sexta-feira, 28 de julho de 2017

Xanana Gusmão nia Politika | Hamriik iha Destinu formasaun Governasaun Foun

Husi: Sancho Xavier* | opiniaun

Eleisaun remata ona ho hakmatek. Iha oprtunidade ikus mos ba avo 2 nee bele salva ida-idak ho nia status quo, tamba ne'e mak sira komesa book malu maibe balun finji jual mahal tiha. susar duni iha periodu sira nune'e atu bele sukat se mak lakon no se mak menan ne'e sintomas normal iha vida politika. Espera katak Formasaun Governu VII mai ho dinamiku foun ba serbisu kualidade hodi hasai povu husi kiak no mukit ba moris diak.

Hela deit ona loron balun ita atu simu ita nia servidor sira nebe tur iha "uma fukun" PN no "uma mutin" Palcio do Governo. Dadaun ne'e politiku sira preokupadu los ho saida mak sira bele halo ba prosesu formasaun governu nian. Lider politiku sira durante loron tolu nia laran depois rezultado provisoriu fo sai, sira komesa bolu atensaun ba malu, book malu, kebit malu, hanesan lolos sira soe iska ba tasi laran atu dada ikan, ikan balun konsege horon ona iska, balun fali hare iska halai dook tiha maibe ikan boot sira hare iska sei cuek-cuek maske tuur hare hela iska ne’e.

Se mak bele tuir se? Iha pratika politika iha Timor-Leste forsa politika boot rua deit mak nia existensia sei kontinua ba tempu naruk no hau fiar sei lamate. FRETILIN hamriik ona ho forsa politika ida nebe boot laos mosu iha era ukun nia laran maibe haboot kedas husi moris mai luta rezistensia nian mak halo FRETILIN nia existensia susar atu lakon no laiha fatin atu hamate existensia ida ne’e. Xanana Gusmão wainhira hahu nia kareira politika tranforma CNRT ba partidu politiku halo atakes maka’as ba FRETILIN tamba ema politiku sira laos tamba FRETILIN. Xanana moris husi FRETILIN hanesan nia hateten ona katak nia almamater mak FRETILIN. Xanana Gusmão mak halo mudansa ba luta FRETILIN halo susesu ba misaun FRETILIN durante rexistensia nian, tranforma CNRN CNRM ba CNRT, ne’e atu dehan katak iha politika Timor nian hau bele konta deit FRETILIN no Xanana Gusmão.

Governante Foun Tenke Hadok Aan Husi Korupsaun

DILI - Sosidade sivil iha rai laran, husu ba Governante foun neebe maka kaer pasta iha VII Governu, atu hadok aan husi korupsaun, tanba korupsaun sei lahalo dezenvolvimentu lalao ba oin.

Membru ONG Ajaar Inocensio Xavier Alerta ba Governantes foun neebe maka kaer pasta hanesan Ministru atu labele komete iha aktu korupsaun, tanba aktu korupsaun laos dalan diak, atu lori dezenvolvimentu lao ba oin.

“Se Ministru foun mai maka komete iha aktu korupsaun, sira sei hetan penalidade hanesan sira nia maluk Governante sira seluk nebe tama prizaun, tanba nee husu ba Governates foun mai atu labele komete iha aktu korupsaun ,” dehan Inocensio ba STL, iha nia servisu fatin Farol, Dili, Sesta (28/07/2017).

Nia dehan, Ho Joao Cancio neebe maka tama ona prizaun sei iha mos   govenante sira balu neebe maka ativu iha deputadu, Direitores balu neebe maka iha hela akuzasaun bele tuir mos dalan nee.

Iha parte ketak Direitor ONG Gertak Faustinho Magno hateteten, atu Governasaun foun mai mos husi aktu korupsaun, kada Ministeiru ida-idak labele involve iha aktu korupsaun, tanba aktu korupsaun hanesan virus neebe daet ba ema, aimoruk laiha para atu bele kura. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

KAK Deteta Infrasaun Veíkulu Estadu iha Kampaña ElPar

DILI, (TATOLI) – Komisaun Anti Korupsaun (KAK) deteta ema balun uza kareta no motorizada Estadu nian iha kampaña eleisaun parlamentár (ElPar) ne’ebé hahú iha 20 juñu to’o 19 jullu.

“Ami halo monitorizasaun ba kampaña eleisaun lejislativa 2017-2022 hosi partidu polítiku hamutuk 21, ami deteta ema balun uza veíkulu Estadu nian ho kareta ida no motorizada 18 iha ámbitu kampaña eleitorál”, informa Komisáriu Adjuntu Prevensaun no Sénsibilizasaun KAK, Rui Pereira dos Santos ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa iha salaun Provedoria Direitu Umanu no Justisa, Kaikoli, ohin.

