sexta-feira, 2 de fevereiro de 2018

Lere Husu Governu Moderniza Forsa Armada


DILI, (TATOLI) – Majór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur, husu ba governu atu moderniza no profesionaliza forsa armada tuir realidade Nasaun nian.

“Moderniza ita nia forsa armada, la’ós atu halo korelasaun forsa ho país sira potensiál maibé tuir ezijénsia realidade Timor-Leste nian”, hateten Lere Anan Timur bainhira halo diskursu iha ámbitu komemorasaun transformasaun FALINTIL ba F-FDTL ba dala 17 iha kuartél Fatuhada, ohin.

Tuir nia tenke hahú ona tanba komponente terestre, naval no Ministériu Defeza hanoin atu harii komponente aériu, entaun temi de’it seguransa tasi nian tenke iha meiu própriu atu asegura rikusoin iha tasi laran.

Enkuantu, Timor-Leste diversifika no loke luan kooperasaun téknika ho Nasaun sira seluk liliu ho viziñu hanesan Austrália, Indonézia, Malázia, Filipina, Japaun, Korea no Xina, nune’e tinan ne’e halo kolaborasaun ho nasaun 17 ho objetivu tulun hodi dezenvolve di’ak liután forsa armada iha área oioin, tantu iha formasaun rekursu umanu, treinu, troka informasaun, nune’e bele partisipa di’ak liután iha estabilidade rejiaun nian.

Alende ne’e problema hirak ne’ebé hasoru mak lian iha formasaun ba promosaun kuadru sira nian, governu presiza hanoin  oinsá lori militár sira hatene lian ne’ebé nesesáriu, liliu portugés. Espera katak Ministériu Defeza bele harii biblioteka dalen portugés iha Metinaru, nune’e bele fasilita militár sira aprende.

Jornalista: Zezito Silva | Editora: Rita Almeida

Imajen: Parada militár iha ámbite komemorasaun transformasaun FALINTL ba F-FDTL ba dala 17 iha kuartél Fatuhada, ohin. Foto António Goncalves

Depois Tinan 17, FALINTIL-FDTL Hadia kapasidade Defeza

Loron 2 Febreiru 2018 sai loron aniversariu ba tinan 17 sai nu’udar transisaun ba frente Armada Resistencia nian  FALINTIL transforma ba  FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (FALINTIL-FDTL). Fundasaun Mahein (FM) hakarak kongratula ba FALINTIL-FDTL ba oportunidade ida ne’e ba kna’ar diak tomak ne’ebé servi ona nasaun Timor-Leste. Ho limitasaun fundus no dezafiu ho tan krizi polítiku daudaun ne’e selebrasaun loron aniversariu ba tinan ida ne’e ladun rame. Maske nune’e, FM fiar katak aniversariu ida ne’e tenke sai biban diak atu halo reflesaun kona-bá progresu hirak ne’ebé FALINTIL-FDTL hetan ona, no dalan oinsa mak bele  servi nasaun ba oin.

Importante mak ida ne’e, eis komandante no Xefe Tentara Nasional Indonezia (TNI) Jeneral Gatot Nurmantyo sei mai tuir selebrasaun aniversariu ida ne’e. Niania prejensa nu’udar sinal históriku ida atu hanoin hikas TNI ho FALINTIL funu malu iha tinan barak nia laran durante okupasaun. In jeral , relasaun ba institusaun rua forte tebes entre FALINTIL-FDTL ho militar hosi nasaun vizinu nu’udar aspeitu xave ba segurasan nasional Timor-Leste. Kooperasaun entre forsa defeza rua ne’e ho professional valor liu iha trainamentu konjunta, amizade, hasae kapasidade, no kooperasaun seguransa internasional. Kooperasaun entre FALINTIL-FDTL ho Australian Defense Force (ADF) tenei kontinua haforsa, nune’e mos kooperasaun boot liu tan mos tenke halo mos ho TNI. Kooperasaun ne’e tenke haboot tan ba area estratéjika ho nasaun sira seluk, no espesifikamente ho nasaun Asian sira ho tan pasifiku. Nune’e mos tenke dezemvolve parseiria ne’e tenke perioritiza ba futuru FALINTIL-FDTL.

