domingo, 10 de janeiro de 2016

TAUR MATAN RUAK IHA DIREITU KONSTITUSIONAL HARII PARTIDU


Hakerek Na’in: Moisés Vicente – Matadalan, Opiniaun

Loron diak, ba imi le’e na’in sira hotu, ita hotu la senti loron muda ba kalan, kalan muda ba loron, tempu sempre lao dadaun ba oin nafatin, eleisaun jeral tinan 2017 mós besik mai dadaun ona.  Artigu ida ne’e ho nia titlu TMR-Taur Matan Ruak iha direitu konstitusional atu harii partidu politiku tanba Timor-Leste uza sistema multi-partidarismu. Iha ne’ebé durante ne’e públiku sempre kestiona maka’as lós katak atúal Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, (ke-3), José Maria de Vasconcelhos alias Taur Matan Ruak, ba periudu 2012-2017 atu harii ona ninian partidu politiku foun iha pais Timor-Leste.

Lider nasional ba fundador nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) hanesan Nicolau Lobato, Francisco Xavier do Amaral, Xanana Gusmão, Lere Anan Timur, Filomeno Paixão, Ramos Horta, José Luis Guterres “LUGU”, Fernando de Araujo “La-Sama”, Mari Alkatiri, Francisco Guterres “Lu-Olo”, Rogerio Lobato, Corneilo Gama “L-7”, Ernesto Dudu, Maria Rosa da Camara alias Bisoi, Rosa Muky ho lider nasional sira seluk-seluk tan, lider sira ne’e hotu uluk no agora mós harii partidu politiku.

Entertantu eis-Major General FALINTIL-FDTL Taur Matan Ruak mós iha nia direitu atu harii partidu politiku foun iha rai ida ne’e, (Maun TMR uluk iha militár mak Lei Konstituisaun RDTL la fó dalan, maibé agora TMR nudar sidadaun babain). Signifika katak sidadaun sedeit iha rai ida ne’e iha direitu atu harii partidu politiku, tanba Timor-Leste uza ninia sistema multi-partidarismu. Partidu politiku foun ne’ebé mak harii, importante liu mak ne’e ho nia visaun no misaun ida diak no halo klaru ba públiku, partidu ne’e nia sede partidu husi munisípiu Díli ba to’o area rural. Partidu politiku ne’e nia programa ida diak ba tinan lima, programa ida diak povu mak sei hili no povu mak sei vota nia partidu politiku ne’e rasik. Tuir baze legal iha ita nia Lei Inan Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (KRDTL) fó liberdade ba nia sidadaun hotu atu harii partidu politiku, mesmu que nia lider nasional ga, nia sidadaun babain mós iha dereitu atu harii partidu politiku.

Iha baze legal ne’e mak iha KRDTL artigu 7 sufrájiu universál no multi-partidarizmu. Alinea dahuluk,povu hala’o nia kbiit polítiku liu husi sufrájiu universál livre, direitu, sekretu no periódiku, no liu husi forma seluk tan ne’ebé hakerek ona iha Lei-Inan. Alinea daruak, estadu fó valór ba partidu polítiku sira-nia kontribuisaun atu povu hakatak-sai nia hakarak rasik tuir organizasaun, no ba sidadaun nia partisipasaun demokrátiku iha hahalok ukun nian iha nasaun laran. Iha KRDTL artigu 43 liberdade asosiasaun nian. Alinea dahuluk, ema hotu-hotu hetan liberdade ba asosiasaun, ho hanoin ida ne’ebé la hala’o violénsia no halo tuir lei haruka. Nomós iha KRDTL artigu 46 direitu ba partisipasaun iha polítika. Alinea dahuluk, sidadaun hotu-hotu iha direitu atu partisipa, husi nia rasik eh liu husi reprezentante ne’ebé hili tiha ona tuir demokrasia, ba vida polítika no ba asuntu públiku nian iha rai laran. Alinea daruak, sidadaun hotu-hotu iha direitu atu halo no partisipa iha partidu polítiku sira.

Perguntas mak ne’e ba ita hotu tanba saida mak sidadaun sira seluk tauk atu ema seluk harii partidu polítiku? Maibé Taur Matan Ruak dehan ema sira ne’ebé tauk kona-bá nia atu harii partidu politiku, ida ne’e problema sira nian. Taur Matan Ruak mós deklara katak nia vida ne’e, sei fó ba Timor, tanba nia mós fakar-ran mak hetan. Buat ne’ebé lori osan mak sosa, difisil tebes atu soe, sá tan nasaun Timor-Leste ne’e, lori ran no ruin mak sosa, entaun nia sei la husik Timor-Leste.

Iha parte seluk, komunidade Viqueque, Postu Administrativu Lacluta, Munisípiu Viqueque husu Taur Matan Ruak hafoin remata mandatu iha tinan 2017 atu harii fali partidu politiku hodi konkore ba sai Primeiru Ministru. Maun boot Taur Matan Ruak nia mandatu ba Prezidente hela tan tinan 2 hotu ona. Tanba ne’e ami husu ita atu harii partidu politiku ida hodi iha 2017 agora ami vota no hili ita ba fali tan ba Primeiru Ministru, hatete Ersilio Soares hanesan Xefi Suco Ahic, Postu Administrativu Lacluta, Munisípiu Viqueque, loron Tersa (24/03/2015), bainhira partisipa dialogu komunitaria ho Taur Matan Ruak iha Sede Suco Dilor. Ita bele dehan, kuaze maioria povu iha Timor-Leste hakarak atúal Prezidenti Repúblika Taur Matan Ruak atu harii ninia partidu politiku rasik. Bainhira liu husi nia vizita sira ne’ebé mak Taur Matan Ruak halao iha suco hotu iha territóriu tomak, korajen no husu ba Taur Matan Ruak atu harii nia partidu politiku hodi bele tau matan nafatin ba sira, tanba durante ne’e, Taur Matan Ruak mak besik liu ba sira hodi buka hatene sira nian terus no susar, informa Taur Matan Ruak ba jornalista Nacional Diário iha Suco Ducurai, Postu Administrativu Letefoho, Munisípiu Ermera, loron Kuarta, (28/10/2015).

Iha sorin seluk, Taur Matan Ruak hatete katak, agora dadauk ne’e povu sei moris iha terus no mukit nia laran, tanba grupu oan balun deit mak goza povu nia terus iha tempu rezisténsia to’o agora. Tanba ne’e Taur Matan Ruak husu ba públiku atu lalika preokupa kona-bá nia atu harii partidu polítiku, tanba povu mak sei hili sira nia ukun na’in sira. Dala ruma sira tauk atu ema seluk ba hadau sira nia kadeira karik, hau hatete para lalika tauk, povu mak hili sira, sira ukun, hili fali ema seluk, ema seluk ba ukun, dehan Taur Matan Ruak ba jornalista Nasional Diário iha Suco Liurai, Postu Administrativu Turiskai, Munisípiu Manufahi, loron Tersa (17/11/2015). Povu ne’e matenek, sira sei hili ema ne’ebé domin bo’ot liu ba Timor, ida ne’ebé ibun mak bo’ot liu, povu sei la hili.

