terça-feira, 26 de dezembro de 2017

Grupu Rebenta Kria Prezepiu Moris no Rai Belem Iha Dili


Sai ona kultura moris nudar Kristaun, hodi selebra loron natal katak hodi hanoin hikas loron meninu Jesus moris iha rai naran Belem, ne’ebe monu iha fulan Dezembru. Sai ona kultura sarani sira, harii prezepiu iha idak-idak nia uma, hodi selebra loron kosok oan moris.

Iha era modernizasaun prezepiu ne’ebe mai ho modelnu oin-oin, ho ninian feitu ne’ebe oin-oin, no halo ita hanoin orijinalidade hosi prezipiu komesa atu lakon, la uza ona duut matak, ai kakeuk no halo bibi luhan.

Oin seluk ho grupu Rebenta, grupu ne’ebe involve mesak joven feto no mane, iha loron natal ida ne’e, sira hamosu buat foun ne’ebe mak halo uniku liu hosi prezepiu moris. Grupu Rebenta koko atu hamosu orijinalidade bainhira meninu Jesus moris iha rai naran Belem. Iha Nain fetom sao Jose, Anjo Gabriel, meninu Jesus, sidade Belem, ema judeu no moris komunidade nian iha tempu ne’eba, iha rai Belem. Buat hotu ne’ebe sira iha, halo hosi ema moris duni (makhluk hidup. Red).

TAFARA. TL koko hakbesik an, hodi hare direitamente prezepiu moris ne’ebe mak kria hosi Rebenta Group. Saida mak jornalista TAFARA.TL haree katak, buat hotu moris, meninu Jesus, nain feto, Sao Jose, Anjo Gabriel no sira seluk tan. Bainhira haree ho matan sente katak hakat duni ba iha rai Belem no asiste duni oinsa meninu Jesus moris, oinsa komunidade Belem sira halao sira nia moris iha rai moris fatin meninu Jesus.

TAFARA.TL hasoru malu ho Koordenador Rebenta, Joao Basilio da Costa, iha fatin ne’ebe sira halo prezepiu moris, ba TAFARA.TL Joao, ho naran konnesidu Jojo hateten katak tanba sa mak grupu Rebenta iha inisiativa hodi halo prezepiu moris tanba atu hametin fiar, tanba durante ne’e iha servisu fatin komesa tau santa clause, ne’e nia nigsinifika saida? tuir igreja Katolika nia fiar tenke tau meninu Jesus, nain feto no Sao Jose, tanba momentu Jesus moris santa clause laiha. Atu hasae juventude nia kreatividade, oinsa mak sira bele ekspresa sira nia kreatividade ne’ebe mak iha, liu-liu hosi halo prezepiu moris.

“Oinsa mak sira bele memahami biblia ne’e ho didiak, tanba dala barak ita tama sai prezepiu, ita hare mak iha estatua, rebo –rebo los, tanba momentu Jesus moris ne’e hau sente laos hanesan ne’e, momentu Jesus moris no situasaun ne’ebe defisil, to kosok ona moris iha bibi luhan ida, barak mak la komprende ida ne’e, entaun sira naran halo deit no signifika natal ne’e atu lakon dadauk ona, tanba ne’e mak ami halo ida ne’e, no hatudu ba komunidade, situasaun Belem mak hanesan ne’e duni”,esplika Joao Basilio.

Jojo hatutan katak laos kria deit prezepiu moris maibe kria mos rai Belem ho situasaun iha ema riku no ema kiak, iha ema Judeu sira. Halo mos hotel ne’ebe Maria ho Sao Jose ba dere odamatan hodi tur ahi maibe uma nain la fo, halo kompletu ho situasun ne’ebe akontese iha Belém.

Joven 80 resin ne’ebe involve iha grupu Rebenta, ne’ebe hatudu sira nia kreatividade hosi prezeipiu moris ne’e, inklui labarik kiik oan sira, ne’ebe mak say hanesan labarik Belem sira. Hosi observasaun TAFARA.TL katak sira uza duni ropa modelnu uluk nian, ne’ebe sai tradisaun ema moris iha tempu uluk nian, iha rai Belem.