Nune’e mos, FALINTIL-FDTL tenke fokus atu gaina kapasidade ida ne’e maka persiza hosi militar moderna. Iha momentu FALINTIL halo gerilla kada pesoal forsa armada peresiza hatene oinsa mak bele halo tátika kombate no utuliza kilat. Daudaun ne’e, FALINTIL-FDTL tenke iha kapasidade barak no oin-oin atu bele servi Timor-Leste  nu’udar nasaun independesia. Partikularmente, tamba Timor-Leste imposibel atu funu iha tempu badak, FALINTIL-FDTL tenke fokus ba hasae kapasidasde ne’ebé maka suporta atu dezenvolve sosio-ekonomia Timor-Leste, halo protesaun ba rekursus naturais no bele haforsa kooperasaun segurasan internasional. Ho nune’e mos fo defeza ba nivel kapasidade atu bele prevene agresaun esternal.

Dala ruma kapasidade importante liu mak tenke involve halo patroliamentu iha marítima teritoriu nasional. Iha pontu ida ne’e, perioridade ba  FALINTIL-FDTL tenke fokus ba komponente Naval nia kapasidade. Exemplu hanesan halo kapturasaun ba peska illegal iha tinan kotuk, hatudu katak kontrolu  Timor-Leste nian ba tasi iha teritoriu nasional limitadu liu. rekursus marítima nia valor ekonomia boot liu, liu-liu iha relasaun kona-bá industria ikan ho turismu. Bainhira Ro’o Patrolia Pasifiku hosi Australia to iha Timor-Leste, maka bele halo kompleta liu tan iha area ida ne’e. Maske nune’e dezenvolvimentu ba kapasidade operasional komponente Naval FALINTIL-FDTL tenke sai perioridade organiza dahuluk ba oin.

Dezenvolve kapasidade injenaria FALINTIL-FDTL nia atu bele ajuda ba infraestrutura sai nu’udar fokus area ida ne’ebé maka nesesáriu duni. Hahu iha tinan 2010, FALINTIL-FDTL involve an iha kooperasaun sivil-militar ne’ebé signifika katak papel importante liu mak iha dezemvolvementu nasaun. Rezultadu ida ne’ebé lamotivadu ida ne’e fo sai katak persiza duni FALINTIL-FDTL halo intervensaun barak liu ho aset ema, partikularmente kapasidade téknika ne’ebé persiza atu hadia infraestrutura Timor-Leste.

Manutensaun forsa dame iha area seluk ne’e persiza iha atensaun hosi FALINTIL-FDTL. Dezenvolve kapasidade FALINTIL-FDTL atu desloka ka formasaun ba kompañia nia sukat ba operasaun forsa dame ONU nia fo biban ba  Timor-Leste halo kontribusaun ba segurasan internasional nu’udar sidadaun global ne’ebé ho responsabilidade aas. Hanesan mos nasaun sira seluk ne’ebé sai membru ONU fo ona kontribuisaun ba Timor-Leste. Ida ne’e tenke fo benefisia adesional atu fornese pesoal FALINTIL-FDTL ho esperensia operasional nian no sei fo lukru ba nasaun Timor-Leste.

Nune’e mos atu dezenvolve kapasidade hirak ne’e, formulasaun ho implementasaun ba polítika defeza ho realístiku duni. Planu Forsa 2020, ne’ebé fo sai iha tinan 2007, ne’ebé ambisaun no tenke sosa helikoptru funu nian ho rudal balístiku ne’e la realistiku. Planu ida ne’e larefleta realidade no mos susar atu atinji iha implementasaun, tanba Timor-Leste finansialmente laiha. Suku cadan ne’ebé karun tebes nune’e mos hetok labele halo prevensaun eksternal ne’ebé boot liu hosi militar rejional nian. Ba oin, polítika defeza tenke fokus ba iha valor ne’ebé realistiku ba nesesariamente seguransa Timor-Leste. Daudaun ne’e FALINTIL-FDTL tenke utiliza meus ida ne’e efektivu atu prevene agresaun eksternal, artigu ida ne’e sublina ona area importante ne’ebé FALINTIL-FDTL tenke fokus ba no suporta dezenvolve dezenvolvementu nasional atu fo kontribuisaun ida ne’ebé util ba segurasa internasional.

Fundasaun Mahein

AMP Avansa Ho Pakote Úniku


DILI, (TATOLI) – Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés), Partidu Libertasaun Nasionál no Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) ho naran Aliansa Mudansa ba Progressu (AMP) asina momerandu atu sai pakote úniku hasoru Eleisaun Antesipada (EA).

