quinta-feira, 25 de agosto de 2016

Kazu Tama Rezidénsia L7 Hahú Ona Investigasaun


DILI, (ANTIL) – Xefi Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL), Major Jenerál  Lere Anan Timur informa, membru soldadu militár ne’ebé tama rezidénsia eis Komandante FALINTIL, Cornelio Gama L7,  loron 20 Agustu 2016 iha Fatuhada, Dili, tama ona prosesu investigasaun.

”Investigasaun hahú la’o dadauk ona, maibé soldadu militár sira-ne’e sala ona. Tanba sira-nia misaun atu halo seguransa ba 20 Agostu 2016, tanbasá sira tama ema nia uma sein autorizasaun”, Jenerál Lere Anan Timur dehan ba jornalista sira iha Kaurter Jeral F-FDTL Fatuhada, Dili, Kinta, (25/8).

Atu sukat sala nia todan ka kman, Lere husu atu akompaña dei’it prosesu  ne’ebé la’o dadaun.

Antes ne’e, Lere konsidera aktu ne’e hatudu momos atetude laiha respeitu ba veteranu FALINTIL.

Prezidenti Komisaun B Parlamentu Nasionál David Dias Ximenes Mandate mós konsidera aktu ne’e grave, tanba halo abuzu poder.

L7 nu’udar eis Segundu Komandante FALINTIL ba Rejiaun III no nu’udar fundadór Organizasaun rezisténsia Sagrada Família. Iha II lejislatura L7 asume kargu nu’udar deputadu hosi nia partidu, UNDERTIM. (jornalista: Manuel Pinto; editora: Rita Almeida)

Foto: Major Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur 

MCIA SEI MUDA SAI VENDEDOR IHA KAMPUNG ALOR


Ministeriu Comercio Industria no Ambiente (MCIA) iha ona planu hasai vendedor ne’ebe halo negosiu iha Kampung Alor.

”Ami fo hatene ona sira katak Governu iha ona planu hodi muda vendedor ne’ebe maka halo negosiu iha Kampung Alor, maibe seidauk termina tempu, tanba antes ita atu muda vendedor tenke identifika uluk fatin hodi prepara kondisaun ne’ebe diak ba sira,”informa diretor diresaun nasional comercio interno Nelito Lima Araujo ba JN-Diario iha nia servisu fatin, Tersa (23/8).

Nia dehan, MCIA infoema hela ba negosiante sira, nune’e sira labele hakfodak bainhira Governu muda.

Nia hatutan kondisaun atu muda vendedor mos tenke kria kondisaun ne’ebe no fatin ida ne’ebe maka seguru ba sira, nune’e vendedor halo sira nia aktividade ne’e ho hakmatek labele duni sai husi kampung Alor sem kondisaun atu kria ba ema sira ne’e faan sasan iha ne’ebe  ida ne’e maka agora dadauk sei buka hela.

Tanba sidade Dili ne’e, husi municipiu Dili maka jere aban bain rua mos delegasaun servisu ba municipiu Dili konserteza  buat sira ne’e konsentra hotu iha municipiu Dili, MCIA nia papel so kolabora sira atu muda sai bendedor fatin ne’ebe maka seguru ba vendedor. Ety

Jornal Nacional

Durante Tinan XIV liu ona Dezenvolvimentu iha Suco Tapo/Memo no Suco seluk seidauk iha rezultadu diak


KLEJOTAMO

Klibur Estudante no Joventude Tapo Memo-Oan
Peskiza ho Monitorizasaun
Posto Administrativo Maliana, Munisípiu Bobonaro
Telefone: +670 77291406, +670 77369706, +670 77269256, 77014085

Komunikadu Imprensa

Data: 24 Agostu 2016

Durante Tinan XIV liu ona Dezenvolvimentu iha Suco Tapo/Memo no Suco seluk seidauk iha rezultadu diak

Tinan sanulu resin hat (14) liu tiha ona Timor-Leste restaura ninian Independensia maibé dezenvolvimentu iha parte konstrusaun estrada, ponte,be’e mos, eletrisidade, postu saude, irigasaun Maliana 2 no seluk-seluk tan  iha suku sira sei limitadu tebes. Tuir KLEJOTAMO nian peskiza ho monitorizasaun durante ne’e katak dezenvolvimentu konstrusaun infra-estruktura la’o maka’as liu mak iha kapital Díli no kapital munisipiu sira seluk deit, maibé iha suku no area rural sira mos persiza tebes  hetan atensaun husi Governo hodi nune’e komunidade sira iha area rural mos senti netik ho Timor-Leste nian independensia ida ne’e.

Tamba ida ne’e, bazeia ba KLEJOTAMO nian peskiza iha suku Tapo/Memo durante ne’e hare’e katak, dezenvolvimentu iha suku refere seidauk hetan rezultadu ne’ebé diak, tamba estrada husi parte rua (2) ne’ebé liga husi Postu-Administrativu Maliana ba Suco Tapo/Memo iha kondisaun ne’ebé seidauk diak ou at hela. Ponte ida Nakarena aldeia Huluatin iha Suco Tapo/Memo ne’ebé maka halo iha tempu okupasaun Indonesia nian komesa at dadaun ona no seidauk hetan atensau ruma husi ministeriu kompetente. Wainhira tempu udan boot mota tun ponte refere komunidade sira atu hakat liu susar tebes. Ponte refere mos atu fasilita komunidade sira lori sira nia produtu lokal ba iha merkadu no fasilita mos estudante sira bele liu bainhira atu ba eskola. Iha parte seluk, Suco Tapo/Memo presiza tebes atu hari Centru Postu Saude ida iha ami nia suku hodi nune’e komunidade sira fasil atu halo tratamentu imediatamente ba sira nia saude.

Iha lidun seluk, tinan 2011 liuba eis Secretário Estado Eletrisidade atual Vice Ministro Obras Públika Transporte no Komunikasaun Eng. Januario Pereira haruka tiha ona ekipa ida ba survey liña eletrisidade. Hahu husi ospital tuan Maliana ba to’o aldeia Lepguen, Aldeia Pipgalac II iha Suco Tapo/Memo, Suco Saburai iha Postu Administrativu Maliana no ba to’o Atus Suco Zildapil, Postu Administrativu Lolotoe nian, Munisípiu Bobonaro, maibé ate agora projeito refere seidauk realiza. Tuir  KLEJOTAMO nia monitorizasaun hare katak iha desintendementu entre kompaña balu, maibé problema hirak ne’e komunidade sira sai vitima fali ba dezenvolvimentu projeito liña eletrisidade.

