terça-feira, 24 de janeiro de 2017

XANANA GUSMÃO APOIA LU-OLO BA PR

Prezidenti Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, fó apoiu tomak ba Prezidenti Partidu FRETILIN, Francisco Guterres “Lu-Olo” ne’ebe kandidata-an ona atu kompete iha eleisaun prezidensial ba kargu Prezidenti da Repúblika (PR).

Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak rasik dekreta ona atu eleisaun Prezidensial 2017 sei hala’o iha 20 Marsu mai ne’e. Ho nune’e, mosu ona figura kandidatu Prezidenti Republika lubuk ida, kompostu husi Francisco Guterres “Lu Olo”, Jose das Neves “Samala-rua”, Antonio  Maher Lopez “Fatuk Mutin”, Flavio Pereira husi Partidu Parentil ho mos Angela Freitas husi partidu TRABALHISTA.

Iha mos figura potensial ne’ebe naran temi hela atu kandidatu-an, maibe sei iha hela faze negosiasaun no preparasaun. Figura sira ne’e maka hanesan Jose Luis Guterres “Lugu” atual Prezidenti partidu FRENTI-MUDANCA, ho mos Laureadu Nobel da Paz 1996, Jose Ramos Horta.

Prezidenti partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, fundamenta katak, partidu CNRT seidauk iha ninia kandidatu ba eleisaun Prezidensial 2017.

“Ami la iha kandidatu ba prezidenti husi partidu CNRT, maibe atu dehan karik se iha kandidatu ruma ha’u sei apoiu, maibe lista iha tiha mak ha’u bele hatene katak se mak kandidata-an, maibe hanesan desizaun pesoal. Iha ha’u nia alin ida, ne’e maka Dr. Lu-Olo, mas desizaun partidu nian iha kongresu mak ami sei koalia,”  hateten Xanana Gusmão, hodi responde jornalista sira iha Aeroportu Internasional Prezidenti Nicolau Lobato Comoro-Díli, Segunda (23/01/2017), hafoin fila husi vizita ba estranjeiru.

KRÍTIKA SISTEMA HNGV, DIRETOR HNGV FÓ PRIMEIRU SAMADA BA MÉDIKU

Médiku sira ne’ebé hala’o kna’ar iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) sorte aat, tanba hetan primeiru samada atensaun husi Diretor Ezekutivu HNGV, José António  Gusmão alias Zeto. Tanba médiku sira ne’e lansa krítika hasoru sistema HNGV ne’ebé la’o ladun di’ak.

Médiku sira ne’ebé hetan primeiru samada atensaun husi Diretor HNGV ne’e, tanba lansa krítika hasoru HNGV nia sistema liu husi Media Sosial ho  sira-nia grupu naran ‘Grupu Emergensia HNGV’.

Dotor no enfermeiru ne’ebé hetan samada antensaun ne’e mak hanesan Dotor  Espesialista Cardialogia (Fuan) Dotor Andre Almeida da Cruz Monteiro, Dotor Nilton Piedade Tilman, Dotor Gustavo Cruz Coreia, Enfermeiru Gil Fereira Ximenes.

“Iha lei  Funsaun Publika ne’e iha pena ba lei ida naran turno ne’e iha, depois lei turno ne’e sira aprova depois aplikasaun ne’e aplika hotu ona no dehan ami tenkiser hala’o ne’e mak ami hala’o tiha ona. Maibe ha’u  no mos kolega sira ne’ebé mak servisu iha HNGV servisu iha tinan kotuk, osan ida turno nian ne’e la sai, balun fulan 8 no balun fali to’o tinan tan ona mos la sai, no la’os ami enfermeiru sira nian deit mak la sai, maibe Dotor sira nian mos la sai”. Enfermeiru Gil Fereira Ximenes ba Jornal Nacional Diário, via telefone, Kinta (19/1/2017.

Nia hatutan osan turno nian lasai besik tinan ida ona nee mak nia hakerek iha media sosial atu ema asesu. Nunee mos lia fuan sira nee la hakerek at ema ida.

