sexta-feira, 28 de abril de 2017

Akademika Konsidera PN Laiha Koinesementu PTR Eleitu Nee Lalos

DILI – Sosiedade akademika sonsidera Parlamentu Nasional (PN) laiha koinesementu Prezidente eleitu Tribunal Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos neebe simu pose husi Prezidente Republika (PR) nee lalos.

Tuir Dekanu Fakuldade Direitu-UNDIL, Justino Sopalo katak, maske Prezidente Republika (PR) mak fo pose ba Prezidente eleitu Tribunal Rekursu (PTR) maibe parlamentu tenke hatene.

Sira tenke hatene labele sira dehan ami lahatene, prezidente deit mak hatene nee lalos,” dehan Dekanu Fakuldade Direitu-UNDIL, Justino ba jornalista sira iha Hotel Timor-Dili, Sesta (28/04/2017).

Dekanu nee haktuir, PN reprezenta povu hodi tur iha neeba, halo lei no sira mak tenke hatene lolos katak prezidente nia papel hanesan nee ladun los. Agora los ou lalos PN tenke hatoo xamada atensaun ba prezidente.

Iha fatin hanesan, Diretor Ezekutivu JSMP, Jose Luis Sampaio dehan, troka Prezidente Tribunal Rekursu (PTR) nee kompetensia ezklusivu Prezidente Republika ninia. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

PN-Governu La Partisipa Pose PTR-PJR

DILI – Membru Parlamentu Nasional no Primeiru Ministru la partisipa iha tomada de pose Prezidente Tribunal Rekursu foun no estende mandatu Prokuradoria Jeral Republika, neebe dereitamente simu pose husi Prezidenti Republika Taur Matan Ruak iha Palacio Prezidenti Nicolao Lobato Aitarak Laran, Sesta (28/04/2017).

Prezidenti Republika Taur Matan Ruak Sesta (28/04/2017) ofisialmente fo tomada de pose ba Prezidenti Tribunal Rekursu foun Juiz Deolindo dos Santos, hodi subtitui PTR sesante Guilermino da Silva ho mandatu husi 2017 ate 2022, alende nee Prezidenti Republika mos kontinua extende Prokurador Jeral Republika Jose Ximenes, liu husi tomada de pose ho mandatu 2017 ate 2021.

Marka prezensa iha seremonia tomada de pose nee, Ministru Admistrasaun Estatal Dionisio Babo, Ministru Justica Ivo Valenti, Maior Jeneral Falintil–FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur, Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Julio Hornay, Ministeiru Publiku, Juis no konvidadus seluk, maibe la marka prezensa iha seremonia nee mak Membru no estrutura husi Parlamentu Nasional (PN) inklui Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo.

Xanana Gusmão Husu Labele Bosok Povu

DILI, (TATOLI) – Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Prezidente partidu Congresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT) husu ba militante, simpatizante no kuadru partidu atu labele bosok povu tanba ohin loron sira nia konsénsia maduru ona iha polítika.

“Ha’u atu la bele bosok tanba povu ohin loron hatudu ona nia konsénsia, sira la-haree ona ba númeru partidu polítiku ne’ebé mosu bar-barak, maibé sira haree liu ba kualidade hanoin no organizasaun hosi partidu”, afirma Xanana iha nia diskursu abertura kongresu datoluk CNRT iha Sentru Konvesaun Dili, sesta, (28/4).

 Tanba povu nia matenek fihir partidu polítiku, Xanana husu atu CNRT konsolida-án servi di’ak liutan agora no ba oin.

Konsilidasaun, nia afirma, la’ós atu buka aumenta númeru simpatizante ho militante maibe hakas-án aumenta kapasidade partidu hodi hatene realidade moris Estadu no Nasaun. La’ós fiar no tabele de’it ba relatòriu Internasionál ne’ebé uza sasukat hanesan de’it hodi sukat nasaun hotu nia dezenvolvimentu la-haree ba kondisaun real ida loloos.

Governu ‘Aprova’ Lisensa Konstrusaun Timor Fortuna

DILI, (TATOLI) - Governu liuhusi enkontru Konsellu-Ministru iha loron 25 Abríl 2017 fó ona lisensa investidór nian ba Li Tjien Development ba konstrusaun Timor Fortuna Sentrál Plaza.

Iha portál ofisiál Governu Timor-Leste nian katak investimentu ne’e besik millaun dólar 70, ho konkluzaun ne’ebé prevee ba tinan 2020.

“Durante hala’o konstrusaun, projetu ne’e sei kria postu serbisu nian 1200 resin, sei iha postu serbisu nian ne’ebé fiksu besik rihun 4”, refere komunikadu ne’e.

Projetu ne’e aprezenta husi Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku no Ministru Agrikultura no Peskas, Estanislau Aleixo da Silva hamutuk ho empreza, ne’ebé iha ona empriendimentu oioin iha nasaun ne’e.