Iha sorin seluk, Masacre iha loron 27 Agostu 1999 liuba ne’ebé mak akontese iha Suku Tapo/Memo iha ne’ebé pro-otonomia sira hamutuk hoPOLRI-Polísi Republik Indonesia  no TNI-Tentara Nasional Indonesia hala’o kampanye tama iha suku refere atu bele atrai povu sira iha tempu ne’eba, maibé realidade to’o iha ne’eba sira halo fali asaun brutalizmu hodi tiru mate rezulta hamate ema nain 2 (rua) no hakanek ema nain 3 sira seluk. Tamba deit diferensia hanoin iha momentu ne’ebá suku refere sira tau hanesan liña mean (garis merah) ba pro-Independensia. Ho ida ne’e tinan 15 liu ona komunidade suku Tapo/Memo selebra nafatin kada tinan-tinan hodi hanoin hikas fali maluk ne’ebé mak mate iha tempu ne’eba nune’e istoria ne’e sei la lakon ba jerasaun foun sira iha Suco Tapo/Memo nian oan no em jeral iha Timor-Leste.

Ho ida ne’e KLEJOTAMO hakarak rekomenda ba ministériu relevante mak tuir mai ne’e:

Rekomenda ba MOPTK-Ministru Obras Públika Transporte no Komunikasaun Gastão Francisco Sousa atu hare lalais estrada no ponte ne’ebé besik at ona tamba importante ba povu sira iha suku hodi fa’an sira nia produtu iha merkadu.

Rekomenda ba MOPTK atu hari’i lalais ponte ida ba iha Eskola Sekundaria Nu. 02 Yamato Maliana nian ne’ebé mak dala barak estudantes no povu babain susar atu astravesa iha tempu udan mota boot tun iha fatin ne’eba.

Rekomenda ba Ministra da Saude Dra. Maria do Céu da Costa atu hari’i mos Centru Postu Saude ida iha suco Tapo/Memo, tamba dala barak iha kalan situasun emerjensia pasiente sira susar tebes halai mai to’o Hospital Referal Maliana tamba kondisaun dalan estrada la diak.

Rekomenda ba Vise Ministru Obras Públika Transporte no Komunikasaun Eng. Januário Pereira atu hare mos eletrisidade ba Suku no aldeia ne’ebe ami temi iha leten.

Rekomenda ba MSS-Ministra Solidariedade Social atu hare akontesementu ne’ebé mak akontese iha suku kada iha teritoriu Timor-Leste hotu, hodi nune’e halo monumentu ida ba ita nia heroi sira ne’e bele tau iha fatin ho sira nia dignidade ne’ebé as ba rai ida ne’e. 

Ekipa KLEJOTAMO
Moisés Vicente, Abrão Gomes, Klaudino Kolo, Roque Afonso, no Isabel Gomes

KONSTITUISAUN MAK LOKE DALAN BA MULTIPARTIDARIZMU


Ezistensia Partidu Polítiku (PARPOL) 32 ne’ebé rejistu iha Comissão Nacional das Eleicões (CNE), ne’e tanba kontituisaun República Democratica de Timor-Leste (RDTL) maka fó dalan.

“Ita koalia konabá PARPOL barak iha TL ne’e, ha’u hanoin ita nia konstituisaun maka fó dalan dehan katak ita adopta multipartidarizmu katak laos partidu úniku, signifika ema hotu-hotu iha direitu para atu harii PARPOL no ema hotu-hotu iha dever mós atu halo saida iha partidu nia laran, tanba ita hatene katak PARPOL ne’e hanesan patrimoniu Estadu ninian, tanba atu ba ukun ne’e tenki atravez de PARPOL,” Diretor Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Govermental Timor-Leste (FONGTIL), Arsenio Pereira da Silva ba JN-Diário iha ninia knaar fatin Caicoli-Díli, Segunda (22/08/2016).

Nia esplika, sé esteitmentu eis Prezidenti Repúblika Ramos Horta dehan katak partidu kiik sira ne’e diak liu loke bisnis de’it ne’e a não ser lei dehan TL adopta partidu ida, rua ou tolu de’it, ho nune’e parese bele limita ema harii partidu.

“Maibé tanba ita aplika multipartidaria, nune’e ema hotu-hotu iha direitu atu harii partidu, maibé importante que partidu kiik sira ne’e oinsa para ita mós tenki iha forsa polítiku no tenki liu husi bareira para ita nia lian sira ne’ebé liu husi partidu kiik sira ne’e bele ba iha Parlamentu Nasional (PN),” dehan Diretor Ezekutivu FONGTIL.

Nia akresenta katak, ne’ebé iha TL laiha limitasaun ba partidu foun no kiik sira, tanba iha reuniaun pesoalmente hanesan sosiedade sivil sempre fó hanoin iha diskusaun sira katak atu votus iha PARPOL kiik sira ne’e labele lakon, sira bele halo koligasaun antes eleisaun.

“Tanba ita hatene katak kuandu PARPOL kiik sira ne’e barak tan votus sira ne’e ita fahe malu, entaun la liu bareira, nune’e votus sira lakon ne’e ba iha ne’ebé, entaun votus sira ne’e nafatin ba PARPOL boot sira ne’e,” tenik Arsenio Pereira da Silva.

Nia esklarese katak, hanesan experiensia eleisaun iha tinan 2012 ne’e iha PARPOL 33, maibé PARPOL ne’ebé liu bareira ne’e partidu hat (4) hanesan partidu CNRT, FRETILIN, PD ho Frenti Mudansa, entaun partidu sira seluk ne’ebé votus purejemplu 10.000, balun 8.000 no balun 6.000 ne’e lakon de’it no fó nafatin ba PARPOL boot sira ne’e.ves

Jornal Nacional

Familia Keixa Oknum Polisia Tuku no Sama Vitima ba Adriano ba Aspal


DILI - Família sira hato’o ona keixa ba Ministériu Públiku no ba Komandu Jerál PNTL, kona-ba membru polísia hosi unidade Tasck-Force baku Adriano Ricardo Vicente Martins, iha loron Segunda (22/08), iha Maliana, Munisípiu Bobonaro.

Ba Timor Post hafoin hato’o keixa ba Komandu Jeral, Tersa (23/08), aman hosi vítima, Lourenço Vicente Martins, kondena maka’as atitude membru polísia ne’ebé tuir lolo’os labele hatudu hahalok brutal hasoru nia povu rasik.