“Ita iha ona kadeira 35 hosi partidu tolu ne’e, maibé tenke servisu maka’as liután hodi aumenta iha eleisaun antesipada”, dehan portavós AMP, Taur Matan Ruak, iha otel Novu Turizmu Lecidere, kinta (1/2).

Prezidente PLP ne’e husu ba lideransa nasionál, munisipál, suku no aldeia atu servisu maka’as hodi AMP bele manan iha festa demokrásia 2018.

“Ha’u orienta mak ita tenke servisu maka’as, enkuantu ita hakarak manan, se ita lakon di’ak liu partidu tolu bele fahe malu de’it”, katak.

Matan Ruak liuhosi lideransa partidu tolu nian informa ba inan-aman sira katak nain rua hanesan Kay Rala Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak ne’ebé uluk terus hamutuk durante tinan 24 agora hamutuk fali ona.

Nune’e husu ba povu katak labele fiar propaganda ne’ebé mak adversáriu sira halo iha fatin-fatin.

Nia akresenta tenke esforsu servisu maka’as, halo sakrifísiu hodi aprosima eleitór hirak ne’ebé foin dadauk la tuir eleisaun hamutuk 20.000 atu bele fó votu ba AMP.

“Ita nia kontribuisaun nu’udar sidadaun di’ak mak ba vota, labele lakon oportunidade no tenke ezerse imi nia direitu nu’udar sidadaun”, dehan.

Enkuantu programa ba AMP nian to’o tempu mak foin hateten tanba tempu sei iha.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Jerál partidu CNRT, dehan tempu badak Kay Rala Xanana Gusmão sei to’o Timor-Leste.

Entretantu, Konselleiru Superiór partidu Khunto, Naimori Bucar, afirma AMP tenke servisu maka’as liután atu manan iha eleisaun tanba Kay Rala Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak hamutuk, tenke esforsu servisu hamutuk iha baze to’o nivél nasionál tanba lakohi hatun dignidade hosi rezisténsia nain ruan nian tanba uluk povu hamutuk ho sira rua no seluk tan no agora hamutuk tan dala ida hodi atinje objetivu.

Jornalista: Zezito Silva | Editora: Rita Almeida

Imajen: Sekretáriu Jerál partidu CNRT, Prezidente PLP, no Konselleru partidu KHUNTO hatudu nota plataforma ne’ebé asina iha otel Novu Turizmu, kinta, (1/2) hodi hamutuk hakat ba eleisaun antesipada. Foto Egas Cristovão

PR Husu Governu Hadi’a Kalendáriu Ba EA

DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lu Olo husu ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), komisaun Nasionál eleisaun (CNE-Sigla Portugés) no Servisu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) atu hadi’a kalendáriu foun ba eleisaun antisipada.

Xefe estadu hato’o pedidu nee bainhira simu opsaun dahuluk ba kalendáriu EA ne’ebé aprezenta hosi MAE, CNE no STAE ohin iha Palásiu prezidensiál Bairru-Pité, ohin.

“Presidente Repúblika nia sujestaun atu reúne fali hodi hare kondisaun hotu hodi mai fali ho proposta atu presidente foti desizaun, ” Ministru MAE, Valentim Ximenes, informa, no la esplika loloos proposta saida mak sira aprezenta ba xefe estadu.

“Ami fila fali ba hodi ajusta kalendáriu ida para bele favorese ba operasaun téknika hodi fasilita ba eleisaun, “ nia tenik.

Inprinsípiu tuir Valentim,  Prezidente Lú Olo propoin governu atu buka kalendáriu ida di’ak para povu hotu bele partisipa iha loron eleisaun.

Jornalista: Agapito dos santos | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Ministru Administrasaun Estatal, Valentim Ximenes.

Anin Sobu Uma 5 Iha Komoro


DILI, (TATOLI) - Udan, anin boot ne’ebé mak akontese iha loro kraik, ohin, mais ou menus tuku 05:30 oras Timor-Leste, obrigado estraga uma lima iha aldeia 12 de Outubru, suku Komoro, postu administrativu  Dom Aleixo, Munisípiu Dili.

Vítima Adriano Caetano Guterres informa, ho akontesimentu ne’e, komunidade ne’ebé nia uma hetan estragu agora daudaun evakua ba família sira nia uma.