AFC KASTIGU FFTL, ESTRUTURA FFTL DIAK LIU REZIGNA AN

Vise Coordenador AMANTE, Domingos Belo Ximenes ‘ Dukai’, husu ba ema sira ne’ebe tur iha estrutura Federsaun Futebol Timor Leste (FFTL) atual atu ho honesto rezigna an tamba aktu nebe esturura nee komete halo Konfederasaun Futebol Ázia (AFC) kastigu Timor Leste labele tuir jogu taça Aziatika 2023 mai.

Eis jogador Selesaun Nasional Timor Leste nee ba Jornal Nacional Diario, Domingo horseik via telefone hatete katak problema naturalizasaun nee grave, nee laos FFTL mak komete krime falsifikasaun dokumentu ba jogador naturalizasaun maibe ema sira individu iha estrutura FFTL laran mak komete krime, tan nee tenki prosesu tuir lei nebe vigor iha rai laran.

“Diak liu estrutura FFTL nian agora nee rezigna an hodi fo fali ba ema seluk nebe servisu diak atu lori desportu futebol nee ba oin” dehan Domingos Belo.

Nia hatutan sasaun nebe AFC fo ba Timor  Leste hodi label tuir jogu ba taça Aziatika 2023 mai nee haree ba deignidade, derota boot ba timor Timor Leste.

Nia hatutan tan katak problema nee la resolve mak povu tomak nebe hadomi Futebol nee sei tun halo manifestasaun kontra estrutura FFTL nebe halo moe Timor Leste ninia naran iha mundo internasional.

Nia realsa tan katak estrutura FFTL nian agora nee rezigna an hodi konvoka kongresu atu hili estrutura foun hodi nunee buka dalan ba resolve problema nee ho AFC atu oinsa bele hadia FFTL ninian naran no hasai sasaun nebe iha.

SANSAUN AFC BA FFTL, ALEIXO: KULPA KALBUADY NIAN MÓS

Vise Prezidenti Federasaun Futebol Timor-Leste (FFTL), ba asuntus estranjeirus, Aleixo da Silva “Cobra” deklara katak, sansaun ne’ebé komisaun disiplinar ASEAN  Football Confederation (AFC), hatún ba FFTL ne’e la’os kulpa Sekretariu Jeral FFTL, Amandio de Araujo Sarmento ho nia staff Gelásio da Silva nian deit. Maibé kulpa mós Francisco Kalbuadi Lay nian, tanba hanesan Prezidenti FFTL.

“Kazu FFTL halo ne’e kuaze tinan 5 ka 6 liu ba. No ema hotu hatene tiha ona. I loloos ne’e Sekretariu Jeral Amandio de Araújo Sarmento ho staff Gelasio da Silva labele sai vítima ba kazu ne’e. Mas Prezidenti Francisco ninian. Prezidenti federasaun maka tenki iha responsabilidade másimu ba kazu ne’e, nia mak haruka jogador Brazil nain 12 ne’e mai”, hateten Aleixo da Silva ba Jornalista sira iha nia serbisu fatin, Hotel Luz Clarita, bairo Formosa, Díli, Segunda (23/01).

Aleixo da Silva fundamenta katak, Francisco Kalbuady maka ba kontratu jogadores Brazileiru sira ne’e no nia mak falsifika dokumentus la’os Amandio ho Gelásio.

“Sira na’in rua ne’e, sé momentu ne’ebá Prezidenti la haruka, ema la brani halo ida ne’e”, tenik Aleixo da Silva.

Tuir Aleixo da Silva, tuir loloos sansaun ne’e kona hotu ba sira na’in tolu, Amandio, Gelasio ho Kalbuadi, maibé Kalbuadi iha relasaun di’ak ho estrutura AFC nian, entaun salva tiha nia-an, no fó fali vítima ba Amandio ho Gelasio.

“Francisco tenki sai husi Prezidenti FFTL. Nia rasik tenki rezigna-an deit ona, tanba primeiru halo moe povu Timor tomak, taka dalan ba atleta nasional ba eventu internasional sira”, deklara Aleixo Cobra.

Aleixo da Silva mós deklara sai katak, jogadores naturalizasaun ne’e tuir loloos, la’os na’in 12 deit maibé iha 17.