Lourenco haktuir kronolojia katak, iha segunda (22/08) kalan, tuku 9.00 oras Timor Leste, iha fatin Rotunda Centro de Maliana (Bundaran Maliana), iha los dalan atu ba Ospital tuan, Vítima  Adriano Ricardo Vicente Martins, hamrik ho nia kolega  Hilario, sira nain rua hamrik la to’o de’it 5 minutus, teki-teki mosu, membru PNTL esquadra Maliana, Posto Administrativo Maliana, no mai besik sira nia kotuk, derepenti de’it  husu no dehan atu intrega savi motor no ha’u nia oan hatan, “Maun ha’u  sala saida mak, atu entrega ha’u  nia save motor ba ita boo’t. Polísia  nain rua ne’e Hatan ho lia mall, karallu, o fo save mai ga, ou sei ko’alia barak. Hafoin, ko’alia, karallu liman no ain sae tuku-tebe ba iha Adriano nia hirus matan, ain, kabun no oin. Pois mak sira sama ba aspal leten hodi tuku tebe no sama ba aspal.

Nia hatutan, depois ne’e membru nain rua ne’e lori fali vítima ba eskuadra PNTL Maliana to’o iha ne’eba kontinua baku no tebe. Membro PNTL sira haleu tiha  vítima   hanesan ema kriminozu ka ou terorista ruma ne’ebe tama iha Maliana.

Nia haktuir, Vítima  rasik haree ho matan katak, Komandante Tasck-Force no  mos komandante eskuadra Maliana Simão Lopez  tama ba iha esquadra Maliana, mais haree de’it ninia membro PNTL ne’ebe mak halo asaun baku vítima  iha office esquadra Maliana.

“Depois de ha’u  hanesan aman ida husi vítima , kontaktu direita ba iha Komandante Task force Maliana,  ha’u  nia oan ne sala saida, halo krimi saida ba iha PNTL Maliana, to’o membru PNTL sira baku to’o hanesan ne’e,” haktuir Lourenço.

Nia hatutan, polísia sira dehan nia oan la tau Helem maibé momentu ne’eba nia oan para hela, karik la tau helem mós la’ós to’o ba atu baku, maibé polísia iha medidas seluk.

“Tanba ne’e ha’u husu atu komandu foti medidas forte ba polísia ne’ebé maka baku ha’u nia ona, no kazu ne’e vítima  Adriano lori ona ba rejistu iha prokuradór Maliana nian,” haktuir Lorenço.

 Purtanto liu tiha akontesemento ne’e, vítima  lori ba iha Hospital Referal Maliana, hodi kontinua atu halo tratamentu médiku, ho nune’e bele mós hetan fisun husi medikus sira.

Haree husi asaun ne’ebé mak membro PNTL Maliana halo ba vítima , kontra ona lei no ordem estado no direitu ba povu, liu-liu jovem ne’e be mak sai hanesan futuru ba Nasaun Timor Leste nian, atu hakarak ka lakoi tenke lori kazu ne’e ba iha Ministériu Públiku hodi haree besik liutan kona-ba vítima  nia moras, no vítima  hanesan ema sidadaun timor oan ida husu mos ninia direito ba asaun ne’ebe mak membro PNTL Maliana halo ba vítima  iha terreno.

“Ami fiar katak, funsaun PNTL iha nasaun ida ne’e, sai hanesan “Seguranca no lutu ba nasaun, maibé  realidade, la’ós halo Seguransa ba povu no nasaun, mais  halo fali inimigu ba iha povu no nasaun.”Ami nia perguntas, se karik atu sai inimigu ba povo,liu-liu ba jovem foin sae sira, nusa membro ne’ebe mak laiha matoridade no disiplina ba iha Institusaun hanesan PNTL, di’ak  liu duni sai tiha,” dehan Lorenço.(way)

Timor Post

Klibur Estudante no Joventude Tapo/Memo-Oan Husu Governu Harii Monumentu iha Tapo/Memo


Díli, Klibur Estudante no Joventude Tapo/Memo-Oan (KLEJOTAMO) husu ba Governu harii monumentu iha suku refere, tanba polísia ho forsa Indonesia hamate Timor-oan na’in rua (2). Masacre ne’e akontese iha loron 27 agostu tinan 1999 hodi rezulta Timor-oan na’in rua lakon vida no balun kanek. Kazu ne’e akontese iha Suku Tapo/Memo, Postu Administrativu Maliana, MunisÍpiu Bobonaro ne’ebé Pro-Otonomia sira hamutuk ho polísia ho forsa Indonesia hodi rezulta Tapo/Memo oan na’in rua ne’e mate fatin.

Portavóz KLEJOTAMO, Moisés Vicente haktuir, Polisi Republik Indonesia (POLRI) ho forsa Tentara Nasional Indonesia (TNI)hala’o kampaña tama iha suku refere atu  bele atrai povu sira iha tempu ne’ebá.

Maibé realidade to’o iha ne’ebá, sira halo fali asaun brutalizmu hodi tiru mate Paulino Lopes ho nia maluk ida no nain tolu (3) kanek. “Ita nia vitima matebian Paulino Lopes ne’ebé hetan tiru husi POLRI ho TNI, lakon nia vida tanba diferensia hanoin iha monumentu ne’ebá i iha suku refere sira tau hanesan liña mean (garis merah) ba pro-independensia”. Portavóz ne’e informa ba jornalista sira iha Yayasan HAK Farol, Kuarta (24/8/2016). Nia hatutan, ho ida ne’e tinan-tinan komunidade sira iha Suku Tapo/Memo selebra nafatin hodi hanoin fali matebian ne’ebé hetan tiru husi POLRI-TNI.

Klibur Estudante no Joventude Tapo/Memo-Oan ne’e rekomenda ba Governu Timor-Leste liu husi Ministériu Solidariedade Social (MSS) atu bele hare akontesementu ne’ebé mak akontese iha Suku Tapo/Memo ne’e, atu nune’e halo monumentu ida ba sira.

“Husu ba Ministeriu relevante hodi tau monumentu ida ba ita nia heroi sira ne’ebé sai vitima iha tempu ne’ebá hodi bele tau sira iha fatin ne’ebé ho dignidade ne’ebé mak as iha rai ida ne’e,” Portavóz ne’e rekomenda. (Mj3)

Foto logo: Klibur Estudante no Joventude Tapo/Memo-Oan

Timor Post, Loron Kinta-feira, 25 Agostu 2016

Ajente PNTL Sei Hetan Konsekuénsia Todan


DILI, (ANTIL) – Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisariu Júlio da Costa Hornay deklara, membru PNTL sé de’it maka halo problema sei hetan konsekuénsia todan.

“Sé ajente ida ka soldadu ida hakarak koko nafatin baku malu, nia prontu simu konsekuénsia rua. Kriminál, nia simu desizaun iha tribunál. Disiplinár, nia simu prosesu disiplinár hosi instituisaun PNTL. Tanba ne’e, laiha ema ida sees hosi prosesu,” Júlio esplika ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Kinta (25/8), relasiona ho konflitu entre oknum PNTL no F-FDTL, foin lalais ne’e.