Nia reforsa, infrasaun ne’ebé sira komete mak uza motorizada no kareta Estadu nia iha kampaña polítika. Infrasaun hirak ne’e latuir Dekretu Lei Númeru 8/2003, artigu 2 kona-ba atribuisaun veíkulu Estadu, artigu 3 kona-ba uza veíkulu Estadu no artigu 9 kona-ba sansaun ba uza sala veíkulu Estadu nian no kódigu penál, artigu 296 kona-ba pekulatu uzu kondena hahalok sira uza sala hanai-án ba sasan Estadu nian.

Estudante 22 Simu Bolsa Taur Matan Ruak

DILI, (TATOLI) – Sentru Queshadip Ruak, ohin, entrega tan sertifikadu programa bolsa estudu Taur Matan Ruak ba estudante na’in 22 ne’ebé mai husi família karensiada, vulnerável no desfavoresida. Serimonia ne’e hala’o iha Auditóriu Arkivu no Múzeu Rezisténsia Timor-Leste (AMRT).

Reprezentante Sentru Queshadip Ruak, Miguel Maia hateten bolsa estudu ba veteranu no kombatente nasionál nia oan, bolsa da mãe, barak ba estuda iha estranjeiru, menus estuda iha rai laran.

Estudante balun, falta apoiu husi família no asaun sosiál sira, dalabarak halo estudante sira buka serbisu ba aan rasik nune’e fahe tiha tempu husi estuda nian ba serbisu.

“Investimentu ba família kbiit laek sira sei enkoraja no sai komportamentu ezemplár ba sira-nia estudu rasik”, hateten Miguel Maia.

Reprezentante ne’e mós hatutan sente onradu ho apoiu ne’ebé mai husi eis-prezidente Taur Matan Ruak tanba bele sai bee matan ida hodi sulin netik ba família karensiada, vulnerável no desfavoresida sira, nune’e bele fó buras, sai nu’udar ai-huun ida hodi bele fó fuan iha futuru.

Horta Prefere FRETILIN ho CNRT Halo Koligasaun

DILI, (TATOLI) – Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hatete atu asegura programa Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no obra sira seluk ne’ebé eis Primeiru Ministru, Xanana Gusmão husik hela, partidu Frente Revolusionariu Timor-Leste Indepéndente (FRETILIN) no Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés) tenke halo koligasaun harii Sétimu Governu Konstitusionál.

“Ha’u nia opiniaun, doutór Marí Alkatiri no señor Kay-Rala Xanana Gusmão maka reprezenta jerasaun rezisténsia tenke túr hamutuk hodi haree governasaun saida maka di’ak liu”, hatutan Horta ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairo Pite, ohin, hafoin enkontru ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú-Olo hodi ko’alia konaba estabilidade no dame.

Nia hatutan tan: “Todan boot ida iha sira na’in rua nia kabaas no konsiénsia, sira na’in rua hatudu ona dezde tinan tolu liu-ba katak serbisu hamutuk di’ak teb-tebes ne’ebé konsege lori Timor hetan dame no dezenvolvimentu, serbisu hamutuk entre líder na’in rua ne’e tenkiser ba oin nafatin”.

Governu La Koloka Artigu Protesaun Labarik Iha Kampaña

DILI, (TATOLI) – Kampaña eleisaun parlamentár, governu la tau artigu ida iha lei eleisaun lejislativa nian hodi proteje labarik minoridade ne’ebé involve iha kampaña.  

“Komisaun direitu labarik haree katak lei eleisaun la regula artigu ida kona-ba protesaun labarik sira iha tempu kampaña tanba ne’e governu tenke toma atensaun”, hateten Komisariu Komisaun Nasionál Direitu Labarik, Maria Barreto ba jornalista sira iha salaun konferénsia imprensa iha Provedoria Direitu Umanu no Justisa, Kaikoli, ohin.

Nia rekoñese preokupasaun públiku durante ne’e la’o iha ámbitu kampaña eleitorál kona-ba partisipasuan labarik idade minór ho razaun governu la koloka artigu ida hodi regula partidu polítiku sira, regula inan aman sira no regula entidade hotu atu labele involve labarik iha tempu kampaña.

Komisaun direitu labarik husu ba governu atu tau atensaun ba artigu ruma iha lei eleisaun nian atu bele trata festa demokrásia ne’ebé sei akontese tan iha futuru.

Institutu Diplomátiku Fó Formasaun ba Funsionariu 300 Resin

DILI, (TATOLI) – Vise Ministru Negósiu Estrangeiru no Koperasaun, Roberto Soares hateten funsionariu no diplomata 300 resin husi  ninia ministériu  hetan ona formasaun lian ingles no portugés iha sentru diplomátiku, Praia dos Queqeros, Dili.