Ikus liu, rekomenda ba lideransa partidu politiku hotu-hotu tenke fó liman ba malu hodi kontribui nafatin ba dame no paz hodi dezenvolve nasaun Timor-Leste. Tinan 2017 oin mai eleisaun jeral ne’e ita hotu nia festa demokrasia iha pais Timor-Leste. Tanba ne’e ita bo’ot sira mak lideransa fundador ba nasaun ida ne’e fó ezemplu diak nafatin. Sidadaun sedeit mak hakarak atu harii partidu politiku foun iha Timor-Leste ne’e sidadaun idak-idak nia direitu. ***

Referénsia:
v  Diak Liu PR Taur Matan Ruak Rona Povu. Asesu iha Jornál Nacional Diário, 27 Maiu 2015.http://www.jndiario.com/2015/05/27/diak-liu-pr-taur-rona-povu/.
v  Lei Parpol fó Vantajen ba Partidu Kiik. Asesu iha Jornál Suara Timor Lorosae, 30 Novembru 2015.http://suara-timor-lorosae.com/lei-parpol-fo-vantajen-ba-partidu-kiik/.
v  Povu Husu PR Taur Asumi Kargu PM 2017.  Asesu iha Jornál Nacional Diario, 28 Maiu 2015.http://www.jndiario.com/2015/05/28/povu-husu-pr-taur-asumi-kargu-pm-2017/.
v  Taur Matan Ruak: “Lalika ta’uk ha’u harii partidu”. Asesu iha Jornál Nacional Diario, 19 Novembru, 2015. http://www.jndiario.com/2015/11/19/taur-matan-ruak-lalika-tauk-hau-harii-partidu/.
v  Taur Matan Ruak: “Tempu mak termina ha’u harii partidu ou la’e”. Asesu iha Jornál Nacional Diario, 29 Outubru 2015. http://www.jndiario.com/2015/10/29/taur-matan-ruak-tempu-mak-termina-hau-harii-partidu-ou-lae/.
v  Taur Matan Ruak iha Wikipedia. Asesu iha Internet loron Kinta, 10 Dezembru 2015.https://id.wikipedia.org/wiki/Taur_Matan_Ruak.
v  Viqueque Hakarak PR Taur Matan Ruak Harii Parpol. Asesu iha Jornál Nacional Diário, 25 Marsu 2015. http://www.jndiario.com/2015/03/25/viqueque-hakarak-pr-taur-matan-ruak-harii-parpol/.

Tama Sai Partidu Ne’e Normál


Ha’u hakarak imi husu ha’u, 2017 ita boot sei iha asesu no esperansa atu tama Governu ou PN ne’e perguntas di’ak. Ha’u nia resposta ha’u dehan, ha’u sei iha ne’ebá, maibé hosi ne’ebé ne’e ha’u labele fó resposta tanba ita boot sira hatene ha’u nia istória no lala’ok iha TL.

Kna’ar Sekretáriu Jerál Frenti-Mudansa (FM) vakum ona. Kle’ur tebes Sekretáriu Jerál FM, Jorge da Conceição Teme abandona nia serbisu. Tuir informasaun, Teme tama ona iha partidu seluk no influensia miliante balun sai hosi FM.

Maibé, Jorge Teme rejeita. “Ne’e lae. Ha’u sei reprezenta FM iha Parlamentu Nasionál. Ne’e buatus de’it. Husik sira hateten. To’o tempu ida kongresu maka ha’u bele esplika ba sira, tanba ha’u sei iha Frenti-Mudansa,” Teme esplika ba Matadalan iha PN, Kinta (17/15/2015).

Tuir nia katak tama sai partidu ne’e normál tanba ita lahatene ema ne’ebé vota ba FM antes ne’e sei vota nafatin iha eleisaun mai ou lae tanba iha 2017 mai problema oin seluk ona.

“Ha’u nia resposta maka ne’e, ha’u sei FM, no ha’u fundadór no konseptór ho arkitetu FM. Agora, problema 2017 ba leten ne’e problema seluk ona. Maibé, agora daudaun to’o 2017 ha’u sei FM. Tinan 2017 ita la hatene ema vota ba FM sei vota nafatin ka lae. Kuadru balun keta hanoin atu muda tanba ita iha Timor ne’e hatene ona, tama sai partidu ne’e normál,” nia dehan.

Nu’udar fundadór nia seidauk tama ba partidu ida. Nia sei nafatin iha partidu FM no sei halo tuir nafatin polítika FM nian iha PN. “Klaru, bandeira ha’u sei tau tanba mudansa sein fronteira ne’e ha’u sei kontinua kaer metin, tanba objetivu harii FM ne’e atu halo duni mudansa ba mentalidade ba sira ne’ebé ukun la loos no ema sira ne’ebé gosta utiliza sasán sira la tuir regras. Ne’e klaru, FM nia kna’ar importante maka ne’eduni,” nia dehan.

Hatán kona-ba karik iha konferénsia ne’e ezije nia atu sai hosi partidu, nia tenik, ne’e la loos ida, tanba nia eleitu direta hosi kongresu, no só liu-hosi kongresu maka bele hasai nia.

Deskonfia involve iha partidu ruma? nia hatán “Ita deskonfia malu ne’e la di’ak. Ha’u hakarak imi husu ha’u hanesan ne’e, deskonfia ita boot involve ona iha partidu ida iha Austrália ka Indonézia hanesan GOLKAR ou partidu TRABALHISTA, ida ne’e bele. Maibé, sé iha Timor laran, kuitadu, partidu hotu-hotu iha Timor laran ne’e mesak timoroan de’it. Harii partidu atu dezenvolve ita nia rain,” dehan Teme.

Teme  hateten, partidu ki’ik sira ne’e nia termu (istilah) hanesan. Partidu ne’ebé ke sai festa no tama festa de’it tanba ita hotu-hotu hatene. “Ha’u hakarak imi husu ha’u, 2017 ita boot sei iha asesu no esperansa atu tama Governu ou PN ne’e perguntas di’ak. Ha’u nia respota ha’u dehan, ha’u sei iha ne’ebá, maibé hosi ne’ebé ne’e ha’u labele fó resposta tanba ita boot sira hatene ha’u nia istória no lala’ok iha TL,” nia klarifika.

Maske nune’e, Prezidente FM José Luis hateten katak sira sei fó oportunidade ba Jorge Teme atu esplika ba diresaun nasionál partidu nian.

José Luis dehan informasaun ne’e ba Matadalan iha Parlamentu Nasionál, Sesta (18/12/2015) hafoin partisipa iha diskusaun ba orsamentu espesializada nian.

 “Ida ne’e iha diskusaun komisaun polítika halo ba rezolusaun ida no agora rezolusaun ne’e iha diresaun nasionál nia liman. Iha komprimísiu ne’ebé ami iha ho komisaun polítika ne’e ami sei ko’alia ho deputadu Jorge Teme para haree sobre informasaun sira ne’e no ami mós tenki fó opurtunidade ba nia para nia bele defende nia án no esplika ba iha diresaun nasionál,” nian dehan.

