segunda-feira, 27 de fevereiro de 2017

Sosiedade Sivil Konsidera Taur Susesu Programa

DILI - Sosiedade sivil Timor Leste konsidera katak, durante mandate tinan lima (5) Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak nian konsege hetan susesu iha ninia programa.

Tuir Diretor  FONGTIL (Forum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste), Arsenio Pereirra hatete katak, Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak hanesan xefe estadu atu garante paz no estabilidade.

Ita haree katak durante tinan 5, ita nia Prezidente da Republika nia halo servisu lubuk ida tuir nia kampania hatete,” dehan Diretor FONGTIL, Arsenio ba STL iha nia knar fatin, Caicoli-Dili, Segunda (27/02/2017).

Diretor FONGTIL haktuir, razaun susesu tanba Taur konsege konklui hotu 442 neebe eziste iha Timor Leste. Ida nee servisu neebe Taur halo durante nee. Diretor  FONGTIL argumenta, tinan lima Taur halo servisu lubuk ida neebe halo husi PR no ita hein katak prezidente foun mai nee bele kontinua diak liu tan fali ida nee.

Kanpres Labele Husu Pensaun Vitalisia Ba Estadu

DILI - Kandidatu Prezidente Republika iha nain walu, bainhira eleisaun povu hili entre sira nain walu ida sai Prezidente Republika, tenke sai servidor ida neebe maka diak no labele husu pensaun vitalisia ba estadu

Antes tinan 2017 ema hotu hotu protesta makas konaba lei pensaun vitalisia, nunee iha loron sanuluh, fulan Janeiru tinan ida nee, Parlamentu Nasional halo redusaun ba lei no haruka ona ba Prezidente Republika atu promulga.

Maibe bainhira lei nee to iha meja Prezidente Republika, Prezidente denunsia fali lei nee ba Tribunal Rekursu hodi hare ninia inkonstitusionalidade.

ANTONIO KALOHAN OPTIMISTA SEI HETAN KONFIANSA POVU SAI PR

Kandidatu Prezidente Republika (PR) ba periodu 2017-2017, Antonio da Conceição “Kalohan” optimista sei hetan votus konfiansa barak liu kompara ho kandidatu nain ualu (7) sira seluk iha eleisaun prezidensial ne’ebe sei hala’o iha loron 20 Marsu tinan ne’e.

“Ha’u ba ho duni konviksaun ida katak, ha’u ba atu manan tanba ha’u la’os konvidadu ba rai ida ne’e. Ba eleisaun segunda volta ninian, ha’u ninia persentajen mak sei bo’ot liu tan fali duke maun Lu-Olo ninian, tantu maun José Luís Guterres, tanba ne’e ha’u mak sei manan iha eleisaun iha tinan ne’e,”argumenta kandidatu PR, Antonio da Conceição “Kalohan” deklara asuntu refere ba Jornalista sira, hafoin partisipa abertura Kongresu Nacional Partido Democrático (PD) ne’ebe hala’o iha Centro de Convenções de Dili (CCD), Sesta (24/02/2017).

ASANAMI-ANTONIO CONCEIÇÃO LIDERA PD BA PERIODU 2017-2021

Kongresu nasional Partido Democratico (PD) ba datoluk hala’o iha Centro de Convencões de Dili (CCD), husi loron durante loron tolu (24 – 26) fulan Fevereiru ne’e rezulta kandidatu Mariano ‘Asanami’ Sabino  sai Presidente ho Antonio de Conceição ‘Kalohan’ sai sekretario Jeral Partido Democratico ba tinan 2017 to’o 2021.

Iha Kongresu nee kongresista hamosu pakote kandidatu Prezidente no Sekretáriu Jerál PD hamutuk neén (6), primeiru, José Nominando Martins Buras no Francisco Borlaco, segundu, Constancio Pinto no Mariano “Asanami” Sabino, terseiru, Marcos da Cruz no Jacinto Gusmão, kuartu, Mariano “Asanami” Sabino no António da Conceição, kintu, Mariano ‘Asanami’ Sabino hó António da Conceição no pakote sestu, Júlio Sarmento ‘Meta Malik’ no Mariano Assanami.