“Ami la bele toba iha ami nia uma. Ami muda ona sasán no haruka ona labarik sira ba toba iha família nia uma, tanba ami nia uma kakuluk laiha no uma laran bokon hotu,“ Adriano Caetano Guterres informa ba Tatoli iha fatin akontesimentu, foin lalais ne’e.

Tuir observasaun jornalista iha fatin akontesimentu uma lima ne’ebé hetan estragu agora daudaun la iha kondisaun atu bele hela. Sasán seluk ne’ebé mak estraga ho akontesimentu ne’e mak hanesan, sasán eletróniku inklui nesesidade seluk ne’ebé utiliza ba loron-loron nian.

To’o notísia ne’e hatún parte vítima seidauk hetan tulun ruma hosi parte kompetente.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Agapito dos Santos/Tatoli

Ministra Justisa timoroan agradese apoiu portugés ho europeu ba área públiku nasional


Ministra Justisa timoroan felisita, iha loron-kinta ne'e, apoiu hosi Portugal no hosi Uniaun Europeia iha prosesu hodi hametin adminitrasaun públika ho justisa iha Timor-Leste, liuliu kona-ba modernizasaun hosi serbisu sira ne'ebé iha.

Ângela Carrascalão hatete iha loron-kinta ne'e katak Portugal no mós Uniaun Europeia hanesan parseiru importante ne'ebé "aposta nafatin iha dalan no instrumentu fundamental sira hodi hametin governasaun di'ak iha Timor-Leste".

Governante timoroan ko'alia iha loron-kinta ne'e, iha Díli, iha serimónia entrega ba Timor-Leste ekipamentu oioin ne'ebé sei permiti hasai billete identidade sira iha munisípiu neen iha nasaun, iha ámbitu hosi programa europeu ida apoiu nian hodi hametin Governasaun Dijital no hosi serbisu públiku sira.

Entrega ekipamentu ho karreta sira marka ona lansamentu hosi projetu nasional iha Timor-Leste hosi programa ida boot liu, selu hamutuk hosi Portugal ho Uniaun Europeia, diresionadu ba autoridade timoroan sira ho ba Nasaun Afrikanu sira ho Lian Ofisial Portugés (PALOP).

Projetu hosi Apoiu hodi Hadi'a Kualidade no Hakbesik Serbisu Públiku sira iha PALOP/Timor-Leste (PASP/PALOP-TL) sei permiti, iha kazu Timor-Leste nian, hasai Billete Identidade iha munisípiu neen, iha investimentu dahuluk ida iha ekipamentu ho folin besik dolar rihun 400 ne'ebé entrega semana ne'e iha Díli ho Liquiçá, iha oeste kapital nian.

Ângela Carrascalão felisita knaar hosi Camões hodi hala'o programa no apoiu adisional hosi Ajénsia ba Modernizasaun Administrativu, entidade "ne'ebé sertifika supervizaun tékniku hosi projetu".

Nia hatete katak projetu iha importánsia partikular "ba modernizasaun no universalizasaun hosi serbisu sira ba emisaun Billete Identidade nian iha Timor-Leste", kontribui hodi lori ba nasaun tomak emisaun hosi dokumentu.

"Aumentu hosi emisaun Billete Identidade nian ba munisípiu tomak sei kontribui hodi fasilita nia emisaun, provome proximidade hosi serbisu sira Justisa nian iha besik sidadaun sira, planu ne'ebé konfigura objetivu prinsipal ida hosi governasaun iha área justisa nian", nia hatete.

"Modernizasaun hosi serbisu sira justisa nian, fó dotasaun ida ho transparénsia no efikásia maka'as no reforsu hosi governasaun dijital" hanesan tama iha prioridade sira ezekutivu nian ne'ebé kompromete iha implementasaun hosi Governu Eletróniku.

"Ho inísiu hosi projetu, governasaun di'ak sei reforsa iha Timor-Leste, nune'e mós funsionamentu di'ak, transparénsia no proximidade hosi serbisu sira justisa nian iha sidadaun tomak", nia hatete.

Material ne'ebé entrega inklui karreta foun rua ne'ebé ekipadu ho komputador sira, skanner sira, impresora sira ho kámara dijital sira no ne'ebé sei uza hodi fasilita emisaun hosi Billete Identidade ba sidadaun timoroan tomak iha munisípiu oioin iha nasaun ne'e.

Projetu PASP PALOP/TL iha investimentu global ida besik euro millaun 5,8 (millaun lima hosi UE no millaun ida hosi Camões - Instituto da Cooperação e da Língua).