Pozisaun Teme nian daudaun ne’e, José Luis afirma katak, nia kontinua nafatin hanesan uluk eleitu iha kongresu no nia sei ba kongresu FM nian iha tinan oin kuandu realiza. “Nia sei ba. Nia promete katak nia sei ba,” José tenik.

Kona-ba ninia esperansa ba FM iha eleisaun jerál 2017,  nia hatán, kualker partidu polítiku ita funda atu hetan apoiu hosi eleitoradu hosi povu. Tanba uluk bainhira FM ba eleisoens hela fulan hirak de’it, maibé hetan bankada ida (1), deputadu rua (2). Tan ne’e, nia hein katak eleisoens mai sei aumenta tan deputadus.

Enkuantu, Vise Prezidenti Partidu Frenti-Mudansa (FM), Egídio de Jesus haklaken, Komisaun Juridisaun hosi Partidu Frenti-Mudansa sei halo investigasaun ba Sekretáriu Jerál Eleitu FM, tanba deskonfia lori Partidu Frenti-Mudansa nia naran hodi influensia fali membru sira tama ba iha partidu seluk.

 “Ami nia reuniaun foin dadauk Komisaun Polítika Nasionál (CPN) ninian iha loron 7 to’o 8 liuba, iha diskonfiansa oituan katak Sekretáriu Jerál Eleitu Jorge Teme, nia lori Frenti-Mudansa (FM) ninia naran lori  influensia fali sira hotu iha reuniaun subteraniu katak tenki ba fali  partidu seluk,” dehan Vise Prezidenti FM, Egídio ba Matadalan iha nia hela fatin, Taibessi, Liquintai, Díli (15/12/2015).

Egídio informa, ne’e ita la’os dún matak, maibé membru FM iha distritu hotu-hotu ne’ebé maka Sekretáriu Jerál Eleitu, Jorge Teme kontakta, sira rasik maka halo relatóriu informa ba iha reuniaun CPN-FM nian foin dadauk ne’e.

Nia dehan, rezolusaun ne’ebé maka uluk sira halo, tenki kria komisaun ida independente, loos no kredível ida hosi sira nia Komisaun Juridisaun Frenti-Mudansa nian ho ekipa ida, para bele halo investigasaun administrativa ba osan ne’ebé maka ita simu hosi Sekretariadu Tékniku Administrativa Eleitorál (STAE), hosi estadu hahú hosi IV Governu, V Governu to’o VI Governu.

“Ita bele hala’o jestaun administrativa kona-ba resivu no gastus, tama no sai (pengeluaran dan penerimaan) tuir  kna’ar ka nórmas partidu polítiku ne’ebé maka regula hosi CNE,” Egídio hato’o.

Nia hateten, iha dezlesu oituan, tanba osan partidu nian, azves uza sala tiha ba fali interese seluk, duké interese partidu nian.

 Tuir informasaun verbal ne’ebé maka Vise Prezidenti Partidu FM ne’e rona katak, tenki  harii Komisaun Investigasaun ida atu investiga loloos hodi hetan dadus konkretu, para bele hatene nia verdade.

Egídio esplika, hafoin hamosu tan rezolusaun dadauk ne’e, kontinua fó andamentu ba rezolusaun anterior 8-9 Fevereiru ho 7-8 Dezembru 2015 . “Ita hotu tenki hadi’a án profesionalizmu iha partidu. Profesionalizmu katak prepara án hanesan ema, prepara án hanesan materiál iha ita nia partidu, prepara án uza di’ak osan iha ita nia partidu,” Vise FM ne’e hato’o.

Tanba ne’e, Egídio dehan, rezolusaun ne’e sei konvida sekretáriu jerál eleitu ho laran luak, ho nakonu responsabilidade, atu mai hasoru diresaun nasionál ho Komisaun Juridisaun para presta deklarasaun defaktu kona-ba rumoris sira ne’e.

Vise Prezidenti ne’e haktuir, Sekretáriu Jerál Eleitu, Jorge Teme influensia membru partidu FM ba iha partidu foun, maka hanesan partidu ida eis minístru Nélson Martins ninian no balun dehan lori ba iha Partidu Libertasaun Populár (PLP). Maibé, nia dehan, nia deskoñese tanba seidauk publikasaun iha Jornál Repúblika.

 “Ami sei bolu nia mai. Sé nia mai maka deklara án dehan loos % 100 maka ami foin bele halo suspensaun ba ninia kargu tuir estatutu polítiku Frenti-Mudansa nian. Ami lakohi fó komentáriu ba ne’e, maibé ami presiza maka nia marka prezensa para bele esklarese,” Egídio hato’o.

Nia afirma, tuir loloos, sira nia kongresu extraordináriu ne’e iha 2017, maibé ho atetudi sekretáriu jerál eleitu ne’e vakum hela, entaun provizóriu sira delega primeiru vise sekretáriu jerál maka asumi hela ninia kargu. (Jon/Arif)

Matadalan

Traballu Forsadu Infantil Ne’e Krime


Traballu forsadu infantil ne’e dehan obriga labarik idade ne’ebé minoridade halo servisu todan ne’ebé mak afeta ba ninia saude, nia labele goja ninia direitu ba asesu edukasaun tanba nia tenki ba halo servisu. Labarik sira ne’ebé servisu iha kompañia no servisu iha vida agrikultura, ne’e konsidera krime tanba inan aman sira la halo protesaun ba nia oan sira.

Hirak labarik sira be nia inan-aman mukit, esforsu-án atau hadau nia moris hodi halo servisu todan sai dolar didiak maka hetan dollar oan ruma. Labarik hirak seluk be nia inan-aman riku, moris luxu hodi goza inan-aman nia kosar-been hodi la fó importansia ba ninia moris no ninia futuru. Labarik mukit sira hisik kosar-been hodi tulun nia inan-aman sira ba halo servisu iha kompañia ka halo servisu nu’udar agrikultor (halo toos no natar, hili-ai) sei afeta ba sira nia moris diak iha futuru.

Dalawa’in ukun na’in sira fasil koalia katak labarik sira maka futuru nasaun nian maibé sira nunka fó atensaun ba labarik Timor-Leste nia moris lor-loron. Dalabarak ukun na’in sira alerta katak tenki respeita labarik sira nia direitu tuir konvensaun direitus ba labarik no ratifika ona konvensaun refere maibé ukun na’in sira koalia de’it lia-mamuk. Tanba, realidade hatudu katak iha Timor-Leste labarik barak hetan violasaun makaas hosi ema seluk no balun hosi inan-aman rasik hodi obriga labarik sira kaer servisu todan.

Konvensaun Nasoens Unidas nian kona-ba Direitus ba Labarik (Konvensaun), ne’ebé Asembleia Jerál Nasoens Unidas adopta ona iha loron 20 fulan Novembru tinan 1989, no Timor-Leste mós ratifika ona konvensaun refere iha loron 17 fulan Setembru tinan 2003.

Iha artigu 41 lei konvensaun internasional mós hateten katak, labele husik labarik sira iha situasau risku nian hanesan, abandonadu ona ka moris ba nia an-rasik, sai ka vítima ona hosi violénsia isin lolon ka psikolojiku ka abuzu seksual, la simu kuidadus no atensaun ne’ebé adekuadus ba nia tinan no situasaun pesoal, obriga nia atu halao atividades ka servisu ne’ebé todan ka la adekuadus ba nia.