“Kapasitasaun ba funsionariu permanente no diplomata permante hahú kedas iha mandatu kuartu governu ne’ebé foka liu iha formasaun lingua portugésʺ, dehan nia ba ajénsia Tatoli iha MNEK, foin lalais.

Tuir nia, formasaun lian importante ba diplomata permanente no funsionariu permanente hodi ajuda servisu diplomasia iha rai liur.

Tan ne’e governu kontinua tau atensaun ba institutu ne’e hodi estabelese estrutura, rekursu úmanu no kondisaun fasilidade hodi hakbi’it funsionamentu ba futuru.

Atu hatutan mehi ne’e maka governu foun maka sei fó atensaun no prioridade oinsá atu kria kondisaun hodi funsiona.

Edifisiu Institutu ne’e hetan apoiu konstrusaun husi Governu Xina iha mandatu kuartu governu ne’ebé lidera husi eis Primeiru Ministru, Xanana Gusmão.

Dadaun ne’e, ministériu uza hodi hala’o worshop no seminár ne’ebé foka liúba área diplomasia, fronteira marítima, ekonómia, seguransa, relasaun internasionál, direitu úmanu, tratadu ba konvensaun internasionál no seluk tan.

Tuir planu governu sei uza institutu diplomátiku ne’e atu prodús diplomata timoroan barak liutan.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Foto: Roberto Soares

Keta Ta’uk Husu Se Hakarak Aprende

DILI, (TATOLI) - Artista ansedénsia timoroan,  Jen Shyu, hamenu, bainhira ita kuriozu atu hatene buat ruma, hakarak buka tuir buat ruma hodi hatene keta ta’uk atu husu ba se de’it mak hatene. Fraze ida ne’e mós vale tebes iha arte no múzika.

“Labele ta’uk husu, se hakarak aprende no hatene,” enkoraja kompozitora no kantora norte-amerikanu ho orijen timoroan Jen Shyu, vensedora ida husi edisaun Prémiu Doris Duke, iha Uma Amérika, Kampus Resende, UNTL, Díli, horseik.

Iha atividade Coffee Chat with musician Jen Shyu: “We Are Not Strangers: Projecting Tradition Into the Future and Finding Your Voice Within”, Shyu hanesan vokalista jazz esperimentál ida no multi-intrumentista ne’ebé kanta iha lian inglés, koreanu, indonéziu ho tétun ne’e, haktuir katak nia pesoalmente gosta tebes múzika bainhira sei ki’ik.

“Iha moris ne’e ha’u gosta tebes múzika. Hahú ki’ik ho talenta ne’ebé Maromak fó, ha’u mós hahú buka dalan oioin no tuir kompetisaun,” esplika Shyu ne’ebé antes ne’e lansa ona “Sounds and Cries of the World”, tan hetan influénsia husi mehi Timor-Leste nian, esperiénsia múzika barak husi kontinente aziátiku no viajen ida ba abut husi nia família timoroan nian.

Lei Traballu Infantil, Bandu Labarik Servisu Liu Horas Haat


DILI - Lei Traballu Infantil bandu labarik sira atu servisu liu horas haat too horas lima loron ida, tamba bele estraga labarik sira nia fiziku no mental. Maibe tenki fo sira nia direitu atu halimar, estuda no eskola.

Liafuan hirak nee hatoo husi Sekertariu Jeral Konfederasaun Sindikatu Timor Leste (KSTL) Jose Conceição da Costa ba STL iha nia servisu fatin Kuluhun Dili Kinta, (27/7/2017). Nia dehan Lei trabalhu infantil neebe oras nee sai problema boot iha estadu no governu ida nee.

“Trabalhu infantil nebe oras nee sai problema bot. Tamba realidade labarik lei bandu ona atu labele servisu liu horas haat maibe akontese nafatin halo servisu buka osan atu bele reforsa ekonomia uma laran. Tamba nee governu sei halo analija no estudu maibe fiar katak governu foun mai tenki hare liu ba lei ida nee atu deskute ba iha konselus ministrus,” nia Tenik tuir tan.

Diretor Ezikutivu HAK Manuel Monteiro Fernandes dehan nee hatudu ida nia komitmentu ba raifikasaun ba konvensaun direitu labarik nian, maibe Konselu Ministru la aprova ida nee nee hatudu katak seidauk iha vontade atu inplementa konvensaun direitu labarik nian.

Sekertariu Jeral Conselu Nasional Juventude Timor Leste (CNJTL) Luis Mendes Ribeiro, tuir nia hare buat ida tama iha situasaun dilematiku tamba ida normal labarik idade 6-12 nia direitu barak liu atu halimar estuda no eskola. Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

Traballador Servisu Liu Horas 8 Tenki Selu 25%

DILI — Traballador neebe servisu liu horas ualo loron ida sei selu salariu too 25% husi salariu neebe maka iha. Tamba nee husu ba governu foun, tau prioridade ba lei nee atu bele fo benefisiu ba trabalhadores sira.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Sekertariu Jeral Konfederasaun Sindikatu Timor Leste (KSTL) Jose Conceição da Costa ba STL iha nia servisu fatin Kuluhun Dili Kinta, (27/7/2017). Nia dehan Lei No. 4/2012 artigu 28 iha neba dehan ba trabalhadores nebe servisu hahu husi kalan tuku sia to ba dadersan tuku neen, nia salariu sei sae 25% lahanesan loron.