Supervizaun téknika hosi projetu kaer hosi Ajénsia ba Modernizasaun Administrativu, I.P. (AMA, I.P.).

Iha Timor-Leste, parseiru estratéjiku ba implementasaun hosi PASP maka Diresaun Nasional ba Rejistu sira ho Notariadu hosi Ministériu Justisa nian.

Iha nasaun parseiru sira seluk maka INFOSI (Angola), NOSi (Cabo Verde), CEVATEGE (Guiné Bissau), INTIC (Mosambike) ho INIC (São Tomé & Prínsipe), aleinde entidade responsável sira hodi hala'o projetu nasional sira ne'ebé selu hosi PASP PALOP-TL.

SAPO TL ho Lusa

Primeiru-ministru garante fundu ba eleisaun antesipadu sira


Primeiru-ministru timoroan, Mari Alkatiri, garanti ona iha loron-kinta ne'e katak Estadu iha kondisaun sira, maski hosi rejimi duodésimu, hodi selu eleisaun antesipadu, kalkula katak prosesu eleitoral sei la to'o folin dolar millaun lima.

"Ba eleisaun sira tinan liubá [prezidensial ho lejislativu], previstu dolar millaun sanulu, agora iha de'it ida no ha'u hanoin katak metade hosi folin ne'e hanesan sufisiente", nia hatete ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensial iha Díli.

Mari Alkatiri ko'alia ba jornalista sira hafoin reuniaun semanal ho Prezidente Repúblika ne'ebé tema dominante ida maka preparasaun ba eleisaun antesipadu sira, ne'ebé xefe Estadu, Francisco Guterres Lu-Olo, seidauk marka loron ida.

"Ami ko'alia kona-ba eleisaun ne'ebé Prezidente sei marka. Sei ko'alia ho CNE (Komisaun Nasional Eleisaun nian), ho STAE (Sekretariadu Tékniku hosi Administrasaun Eleitoral) hodi hafoin ne'e maka sei desidi. Ha'u hatete katak lalika preokupa maka'as ho osan ba votu tanba Governu garanti katak sei disponível", nia esplika.

Hatán kona-ba kalendáriu eleitoral, Alkatiri rekorda katak regulamentu sira kona-ba eleisaun sira ba Parlamentu Nasional - aprove hosi Governu anterior ba eleisaun loron 22 Jullu 2017 no ne'ebé sei hala'o hela - determina kalendáriu eleitoral ida hosi loron 80.

Iha loron-kinta ne'e mós Francisco Guterres Lu-Olo hasoru malu ho ekipa sira hosi CNE ho STAE karik hafoin ne'e maka sei konvoka reuniaun ho partidu polítiku sira - fonte hosi Prezidénsia hatete ona ba Lusa katak ne'e bele akontese iha loron-tersa hosi semana oinmai.

Previzaun katak Lu-Olo bele anunsia loron eleisaun nian iha semana oinmai nia rohan.

Bainhira tuir duni kalendáriu ne'ebé aplika iha tinan 2017, eleisaun antesipadu sira bele akontese de'it iha inísiu fulan-Maiu, liutiha loron 80 hafoin nia konvokatóriu.

Prosesu hahú ho prazu ba aprezentasaun hosi koligasaun sira pré-eleitoral nian no, iha tempu hanesan, kandidatura partidáriu sira no nia verifikasaun hosi Tribunal Rekursu, antes sorteiu ba boletim votu nian.

Faze tuirmai maka konstituisaun hosi sentru sira votasaun nian no estasaun sira votu nian, ne'ebé taka ona fulan ida antes votu, ho kampaña eleitoral dura loron 30 ne'ebé iha loron rua reflesaun nian antes asaun eleitoral.

Rezultadu sira sei konta iha loron tolu tuirmai, sei iha prazu adisional ida ba nia verifikasaun hosi Tribunal Rekursu.

Hafoin avansa prosesu tomada pose ba deputadu na'in 65 foun ne'ebé eleitu - ne'ebé sei apoia ezekutivu tuirmai -, Governu konstitusional daualuk ne'ebé sei simu mós pose, hafoin ne'e hatama nia programa ho Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2018 ba Parlamentu.

To'o aprovasaun ba dokumentu ne'e - karik iha de'it metade daruak tinan nian -, Timor-Leste sei kontinua moris ho rejimi duodésimu ne'ebé aplika iha nasaun hahú loron 01 Janeiru.