Projetu inkorpora la’os de’it prinsipius no regras fundamentais ne’ebé tau ona iha  Konvensaun, hanesan mós tau iha konsiderasaun jurisprudénsia no pozisoens hosi Komite ba Direitus ba Labarik sira Nasoens Unidas nian, responsavel atu monitoriza aplikasaun Konvensaun nian hosi Estadus Membrus hotu. Faktu ida ne’e partikular liu mós maka kona-ba área ne’ebé maka proibi ba kastigus isin lolon nian hasoru labarik sira.

Tuir Koordenador Protesaun ba Labarik hosi Organizasaun Sosiedade Sivil, Forum Tau Matan (FTM), Filipe Soares  hatete bazeia ba baze legal ba traballu infantil preve iha kodigu laboral hateten katak, labarik tinan 15 halo servisu ne’ebé maka todan, tenki iha teste mediku hosi  doutor sira atu nune’e bele koko sira nia fizikamente, sira forte atu halao servisu ga lae. “Se ita karega labaraik sira halo servisu ne’ebé maka todan maibé ita lahatene sira nia kondisaun saude bele afeta ba sira nia moris (pertumbuhan),” dehan Filipe iha FTM, Kai-koli, Dili, Sabadu (12/12/2015).

Filipe hatete, iha Lei kodigu laboral rasik hatete katak wainhira labarik sira idade 15 hakarak halo servisu tenki liu-hosi atestadu mediku. Nia dehan, Timor-Leste ita seidauk ratifika konvensaun ida bolu dehan, servisu kmaan nian ne’ebé maka preve ba labarik sira ne’ebé maka idade minoria. Filipe afirma, naton ne’e, Organizasaun Internasional ILO iha ona hanoin atu halo peskiza ida hodi haree kona-ba ida ne’e.

“Razaun ita Timor-Leste ita seidauk bele, ita hanoin atu ratifika konvensaun ne’e tanba haree hosi fizikamente, ema Timor ne’e fiziku kiik,” nia informa, “Hakarak ka lakohi ita tenki aselera  konvensaun ne’e para bele proteze Labarik sira hosi servisu todan.”

“Ita haree hosi rai seluk, pruzemplu hanesan Estadu Unidus, labarik sira tinan 15 ne’e, ema isin bo’ot los, sira bele halo servisu saida de’it. Maibé, iha timor tinan 15 sei kiikoan hela. Se enkuantu ita maka karega labarik sira lori sasan todan, nia bele hetan moras oi-oin,” nia informa.

Iha Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL), nia afirma, iha Artigu 18 kona-ba protesaun labarik, hakarak ka lakohi instituisaun hotu tenki tuir desizaun ida ne’e. Nune’e mos, hanesan inan aman, estadu, sosiedade sivil no ema hotu-hotu tenki kumpri lei ne’e.

Nia esplika, papel FTM maka halo desiminasaun informasaun maka liu-hosi oferese treinamentu kona-ba protesaun labarik ba komunidade, sosiedade sivil sira no mos kompañia sira oinsa maka atu halo protesaun ba labarik sira, liu-liu ba labarik sira ne’ebé maka servisu todan.

Entertantu reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál, Deputadu membru Komisaun F, Eladio Faculto, ne’ebé trata asuntu área Edukasaun no Saude, haktuir iha dekretu lei ne’ebé maka fó protesaun ba labarik sira. “Ita iha Komisaun ba Labarik nian ne’ebé maka tuur iha Ministériu Justisa nia okos,”  Eladio dehan.

Nia hatete, labarik barak to’o horas ne’e balun sei vulneravel, ho moris ne’ebé maka konsikuensia áss, tanba inan aman  sira laiha posibilidade atu moris hodi asegura oan sira. Entaun oan sira sai elementu prinsipal ba buka moris hodi transforma vida.

“Tanba fatór inan aman sira haruka oan sira halo servisu, ita tenki haree ba rendimentu ekonomiku vida familiár ninian ladun sufisiente. Inan aman ne’ebé maka ekonomia sufisiente, labarik sira halimar de’it. Sira ne’ebé maka familia sira iha osan, oan sira laiha aproveitamentu diak, sira ladun atensaun masimu ba sira nia oan sira ba iha eskola,” Faculto dehan.

Nia hatutan, hosi kauza ne’e, nia konsikuensia  labarik sira sai vulneravel hotu. Tanba ne’e, iha Parlamentu Nasionál, nia mensiona makaas kona-ba identifika ba kazu sira hanesan labarik sira ne’ebé maka fa’an modo, la’os labarik sira ne’ebé maka fase kareta iha dalan sira ne’e deit. Nia konsidera, ida ne’e mós hanesan servisu forsadu ida ne’ebé maka bazeia ba ekonomikamente dudu inan aman haruka oan sira tenki halao servisu.

Tanba ne’e deputadu ne’e husu, primeiru, obrigasaun estadu nian maka tenki halo transforma vida ekonomiku familiár nian. Segundu maka tenki asegura labarik sira nia direitu no liberdade, no Terseiru maka  tenki fó fasilidade no kondisoens para labarik sira bele konsentra.

“Ita husu mós ba inan sira mós tenki halo orariu ba oan sira, iha oras balun sira tenki konsentra ba estuda,”  nia informa. Alende ne’e Eladio mós husu ba Komisaun Labarik atu halo sensibilizasaun ba família sira.

Iha sorin seluk, Tekniku Superior hosi Komisaun Direitu Kriansas (CDC), Madalena G. Correia hateten, labarik sira ne’ebé servisu iha kompañia no servisu iha vida agrikultura, ne’e konsidera krime, tanba inan aman sira la halo protesaun ba nia oan sira.

“Traballu forsadu infantil ne’e dehan obriga labarik idade ne’ebé minoridade halo servisu todan ne’ebé mak afeta ba ninia saude, nia labele goja ninia direitu ba asesu edukasaun tanba nia tenki ba halo servisu,” Madalena dehan. Nia esplika, direitu labarik bazeia  ba iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika de Timor-Leste (RDTL),  iha Artigu 18, hateten konaba protesaun  ba labarik sira.

Madalena hatete, iha konstituisaun  ida ne’e  Governu Timor-Leste mos kompremitidu ne’ebé boot tebe-tebes atu halo ratifikasaun ba konvensaun direitu labarik nian ne’ebé ratifika tiha  ona iha tinan 2003. Nia dehan, iha konvensaun ba direitu labarik ne’e artigu hamutuk 54, ne’ebé koalia konaba direitu labarik iha aspeitu hotu-hotu.

Iha konvensaun ba direitu labarik ne’e iha parte hat (4) mak sai direitu fundamental tebes  mak hanesan, direitu ba dezenvolvimentu, direitu ba partisipasaun, protesaun no edukasaun. Direitu hat ne’e kompila hotu kedas ba iha asuntu hotu-hotu ba direitu labarik nian.

