situasaun hirak nee maka Xefe Bankada CNRT, Deputadu Duarte Nunes husu ba governu atu buka meiu oinsa hodi fo solusaun.

Suara Timor Lorosae | Reportajen: Natalina Lopes/Guilhermina Franco | Editor: Ekipa STL

Imajen: Xefe Bankada CNRT, Deputadu Duarte Nunes. (Dok: STL)