SAPO TL ho Lusa

Mari Alkatiri hakarak halo asinatura akordu fronteira sira ho Austrália iha Marsu

Primeiru-ministru timoroan, Mari Alkatiri, iha loron-kinta ne'e hatudu konfiansa katak sei iha posibilidade hodi asina akordu fronteira tasi nian ho Austrália iha fulan-Marsu, hafoin ne'e sei kontinua nafatin hala'o negosiasaun sira kona-ba kampu Greater Sunrise. 

Iha deklarasaun sira ba jornalista sira, xefe Governu jestaun nian esplika katak akordu sei asina hosi Xanana Gusmão, negosiador prinsipal atual Timor-Leste nian iha diálogu ho Austrália ne'ebé iha intervensaun hosi Komisaun Konsiliasaun ida hosi ONU.

"Iha prinsípiu ha'u hanoin katak sim [iha posibilidade asina iha fulan-Marsu]. Maibé ha'u nia irmaun Xanana tenki fila hodi simu pose, hodi ko'alia nia estatutu no hodi bele asina hodi Estadu nia naran", nia esplika.

"Ha'u lakohi obriga nia hodi hatete katak tenki halo hanesan ne'e ka la'e", nia hatete no fó hanoin katak defende nafatin katak líder istóriku timoroan tenki lidera Autoridade Aas foun ida ba dezenvolvimentu hosi kosta súl, projetu ne'ebé asosiadu diretamente ba área petrolíferu no ba projetu Greater Sunrise.

Mari Alkatiri ko'alia ba jornalista sira hafoin halo enkontru semanal ho Prezidente Repúblika, iha Palásiu Prezidensial, ne'ebé fó hatene kona-ba Governu nia serbisu ne'ebé agora daudaun hanesan jestaun.

Iha semana liubá, Prezidente Repúblika fó sai kona-ba disolusaun ba Parlamentu Nasional, hanesan solusaun ba problema polítika iha Timor-Leste, sei fó sai kona-ba loron eleisaun antesipadu nian iha tempu badak.

Xanana Gusmão ho ekipa timoroan, semana ne'e, iha Sydney hodi halo negosiasaun sira ho Governu australianu no mós halo ho konsórsiu petrolíferu sira nian ne'ebé iha lisensa hosi Greater Sunrise: Woodside, ConocoPhillips, Royal Dutch Shell ho Osaka Gas.

Maski kestaun hos definisaun fronteira sira rasik seidauk hakotu ho Austrália, fonte sira ne'ebé besik ba prosesu admiti katak negosiasaun kona-ba Greater Sunrise bele hanesan "naruk liu".

Iha nia komunikadu ikus, iha fulan-Dezembru, Komisaun Konsiliasaun esplika ona katak Governu rua konkorda ona "katak sei kontinua ho asinatura iha inísiu fulan-Marsu 2018".

Iha nota hanesan antesipa katak desizaun ida kona-ba konseitu dezenvolvimentu nian hosi kampu Greater Sunrise "sei hetan to'o loron 01 Marsu 2018", loron ne'ebé hatete hosi fonte sira ne'ebé hatene prosesu negosial ne'e katak sei labele kumpri.

Xanana Gusmão ho delegasaun timoroan sira aumenta nafatin iha fulan hirak ikus ne'e hodi tenta hatudu katak opsaun ne'ebé defende hosi Timor-Leste - hosi uza gazodutu hosi kampu sira Greater Sunrise ba kosta súl nasaun nian - maka tuir nível tékniku hanesan bele halo no iha posibilidade finanseiru.

Konsórsiu ne'ebé lidera projetu defende ligasaun hosi projetu ba Darwin.

Iha parte jeral, projetu hosi tratadu global liu defini fronteira marítima entre Timor-Leste ho Austrália iha Tasi Timor no estabelese Rejimi Espesial ida ba área ne'ebé inklui kampu gás hosi Greater Sunrise.

Projetu hosi tratadu estabelese mós adaptasaun iha parte fahe reseita ne'ebé parte sira hosi kuantidade reseita ne'ebé haruka ba parte ida-idak sei la hanesan, depende hosi benefísiu ekonómiku sira ne'ebé hetan hosi konseitu sira dezenvolvimentu nian ne'ebé la hanesan ba kampu gás Greater Sunrise, haktuir hosi komisaun.