Tuir observasaun Tekniku Superior CDC nian durante ne’e observa katak, kona-ba traballu infantil iha Timor, labarik barak mak hala’o servisu ne’ebé mak todan, tanba iha area rurais ne’e, labarik barak mak servisu iha  vida agrikultura. “Liu-liu sira ku’u kafe iha toos, labarik sira mos involve iha ne’eba, maibé ida ne’e afeta tebes-tebes ba sira nia saude,”  Madalena esklarese.  Madalena esplika, kuandu labarik  sira servisu maka’as, la dezenvolve labarik sira nia saude atu di’ak.

Alende ne’e nia dehan, labarik sira mós balun involve an servisu ba iha tasi (peska) ne’ebé mak risku tebe-tebes ba sira nia vida, tanba sira bele mout iha tasi. Madalena akresenta, fatores sira ne’ebé mak obriga labarik sira tenki servisu todan mak, tanba inan aman kiak. Tan ne’e labarik sira azuda inan aman sira halo servisu hodi nune’e hetan osan hodi azuda ekonomia uma laran. “Ida mos inan aman sira laiha kompriensaun, tanba dala barak inan aman haruka sira nia oan sira ba halo servisu,” Madalena dehan.

Madalena afirma, iha uma laran mak labarik sira servisu hamos uma laran, azuda inan aman sira, no kuru bee ho buat ne’ebé mak kiik oan la afeta ba sira nia saude, ita konsidera la’os traballu infantil, maibé ita konsidera hanesan kontribui ba iha uma laran.

“Agora labarik sira ne’ebé servisu iha liur, liu-liu ba sira ne’ebé servisu iha komapana, sira ne’ebé servisu iha vida agrikultura, ne’e ita konsidera krime, tanba inan aman la halo protesaun ba nia oan,” Madalena hato’o.

Nia hatutan, protesaun ba labarik primeiru tenki liu-hosi familia uma laran, komunidade no estadu. Nia hateten,  wainhira inan aman haruka oan sira hala’o servisu ne’ebé mak todan ne’e mós konsidera halo violasaun ba direitu labarik sira nian.

Nia dehan Estadu Timor-Leste iha ona hanoin ida oinsa atu kria lei ida foti medidas ba inan aman sira ne’ebé mak haruka oan sira ne’ebé mak servisu todan. Tinan ida ne’e hosi Sekertariu Estadu Polítika Formasaun Profesionál no Empregu (SEPFOPE) kria ona planu asaun nasionál ba traballu infantil. “Ita espera katak, iha planu ida ne’e nia laran mós mensiona buat hirak ne’ebé ita hakarak,” nia dehan.

Nia hateten, to’o agora ita seidauk iha lei ida ne’ebé mak atu fó sansaun ba inan aman ne’ebé mak obriga labarik sira halo servisu todan. Ita espera tinan oin mai ita mós bele iha ona kódigu ba labarik no lei edukativa ba menór, maibé projetu ba lei rua ne’e sei iha parlamentu nasionál tanba seidauk hetan aprovasaun. Kna’ar CDC nian mak promove, proteje no defende ba labarik sira nia direitu. Kanaar ida ne’e hala’o bazeia ba lei sira ne’ebé mak Timor-Leste ratifika tiha ona. (Arif)

Matadalan

Monok Mós Bele Ko’alia


Labarik ne’e fou-foun ba eskola nia hasoru mestre sira mós mestre sira dehan ema lahatene ko’alia ne’e lalika mai ganggu tan ema normal sira. Depois ami sibuk liu tanba labarik la hatene ko’alia ne’e ami hanorin halo nusa.

Iha kalohan tada udan atu monu rai. Iha ahi-suár tada iha ahi-matan. Kondisaun ida ne’e mak akontese ba família uma-kain Felix Freitas no Elisita Gusmão Belo. Hosi sira nia oan na’in 10 (rua mate) hela na’in ualu (8) ne’e, a’in haat (4) seluk bele ko’alia hanesan ema normal no oan na’in ha’at (4) seluk fali sofre defisiensia tilun no monok (lahatene ko’alia). Oan be monok ka lahatene ko’alia inklui mane tolu no oan feto ida (Flabiana “Abia” Belo Freitas, tinan 19).

Wainhira Abia nia otas halo fulan ne’en (6), nia inan Elisita Gusmão Belo haktuir katak Abia hahú nonook de’it no ninia jeitu hanesan ema monok ka nunuk (Makasae: Gugulai) sira. Bainhira Abia halo tinan neen (6), Abia husu buat ruma lahó liafuan maibé hatudu de’it ho ninia limanfuan-hatudu no hatene mak bolu Apa ho Ama de’it.

“Nia moris mai ne’e normal. Labarik hanesan moris mai maka moras hodi akontesse ida ne’e, la’e. Nia moris mai hanesan kosok-an seluk, sei hatene tanis no hakfodak. Too fulan neen (6), nia nonook hela de’it. Tama ba tinan ne’en (6), nia hetok monok no la hatene ko’alia too ohin loron,” haktuir Elisita Gusmão Belo hafoin hasoru malu ho mídia Matadalan iha Suku Buruma, Postu Adminístrativu Baucau, Munisípiu Baucau, Sesta (04/12/2015).

Hanesan labarik sira seluk, tama ba tinan ne’en, nia inan hatama nia ba eskola publiku hodi eskola kahor ho labarik normal hirak seluk. Iha ne’e, Abia bele senti katak iha diskriminasaun hosi professores hodi trata nia la hanesan ho labarik normal seluk tanba nia ema ho defisiente. Maibé iha eskola laran Abia mos hatudu prestasaun diak.

“Labarik ne’e fou-foun ba eskola nia hasoru mestre sira mós mestre sira dehan ema lahatene ko’alia ne’e lalika mai ganggu tan ema normal sira. Depois ami sibuk liu tanba labarik la hatene ko’alia ne’e ami hanorin halo nusa,” haktuir nia inan Elisita ho reen-namkurut, “Depois de nia eskola iha ne’e iha mudansa, nia hatene ko’alia no hakerek. Nia hakerek, konta Matemátika sira ne’e nia matenek liu, só ke nia la hatene ko’alia no la rona. Ida ne’e mós mestri sira ne’ebé hanorin la tau importánsia ba nia,” nia inan haktuir.

Hanesan udan monu rai iha bailoron naruk hodi halakon rai-rahun, ohin loron ho grasa wa’in hosi Maromak iha leten no ás, oras ne’e daudaun Abia ho nia alin mane na’in tolu (3) ne’ebé nu’udar defisiente hela ona iha Orfonatu Kongregasaun Madres Putri Maria dan Yosef (PMY) iha Suku Buruma, Postu Administrativu Baucau Villa, Munisipiu Baucau ho gratuita.

“Hanesan hetan milagre hosi Aman Lalehan, agora daudaun (Abia) feto bonita ne’e hahú  hatene ko’alia oituan ona. Ni abele hatene komprimenta ema no hatene reza. Nia hahú tama iha orfonatu ne’e iha tinan 2014. Agora iha ne’e nia hatene ko’alia, suku, reza hanesan ema normal,” nia ina Elisita informa ba Matadalan. (João dos Santos Soares)

Matadalan

Kari Fini, Kari Matenek


Inan-aman nia liafuan ne’ebé sempre motiva ami to’o ohin loron ha’u taka sapeu metan ne’e maka hanesan, fini ne’ebé ita kari ba rai sempre hetan nia rezultadu ou batar ne’ebé ita kuda sempre iha isin.