Nia informa, oras-ne’e prosesu ba akontesementu ne’e la’o hela, tantu iha Laulara, Ainaro no Bobonaro. “Prosesu investigasaun ba kazu ne’e la’o hela. Investigadór sira mai hosi F-FDTL no PNTL,” nia dehan.

Oras-ne’e hein hela rezultadu investigasaun no hein mós prosesu kriminál hosi Ministériu Públiku, atu lori ba prosesu tuir mai, sé elementu hirak ne’e komete duni krime. “Ba PNTL laiha toleránsia. Sé nia komete sala ida-ne’e beibeik, nia simu kedas prosesu,” Júlio realsa.

Komisariu Julio Hornay rekuñese kazu iha Laulara no Ainaro, maibé ne’e kazu individu , la’ós instituisaun PNTL maka orienta. (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

MNEK Sei Koopera ho Indonézia Atu Fasilita Resensiamentu


DILI, (ANTIL) – Governu liu-hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), sei buka posibilidade atu koopera ho Indonézia hodi fasilita resensiamentu eleitorál 2017 ba sidadaun timor sira.

”Konsellu Ministru iha mós diskusaun kona-ba ida ne’e, forma ekipa traballu atu konkretiza pasu sira tuir mai, kalenderizasaun atu halo resensiamentu nomós preparasaun ba ita nia sidadaun hotu iha rai laran no  rai li’ur atu partisipa iha festa demokrásia”, Vise-MNEK , Roberto Soares ko’alia ida-ne’e hafoin semináriu ho péritu direitu internásionál Singapura ba jornalista sira iha MNEK, Kinta, (24/8).

Semana oin, tuir Vise Ministru, sei desloka ba Indonézia atu observa besik liu tan sidadaun Timor-oan sira ne’ebé estuda hela no trata mós asuntu seluk.

”Ita sei tenta atu esplora posibilidade iha kooperasaun ho Indonézia, para bele fasilita resensiamentu ne’e ho di’ak”, Roberto informa. Sei kondisaun permite,  Governu sei haree mós embaixada Timor-Leste iha nasaun seluk, ne’ebé sidadaun iha Timoroan barak, atu fó oportunidade hanesan bele partisipa eleisaun 2017.

Tanba ne’e, MNEK koordena ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), Sekretariadu Tékniku de Administrasaun Eleitorál (STAE) nomós Komisaun Nasionál ba Eleisaun.

Iha fulan-Juñu no Jullu 2016, MAE ho STAE halo aprezentasaun komprensível ba embaixadór sira, kona-ba prosedimentu ne’ebé oras ne’e dadaun prepara, atu  bainhira to’o ona tempu hala’o resensiamentu, bele halo atendimentu hanesan ba ema hotu.

”Hosi MNEK rasik halo ona prosesu inisiál ida, orienta embaixada hothotu hodi komesa ona halo buat ida ne’ebé hanaran inskrisaun konsulár, atu identifika Timoroan hothotu iha li’ur, tantu estudante, serbisu nomós sira ne’ebé pasatempu liu loron tolu nolu”, nia hatete.

Nia hatutan, importante tebtebes atu hatene paradeiru Timoroan iha ne’ebé no saida mak sira halo, karik sira presiza buat ruma ka obstakúlu saida maka sira hasoru iha sira nia atividade sira iha li’ur.

“Embaixada buka meius atu bele fasilita, salvaguarda, haree sira nia seguransa nomós oinsá sira nia estádia iha ne’ebá (li’ur)”, vise ministru dehan tan. Husu kona-ba orsamentu  ba resensiamentu, Vise MNEK Roberto da Costa  esplika,  iha duni orsamentu resensiamentu ba embaixada, maibé jere hosi MAE  hanesan supervizor atividade resensiamentu.

”Kestaun orsamentu la’os impedimentu ne’ebé boot ba inisiativa ka prosesu sira hanesan ne’e. Fundamentál mak koordenasaun no komunikasaun entre ministériu relevante, para depois labele duplika atividade no kalendarizasaun ne’ebé estabelese ona”, nia hakotu.  (jornalista: Rafy Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: Vise MNEK Roberto Soares. Foto ANTIL

Suspeitu Espalla Osan Falsu Tama TIR


DILI, (ANTIL) – Suspeitu na’in tolu ne’ebé polísia kaptura iha Luro, Munisípiu Lautém,  15 Agustu 2016 liu-ba ho diskunfia produz no espalla osan falsu, oras-ne’e tama ona iha Termu Identidade Rezidénsia (TIR).

Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisariu Júlio da Costa Hornay hato’o informasaun ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Dili, Kinta (25/8), hafoin ramata inkontru ho Xefe Estadu, Taur Matan Ruak.

Iha loron 17 Agustu 2016 liu-ba, polísia aprezenta ona suspeitu sira ba Ministériu Públiku iha Baucau no hetan TIR no aprezenta periodika ba tribunál kada semana rua.

Polísia kontinua buka evidénsia, relasiona  ho kazu osan falsu ne’e. Hornay dehan, investigasaun nia laran lá indika suspeitu hirak ne’e hosi militante partidu balun, maibé haree nu’udar sidadaun baibain. (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Komandante Jerál PNTL, Komisariu Julio da Costa Hornay

Kontra Asédiu Seksuál, UN Woman Organiza Marsa


DILI, (ANTIL) – UN Woman hamutuk ho ninia parseiru sira, organiza marsa hahú hosi Tiger Fuels Mandarin to’o Jardim 5 de Maiu Kolmera, komesa tuku 16.00 to’o remata hodi hatan ba insidente asédiu seksuál iha Dili.

”Ita presiza atu tau atensaun ba seguransa públika, feto, labarik sira, ema ho dezabilidade, transjéneru no mós grupu vulnerável sira seluk, nune’e sira bele halo movimentu iha sidade laran laiha sentimentu ta’uk no iha ameasa seksuál ba sira-án”, Prezidenti Board Rede Feto, Judite Ximenes hatete liu-hosi komunikadu ne’ebé ANTIL asesu hosi UN Women, Kinta, (25/8).

Objetivu hosi marsa ne’e atu promove “Dili ne’ebé Seguru”, no hasa’e koñesimentu kona-bá problema boot asédiu ne’ebé mak dala barak sofre hosi feto no grupu vulnerável sira. Partisipante marsa sei uza roupa koor sabraka, hosi ki’ik to’o boot, inklui jéneru hotu.