PM RUI: ESTUDANTE MAKA HEROI LIBERTA POVU

Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo hatete katak, estudantes mak kombatentes hodi liberta povu, tanba ne’e tenki aproveita oportunidade, estuda didi’ak no prepara-an hodi sai heroi ba povu.

PM Rui Araújo fó sai deklarasaun ne’e, iha nia diskursu, iha seremonia lansamentu Primeiru Ano Letivo Instituto Politéniku Betano (IPB), Kay Rala Xanana, Kinta (23/02), iha Betano Same.

“Ha’u nia liafuan espesiál ba deit estudante sira, ita bo’ot sira iha oportunidade atu prepara-an, didi’ak, atu sai kombatentes libertasaun do povu. Kombatentes da patria sira hatudu ona dalan mai ita durante 24 anos, sira la liu husi Universidade, sira la liu husi institutu, maibé sira dedika sira nia-an tomak atu liberta pátria. Agora ita nia tempu, liu-liu joven sira hahú kedas husi ensinu báziku sa’e to’o superior, ita hotu nia responsabilidade atu prepara-an didi’ak, nune’e iha 2030, ita bo’ot sira mós bele reklama títulu kombatentes libertasaun do povu,” hatete Rui Maria Araújo.

PN DISKUTI ONA LEI ARTISTA TL, KOPIA MÚZIKA EMA NIAN HETAN KASTIGU

Parlamentu Nasionál (PN), dada’uk nee hamutuk ho Asosiasaun artista Timor Leste diskuti hela lei artista nian hodi regula múzika husi artista hotu iha Timor Leste.

Xefi Delegasaun Asosiasaun Artista Timor Leste, João Minta, informa katak, sira agradese tebes, tanba Parlamentu bele hamosu ona lei ida kona ba artista sira iha Timor Leste.

“Ami mai Parlamentu Nasionál, tanba iha esbosu lei ida, ne’ebé mak Parlamentu Nasionál mak kria rasik lei ne’e ba artista Timor Leste sira,” informa João Minta ba jornalista sira iha Parlamentu Nasionál (15/02).

BENSAUN XANANA GUSMAO, LU-OLO BA PRESIDENTE


José Maria Guterres*, opiniaun

Fulan oin povu Timor-Leste dala ida tan sei partisipa iha elisaun presidensial nebe tuir planu realiza iha dia 30 de Marsu 2017. Elisaun tinan ne’e hanesan elisaun direta ba dala haat depois Timor-Leste hamrik mesak hanesan nasaun ida indepedente no soberanu iha mundu rai klaran.

Hanesan ita hotu hatene, PR atual, Taur Matan Ruak fo sai ona ba publiku katak nia sei la re-kandidata-an ba segundu mandatu. Karik Taur hakarak maka nia sei bele konkore dala ida tan tamba lei mos fo dalan. Maibe Taur mantein nia pozisaun no promesa  nebe nia halo ona ba povu katak tinan ne’e hanesan mandatu ikus nudar Presidente da Republika.

Iha fulan hirak ne’e nia laran publiku akompanha liu husi media nasional sira kona ba Timor oan lubuk ida nebe formalmente prenche ona kondisoens atu kompete iha elisaun PR tinan ne’e. Kandidatus hirak ne’e hatudu duni katak sira iha bagazen politika naton atu sai Pesoal Numeru Um iha Timor-Leste.

ANGELA FREITAS SEI SUPORTA SAUDE INAN NO OAN

Atu inan sira bele kria kondisaun ne’ebé seguru no saúdavel hodi transmiti nutrisaun ne’ebé diak ba ninia oan sira, kandidatu Prezidente Repúblika ho númeru neen, Angela Freitas iha ninia master plan sei tau atensaun máximu ba saúde inan no oan ninian.

“Ha’u hanoin tenki fó atensaun boot ba area saúde. Kria kondisaun ne’ebé diak, atu inan sira bele kria kondisaun hodi haree ninia oan sira iha situasaun sira hanesan malnutrisaun no menus susu been. Tanba hau hare fornesimentu husi HNGV foka liu ba edukasaun sivika oinsa maka inan sira ne’e fila ba uma no oinsa maka sira bele prepara an ho nutrisaun fornese ba ninia oan sira,” dehan kandidatu PR, Angela Freitas ba jornalista sira hafoin remata vizita sala pediatria (labarik-red) no malnutrisaun ninian iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), Kinta (23-02-2017).