“Maske udan, loron manas, sempre sai hanesan dezafiu boot ida mai ha’u maibé to’o ikus hetan duni rezultadu maka ohin loron ha’u hetan graduasaun ida ne’e no ba oin ha’u sei prepara ha’u nia an di’ak liu tan hodi servi ha’u nia família no ha’u nia futuru,” hateten Romenia da Conceição hosi Munisípiu Ainaro, Postu Administrasaun Hatobuiliko, Suku Mulo ne’ebé moris iha 27 Agostu 1986, ba Jornalista Matadalan iha CCD, Kuarta (16/12/15).

Romenia hanesan oan datolu hosi maun-alin na’in sia (9), maibé ida fila hikas ona ba Aman Maromak nia kadunan santu no agora hela na’in walu (8). Aman Armando Alvez hanesan ema agrikultór no inan Angelina Mendonça nu’udar dona de casa. Maske ina-aman nu’udar ema to’os nain maibé sempre dudu nia oan sira atu hetan naroman foun ida.

Graduasaun ne’e hanesan marka istória ida ba Romenia da Conceição tanba durante ne’e nia do’ok hosi nia inan-aman ho objetivu ida katak atu atinje nia mehi iha futuru be mai, tuir múzika Abito Gama nian kantika hatete “ha’u la’o rai hodi buka matenek”.

Ho graduasaun ida ne’e Romenia foti matan hateke ba inan-aman ho matan been nakonu maibé senti kontenti tanba saida maka durente ne’e sira halo ba ami, ohin loron hetan ona nia rezultadu.

“Ha’u mós agradese teb-tebes ba Institute of Business (IOB), tanba bele fó dalan di’ak ida mai ami, ohin loron ami bele hetan naroman foun ida,” Romenia hatete ho laran todan no matawen nakonu.(Julia)

Matadalan

Akuza ona Arábia Saudita uza bomba sira fragmentasaun iha Iémen


Organizasaun la'ós governu (ONG) norte-amerikanu ida konsidera ona krimi ida funu nian ba utilizasaun hosi koligasaun internasionál, lidera hosi Arábia Saudita, ne'ebé intervem iha konflitu iha Iémen, hosi bomba sira fragmentasaun nian, ne'ebé hosi Estadus Unidus, iha zona sivil sira.

Relatóriu hosi Human Rights Watch (HRW), fó sai iha loron-kinta, inklui fotografia ida hosi parte invólukru hosi bomba ida fragmentasaun nian "CBU-58", ne'ebé hatudu katak halo iha tinan 1978 iha Tennessee (EUA).

EUA hanesan aliadu besik ida Arábia Saudita nian no fornese kilat-musan no arma sira ba forsa saudita sira, maibé iha tinan barak nia laran la halo esportasaun ba bomba sira fragmentasaun hosi bomba ne'ebé hetan iha Sanaa.

Relatóriu hosi ONG ba defeza direitu ema sira nian hatutan katak bomba ne'e atinji ona zona rezidensiál ida iha kapitál iemenita no husik ona marka hosi explozaun oioin iha edifísiu sira.

"Koligasaun árabe uza beibeik bomba sira fragmentasaun nian iha zona sira hosi sidade ne'ebé nakonu ho populasaun sujere katak hakarak oho ema sivil sira nune'e hahalok hanesan ne'e konsidera hanesan krimi ida funu nian", hatete hosi Steve Goose, diretór ba armamentu hosi HRW.

John Kirby, porta-vós hosi departamentu Estadu nian, afirma ona katak Washington kontinua "husu ba parte sira iha konflitu, inklui ba koligasaun ne'ebé lidera hosi Arábia Saudita, medida ativu sira hodi hamenus estraga sira ba ema sivil sira no investigasaun sira hosi akuzasaun kredivel sira hosi estraga sira hasoru ema sivil sira".

"Ami halo debate antes ho koligasaun informasaun sira relasionadu ho uza hosi kilat-musan fragmentasaun nian, no ami subliña katak munisaun ida hanesan ne'e labele uza iha zona sira ne'ebé iha ema sivil", nia hatutan.

Grupu iemenista sira, ONU no observadór sira seluk hatudu ona preokupasaun tanba vítima sira ne'ebé aumenta iha Iémen no krizi humanitáriu.

Situasaun iha Iémen sai aat bainhira iha fulan-Marsu koligasaun hahú kampaña ida atake aéreu sira hodi obriga rebelde xiita "huthi sira", ne'ebé tama iha Sanaa, hodi rekua.

Milísia xiita sira "huthi", apoiadu hosi Iraun, lansa ona iha fulan-Setembru 2014 ofensivu ida hasoru forsa leál sira prezidente Abd Rabbo Mansur Hadi no, maski iha lakon balun, kontinua kontrola parte barak iha nasaun ne'e inklui iha kapitál Sanaa.

Arábia Saudita envolve iha konflitu hahú iha fulan-Marsu, harii ho rejimi sunita ualu koligasaun internasionál ida hodi apoia forsa governamentál sira.

Pelumenus ema sivil na'in 2.795 mate no ema na'in 5.324 hetan kanek iha konflitu ne'ebé hahú fulan sira liubá iha Iémen entre milísia xiita sira ho forsa governamentál sira ne'ebé apoia hosi koligasaun internasionál ida, haktuir hosi informasaun sira ONU nian.

SAPO ho Lusa – Foto: EPA@ Yahya Arhab

RDTL: FUNDA FASIL, DEFISIL DEFENDE NINIA EXISTENSIA


Filipe Rodriguês Pereira – Jornal Nacional, opiniaun

Polemika konaba Fundadores Estadu Timor-Leste mosu wainhira Pe. Martinho Gusmão hahu’u so’e-sai asuntu ne’e ba’a publiku iha diskusaun nebe’e halo husi Renetil iha 28/11/2015. Tuir Pe. Martinho Gusmão, Fundador do Estadu Timor-Leste mak Nicolau Lobato no Xanana Gusmão. Pe. Martinho Gusmão ninia opiniaun ne’e hetan resposta husi belun Jose Maria Guterres nebe’e hatu’un ninia opiniaun iha Diario, STL no Timor Pos iha 9 Desembru 2015 no hetan mos komentarius lubuk iha sosial media, facebook.

Publiku presiza fo’o obrigadu ba’a Pe. Martinho Gusmão tamba soe-sai ona asuntu importante ida ne’e atu sosiadade politika Timor-Leste bele ta’u hanoin lesuk no konsidera, embora Pe. Martinho Gusmão justifika a’an ho ninia razaun rasik tambasa nia soe-sai asuntu ne’e ba’a publiku.