Tuir nia, asuntu ne’e sai hanesan sentru ba sosiedade ida ne’ebé mak justa no inkluzivu. Entaun, marsa ida-ne’e importante tebes ba membru Rede Feto nian, tanba bainhira la-hatan ba violénsia hasoru feto sira, sei nunka atinji mundu ida ne’ebé justu.

Eventu ne’e organiza hosi UN Women, Rede Feto, CODIVA, Hatutan, Asosiasaun Mane Kontra Violensia, NGO Patria, FOKUPERS, ALOLA, PRADET, Fundasaun Ázia, no hetan suporta husi Embaixada Australia, Embaixada Estadus Unidos no Uniaun Europeia, Ajénsia ONU nian hanesan UNFPA, Komisaun Direitus Umanus ONU, Klinika Bairro Pite no grupu sira seluk tan.

Eventu ne’e hanesan parte ida hosi eventu balun, ne’ebé mak sei organiza hanesan parte ida hosi Kampaña Loron 16 hodi hapara Violensia Kontra Feto no Violénsia Bazeia ba Jéneru,  ne’ebé kada tinan selebra iha loron 25 Novembru to’o 10 Dezembru. Kampaña ne’e atu bele lori mundansa globál. (jornalista: Rita Almeida)

PD La Eduka Ema Halo Krime


DILI, (ANTIL) — Prezidenti Partidu Demokrátiku (PD), Adriano do Nascimento lá-rekuñese militante PD espalla osan falsu iha sede PD Luro, Lospalos, foin lalais ne’e.

Nia dehan, to’o ohin-loron PD lá-tau marka ba nia militante sira, tanba ne’e labele dún dehan ne’e militante PD maka prátika hahalok ida ne’e.

“Ami PD ne’e la-hasai kartaun militante ou lá-marka nia militante. Tanba ne’e, labele hateten katak militante PD maka halo ida-ne’e,” Adriano afirma ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Kinta (25/8), hafoin sorumutu ho Prezidenti Repúblika, Taur Matan Ruak.

 ” Ami presiza hatudu evidénsia saída maka sai indikadór katak sidadaun ne’e pertense ba PD,” Adriano husu.  Eis Vise Prezidente Parlamentu Nasionál ne’e, deskonfia partidu balun ne’ebé atribui kartaun partidu ba militante maka dalaruma halo ida-ne’e.

PD la-eduka ninia ema atu halo krime, maibé eduka ninia ema atu sai sidadaun ne’ebé responsável, Adriano reafirma.

Partidu Demokratika la’ós harii atu halo krime no la orienta membru sira atu halo osan falsu.

Adriano husu polísia tenki kaptura sidadaun ne’ebé halo krime, prosesu iha Tribunal no hatama iha sela.  (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Adriano do Nascimento

F-FDTL atake Rezidensia Komandante L-7 - Komunikadu imprensa


F-FDTL atake Rezidensia Komandante L-7 no Oan-Kiak iha momentu Povu Timor-Leste festeza loron Lulik Falintil

“Abaixo brutalismu no Vandalismu iha Timor-Leste”

“Viva Falintil no Viva Defensor Povu nia”

Komunikadu imprensa
        
Faktu akontesimentu

Iha loron 20 agostu madrugada to loraik  F-FDTL hala’o sira knar hodi kontrola iha area besik uma sorin residensia L-7 no oan-kiak, iha parte karuk F-FDTL kolaka iha dalan Kompania Baniwaga no parte sorin kuana iha uma andar BTK nia leten.

Mais ou menus tuku 10.15 dadersan, membru F-FDTL balun mai ho intrevensaun forsada hodi tama areador rezindesia komandante Falintil L-7 no Oan-Kiak nia uma. Iha atake ne’e membru F-FDTL mai hasai liafuan la umanu ka lamerese ba familia sira iha rezidensia ida ne’e, koalia liafuan Milisia no traidor hasoru familia sira, komandante L-7 no oan-kiak. Membru F-FDTL sira mos lori ho armamentu funu nia kompletu inklui matrailadores, kilat hodi mai obrigatoriamente insulta no halo tratamentu la umana ba familia sira iha uma refere.

Objetivamente hakarak fo hatene ba publiku katak, situasaun atake rezidensia ne’e, halo husi membru F-FDTL ne’ebe marka seguransa iha uma andar Emprensa Indonezia BTK nia. Membru F-FDTL hirak ne’e tama uma agresivamente, no PNTL ne’ebe seguransa iha rezidensia nia oin mos tama ba rezidensia hodi observa no hakalma asaun brutalismu husi membru F-FDTL.

Depois hetan atake iha rezidensia L-7 no Oan-Kiak, entre atakante sira, forsa F-FDTL ida dehan nune’e ami kolaka siguransa iha ne’e tanba hatene katak imi subar Mauk Moruk iha uma ne’e, Ba liafuan ne’e ami familia sente hanesan trosa no insulta ida, foin deit mak too tinan ida forsa rua ne’e oho ami nia aman maibe sei dehan ami subar ami nia aman Mauk Moruk iha ne’e.

Ho liafuan imoral ne’bé koalia husi membru F-FDTL, hasoru familia komdante Falintil L-7 no Oan Kiak, hateten katak se mak haruka imi nia aman sira halo funu, no nia liman kotu, no hakilar husi membru F-FDTL iha uma kompanhia BTK nia leten, ho lian makas katak, oho tiha deit, labele halimar ho sira.

Komemorasaun Falintil

Nudar historiku ba Povu Timor-Leste hotu hatene katak 20 Agostu kada tinan hanesan loron ba Falintil ida ne’ebe ho misaun liman kroat povu nia. Falintil sira rihun ba rihun mak mate no aseita terus naruk iha ailran hodi defende povu Timor-Leste nia direitus no interese ba liberdade no ukun rasik-an. Liu tiha terus naruk Timor-Leste konsege konkista ukun rasik-an.

Povu Timor-Leste hatene katak Komandante L-7 no Oan-Kiak hola parte integrante iha komponente Forsa Armada ne’ebe ho naran Lulik Falintil hodi defende Timor-Leste husi Okupasaun ilegal Militar Indonezia nia. Komandante L-7 nia maun alin no membru Falintil atus barak mak mate tanba funu kontra militar Indonezia nia.  

Ami sente akontesimentu ne’e, laos deit viola ami nia direitu ba libedade no seguransa maibe mos sente nudar aktu insultu no xhoke ba ami familia ba sira ne’ebe sakrifika nia vida ba funu naruk hodi ita bele goja liberdade no independensia.