Hanesan inan ida ne’ebé maka hamriik nuudar kandidatu Prezidente haree katak importante teb-tebes oinsa maka bele promove diak liu tan ema ninia saúde, atu bele kria no fó mós direitu ida ne’ebé inan ne’e bele hetan.

“Iha planu ne’ebé ha’u trasa, inan isin rua sei hetan bonus para bele fasilita sira, ajuda sira atu nune’e sira bele krese sira nia oan ho diak”, informa nia.

Sai Prezidente Lu-Olo Sei Lalori Fretilin Ba Aitarak Laran

DILI – Kandidatura Prezidente Republika periodo 2017-2022 Francisco Guterres Lu-Olo hateten, karik povu hili sai Prezidente Republika nia (Kanpres Lu-Olo), sei kumpri deit nia mandatu hanesan Prezidente, no sei lalaori partidu Fretilin ba iha Palasiu Aitarak Laran.

Klaru ke eleitu sai Prezidente Republika ona naturalmete hau sei kumpri deit hau ninia mandatu hanesan Prezidente Republika, maibe hau  laba tama Aitarak Laran lori ho  partidu Fretilin para atu ba iha fatin neeba,” dehan Kanpres Lu-Olo, iha ninia diskursu, bainhira halo lansamentu ba kafe diskusaun, iha Bebonok, Comor, Dili, Sabdu (25/02/2017).

Kanpres Lu-Olo Lansa Kafe Diskusaun Lu-Olo

DILI – Kandidatura Prezidente Republika Francisco Guterres Lu-Olo halo lansamentu ba Kafe diskusaun Lu-Olo, iha Bebonuk, Dili.

Lansamentu kafe diskusaun Lu-Olo neebe maka halao iha loron Sabdu, (25/02/20170), Iha Bebonuk, Comor, Dili, nee ho objetivu atu kolia no diskuti konaba figura kandidatu Prezidente Republika neebe mai husi partidu Fretilin.

Januario Coreira hanesan membru ba kafe diskusaun Lu-Olo hateten, Objetivu prinsipal husi estabelese kafe diskusaun ida nee maka primeiru atu kolia no diskuti konaba figura kandidatu Prezidente Republika neebe mai husi partidu Fretilin.


Joventude Fretilin Labele Subar Aan

DILI – Joventude maka airin ba nasaun Timor Leste, tanba nee joventude Fretilin labele subar, maibe buka prepara aan hodi aprende lisaun politik neebe maka diak husi lider nasional sira.

Bernadio de Jesus Cristo hanesan Komisaun Politika Partidu Fretilin, Postu Administrativa Don Aleixo, Munsipiu Dili, husu ba Joventude partidu Fretilin sira atu labele subar aan, maibe iha insiativa buka prepara aan hodi aprende politika husi lider sira.

Joventude ba oin labele subar aan, maibe iha inisiativa oinsa prepara aan, I buka meus ba nia lider sira para atu aprende politika hanesan ami parende politika husi sira, para atu bele aseguru future partidu Fretilin, future nasaun ida nee ba oin,” dehan Bernadio, liu husi nia diskursu, bainhira Kanpres Lu-Olo halo lansamentu ba kafe Lu-Olo, iha Bebonok, Dili, Sabdu (25/02/2017).

Taur Vizita Sentral Eletrisiade Betanu, Governu Aloka Osan Milaun 56 ba Eletrisidade

MANUFAHI – Sestu Governu Konstitusional iha tinan 2017 aloka Orsamentu Zeral Estadu milaun 56 ba sentral elertrisidade Hera no Betanu, maibe depende folin mina iha merkadu.

Prezidente Republika Taur Matan Ruak kontinua halao Vizita ba iha Sentral eletrisidade Betano, Munisipiu Manufahi hodi hare no rona direta preokupasaun neebe mak durante nee sira hasoru inkliu prosesu fornesementu ahi ba povu.