SAPO TL ho Lusa

Ministra justiça timorense agradece apoio português e europeu ao setor público nacional


Díli, 01 fev (Lusa) - A ministra da Justiça timorense saudou hoje o apoio de Portugal e da União Europeia no processo de fortalecimento da administração pública e da justiça em Timor-Leste, em particular no que toca à modernização dos serviços existentes.

Tanto Portugal como a União Europeia, disse hoje Ângela Carrascalão, são importantes parceiros que "continuam a apostar em meios e instrumentos fundamentais para o reforço da boa governação em Timor-Leste".

A governante timorense falava hoje em Díli numa cerimónia de entrega a Timor-Leste de um conjunto de equipamento que permitirá a emissão de bilhetes de identidade em seis municípios do país, no âmbito de um programa europeu de apoio ao reforço da Governação Digital e dos serviços públicos.

A entrega do equipamento e viaturas marcaram o lançamento do projeto nacional em Timor-Leste de um programa muito mais amplo, financiado conjuntamente por Portugal e pela União Europeia, direcionado para as autoridades timorenses e dos Países Africanos de Língua Oficial Portuguesa (PALOP).

O Projeto de Apoio à Melhoria da Qualidade e Proximidade dos Serviços Públicos nos PALOP/Timor-Leste (PASP/PALOP-TL) permitirá, no caso timorense, emitir Bilhetes de Identidade em seis municípios, num investimento inicial em equipamento de cerca de 400 mil dólares (321,4 mil euros) que são entregues esta semana em Díli e em Liquiçá, a oeste da capital.

Ângela Carrascalão saudou o papel do Camões na execução do programa e o apoio adicional da Agência para a Modernização Administrativa, entidade "que assegura a supervisão técnica do projeto".

O projeto, disse, assume particular importância "para a modernização e universalização dos serviços de emissão do Bilhete de Identidade em Timor-Leste", contribuindo para levar a todo o país a emissão do documento.

"O alargamento da emissão de Bilhetes de Identidade a todos os municípios contribuirá para facilitar a sua emissão, promovendo a proximidade dos serviços da Justiça junto de todos os cidadãos, desígnio que configura uma das principais metas da governação na área da justiça", frisou.

"A modernização dos serviços da Justiça, dotando-os de maior transparência e eficácia e o reforço da governação digital" estão entre as prioridades do executivo que está empenhado na implementação do Governo Eletrónico.

"Com o início deste projeto, sairá reforçada a boa governação em Timor-Leste, assim como a melhoria do funcionamento, a transparência e a proximidade dos serviços de justiça junto de todos os cidadãos", disse.

O material entregue inclui duas viaturas novas equipadas com computadores, scanners, impressoras e câmaras digitais e que serão utilizadas para facilitar a emissão do Bilhete de Identidade aos cidadãos timorenses nos vários Municípios do país.

O projeto PASP PALOP/TL tem um investimento global de cerca de 5,8 milhões de euros (cinco milhões da UE e um milhão do Camões - Instituto da Cooperação e da Língua).

A supervisão técnica do projeto é assegurada pela Agência para a Modernização Administrativa, I.P. (AMA, I.P.).

Em Timor-Leste, o parceiro estratégico para a implementação do PASP é a Direção Nacional de Registos e Notariado do Ministério da Justiça.

Nos restantes países parceiros são o INFOSI (Angola), o NOSi (Cabo Verde), o CEVATEGE (Guiné Bissau), o INTIC (Moçambique) e o INIC (São Tomé e Príncipe), além das entidades responsáveis pela realização dos projetos nacionais financiados pelo PASP PALOP-TL.

ASP // PJA

Ventos fortes provocados por minitornado derrubam arvores e postes elétricos em Díli

Díli, 01 fev (Lusa) - Ventos fortes provocados por um minitornado derrubaram hoje ao final da tarde algumas árvores e postes elétricos, causando cortes de luz em várias zonas da cidade de Díli, não havendo registo de vítimas.

Fonte do Município de Díli confirmou que os ventos fortes que ocorrem cerca das 18:00 locais (09:00 em Lisboa) "causaram vários problemas em vários pontos da cidade".

Equipas da Eletricidade de Timor-Leste (EDTL) tiveram que ser chamadas para corrigir problemas em alguns locais com os ventos e ramos de árvores caídos a derrubarem postes elétricos.

A mesma fonte disse não haver relatos de vítimas devido aos ventos fortes que duraram "cerca de 10 minutos".

ASP // PJA | Foto de ilustração