Timor Fortuna Sentrál Plaza sei iha torre rua ho apartamentu, loja, eskritóriu, fatin divertimentu nian no fatin para transporte nian, no sei harii iha Avenida Nicolau Lobato.

Governu hamutuk ho empreza Li Tjien Development S.A no  xineza Guangxi International Construction Engineering lansa tiha ona fatuk dahuluk iha loron 16 janeiru 2017 liubá. (Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida)

Foto: Imajen Timor Fortuna Sentrál Plaza. Foto Espesiál

Tenke Tane Aas Feto, Labele Uza ID Falsu Insulta

DILI - Ema hotu moris husi feto, tanba nee, tenke tane aas no tau valor ba inan feton sira, labele uza ID falsu insulta feto, hodi hatun feto sira nia diqnidade iha media sosial.

Lamentasaun nee hatoo husi xefi suku Caicoli, Hipolito Marques, hatete, ema hotu moris husi inan feton sira, tanba nee, labele hatun no insulta feto sira iha media sosial, liu-liu ema sira neebe mak gosta uza ID falsu, hodi bele hatun feto sira no sira uza lianfuan neebe mak la merese atu fo sai.

Hau sente ami hanesan autoridade local ninia haree konaba kestaun ida nee ladun diak, tanba nee, ami husu ba ita nia governu, para atu bele haree asuntu ida nee, liu-liu atu bele kontrola  iha media sosial, bainhira iha lei ruma fo dalan mai ami, ami bele haree kestaun ida nee, maibe  ida nee kompetensia ita nia governu para atu bele haree asuntu ida nee,” dehan Hipolito ba  STL bainhira partisipa iha enkontru ba preparasaun 20 de Maio iha edifisiu administrasaun Munisipiu Dili, Kinta (27/04/2017).

Estudante Universitariu Tenke Dezenvolve Tetun

DILI – Lian tetun sai hanesan lian ofisial iha Timor Leste (TL), tanba nee husu ba estudante sira iha universitariu, atu bele dezenvolve diak liu tan tetun iha futuru.

Tuir Francisco Mariano dos Santos, hanesan dosente lian tetun iha UNTL katak, tetun nee sai hanesan lian ofisial, ho razaun ema ida-idak presiza tau nia aan iha nasaun, para bele dezenvolve diak liu tan lian tetun.

Tanba tetun nee obrigatoriu, se karik ema ida-ida mak iha hanoin diak ona, para atu bele koalia tetun ho diak, tuir tetun padraun nasional neebe mak dezenvolve ona, agora livru tetun nee too ona iha baze, espera katak, livre tetun nee rasik sei mai too iha universidade,” hatete Francisco ba STL hafoin partisipa iha seminariu diskusaun meza redonda demokiratizasaun iha salaun MSS Caicoli, Dili, Kinta (27/04/2017).

EUA-KN FUNU, TL SEI EVAKUA NIA TRABALLADOR HUSI KS

Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profisional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio da Costa Ximenes, informa, Korea do Norte (KN) ho Estados Unidos da America (EUA) funu ona,  Estadu Timor-Leste sei evakua timor oan nebe servisu Korea do Sul.

 “Situasaun iha rai ne’eba diak hela, mas kuandu akontese buat ruma Governu Koreano sira sei hato’o mai Governu Timor-Leste hodi evakua ita nia ema sira husi ne’eba,”hatete Ilidio da Costa Ximenes ba jornalista sira iha  Delta Nova, Comoro-Dili, Kinta (27/4/2017), relasiona tensaun politika iha Korea ho EUA.

Maske nune’e, tuir Ilidio da Costa Ximenes, katak, oras ne’e dadauk, EUA ho KN foin lansa ameasa ba malu, seidauk funu nuklear ne’ebé sira iha.

Ilidio afirma, situasaun refere hanesan ameasa deit, tanba ne’e familia no inan aman husi traballador sira ne’ebé iha Korea do Sul lalikan tauk.

PN husu empregador labele uza traballador ba hetan benefísiu, Salariu mínimu la relevante ona

Parlamentu Nasionál (PN), husu ba empregadores hotu iha Timor-Leste labele emprega traballador hodi uza sira-nia koñesimentu ba kompañia ba hetan benefisiu.

Prezidenti Komisaun A, ne’ebé trata asuntu leis no poder lokal, Carmelita Moniz dehan, empregador sira tenki halo avaliasaun ba traballador sira nia servisu kada fulan nen ka tinan ida, liu-liu hodi haree sira-nia direitu.