Iha vizita Nee prezidente Republika Taur matan Ruak akompania mos primeira dama Isabel Ferreira inkliu Asesor balun no mos hetan prezensa husi Vice Ministru Obras publiku januario Pereira hamutuk ho direitur kompania Puriakaria.

Brazil hanesan prinsipál benefisiáriu hosi empréstimu xinés ba Amérika Latina iha 2016 - estudu

Brazil hanesan prinsipál benefisiáriu empréstimu xinés ba Amérika Latina, iha 2016, simu dólar millaun 15.000 ( euro millaun 14.183) hosi  Pekin, haktuir  relatóriu ida kentru estudu Diálogu Interamerikanu.

Ho  totál, kréditu oferese hosi Xina ba nasaun latinu-amerikanu sa’e ba 21.200 dólar millaun ( euro millaun 20.046), esplika  estudu ne’e.

Trata hanesan valór inferior ida ba volume ne’ebé atinje iha 2015, ho dólar  millaun 24.600 ( euro millaun 23.260). Área enerjia no infraestrutura kontinua sai prinsipu destinu capital nian.

kréditu xinés iha rejiaun supera hosi  Banku Mundiál, ho dólar millaun  euro millaun 8.200 (7.750), ka Banku Interamerikanu ba Dezenvolvimentu, ho valór dólar millaun 11.600 ( euro millaun 10.965).

Korespondente BBC nian akuzadu ba difamasaun iha Tailándia

Iha loron-sesta ne'e, Foreign Correspondents' Club of Thailand (FCCT) hatudu ona preokupasaun ho akuzasaun ba difamasaun ne'ebé aprezenta hasoru korespondente BBC nian Jonathan Head tanba nia notísia kona-ba kazu ida fraude nian.

Iha komunikadu ida, FCCT indika ona katak prosesu sei lori to'o limiti impostu sira hasoru jornalista sira iha Tailándia hodi investiga kazu sira hosi interese públiku nian lahó tauk ba "kastigu judisial sira".

Jonathan Head, korespondente iha Bangkok dezde tinan 2012 no prezidente FCCT nian, marka prezensa iha tribunal ida iha illa Phuket, iha súl nasaun nian, iha loron-kinta ne'e hodi deklara hanesan inosente hosi akuzasaun sira difamasaun nian, ne'ebé bele hasoru kastigu máximu ida kadeia tinan lima.

Iha 2015, jornalista britániku halo reportajen ba kazu hosi estranjeiru reformadu na'in rua ne'ebé sai hanesan vítima sira hosi golpe ida, liuhosi halo falsu sira nia asinatura, hodi halo sira lakon propriedade oioin iha Phuket.

Kesar ne'e hato'o hosi advogadu ida ne'ebé, tuir notísia hosi BBC, karik valida asinatura falsu hosi vítima ida lahó sira nia prezensa.

"Ami hein atu asuntu ne'e bele taka lalais, ho dalan loos no justu, ba ema hotu nia di'ak", afirma hosi FCCT hodi esklarese katak Head, hanesan parte interesadu, la partisipa iha elaborasaun komunikadu nian.

SAPO TL ho Lusa

Xina bandu atividade kristaun sira ne'ebé la halo iha igreja ofisial iha rejiaun Xinjiang

Autoridade xineza sira bandu ona manifestasaun kristaun ruma ne'ebé la halo iha igreja sira ne'ebé autorizadu hosi Estadu iha rejiaun Xinjiang, iha extremu noroeste nasaun nian, hanesan medida "antiterorista". 

Pekin nia desizaun afeta ema katóliku no ema protestante sira, haktuir hosi funsionáriu ida hosi departamentu ba Asuntu Relijiozu sira no Minoria Étniku sira hosi Rejiaun Autónomu Xinjiang, iha loron-kinta ne'e, ba Rádiu Free Asia (RFA).

"Ema hotu tenki reza iha igreja autorizadu sira", hatete hosi funsionáriu, hodi hatutan katak igreja klandestinu sira hetan ona avizu hodi hapara lalais atividade tomak.

Iha Xina, manifestasaun kristaun sira nian hetan de'it lisensa iha ámbitu hosi Asosiasaun Patriótiku Xineza nian, igreja katólika ne'ebé aprova hosi Estadu no la depende ba Vatikanu.