“La’os 12 deit, maibé lolos ne’e iha ema 17. Jogador sira ne’e sira hatete mai ha’u katak Timoroan, ne’ebé loloos ne’e la’os Amandio ho Gelasio nia responsabiliza, ne’e Francisco mak responsabiliza, tanba nia inkapasidade, halo korrupsaun bo-bo’ot iha federasaun laran,” Aleixo fakar sai.

Trata BI, Deskonfia Funsionariu Balun Hetan Subornu

DILI - Billeti Identidade (BI) sai mos dokumentu importante hodi trata Pasaporte, Sertidaun RDTL maibe governu lakonsege organiza diak, tamba nee funsionariu balun hetan sobernu husi sidadaun hodi hetan Bilete.

Informasaun nee fo sai husi Deputadu Bankada Ftretilin, Leonel Marcal liu husi sesaun plenaria Segunda (23/01/2017) iha Parlamentu Nasionak katak, fatin halo bilete identidade iha deit Munisipiu Baucau, Maliana, Dili no Oe-cusse, munisipiu balun seidauk iha.

Sidadaun balun hatete Ami prezisa urzente terpaksa ami fo osan ba funsionariu sira laos kesar maibe atu fasilita tamba governu kria situasuan nunee sidadaun sira fo osan ba funsionariu sira, ema antri husi dader nakukun to ikus la hetan numeru pasensia fo osan,” dehan Leonal.

Nia hatete informasaun neebe mai husi sidadaun sira balun foo san kuaze 100 dolar, iha balun fo 25 Dolar, sidadaun sira koalia maibe pasensia fo tamba atu hetan dokumentu neebe inportante hodi halo pasaporte.

Iha fatin hanesan Deputada Bankada CNRT Virginia Ana Belo hatete sidadaun no funsionariu sira presiza hases Aan husi hanoin, atu trata dokumentu fo osan ida nee labele akontese. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (24/1/2017). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

PR Taur iha Tempu Loron 30 Promulga LPV, Lei rezimi Kontratasaun ba Juiz Promulga Ona

DILI - Prezidente Republika Taur Matan Ruak iha tempu durante fulan ida hodi estuds lei pensaun mensal Vitalisia, neebe Parlamentu Nasional (PN) halo ona alterasaun kuandu veta parlamentu sei halo votus konfirmasaun.

Bazea ba dadus neebe STL asesu katak alterasaun neebe PN halo ba lei pensaun vitalisia neebe konsege redus salariu baziku ba 60%, asumi Mandatu periode rua hetan 75%, asumi mandatu too tinan 15 hetan  90%, tan nee laiha eis membru orgaun soberanu simu pensaun too 100%.

Tuir Prezidente PN Aderito Hugo liu husi Plenaria Segunda (23/01/2017) hatete Alterasaun Lei Pensaun Mensal Vitalisia neebe PN aprezenta ona ba Prezidente Republika atu halo promulgasaun.

Lei pensaun Mensal Vitalisia, iha semana kotuk lori on aba prezidente Republika atu halo promulgasaun,” dehan Aderio.

Aderito mos fo sai katak Prezidente Republika Taur Manta Ruak promulga ona lei ona lei rezimi kontratasaun ba juiz sira neebe parlamentu nasional halo aprovasaun.

Iha fatin hanesan Vice prezidente Komisaun A parlamentu Nasional Arao Noes hatete Prezidente republika iha kompetensia tuir lei fulan ida atu promulga ou husu tribunar rekusu halo apresisaun kuandu iha inkonstitusionalidade. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (24/1/2017). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Eis-PR saúda Timor-Leste no Austrália tanba aseita negosia fronteira permanente

Eis-Prezidente Repúblika timoroan José Ramos-Horta iha ohin sauda empeñu Governu Timor-Leste no Austrália atu  negosia iha tinan ne’e  fronteira marítima permanente, konsidera katak  karik  trata hanesan  kestaun ida "tuir  justisa".

Iha  deklarasaun ba Lusa, José Ramos-Horta sauda, tantu ba  papel líder timoroan Xanana Gusmão, negosiadór prinsipál Timor-Leste iha prosesu ne’e, ka saida maka hatete "pragmatizmu"  hatudu hosi  Governu australianu.