Istoria represivu no Lei Timor-Leste nia

Povu Timor-Leste hela ho sistema ditadura no represivu iha tinan barak nia laran, dezde ukun Portugues ate okupasaun ilegal Militar Indonezia nia. Aktu represivu hirak ne’e iha pratika oho, tortura, intimida, insulta no asalta arbitraria kontra Povu TL. Ho determinasaun, sakrifisiu no luta naruk povu nia, ita konsege kore an husi forsa opresaun militar, ba moris iha estadu ida livre no independente ida.

Hafoin Povu Timor konkista tiha nia liberdade, demokratikamente estabelese instituisaun demokratiku sira inklui adopta estabelese lei no regumalemtu oin-oin hodi asegura katak violasaun hotu ne’ebe povu simu husi Indonezia labele repete hikas husi Timor-Leste nia autoridade seguransa no defeza. Realmente kontraditoria makaas tebes husi Povu nia esperansa no aktu autoridade seguransa no defeza nia ba nia povu rasik.

Konstiuisaun RDTL, kodigu penal no lei internasional sira ne’ebe ita apta ba lei domestiku sira segura Populasaun tomak nia direitu ba liberdade, direitu ba movimentu, diretu ba privasidade no diretu ba seguransa ba nia an rasik. Lei sira ne’e halo hodi garantia katak aktu violasaun hotu kontra Populasaun autoridade siguransa mak satan netik no asegura maibe iha realidade violensia no krime mai husi membru instituisaun seguransa no defeza.   
  
Ejijensia

Hare ba faktu akontesimentu atake iha Komandante Falintil nain rua nia uma ne’e;

Ami konsidera katak autoridade F-FDTL komete violasaun ba knar lulik ne’ebe funu nain sira entrega hela, katak Instituisaun rua ne’e mak nudar liman kroak povu nia laos sai fali fonte violensia kontra nia povu ne’ebé loloos sira mak simu madatu atu defende no asegura nia povu.

Ami konsidera aktu ne’e viola Konstiuisaun, kodigu penal no lei no prinpisiu direitus umanus sira ne’ebe Timor-Leste opta ona sai lei domestiku.

Ami konsidera membru autoridade seguransa F-FDTL ne’e viola disiplina no regulamentu internal kona-ba prosedimentu atuasaun tanba, situasaun ne’e la bele justika para sakrifika familia ne’e nia direitu ba seguransa hodi hakat tama uma, sem iha mandatu no lisensa ruma.

Ami ho lian makaas, husu ba parte relevante hotu foti medida rigor para prosesa membru instituisaun rua ne’ebe komete violasaun grave kontra populasaun sira.

Ami husu ba parte kompetente relevante sira para halo investigasaun klean ba aktu brutalismu no vandalismu ida ne’e, nune’e iha futuru bele asegura konfiansa povu nia ba instituisaun rua ne’e nudar lutu ba nasaun no Povu nia.

Triste tebes tanba tinan 41 komemora loron lulik Falintil nia, maibe violencia no krime ne’ebé komete husi F-FDTL hasoru fila fali, komadante L-7 no Oan Kiak nia rezidencia iha Fatuhada. Lolos ne’e membru F-FDTL sira maka atu satan netik hahalok britalismu husi ema aat sira, maibe sira maka sai fali hun no autor ba Violensia no krime hasoru nia povu terus nain ida ne’e.

Dia 21 Agostu 2016

Ami ne’ebe saran lia

Eugenia Souza Gama (76661272) Aquelina Imaqulada Pereira (ninapreiraimaculada@gmail.com)

Sosiedade Sivil Kondena Oknum F-FDTL Atake Rezidensia L-7


DILI - Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro konsidera asaun serku hosi oknum FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) balun ba rezidénsia veteranu Cornelio Gama (L7) ne’e krime, tanba alende laiha mandadu, iha lei inan mós hatete só polísia maka bele halo serku.

Manuel hatete, tuir lei inan bainhira polísia  atu hala’o buska ou serku ba fatin ruma dahuluk tenke ho asaun fragante de letu, katak haree faktu krimi ruma ho matan, kaer ho liman, sira bele halo buska ou serku kedan.

Tuir fali bainhira krime ne’e polísia  la haree ho matan, kaer ho liman, maka polísia  sira tenke hein mandadu kapturasaun hosi Tribunál.

Karik fragante de letu, polísia  hare ho mate,  lei fó dalan polísia  atua kedan nune;e hodi evita krimi ne’e, labele loke luan hodi afeita ba sidadaun hotu nia siguransa no liberdade ne’ebé garantidu iha lei inan konstitusaun da Repúblika.

Asaun buska ou serku ba fatin ruma ne’e só polísia  sira só polísia  maka halo tanba Tuir lei siguranc ainterna responsabilidade ba Polísia  Nasionál Timr Leste (PNTL), parte Forsa só apoiu bainhira iha situasaun funu ne’ebé presiza duni forsa nia apoiu.

“Mais agora kontrariu, Forsamaka ba serku fali Veteranus L7 nia uma. Entaun sira forsa ne’e, tenke hatudu evidensia. Labele deskonfia de’it, ba serku arbiru. Karik iha buat ruma ho natureza ameasa, forsa labele halo serku hanesan ne’e ba ema nia uma,”hatete manuel Monteiro ba diáriu ne’e  iha Edifisiu Haburas, Segunda, (22/08).

Serku ne’ebé sira halo sein evidensia ruma, no laiha krime ruma maka akontese, ne’e forss sira halo violasaun ba direitu provasidade ba uma na’in sira.
             
Kna’ar F-FDTL hodi asegura sidadaun hotu nia siguransa. Liberdade no direitu fundamentu sira.  Forsa sira dehan hetan ema ruma tama maun L7 nia uma, sira tenke hatudu evidensia.

“Hirak ne’e akontese tan, konsikunsia prosesu justisa ba kazu mate, matebian Maun Moruk nian, hodi kontra ema nia vida. Agora krimi hotu nia prosesu tenke la’o,”kestiona HAK.

Manuel hatutan, Ministériu Públiku hanesan na’in ba Krime ida tenke hakas án prosesa kazu kontra sidadaun sira, li-liu hanesan matebian Mauk Moruk. Sa tan ba krimi oho, Ministériu Públiku hanesan na’in ba asaun penal, labele nonok.

“MP tenke prosesu kazu Mauk Moruk nia mate,  husu responsabilidade ba institusaun , tan Mauk Moruk nia mate, liu hosi operasaun ida, ne’ebé iha lei no orden, entaun MP hanesan na’in  asaun krime, tenke halo prosesu,”kestiona HAK.