EUA auzente iha konferénsia doador ba vítima sira hosi grupu "jihadista" Boko Haram

Konferénsia ida ba doador sira ba vítima sira hosi grupu "jihadista" Boko Haram iha Nijéria no hosi nasaun sira ne'ebé besik hotu ona iha loron-sesta ne'e iha Oslo ho promesa ba osan hamutuk euro millaun 633 ne'ebé fó hosi nasaun hamutuk 14 no laiha partisipasaun hosi Estadus Unidus. 

Hamutuk, fó sai hosi Noruega ho folin dolar millaun 672, sei haruka ba rejiaun ida ne'ebé, tuir ONU, ema millaun 10,7 presiza ajuda emerjénsia.

Estadus Unidus, ne'ebé nia prezidente foun Donald Trump, fó sai ona hanoin hodi hamenus ajuda internasional, la aprezenta promesa ruma iha konferénsia.

"Estadus Unidus hatete ona katak sei fó sai depois nia kontribuisaun, nune'e la konta ho nia" iha folin ne'ebé fó sai hosi ministru Negósiu Estranjeiru noruegés, Borge Brende, ba imprensa.

ONU kalkula katak ajuda ne'ebé presiza ba tinan 2017 ba rejiaun hosi lagu Chade, ne'ebé halo parte hosi Nijéria, Níjer, Kamaraun ho Chade, aumenta ba dolar biliaun 1,5.

Hosi dolar millaun 672 ne'ebé promete ona iha loron-sesta ne'e iha Oslo, iha de'it millaun 457 maka relasionadu ba tinan 2017.

SAPO TL ho Lusa

Correspondente da BBC acusado de difamação na Tailândia

Banguecoque, 24 fev (Lusa) -- O Clube de Correspondentes Estrangeiros da Tailândia (FCCT, na sigla em inglês) expressou hoje preocupação com a acusação de difamação apresentada contra o correspondente da BBC Jonathan Head pela sua cobertura a um caso de fraude.

Num comunicado, o FCCT indicou que o processo vai pôr à prova os limites impostos aos jornalistas na Tailândia para investigar casos de interesse público sem receio de "represálias judiciais".

Jonathan Head, correspondente em Banguecoque desde 2012 e presidente do FCCT, compareceu na quinta-feira num tribunal da ilha de Phuket, no sul do país, onde se declarou inocente das acusações de difamação, pela qual enfrenta uma pena máxima de cinco anos de prisão.

Em 2015, o jornalista britânico cobriu o caso de dois estrangeiros reformados que tinham sido vítimas de um golpe, através da falsificação das suas assinaturas, o que fez com que perdessem várias propriedades em Phuket.

A queixa foi apresentada por um advogado que, segundo a notícia da BBC, alegadamente validou a assinatura falsificada de uma das vítimas sem estas estarem presentes.

"Esperamos que este assunto seja encerrado rapidamente, de forma clara e justa, para o bem de todos", afirmou o FCCT, esclarecendo que Head, como parte interessada, não participou na elaboração do comunicado.

ISG // SB

Indonésia e Austrália querem concluir acordo de livre comércio e estreitar cooperação naval

Sydney, Austrália, 26 fev (Lusa) -- Os líderes da Indonésia e da Austrália concordaram em finalizar um acordo de livre comércio e em estreitar a cooperação naval, tendo instado os países na região da Ásia-Pacífico envolvidos em disputas territoriais a obedecerem à lei internacional.

O Presidente indonésio, Joko "Jokowi" Widodo, chegou a Sydney no sábado para a sua primeira visita à Austrália, e o líder do país e o primeiro-ministro Malcom Turnbull disseram hoje que concordaram concluir um acordo de livre comércio este ano.

Os líderes testemunharam também a assinatura de um acordo para reforçar a segurança marítima e proteção fronteiriça na região.

A Indonésia não tem qualquer disputa territorial com a China no Mar do Sul da China, mas tem tensões porque a proclamada linha da China representando as suas revindicações sobre a maior parte do mar parece sobrepor-se à zona económica exclusiva da Indonésia.

FV // JPS