Klaru, atu harí organizasaun ida maka tenki hahu’u ho Ata Fundadores organizasaun nian. Sera que estadu nebe’e nudar organizasaun supra tenki hamosu ho Ata fundadores?! Harí organizasaun supra hanesan estadu la hanesan ho harí organizasaun bai-bain. La’os buat ida fasil atu garante preparasaun ba’a kriasaun de estadu ida nian ho perfeitu iha tempu kolonial nia ukun ka iha kondisaun la hakmatek nia laran. Kondisaun politika iha tinan 1975 la fo’o biban naton atu halo preparasaun nebe’e diak ka hamosu hanoin atu prepara Ata ba’a Fundadores do Estadu tuir ema balun nia hanoin. Tamba iha Dili proklama independensia, iha BatuGade funu namanas hasoru ona militar Indonesia no ninia Partisan sira, Timor O’an nebe’e iha fileira UDT no APODETI nebe’e halai tama Atambua iha tempu neba’a.

Karik mak tempu neba’a iha Komisaun Organizadora ba’a Proklamasaun Independensia no iha mos Ata Fundadores do Estado nebe’e ta’u iha Palacio Governo nia oin iha lorokraik neba’a, 28 Novembru 1975, Hakerek’nain fiar katak ho konsciensia no esperitu Ukun Rasik A’an sei motiva ema prinsipal lubun nebe’e partisipa iha tempu neba’a atu asina Ata Fundadores de Estadu. Maibe realidade hatudu, em nome du povu no lider politiku sira nian, Francisco Xavier do Amaral mak hamrik proklama independensia Timor-Leste nian. Se’se deit mak tempu neba’a haleu sira a’an entres figura prinsipal rua, Francisco Xavier do Amaral no Nicolau R. Lobato antes Proklamasaun Independensia presiza buka tuir liu husi peskiza ida klean atu nune’e bele hatene ho lolos. Tamba em jeral, Fundadores do Estadu mak entidade hirak nebe’e brilhante iha pensamentu, vizaun no brani hamrik iha oin hodi sunu no sudi-ahi (esperitu) nasionalismu no defende prinsipius Ukun Rasik A’an maske tenki saran a’an ba’a terus ka mate.

Bazeia ba’a konsiensia no esperitu kolektiva ba’a Ukun Rasik A’an maka antes Proklamasaun Unilateral Independensia 28 Novembru 1975 ema lubuk oferese a’an ona atu terus no mate iha Fretilin nia fileira, independensia total. RDTL la mosu liu husi ema ida ka rua nia obra, RDTL mos la’os foin mosu iha tinan 1999 ou 2002 liu husi Referendum no Conselho Konstituante. Konselhu Konstituante legaliza deit desizaun politika nebe’e a’as liu, kriasaun estadu Timor-Leste nebe’e proklama nanis ona iha 28 Novembru 1975. Karik bele halo komparasaun, membru Dewan Konstituante (Conselho Konstituante) Indonesia nian nebe’e estabelese ikus depois Sukarno-Hatta proklama Indonesia ninia Independensia, sira la tu’ur nudar Fundadores do Estado Indonesia nian ho razaun membru Dewan Konstituante.

Tamba ne’e, konsiensia no esperitu koletivu Timor O’an lubuk-bo’ot iha Fretilin ninia fileira mak harí RDTL iha 28 Novembru 1975. RDTL funda husi ema lubuk ida nia ideias wainhira rona ona governu foun Portugal tempu neba’a hakarak termina ninia kolonializasaun iha Timor-Leste, no uit’oan ka barak, kriasaun RDTL hetan mos inspirasaun husi movimentu/revolta nebe’e Dom Boa Ventura halo iha tinan 1912. Maibe atu simu ka la’simu, kriasaun de estadu Timor-Leste nebe’e proklama iha 28 Novembru 1975 konsidera nudar proklamasaun extra-ordinaria ida.

Hanesan ita hotu hatene katak, kondisaun politika no siguransa nasional Timor-Leste iha tinan 1975 la’os iha kondisaun normal. Proklamasaun Unilateral Timor-Leste Independente halo iha kondisaun nebe’e iha ameasas externas nia laran. Proklamasaun presiza halo imediata hodi hatudu ba’a mundu katak Timor-Leste hourik-a’an ona nudar nasaun independente. Proklamasaun independensia sai mos nudar guarda-choke hodi koko atu tahan invazaun husi militar Indonesia iha rezime Suharto no Adam Malik nia ukun.

Ameasas externas liu husi invazaun mak hamosu natureza proklamasaun independensia ho kondisaun extra-ordinaria. Ba’a Timor-Leste iha tempu neba’a impotante mak imidiatamente halo proklamasaun independensia, la’os hili fundadores do estadu, no la’os mos atu hanoin halo kedan konstituisaun nebe’e perfeitu ba’a Timor-Leste independente iha tempu neba’a.

Hakerek’nain fiar katak lideransa Fretilin tempu neba’a, antes de proklamasaun sente no konsidera ona katak, fasil atu proklama kriasaun estadu Timor-Leste maibe sei defisil atu defende proklamasaun ne’e rasik, defende liu husi esperitu nasionalismu no aktus patriotika iha lider no povu sira nia moris. Atu defende Proklamasaun RDTL mak servisu nebe’e todan ka defisil tebes. Lideransas diak barak no populasaun provolta 200 e tal mil habitantes tenki mate no lubuk tenki terus ba’a funu ne’e nia todan hodi defende RDTL. Prosesu defende proklamasaun RDTL liu husi funu nia naruk no todan komprova (menguji) mos lealdade politika lider balun nian. Historia Timor-Leste hatudu momos mai ninia jerasaun sira, ho funu nia naruk no todan halo figuras importantes balun nebe’e uluk hamrik firme mos iha pensamentu Ukun Rasik A’an tenki mate, balun muda-a’an iha ninia pozisaun politika, balun sai apatiku, balun la iha interese maximu, balun tun-mai rende, balun halo politika ain-rua iha tempu okupasaun, e balun hamrik ho firmeza hodi defende Proklamasaun RDTL to’o funu ne’e nia rohan. Tamba ne’e Hakerek’nain fiar mos katak, iha kontextu Timor-Leste sei la iha dalan ba’a Fundadores do Estadu hotu atu automatikamente sai Heroi da Patria. Oinsa mak estadu ka sosiadade politika Timor-Leste bele klasifika figuras sira ne’e hotu hodi ikus bele prega predikadu nebe’e justu nudar fundador do estadu ba’a kamada o’an ne’e?!

Hanesan Hakerek’nain temi ona iha leten katak natureza Proklamasaun Independensia nian hala’o iha kondisaun extra-ordinaria nia laran. Lideransa sira tempu neba’a konsiensiamente komunga ona katak defende existensia RDTL mak sei sai servisu nebe’e bo’ot no todan liu iha historia nasaun ne’e nian. Tamba ne’e iha kontextu Timor-Leste nian mos la mosu dinstinsaun entre saida mak ikus mai ema hanaran Fundadores no Implementadores. Nicolau Lobato mate iha batalha nia laran, klaru nia mate hanesan fundador, implementador no defensor ba’a patria. Nicolau Lobato la’os matenek iha konseitu no diskursu deit maibe nia hatudu mos iha pratika katak nia bele sai mos implementador ida diak to’o saran nia a’an ba’a mate hodi defende prinsipius Ukuin Rasik A’an, RDTL.