"'Chapeau' Xanana Gusmão ne’ebé aposta  ba ida ne’e, investe  ninia kredibilidade iha prosesu arriskadu, ne’eb’e maka laiha  garantia rezultadu tempu badak  ka médiu prazu. 'Chapeau' moos ba governante australianu tanba ikus mai  aseita  diálogu ba delimitasaun permanente  iha fronteira marítima", afirma ba Lusa, iha Díli.

Prosesu ne’e, tenik nia, " hatudu moos sentidu Estadu  no pragmatizmu Austrália nian" no "kompromisu jenuínu nasaun ne’ebé kona-ba Timor-Leste".

"Sira moos ema no hatene katak  ladun kapás nasaun boot ida hanesan Austrália funu ho Timor-Leste ho kestaun ne’ebé real, kestaun justisa ida real tebes", nia afirma.

Governu Timor-Leste no Austrália afirma iha ohin liuhosi  komunikadu hamutuk  katak  sira promote atu hala’o serbisu ho "boa-fé" hodi  alkansa akordu permanente ida iha fronteira marítima entre nasaun rua to’o setembru 2017.

Timor-Leste no Austrália hakarak akordu permanente ba fronteira to’o setembru

Governu Timor-Leste no Austrália iha komitmentu hala’o serbisu ho "boa-fé" hodi  alkansa akordu permanente ba fronteira marítima entre nasaun rua to’o  setembru 2017, informa hamutuk iha komunikadu.

Intensaun ne’e afirma liuhosi  komunikadu hamutuk ne’ebé fó sai ohin  iha reuniaun konfidensiál entre delegasaun Timor-Leste no Austrália no hetan observasaun hosi Komisaun Konsiliasaun ida  Nasoins Unidas nian, ne’ebé hala’o entre 16 no 20 janeiru iha Singapura.

"Tantu Timor-Leste nomós Austrália konkorda katak  reuniaun sai produtivu no reafirma ninia  empeñu iha serbisu ho boa-fé ba akordu ida kona-ba fronteira marítima to’o  finál prosesu konsiliasaun, iha setembru 2017", refere iha nota ne’e.

" Komisaun hakarak tenta ho buat hotu hodi  ajuda parte rua hetan akordu ida ne’ebé bele ekitativu no realizável", afirma komunikadu ne’ebé subskritu moos hosi komisaun konsiliasaun.

Komisaun afirma katak enkontru fulan ne’e hola  parte iha "diálogu permanente no estruturadu iha  kontestu konsiliasaun" entre nasaun rua, sujere hosi Timor-Leste iha ámbitu Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba  Direito do Mar no tuir auspísiu Tribunal Permanente Arbitragem.

"Durante  semana ne’e, Komisaun  sei reune ho parte rua atu esplora sira nia pozisaun negosiasaun nian kona-ba fatin ne’ebé  fronteira marítima Tasi  Timor bele define, hodi bele identifika área  possível tuir  diskusaun iha reuniaun sira oin mai", refere deklarasaun hamutuk ne’e.

Hanesan  sinál boa-fé nian iha negosiasaun, Timor-Leste " hakerek ona ba  tribunál arbitrajen rua katak hahú ona ho Austrália bazeia Tratadu Tasi  Timor, ikus mai bele hasai sira ninia alegasaun".

Mari Alkatiri ambisiona akordu iha saúde entre Portugál no Timor-Leste

Prezidente Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Timor-Leste, Mari Alkatiri, haktuir ohin, iha  vizita ida ba  Porto, ne’ebé hein katak iha "futuru oin mai" Governu timoroan no portugés estabelese akordu iha área saúde.

Eis-primeiru-ministru Timor-Leste moos hala’o vizita ba ospitál portugés no Centro Hospitalar São João, iha Porto, buka hatene servisu tratamentu intensivu, enkuantu molok, iha  Coimbra, intensaun ba liu  kardiolojia no tuir mai , iha Lisboa, sei aborda kona-ba  área medisina tropikál.