Jojo konfesa ba TAFARA.TL katak liu hosi atividade ne’ebe Rebenta halo, katak bele hatudu valor boot tanba hare ba situasuan agora katak sarani Katolika komesa namlele ona.

“Dala ruma ita tama sai uma, iha santa clause mak tara iha prezepiu, meninu Jesus ne’e laiha ona, signifika natal ne’e atu lakon tiha, tanba ne’e mak ami hakarak hatudu ida ne’e, hodi hanoin fila fali, konaba original natal, bainhira Jesus moris iha bibi luhan, oinsa mak ema relembra fali tempu uluk nian. Fo hanoin fali ba sarani sira katak prezipiu kona ba simbolu Jesus moris mak hanesan ne’e, laos halo prezipiu depois hemu no lanu iha prezepiu nia oin. Prezepiu ne’e fatin atu halo refleksaun, oinsa mak nain feto liu hosi tempu defisil, hodi kosok oan bele moris”,hateten Jojo.

Ideas hodi halo prezepiu moris no kria rai Belem mai duni hosi Jojo. Ba TAFARA.TL Jojo hateten hanesan sutradara, script writer tenke hamosu ideas foun ne’ebe mak ema sedauk halo. Iha parte ida oinsa mak bele hamenus lixu, tanba sasan sira ne’ebe uza, mai hosi lixu sira ne’ebe mak ema soe arbiru, Rebenta ba hili pois dezenha fali.

Jojo reprezenta grupu Rebenta, hodi hatoo lia menon ba joven sira katak natal ne’e hodi hatudu katak Nain Jesus lori paz, domin no dame mai ita, iha natal ita bele perdua malu. Joven sira mos bele dezenvolve sira nia kreatividade no identifika sira nia an, saida mak sai hanesan sira nia abilidade, “ita koalia kona ba dame, laos tenke liu hosi halo seminar boot, maibe dasa foer mos parte hosi dame, ita hahu hosi buat kiik oan, maibe ho valor ne’ebe boot”

Iha fatin hanesan TAFARA.TL dada lia ho nain feto, inan hosi meninu Jesus, nia naran mak Maria Izabel Freitas Moreira (29). Ba TAFARA.TL Maria Izabel hateten katak atu hatudu ba komunidade atu bele valorize loron kosok oan ne’ebe moris iha bibi luhan.

“Tinan-tinan sempre halo prezepiu maibe ita uza patung ka buat sira instant ne’ebe ema dezenha ona. Hau lori bebe mos mai invole atu koko hatudu ba komunidade originalidade konaba rai Belem no bainhira meninu Jesus moris. Buat hotu moris laos halo hosi estatua”,hateten Maria.

Maria Izabel ne’ebe sai Nain feto ne’e sente kontente hodi invole iha prezepiu moris ne’e, maske dala ruma preokupa tanba tenke lori bebe oan, Nivania Princess Ximenes, ne’ebe foin halo fulan hitu, atu sai meninu Jesus iha luhan ne’ebe sira prepara ba, maibe Maria fiar katak bebe oan sei la hetan moras tanba buat ne’ebe halo, hanesan prezente furak ba Jesus ne’ebe sarani sira hahi.

Atividade refere halo iha Secretário de Estado do Desportu e ds Promoção da Alta Competiçao tanba Rebenta halo parseiru hodi hakerek artigu ba iha jornal Lia Foun Sae. Osan ne’ebe Rebenta uza hodi realiza prezepiu moris ne’e ho osan $500.00 no faan kupon ema ida $1.00, atu vizitantes ne’ebe mai hare direitamentu prezepiu moris, bele halo kontribuisaun ba Rebenta atu kontinua moris nafatin.

Autor ba meninu Jesus mak bebe oan fulan hitu, Nivania Princess Ximenes Moreira, inan feto (meninu Jesus nia inan) mak Maria Izabel Freitas Moreira (29), Sao Jose mak Calisto Ximenes (29). Anjo mak Rita da Costa. Ekipa sira seluk sai hanesan ema judeu, familia Herodes no komunidade Belem.