Nune’e, koalia konaba Proklamasaun no Fundadores Estadu maka la seluk la let, Fundadores Estadu Timor-Leste liga diretamente ho Fretilin ninia o’an biologiku sira. Se se deit mak bele hamutuk ho Francisco Xavier do Amaral no Nicolau R. Lobato merese simu predikadu nudar fundador do estadu?! Defende existensia RDTL mais defisil duke harí. Tamba ne’e Fretilin nia o’an biologiku sira la presiza hasikun no hasukit malu. Fundador Estadu mak lideransa prinsipal Fretilin nebe’e mate ona iha funu laran? sira nebe’e sei moris maibe trai politika rezistensia? sira nebe’e uluk hamutuk proklama independensia maibe ikus la halo buat ida ka buat barak iha prosesu luta rezistensia nian? Iha perguntas hirak ne’e hotu nia leten, hotu-hotu presiza atu konsidera entidade sira nebe’e ho mos sira nia pensamentus no vizaun brilhantes hamutuk orienta hikas funu iha tempu ida naruk no defisil, tamba se la ho entidade sira ne’e hotu maka Proklamasaun Independensia 28 Novembru 1975 mos folin la’ek.*** 31/12/2015.

*Hakerek’nain nudar MateRestu husi Masakre Santa Cruz, 12 Novembru’91, Dosente iha Universidade da Paz, Dili.

CNE Tenke Servisu Diak Liu Tan


DILI – Presidente Komisaun Nasional Elesoens (CNE) Jose Agustino da Costa Belo Pereira hatete, uluk ema hakilar dehan ida neebe ukun ladiak, maibee agora CNE tenke servisu makas para desmete tiha situasaun sira nee.

Ami la mai kolia kazu ida espesefiku ba Presidente Republika Tuar Matan Ruak, maibee ami koalia liu konaba elisaun sira mai hanesan elisaun komunitaria iha tinan 2016 no Elisaun Jeral iha 2017, tamba uluk ema hakilar dehan ida neeba ukun ladiak, agora CNE tenke servisu diak para tenke desmete tiha situasaun sira nee liu elisaun ida tenke diak,” dehan Presidente CNE Jose ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho Presidente Republika Taur Matan Ruak, iha Palaciu Presidente Republika Nicolau Lobato, Dili, Sesta (08/01/2016).

Nia hatete, Presidente ba ema hotu-hotu, CNE hanesan orgaun Soberanu tenke mai koalia ho Presidente Republika, servisu saida mak halo ona, desafius saida tenke rejolve. Tuir Jose katak, Timor foun mak 13 independensia, maibee fo ona esperensia ba nasaun sira neebe 40 anus independensia neebe tenke orgullu ho ida nee.

Iha parte seluk Vise Komisaun A (PN), neebe tarta asuntu Konstituisaun Justisa, Administrasaun Publika, Poder Lokal e Anti Korupsaun deputadu Arao Noe de Jesus hatete, CNE hanesan orgaun neebe mak independente, tamba nee presiza halao servisu neebe mak imparsialidade atu nunee ema labele kestiona bebeik sira nia servisu.

Entertantu Presidente Komisaun Nasional Elesoins (CNE) Jose Agustino da Costa Belo Pereira ho ekipa halao enktru ho Presidente Republika Taur Matan Ruak durante oras 2 nia laran, hahu husi tuku 9:30 to 11:45. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Sabado (9/1/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Sosiadade Sivil Konsidera Deklarasaun Politika CNRT-Fretilin Nee Vingansa


DILI – Sosiadade Sivil apoiu Prezidente Republika veta OJE 2016 no konsidera deklarasaun politika husi partidu boot rua hanesan CNRT no Fretilin hanesan vingansa.

Deklarasaun nee fo sai husi Peskijador Organijasaun Non Govermental (ONG) Lao Hamutuk, Juvinal Dias, ba jornalista sira iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) wainhira remata akompaina diskusaun OJE 2016 neebe lidera husi Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo.

Prezidenti veto OJE nee veto ida neebe atu ajuda povu hodi hetan asesu neebe mak moris diak liu tan, infelismente deklarasaun politika neebe mak ohin fo sai nee (CNRT-Fretilin) hau hanoin nee deklarasaun nebe vigansa mais defensive tanba sira koko atu hatan laos ho realistiku maibe ho politika deit tanba nee deklarasaun neebe hatoo husu CNRT no Fretilin nee sei la ajuda povu atu hetan moris diak,” dehan Juvinal Dias.

Nia hatutan husi Sosiadade Sivi apresia tebes ho deklarasaun husi bankada Partidu Demokratiku (PD) nian neebe husu Parlamentu Nasional atu iha fuan boot no hanoin boot ba povu, tanba tuir nia desijaun neebe fo sai husi Prezidente Republika nee hare liu ba povu nia moris nomos kontiudu orsamentu rasik, tanba kontiudu OJE 2016 nee rasik dook husu povu nia moris.

Iha fatin hanesan Perkijador husi ONG Luta hamutuk, Elio Pereira Gimaraes, mos hatete deklarasaun neebe mak hoto husi bankada CNRT no Fretilin nee politiku, maibe laos bajeia ba analisia no dadus neebe mak relevante ba povu nia moris.

Nunee mos ho Primeiru Ministru, Rui Maria de Araujo, mos hatete impaktu bot tebes ba dezenvolvimentu Timor Leste nian no wainhira halo mudansa maka sei halo mudansa hotu kedan tanba nee orsamentu jeral estadu 2016 sei mantein nafati lori ba PR. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Sabado (9/1/2016). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

Indonézia propoin abordajen sósio-kulturál hodi rezolve kestaun fronteirisa ho Timor-Leste


Responsável ba departamentu fronteirisu provínsia indonézia, Nusa Tenggara Oriental nian defende ohin katak definisaun fronteira entre Indonézia no Timor-Leste bele rezolve liuhosi abordajen sósio-kulturál.

"Ami konklui estudu internu ida katak rekonstitui istória iha área sira hanesan Oepoli, Amfoang no Kupang. kestaun fronteira nian ne’e bele rezolve ho adosaun ba abordajen sosiál no kulturál", tenik Paul Manehat, responsável ba fronteira sira iha provínsia indonézia, ne’ebé insere mós metade indonézia hosi illa Timór.

Responsável, sita hosi Antara News, ajénsia indonézia notísia nian, revela katak iha dokumentu balun ne’ebé hatudu katak enklave timoroan, Oekusi troka hosi área Neomuti, lokaliza iha distritu Timor Tengah, iha norte.

"Oekusi uluk hanesan kolónia olandeza no depois inklui fali iha área jurisdisaun portugeza, enkuantu Noemuti uluk hanesan kolónia olandeza no hanesan parte hosi kolónia portugeza", nia refere, no esplika katak troka rai entre governu portugés no olandés ne’e akontse iha tinan 1859.

"Eziste dokumentu importante sira ona-ba área hirak ne’e no ami sei promove rezolusaun ba kestaun fronteira entre Indonézia no Timor-Leste liuhosi abordajen sósio-kulturál", defende Paul Manehat.

SAPO TL ho Lusa - Foto: Epifânio Sarmento @SAPO TL