"Ho halimar nia hatete  iha laran ha’u  nunka sai profisionál saúde no nunka moos sai  pasiente, tanba ne’e  nunka tama iha ospitál sira no ohin loron ha’u sai hosi ne’e ho impressionadu. Hahú ohin ba oin ita sei halo kalendáriu kooperasaun ida no iha  futuru hein katak akordu entre Governu rua iha área saúde nian", afirma ba ajénsia Lusa Mari Alkatiri.

Dirijente timoroan ne’e afirma ba nesesidade atu kria kondisaun iha Timor-Leste hodi "moras sira hotu " bele assiste iha nasaun "ho nune’e evita evakuasaun beibeik ba liur ".

Mari Alkatiri hatete hakarak, ho ajuda hosi  profissionál portugés sira maibé sein espesifika ninia  prazu, "prepara laboratóriu ida ba nível nasionál hodi bele avansa dadauk ona iha área balun saúde nian".

"Kestaun hirak ne’e lori tempu, maibé tenki hahú. Ita gasta ona dólar millaun resin iha  evakuasaun ba Singapura, Malázia, Indonézia, Austrália no ita tenki hahú ona iha programa ida ba médiu/ tempu naruk", haktuir prezidente Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Timor-Leste, entidade ida ne’ebé ho " dezafiu boot", informa ba Lusa, atu  "responde ba kestaun pertinente liu no urjente tebes iha área saúde no edukasaun".

Eis-ministra timor-oan kondenada husu ba PR komisaun espesialista atu investiga justisa

Eis-ministra timor-oan ida ne’ebé kondena iha dezembru ho prizaun tinan hitu tanba partisipasaun ekonómiku iha negósiu apela iha horisehik ba Prezidente Repúblika atu  bele kria komisaun espesialista internasionál ida ne’ebé bele analiza "defisiénsia sistema justisa nian".

Apelu ne’e iha ona karta aberta ida ne’ebé Emília Pires, eis-ministra Finansa, haruka ba xefe Estadu, Taur Matan Ruak, iha momentu  ne’ebé  deside hela atu halo rekursu ba ninia kazu ne’ebé  aprezenta hosi defeza, hakarak hetan absolvisaun  hosi Ministériu Públiku ne’ebé aumenta tan pena ba nia.

"Señór Prezidente, ha’u  halo  ona rekursu ba Tribunal Rekursu, maibé ladun  fiar ba ida ne’e, relasiona ba  prekonseitu ne’ebé sistema justisa  hamonu  ona kontra ha’u no julgamentu ne’ebé ha’u sofre ona no kontínua sofre iha komunikasaun sosiál", refere Emília Pires iha karta ne’ebé Lusa hetan asesu.

"Señór Prezidente, tuir  Konstituisaun Timor-Leste, señór iha dever atu asegura funsionamentu sistema judisiál ne’ebé di’ak. Relasiona ho ida ne’e, sujere ho respeitu ba ita boot, atu  kria komisaun internasionál espesialista eminente ida, respeitável ho naran  atu  ezamina laós deit ba ha’u nia kazu, maibé ba defisiénsia sira iha sistema Justisa. Laós  halo ida ne’e mai ha’u, halo ba povu Timor-Leste", haktuir nia.

Aleinde Emília Pires ne’ebé kondena iha prosesu hanesan, ba  tinan haat prizaun, eis-vise-ministra Saúde Madalena Hanjam – ne’ebé moos rekorre -, sira nain-rua komete  irregularidade ba sosa kama atus resin ospitál nian ho kontratu rua (A no B) adjudikadu ba empreza ba ninia laen primeiru, no kontratu konlui entre sira na’in tolu ba konkretizasaun negósiu ne'e, ho valór dólar rihun 800 (euro rihun 746).

"Ha’u hetan kondenasaun ba prizaun tinan hitu, maski Tribunal rekoñese hela katak laiha prova ne’ebé Estadu Timor-Leste lakon dólar ida. Aleinde sala sira seluk ne’ebé komete husi Tribunal, desfeixu lanormál nein aseitável iha kualkér sosiedade regula hosi Estado de Direito ne'e ", nia konsidera.