Prezepiu moris ne’e halao hosi 24 Dezembru to loron 31 Janeiru, iha Secretário de Estado do Desportu e ds Promoção da Alta Competiçao, hahu hosi tuku 7:00 kalan to tuku 11:00 kalan.

TAFARA.TL observa katak rai Belem ne’ebe Rebenta kria halo hosi nú Tahan, sasan lixu sira ne’ebe ema soe ona, kria fali sai sasan ne’ebe furak. Baraka ne’ebe meninu Jesus moris halo duni hosi ai tahan. Iha sorin balun familia Herodes hela ba, iha fatin sorin ema riku no ema kiak sira moris iha rai Belem ho tradisaun ne’ebe akontese iha tempu uluk. Hamosu ita nia imanijasaun sente duni moris iha rai Belem, no bele asiste duni oinsa Jesus moris iha bibi luhan.

Grupu Rebenta ne’ebe moris iha tinan 2011, ho nia motto Rebenta Stigma no Diskriminasaun, hakarak nafatin akumula joven sira hotu mai ho nia istoria ne’ebe la hanesan, atu kontinua kontribui sira nia matenek no kreatividade, hodi ba rai ida ne’e, no koko hatudu ezemplu diak ba joven sira iha rai doben ida ne’e.

Zevonia Vieira | TAFARA.TL | 25.12.2017

Dom Virgilio: Povu akompaña situasaun polítika ho maturidade

Bispo Diocese Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva hato’o parabens ba povu Timor – Leste tamba iha maturidade hodi akompaña tensaun polítika ne’ebe nasaun ne’e infrenta.

Lider maximu uma kreda Diocese Dili nian, hato’o lia hirak nee ba GMN, Sesta-feira nee iha ninia mensajen ba loron Natal nian, 25 Dezembru no simu tinan foun 2018 ba povu Timor Leste.

Dom Virgílio do Carmo apela ba povu atu nafatin pasiensia hodi Nai Ulun sira bele buka dalan nebe diak hodi solusiona tensaun politika nebe ida.

“Ita haree to´o oras ne´e povu buka akompanã situasaun ho maturidade ida katak povu koalia no partisipa hodi rona ema nia hanoin, maske iha situasaun ida ne´ebe ita hotu preokupa”, dehan Bispo Diocese Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva.

Bispo Virgílio haktuir  povu partisipa iha demokrasia ida ne´e hodi rona ema hotu nia hanoin no hatudu sira maturidade ida ne´ebe diak, nia fo parabens ba povu Timor-Leste iha tempu natal ida ne´e.

“Ita komprende dau-daun ona konaba folin no valor demokrasia nian, hau hanoin desde uluk iha eleisaun povu fo ona fiar ba nai ulun sira, maibe ita haree ba tensaun politika ida agora povu Timor- Lste sei nafatin fo fiar ba Nai Ulun sira no ita fiar katak sira iha kbi´it atu fo solusaun”, hein amo Bispo.

Bispo dahat Diocese Dili nee hatete povu pasiensia no nafatin fo sira nia fiar ba Nai Ulun sira katak ho sira nia matenek no maromak nia tulun sira sei buka dalan ida ne´ebe diak liu ba povu ida ne´e.

“Buat ida ne´ebe ita hakarak husi ita nia Nasaun hanesan Nasaun foun no demokratiku mak buat ida deit , hanesan Nasaun foun ne´e tenke fiar nafatin ba ninia Historia no Konstituisaun atu povu bele kontente no haksolok ho desizaun saida mak Nai Ulun sira foti bele refleta nafatin ba ita nia esperitu Konstituisional nian”, esperansa Bispo.

Bibiatan sarani Diocese Dili nee fiar katak bainhira buat hotu lao tuir ona konstituisaun no lei, ida ne´e tuir Bispo nia hanoin bele fo ona satisfasaun ba ema hotu tanba konstituisaun hanesan sasukat absolutu primeira no segundo ba desizasaun saida deit  mak Nai Ulun sira foti, ida ne´e tenke haree ba desizaun ida ne´ebe bele halo povu hakmatek.