“Iha loron traballadores mundial, ha’u husu ba empregador sira para labele utiliza ema nia des-koñesimentu ba sira-nia benefisiu, se traballadores Timor oan sira mai servisu lahatene kontratu, ita aproveita fali sira nia koñesimentu, ne’e ladiak,”dehan Carmelita Moniz husi bankada CNRT ba jornalista sira iha PN, Kinta (27/04) iha seminariu komemorasaun loron mundial trabalhador sira nian, loron 1 fulan Maiu.

Deputada bankada CNRT nee husu ba empregador sira atu kompriende didi’ak traballador sira, no sindikatu sira mós tenki haree didi’ak traballador sira, tanba sindikatu sira mak haree liu-liu ba interese traballador sira.

Labarik 17 Identifikadu Moris Ho Virus HIV

Labarik ho idade tinan 5 mai kraik nain 17 identifikadu moris ona ho Human Immunodeficiency Virus (HIV) tuir dadus Ministerio Saude tinan 2016.

Responsavel Programa HIV/SIDA iha Ministerio Saude, doutor Frederico Bosco hateten iha tinan 2014 governu dezenvolve ona politika ida atu prevene transmisaun HIV husi inan ba oan (PMTCT), tanba komesa mosu.

Nia dehan, intervensaun ne’ebe ministerio halo mak kada inan isin rua ne’ebe konsulta iha fasilidade saude obrigatoriu halo teste HIV, sipilis no hepatitis atu konfirma sira nia nia status saude.

“Bainhira inan isin rua ne’ebe identifika positive husi moras infeksaun ne’e liu–liu HIV, ita halo tratamentu no kontrola rutina ba sira atu oan sai mai karik livre husi virus ida ne’e,” nia hateten iha kampanha prevensaun HIV/SIDA iha salaun Ministerio Interior, Dili.

KOICA Apoia $6.4 Miloens Ba Programa Fahe Aimoruk Massal

Ministerio Saude simu apoia osan $6.4 miloens husi Kooperasaun Agensia Internasional Korean (KOICA) hodi implementa programa fahe aimoruk Diethylcarbamazine no Albendazole ba komunidades iha teritorio tomak durante tinan 2016-2021.

Iha tinan 2015, governu lansa programa fahe aimoruk massal kona ba moras ain potis (lymphatic filariasis) nian ba komunidades, ho objetivu atu hapara transmisaun moras ida ne’e no prevene desfilidade ba ema ne’ebe sofre moras ne’e no elemina infesaun lumbringa husi rai.   

Diretor Jeral Kooperasaun Ministerio Saude, Narcisio Fernandes hateten moras tropical abandonado hanesan lepra, ain potis no frambusia sai problema no ameasadu ba saude publiku iha Timor –Leste tanba moras hirak ne’e afeta hela komunidade sira.

CNRT Labele Hanesan FRETILIN

DILI – Partidu Congresso Nacional Reconstrução Timorense (CNRT) sei halao terseiru kongresu nasional partidu, durante loron tolu hahu husi 28 too 30. Tema jeral kongresu nee mak “konsolida partidu hodi servi nasaun diak liu”.

Relasiona kongresu nee, Diretor Ezekutivu Asosiasaun Hak, Manuel Monteiro hatete, kongresu nee nudar desizaun aas liu iha partidu ida, tenke deskute estatuta, programa no militante sira presiza hatene vizaun, misaun, ideolojia no programa partidu.

Ajenda segundu mak atu deskute sira nia lideransa atual nee sei relevansia ka lae, pois hakat ba eleisaun nee labele mai fali hanesan Fretilin ninian konaba pakote ida deit kompete ho surat tahan mamuk,” dehan Diretor Ezekutivu Hak, Manuel ba STL iha nia knar fatin, Farol-Dili, Kinta (27/04/2017).

Husu konaba Prezidente Partidu CNRT nafatin, Kay Rala Xanana Gusmão, nia hatan, CNRT mak Xanana tanba nee mak nafatin. Hanesan partidu lolos nee ema hothotu iha responsabilidade liliu membru.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNTL, Camilo Ximenes Almeida dehan, partidu CNRT nudar partidu boot tanba iha figura Xanana neebe diak liu iha Timor Leste. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Labele Uza 112 Fo Informasaun Falsu

DILI - Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) husu ba komunidade sira labele uza lina kontaktu Polsia emerjensia 112 hodi tolok no fo informasaun falsu.

Komandante Operasaun Nasional, Superientendente Xefe Polisia, Henrique da Costa husu ba komunidade sira diak liu uza telephone 112 fo informasaun neebe presiza tulun polisia, laos uza fali lina 112 hodi fo informasaun falsu polisia ka uza hodi tolok fali polisia nee lalos.

Ita nia maluk ka ita nia komunidade sira neebe uza telefone uza lina 112 enves de fo informasaun neebe presiza tulun polisia. Maibe, uza fali lina 112 hodi fo informasaun falsu no tolok polisia nee lalaos,” katak Henrique.