Merkadu Comoro Nakonu ho Lixu

Komunidade ne’ebe hela besik iha merkadu Comoro sente preokupadu ho ambiente merkadu ne’ebe nakonu ho lixu e situasaun ida ne’e fo imajen ladiak ba sidade Dili ne’ebe nudar capital ba nasaun Timor-Leste e mos ba ema nia saude.

Komunidade Jacinta de Araujo Martins, hateten merkadu foer barak tanba negosiantes ne’ebe fa’an iha ne’e laiha konsiensia atu kuida ambiente ne’ebe moos.

‘’Dala ruma hemu bee aqua no kaer plastik ruma tiha sira soe arbiru deit, ida ne’e signifika ita la hadomi ita nia ambiente,” nia hateten, kiha Merkadu Comoro, Dili.

Nudar sidadaun no nudar komunidade Dili ne’ebe diak, nia dehan tenke hatene kria ambiente ne’ebe moos no saudavel. “Nune’e ema husi rai liur mai iha ita nia rain, haree katak ita nia rain mos iha ambiente ne’e furak no saudavel duni,” nia dehan.

Alunus 38 Lahetan Direitu ba Osan 0.25

Estudantes husi Ensino Baziku Filial Rumbia, Kaikoli, nain 38 la hetan osan sentavus 25 kada loron, ne’ebe Parlamentu Nasional aprova ba programa merenda eskolar.

Koordenador EBF Rumbia, Abilio Pereira da Conceição rekonese problema ne’e tanba husi total alunus 801, maibe Ministerio Finansas aloka osan ba labarik nain 763 deit.

Nia informa, husi eskola fo dadus ne’ebe kompletu ba Ministerio Edukasaun maibe to’o ikus atu foti osan hodi implementa programa merenda eskolar alunus balun laiha direitu.

Nia deskonfia, failansu ne’e iha administrasaun Ministerio Edukasaun nian tanba ema ida mak lee no ida seluk hakerek iha sistema, entaun dala ruma konfundi ho pronunsia bele hakerek sala iha sistema.

“Maibe la signifika sira ne’ebe la hetan ne’e la han, sira han hotu, so que hahan mak la ekilivre tanba osan ne’ebe ki’ik no tenke fahe fali sosa fos,” nia hateten.

Jovens Barak Dezempregu Tanba Kampu Servisu Sei Menus

Jenia Maria Fernandes, komunidade e nudar mos joven preokupa tebes ho numeru dezempregu ne’ebe kada tinan aumenta, tanba falta kampu de trabalhu.

Tanba ne’e, nia husu governu tenke tau atensaun maximu ba dezempregu, liu-liu ba joven sira iha rai laran.

“Ema barak gradua ou ho background universidade maibe sira lahetan servisu, tanba governo la tau atensaun ba sira,” nia preokupa, iha Dili.

Dalabarak konflitus ne’ebe mosu iha rai laran ne’ebe kauza husi jovens, nia dehan tanba sira laiha servisu ne’ebe atu konsentra ba.

Tanba ne’e, nia husu ba governo atu kria tan kampu de trabalho ba iha ema sira ne’ebe durante ne’e seidauk hetan servisu, liu-liu joven sira.

Bispu Ximenes Belo vizita konsellu portugés Sabugal

Bispu Ximenes Belo sei vizita Sabugal, Portugal, iha findesemana ne'e, iha ámbitu hosi asaun ida sensibilizasaun hosi projetu solidariedade “Uma Escola em Timor Lorosae” no hosi “Programa de Apadrinhamento de Crianças Timorenses".

Prémiu Nobel Dame iha tinan 1996 hahú vizita iha loron-sábadu, iha tuku 10:30, iha aldeia Malcata, no simu iha Salaun Nobre hosi Kámara Munisipal Sabugal nian iha tuku lima loraik. Iha tuku sia kalan, iha Auditóriu Munisipal Sabugal, sei halo sesaun kultural ida hosi aprezentasaun ba Projetu Solidariedade “Uma Escola em Boibao/Manatti - Timor Lorosae”.

Tuir autarkia hosi Sabugal, iha loron-domingu, bispu Ximenes Belo sei partisipa, iha tuku sia dadeer, iha selebrasaun hosi eukaristia dominikal, iha Igreja Malcata nian.

SAPO TL ho Lusa