Amo Bispo dehan tan, “ Atu povu bele hakamatek no moris iha dame nia laran no buat ne´ebe bele fo satisfasaun ba ema hotu ida ne´e mak ita hein, maibe fila-fali ba Nai ulun sira, ita hotu hein no fo nafatin fiar ba sira ba desizasaun saida deit mak iha, ita buka rona halo tuir ba Nasaun ida ne´e nia diak”.Fel

GMN TV | Grupo Média Nacional

Jesus Cristo existiu? Quase metade dos ingleses acha que não

Para um estudioso britânico, a confusão popular deve-se a argumentos arqueológicos pouco fiáveis, como o que defende que Jesus era bisneto de Cleópatra

Uma pesquisa recente revelou que 40 por cento dos adultos do Reino Unido não acreditam que Jesus tenha existido. Mas para Simon Gathercole, estudioso do Novo Testamento na Universidade de Cambridge, Jesus Cristo não é só uma ideia, mas uma "evidência histórica", defende, num artigo publicado no jornal The Guardian.

"Os estudiosos concordam que os primeiros escritos sobre a figura de Jesus Cristo foram redigidos 25 anos depois da morte de Jesus", mas alguns relatos biográficos detalhados de Jesus, nos evangelhos do Novo Testamento, datam de cerca de 40 anos depois da sua morte e nasceram a partir "de vários testemunhos oculares", pode ler-se na crónica.

"É difícil imaginar que os escritores cristãos inventassem uma figura de um salvador tão completamente judeu num tempo e lugar - sob a égide do império romano - onde existia uma forte suspeita de judaísmo", escreve Simon Gathercole.

De acordo com Gathercole, "parte da confusão popular em torno da existência de Jesus é gerada por argumentos arqueológicos peculiares". Recentemente, "houve afirmações de que Jesus era um bisneto de Cleópatra e até existiriam moedas antigas que supostamente mostravam Jesus com a coroa de espinhos".

No entanto, "é difícil encontrar historiadores que considerem este material um dado arqueológico sério", garante o estudioso. "Os documentos produzidos pelos escritores cristãos, judeus e romanos constituem a evidência mais significativa", sublinha.

Diário de Notícias | Foto EPA/Ahmed Jallankzo

Cristiano Ronaldo devia estar preso, indica Fisco espanhol

Para o Fisco de Espanha, o craque português já devia estar preso

Caridad Gómez Mourelo, responsável pela unidade central de coordenação do Tesouro de Espanha, comparou a situação de Cristiano Ronaldo com a de infratores “menores”.

“Temos pessoas na prisão por terem deixado de pagar 125 mil euros”, referiu a responsável citada pelo jornal espanhol El Mundo.

Comparando com a alegada fraude de Cristiano Ronaldo, de 14,7 milhões de euros, refere que este valor representa “uma quantia importantíssima” para o Fisco espanhol.

Jornal i

28 Dezembru Data Definida UNITAL Graduasaun

DILI, (TATOLI) - Universidade Orientál Timor Lorosa’e (UNITAL) kompostu husi fakuldade hitu ho judisiáriu na’in 641 sei hala’o graduasaun hafoin hetan despaxu husi Ministériu Edukasaun no Kultura (MEK), ohin, tanba kuaze tinan ida resin judisiáriu sira preokupa maka’as tanba hala’o tarde maske sira kumpri ona rekizitu akadémiku sira.

“Graduasaun ne’e iha dia 28 dezembru, semana oin,” informa vise-reitór asuntu akadémiku UNITAL, Eugevio Dias Quintas ba ajénsia TATOLI, iha Kampus UNITAL, Bekora, sesta (22/12).

Nia reforsa: “Ida ne’e klaru ona, depois komisaun mós organiza ona atu halo mobilizasaun para graduasaun, hamutuk seiscentos quarenta e um”.