Primeira Dama Husu Prosesa Oknum F-FDTL

Parte seluk, Primeira Dama, Isabel Ferreira husu ba Komando Falintíl Forsa Defeza Timor Leste (F—FDTL) atu prosesa membru ida ne’ebé maka ba halo atake ba eis komandante Falintíl Rejiaun III, Cornélio Gama L — 7 nia rezidénsia.

“Asaun ne’ebé membru F-FDTL halo ne’e ladiak no konta lei no dereitu humanus, sira ne’e hanesan autoridade hodi mantein lei ho orden no proteze nasaun ida ne’e, kuandu tama iha komunidade ida nia uma tenke iha autorizasaun, tanba ne’e ita triste oituan ba atuasaun ida ne’e,”hatete Primeira Dama iha EBC 10 Dezembru, Tersa, (23/08).

Primeira dama hatete, Veteranu Cornelio Gama hanesan eroi ba nasaun ida ne’e, ema ida ne’ebé maka luta no terus ba rai ida ne’e no nia família mate tanba rai ida ne’e.

Tanba ne’e Primeira Dama husu ba komando F-FDTL atu bele rezolve problema ne’e ho didiak no labele kria problema fali no labele halo tan hanesan ne’e ba família sira seluk iha nasaun ida ne’e.

Iha fatin seluk, Deputado hosi komisaun B David Dias Ximenes hatete  bainhira atu ba asaltu rejidénsia privadu tenki iha autorizasaun hosi komando, laiha autorizasaun siknifika ne’e krime.

“Atu halo asaltu ba ema nia uma ou rejidénsia privadu komando sei fo orden laos arbiru de’it,”hatete deputadu David Dias Ximenes iha PN Dili, tersa, (23/08).

David hatete sansaun ba husu deskulpa ne’ebe maka Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Maijór Jeneral Lere Anan Timor hatete ne’e los, tanba merese dunik atu fo ba força ne’ebe maka halo la tuir autorizasaun hosi komando sira.

Iha fatin hanesan deputado Arão Noé hatete, tenki halo investigasaun klean para hodi hatene ho objektivu saida maka força ba halo asaltu ba Familia eis Komadante FALINTIL Rejiaun III, Cornélio Gama L-7 rezidénsia.

‘Objektivu forsa ba halo asaltu ne’e saida persiza halo investigasaun ida para bele detekta lolos objektivu ba aserka ou halo operasaun ba L-7 nia uma ne’e,”hatete Noé.

Kronolojia Akontesementu

Antes ne’e, Família eis Komandante FALINTIL Rejiaun III, Cornélio Gama L-7, Eugenia Souza Gama ho Aquelina Imaqulada Pereira, haktuir faktu akontesimentu membru F-FDTL sira halo atake ba rejidénsia L-7 nian iha loron 20 Agostu.

Tuir karta komunikadu ba imprensa ne’ebé Eugenia ho Aquelina diriji ba Timor Post iha Segunda (22/08), haktuir, iha loron 20 madrugada to’o loraik  F-FDTL hala’o sira kna’ar  hodi kontrola iha area besik uma sorin rezidénsia  L-7 no oan-kiak, iha parte karuk F-FDTL kolaka iha dalan Kompania Baniwaga no parte sorin kuana iha uma andar BTK nia leten.

Maizumenus tuku 10.15 dadersan, membru F-FDTL balun ba ho intrevensaun forsada hodi tama areador rezindésia komandante FALINTIL L-7 no Oan-Kiak. Iha atake ne’e membru F-FDTL balun hasai liafuan la umanu ka lamerese ba família  sira, ko’alia  liafuan milisia no traidor hasoru família  sira. Membru F-FDTL sira mos lori ho armamentu funu nia kompletu inklui matrailadores, kilat hodi ba obrigatoriamente insulta no halo tratamentu la umana ba família  sira iha uma refere.

“Fo hatene ba públiku  katak, situasaun atake rezidensia ne’e, halo hosi  membru F-FDTL ne’ebé  marka seguransa iha uma andar Emprensa Indonezia BTK nia. Membru F-FDTL hirak ne’e tama uma agresivamente, no PNTL ne’ebé  seguransa iha rezidensia nia oin mos tama ba rezidensia hodi observa no hakalma asaun brutalismu hosi  membru F-FDTL,” haktuir iha komunikadu ne’e.

Família sira sente akontesimentu ne’e, la’ós  de’it  viola sira nia direitu ba libedade no seguransa maibé  mos sente nu’udar  aktu insultu no xoke ba família  sira ne’ebé  sakrifika nia vida ba funu naruk hodi ikus mai ema hotu bele goja liberdade no independénsia.

Haré  ba faktu akontesimentu atake iha Komandante FALINTIL nain rua nia uma ne’e, família sira husu ba komando atu halo investigasaun no foti medida rigor ba membru F-FDTL hirak ne’e hodi bele hetan fali konfiansa públiku nian ba instituisaun estadu  ida ne’e.

Lere Hirus

Entretantu Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL, Maijór Jeneral Lere Anan Timor, simu ona keixa no identifika ona membru sira ne’e hosi komponente terestre.

“Ema sira ba ne’e morál laiha, ne’e morál bandidu nian la’ós  forsa, ha’u sei bolu soldadu, ka ofisiais ne’e hodi fó hatete ba nia, solusaun maka ne’e nia tenke  ba husu  deskulpa, o tenke  fó ondra ba katuas FALINTIL sira ne’ebé maka halo ohin loron o sai forsa defeza,”afirma Lere ba Jornalista sira iha Kuartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada, Segunda (22/8).

Lere hatete, sé la respeita ema FALINTIL sira ne’e di’ak liu haruka fila ba uma, tanba nia laiha ligasaun ho FALINTIL, dala ruma nia ema independente ida maka ba tama F-FDTL.

“Ha’u fó hatene ba joven sira FALINTIL maka imi nia aman FALINTIL la iha ohin loron imi sai bandidu tun sae hela komete krimi ema kaer imi ba kadeia tan,” dehan Lere.

Nia hatutan, tama forsa para eduka sai sidadaun loloos no sai ema ne’ebé maka loloos, la’ós  sai fali forsa ho mentalidade bandidu nian.

Ba Jornalista sira iha Bidau, Domingu (21/8), L-7 kondena maka’as aktu hosi membru F-FDTL ba serku nia uma ne’e krimi, sa tan sé kilat ba nia oan feto sira ne’e tenke  lori ba Tríbunal, tanba sa maka iha loron istoriku ne’e sira ba fali serku nia uma.

“Ha’u la kompriemde tanba saida maka sira ba fali serku ha’u nia uma, ha’u mós ema ne’ebé maka funda nasaun ne’e, ha’u la hanoin atu estraga fali ha’u nia nasaun ne’ebé maka uluk ami FALINTIL sira harii, ha’u trieste boot ba ida ne’e, no ha’u nia oan feto sira ne’ebé sai vítima atu lori kazu ne’e ba tribunal,” hatete L-7.(max/fer/rio/mj1)

Timor Post

Importante Hosi Relatoriu Chega Mak Rekomendasaun


DILI, (ANTIL) – Prezidenti Parlamentu Nasionál, Aderito Hugo da Costa hatete, importante hosi relatoriu Chega mak ninia rekomendasaun.

Hahú hosi governasaun dahuluk to’o agora, investimentu importante ne’ebé estadu ida ne’e halo mak sosial hanesan rekoperasaun ba veteranu sira, oan ki’ak , faluk, invalidu sira, monumentu ba heroi sira ne’ebé atu tau ba iha postu administrativu hot-hotu.

”Ne’e pratika ezekusaun kumpromisu Chega ninian, saida tan mak seidauk”, Aderito Hugo hatete ba jornalista sira iha Sentru Konvensaun Dili, Kuarta, (24/8).

Estadu nafatin ho kumpromisu atu tau atensaun ba vítima funu sira mesmu, instituisaun memoria sei pendente hela no vítima funu nian. Lei rua ne’e mak to’o agora kaduka no sei pendente iha legislatura daruak, tanba lei ba kompetente veteranu sira seidauk atinji statistik ida masimu.

Ko’alia kona-ba direitu povo iha dezenvolvimentu hanesan investimentu ba infrastrutura baziku nu’udar investimentu ida ne’ebé importante teb-tebes.

Reprejentante povo hosi bankada CNRT ne’e dehan, eletrisidade ba povo hotu, estrada liga hosi Dili ba teritoriu tomak iha ona faze tender, kontratu no implementasaun nu’udar infrastrutura baziku ne’ebé importante. Infrastrutura baziku, tuir nia, presiza tempu no kuidadu, nune’e bele atinji ninia kualidade.

Rekomendasaun Comisaun Acolhamentu Verdade no Rekonsiliasaun (CAVR) tenke tuir lei hosi UNTAET regulamentu 2001/10 atu halo rekomendasaun ne’ebé bele tulun hodi promove lia-loos no rekonsiliasaun, prevene atu labele akontese fali violasaun direitus umanus ne’ebé dokumenta ona iha relatoriu finál, no resposta ba vitima sira nia nesesidades, tan violasaun ne’ebé sira hetan.

Relatoriu ne’e iha rekomendasaun 204 relasiona ho periodu tinan 25 hanesan mandatu CAVR ne’ebé CAVR nian ba relatoriu komesa hosi 25 Abril 1974 to’o 25 Outubru 1999. Pontus tolu ne’ebé importante iha rekomendasaun mak rekonsiliasaun, justisa no reparasaun. (jornalista: Rita Almeida)

Foto: Kapa Relatoriu Chega

Timor-Leste Konvida Péritu Internasionál Fahe Esperiénsia Jurídika


DILI, (ANTIL) – Timor-Leste liuhosi Ministério Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) organiza semináriu internasionál ho péritu lei hosi Singapura Edmund W. Sim hodi rona esplikasaun kona-ba regulamentu, ekonómia no asuntu jurídiku iha kontestu Association of South East ASEAN (ASEAN).

”Objetivu prinsipál maka atu introduz kona-ba progresu hotu ne’ebé la’o iha ASEAN, liliu ligasaun ho pilar ekonomia ninian, maibé espesifikamente kona-ba kestaun legál,” Vise Ministru MNEK, Roberto da Costa Soares hatete ba jornalista sira iha Praia dos Coqueiros, Kuarta, (24/8).

Seminariu ne’e, atu bele iha koñesimentu ne’ebé di’ak liu tan, para depois liliu ita nia tékniku ofisiál jurista sira haree balansu liga ba kestaun legál nomos interese nasionál iha kontestu rejionál.

Nia hatutan, ida ne’e ajuda atu iha prosesu elaborasaun, harmonizasaun no dezenvolve lei sira ne’ebé iha ligasaun ho pilár ekonómiku iha kontestu ASEAN atu bele hetan pontu intendementu ne’ebé di’ak hodi fasilita TL nia intendementu kona-ba kestaun legál iha polítika arkitektura ASEAN ninian.

“Semináriu ne’e atu ofisiál tekniku asesór jurista sira mai hodi akompaña nomós haree no troka sira nia perspétiva sira para depois iha prosesu konsolidasaun, preparasaun ita nia adezaun eventuál ba ASEAN bele la’o tuir dalan loos,” Roberto esplika.

Nia reforsa, MNEK liuhosi sekretariadu ASEAN mós organiza semináriu ne’e la’os de’it mai fahe koñesimentu ba ofisiál relevante ne’ebé iha, maibé mós ba diplomata sira inklui Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) atu hakle’an liu tan koñesimentu, hametin amizade, relasaun pesoál la’os de’it entre instituisaun, maibé mós ba interese enjerál.

Iha fatin hanesan, péritu internasionál Edmund W. Sim iha entrevista ho ANTIL hatete, TL nia adezaun ba ASEAN presiza tan rekursu umanu adekuadu.

”Ha’u hanoin presiza tan dezenvolve no hasa’e rekursu umanu iha nasaun,” Edmund W. Sim hatete hodi konklui. Tuir nia observasaun, TL partisipa barak ona ho efetivu iha atividade ASEAN nian. (jornalista: Rafy Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: Vise Ministru MNEK, Roberto da Costa Soares.

Rai-nakdoko ho magnitude 6,0 rejista iha kilómetru 372 hosi Timor-Leste


Rai-nakdoko maka’as ho magnitude 6,0 iha eskala Richter rejista iha loron-kuarta madrugada iha kilómetru 372 hosi Dili, Timor-Leste, informa Servisu Jeolójiku Estadus Unidus nian.

Rai-nakdoko akontese iha loron-kuarta tuku 03:39 oras lokál (tuku 20:39 ohin iha Lizboa), akontese iha profundidade kilómetru 528, no iha distánsia kilómetru 132 ba norte Nebe, no iha kilómetru 150 hosi Maumere, iha illa indonézia Flores.

Seidauk hatene karik rai-nakdoko ne’e provoka estragu.

Rai-nakdoko klasifika tuir nia magnitude hanesan mikro (menus hosi 2,0), ki’ik tebes (2,0-2,9), ki’ik (3,0-3,9), kma’an (4,0-4,9), moderadu (5,0-5,9), forte (6,0-6,9), boot (7,0-7,9), importante (8,0-8,9), esesionál (9,0-9,9) no estremu (liu 10).

SAPO TL ho Lusa