Vise-reitór Eugevio Dias akresenta despaxu tuun ona ne’e signifika publika ona iha Jornál Repúblika. “Ami hein de’it ba serimónia graduasaun,” nia dehan.

Despaxu MEK nian ne’ebé dispoen hodi UNITAL bele hala’o graduasaun mak despasu nú. 108/GM-MEC/XII/2017, akreditasaun inisiál liuhusi diploma ministeriál nú.03/GM-ME/I/2014.

Tan kumpri ona rekizitu determinadu dispostu iha artigu 7/nú. I, dekretu lei nú.35/2017, 21 novembru.

Graduasaun ba judisiáriu 641 kle’ur, tuir nia, la’ós tanba MEK ka UNITAL maibé ne’e prosesu katak prosesu ida tenke halo verifikasaun, iha padraun ida no buat hotu tenke la’o tuir lei.

“Ema hotu bele la satisfaz maibé ida ne’e prosesu ida. Prosesu ikus liu ona mak despaxu tuun ona, públika iha Jornál Repúblika.Prosesu kle’ur oituan, ami husu deskulpa mas universidade ne’e ita nian mas prosesu ida, ita tenke halo tuir, nia realsa.

Vise reitór Eugevio mós informa, sira esforsu hodi tuir regra universidade no MEK nian liu-liu publikasaun iha jornál repúblika, hafoin mak halo graduasaun nune’e labele iha implikasaun ba graduadu sira.

“Públika mak ami wisuda (gradua-red), seidauk publika, la bele wisuda para labele implika fali ba estudante sira-nia diploma,” nia dehan.

Ho nune’e, relasiona nafatin ho preokupasaun judisiáriu eh família sira, dala ida tan nia husu deskulpa no hateten katak universidade privada ne’e ema hotu nian.

“Ami husu deskulpa tanba ida ne’e ema hotu-hotu preokupa mas ita hotu-hotu pasiénsia, para hetan buat ne’ebé di’ak, buat hotu ne’ebé ema presiza. Universidade ne’e ita hotu-hotu nian, kualidade di’ak, iha ita hotu. Kualidade ne’e prosesu ida, kualidade,” nia husu.

Hodi hatutan: “Ami apresia, ministru asina despaxu i ami prepara ba graduasaun,” konklui vise-reitór Eugevio Dias hodi apresia MEK.

Portavóz judisiáriu UNITAL, Nuno da Costa hateten katak molok to’o iha prosesu ida ne’e sira hetan problema tanba konsidera katak estrutura sira la book aan, halo fali atividade seluk nune’e halo sira sai vítima maske estudante sira kumpre sira-nia dever ona.

Maibé, ho esforsu tomak ne’ebé iha konsege resolve duni problema katak 28 dezembru sei graduasaun.

Tanba ne’e, nia rekomenda ba instituisaun akadémika ne’e atu iha futuru labele hamosu tan problema ne’ebé identiku ba estudante eh alin sira ne’ebé mai sei mai kontinua sira-nia estudu.

Nune’e mós, karik universidade loke tan buat ruma presiza buka atu kumpri rekizitu sira ne’ebé mak MEK fó sai.

“Ida ne’e mak ha’u-nia preokupasaun no rekomenda labele hamosu tan problema hanesan” rekomenda judisiáriu husi departamentu informátika ne’e.

Entretantu fakuldade hitu ne’eb’e mak nia judisiáriu sira sei hetan graduasaun tuir data ne’ebé define iha despaxu MEK nian mak Fakuldade Direitu, Fakuldade Siénsia Polítika, Fakuldade Ekonomia, Fakuldade Siénsia Téknika.

Tuir mai, Fakuldade Agrikultura, Fakuldade Edukasaun no Fakuldade Siénsia ho Saúde.

Planu figura ne’ebé mak identifikadu iha posibilidade atu halo oradór sapienta ka oradór sientífiku mak eis-prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Bainhira iha kestaun ruma mak tenta atu buka fali timoroan sira seluk.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV