segunda-feira, 12 de dezembro de 2016

PR TAUR: SOSIEDADE FORTE, EVITA ABUZU PODER NO PREPOTENSIA


Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak hatete katak, sosiadade forte, tenki evita abuzu poder no prepotensia iha nasaun ida ne’e.

“Sosiedade forte, di’ak ba nasaun, ho sidadaun ida klaresidu liu ne’e, evita iha abuzu de poder, prepotensia iha nasaun ida,” dehan PR Taur Matan Ruak iha nia intervensaun iha selebrasaun loron internasionál direitus humanus ne’ebé hala’o iha Palácio Prezidensial Repúblika Nicolau Lobato Aitarak Laran Díli, Sábadu (10/12).

Xefi Estadu ne’e hatutan katak, ONG JSMP organizasaun ida ne’ebé la’os de’it aseita no konfirma buat ne’ebé ema halo, maibé li-liu hetan korajen para hatete ba ema, li-liu autoridade sira, buat ne’ebé labele halo, i ida ne’e importante liu fali, para evita sosiedade ida ne’ebé konprimidu demais.

“Ne’e honra bo’ot ida ba ha’u, partilla ho ita bo’ot sira, entrega prémio Sergio Vieira de Mello iha loron direitus humanus, eventu ne’ebé halo tin-tinan,” katak Taur Matan Ruak.

Eis Jeneral ho fitun rua ne’e afirma, premio ne’e, hahú kria husi eis Prezidenti Repúblika, Ramos Horta iha tinan 2008, hodi fó rekoñesementu ba sira ne’ebé ho sira nia atividade no esforsu, kontribuisaun i ajuda sira seluk ne’ebé presiza, tau matan ba ema sira ne’ebé presija iha Timor Leste.

Xefi Estadu ne’e haktuir, premio direitus humanus ne’e, promove inisiativa servisu komunidade nian, partisipasaun sidadaun sira, no organizasaun sosiadade sivil, ne’ebé importante tebes, hodi hametin direitus humanus iha Timor Leste.

“Partisipasaun sidadaun iha ita nia nasaun, konsolidade ita nia instituisoens iha ita nia rain, nomós servisu atu hametin paz, ne’e prioridade ba ita tomak, no ba Timor-oan tomak,” katak Taur Matan Ruak.

Nia hatutan, respeitu ba direitus humanus ema hot-hotu nian, kondisaun importante ida atu hametin paz, harmonia social, no partisipasaun sidadaun nian iha dezenvolvimentu rai laran, no dezenvolvimentu  ekonómika no konstrusaun instituisaun ne’ebé demokrátikus  iha Timor Leste.

Taur Matan Ruak esklarese, premio ne’e mós, fó onenazen bo’ot, ba saúdozu Sergio Vieira de Mello, ema ne’ebé iha tempu difisil nia laran, nia lidera tranzisaun iha Timor Leste, ema ne’ebé  ho nia pasiensia, no ninia umanizsmu i nia dedikasaun, konsege lori tranzisaun  ida ne’ebé di’ak tebes mai Timor Leste.

Xefi Estadu ne’e dehan, Sergio Vieira de Mello ho nia kapasidade servisu ne’ebé rona ema, li-liu Timor oan sira ne’ebé esperensia  laiha, tanba primeira-ves tenta hari’i nasaun, hafoin sai husi konflitu ida naruk.

Nia realsa, ohin  rekuñese internasionálmente katak, tranzisaun nasoens unidas  halo iha Timor Leste, sosizidu Sergio Vieira de Mello ninia servisu.

Taur Matan Ruak relata, premio Sergio Vieira de Mello, distinki organizasoens no ema ne’ebé dezenvolve ninia atividades ba servisu komunidade, no kontribui ba hadia situasaun populasaun sira ne’ebé vulneravel iha formas oi-oin.

“Ita iha programa monitorizasaun Sistema Juridisial, ne’ebé kontribui hadia justisa iha ita nia rain, hetan dezempeñu di’ak. Programa ida ne’e, balu gosta no balu la gosta, tanba sira ibun bo’ot oit uan, maibé ha’u hanoin halo buat hotu para ita nia sistema la’o ho transparente no responsavel,” tenik Xefi Estadu ne’e.

 Alende ne’e, PR Taur Matan Ruak mós dehan, NGO Grasiana mós durante ne’e kontribui maka’as ba prosesu dezenvolvimentud iha Timor Leste.

“Ha’u espera katak, feto hot-hotu iha Timor Leste, bele tuir ita nia ezemplu, liki tiha dezafiu sira i hamrik la’o maka’as liu tan. Ita nia vida ne’e, vida ida partilladu, so iha sentidu katak, ita partilla ita nia domin ho ema seluk,” katak Taur Matan Ruak.

Nia hatutan, premio seluk ba  organizasaun religiaun sira ne’ebé mak durante ne’e hanorin sarani sira hotu iha Timor Leste atu hatene hadomi malu, no tane malu.

“ Amo Siku ho Amo Luis, ha’u se lembra foin lalais ha’u vizita Atauru, sira hatete katak, Prezidenti Repúblika, tanba saida mak  iha Timor ne’e, buat hotu nama-nama (neneik liu), ha’u dehan ba Amo Siku ho Amo Luis katak, ha’u sei iha Jeneral ha’u hakarak buat hotu la’o lais, mas ha’u mai tiha Prezidenti, ha’u mós nama-nama, ita nama-nama hotu,” hasara Xefi Estadu ne’e.

PR Taur espera katak, projetu ne’ebé mak Estadu atu halo iha Atauru ne’e, bele banati tuir saida mak Amo Luis ho Amo Siku halo iha Atauru.

Alende ne’e, Diretur Ezekutivu Judicial System Monitoring Program (JSMP), Luis Sampaio, ne’ebé hetan premio Sergio Vieira de Mello husi Estadu Timor Leste  loron direitus humanus ne’e, iha signifikadu bo’ot tebes.

Nia hatutan, PR Taur Matan Ruak konvida JSMP atu simu premio Sergio Vieira de Mello hanesan manan nain.

Luis Sampaio  hatutan, ida ne’e hanesan rekuñesementu ida ba saida mak durante ne’e JSMP halo, li-liu JSMP nia kontribuisaun iha setór justisa.

“Ema barak la kontenti, tanba ami koko atu dezafia polítika sira, ami koko atu divulga buat ne’ebé los, hanesan desizaun polítika sira ne’ebé mak Estadu halo, atu asegura katak, justisa ne’e fungsiona ba ema hot-hotu, nomós tratamentu igual ba tratamentu legislative iha Parlamentu Nasionál,” katak nia.

Luis Sampaio afirma, iha loron hirak ne’e, mundu tomak komemora deklarasaun direitus humanus, ne’ebé mak aprova husi Asemleia Jeral ONU, iha tinan 68 liuba.

“Uluk Timor oan sira luta maka’as duni atu hetan respeitu ba ita nia direitus humanus. Ita nia luta la saugati, restaurasaun independensia, haburas respeitu ba direitus humanus iha ita nia rai. Tanba ne’e mak, loron direitus humanus hanesan oportunidade ida atu fó omenazem, no dada ema nia atensaun ba povu ki’ik sira, feto no mane, ne’ebé lor-loron servisu no sakrifika sira nia aan, iha Suku hot-hotu nasaun ne’e nian,” tenik Luis Sampaio.

Nia afirma, PR Taur Matan Ruak vizita ona Suku hotu iha Timor laran tomak, no liu husi nia vizita ne’e, Xefi Estadu hetan oportunidade atu hakuak povu, hakbesik Estadu ba povu iha Suku hot-hotu.

Iha oportunidade ne’e mós, PR Taur lansa nia livru vizita Suku ida, ne’ebé hakerek husi João Aparicio.cos

Jornal Nacional

PNTL SEI LA TOLERA FP UZA PATRIMONIO ESTADO IHA FERIAS


Komandante Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) Munisipiu Dili, Superintendente Xefe Polisia, Pedro Belo hateten, ba oin PNTL laiha tan ona toleransia ba Funsionariu Publiku (FP) ne’ebe uja patrimonio Estado nian fora da servisu, sei detein iha sela polisia hodi kumpri 72 horas.

“Ami enkontru ona sira husi CAC nian ami desidi katak, apartir ohin ba oin mak ami kaptura tan kareta Estadu ou Governu laiha toleransia ona  no la aplika ona sensaun infreksaun ba sira, ami aplika ona krimi pekulatu ou krimi dezobendensia no bainhira ami kaer kareta Estadu, Governu iha dalan fora servisu sira uja, ami kaer detein kedas,” Komandante Polisia Munisipiu Dili, Superintendente Xefe Polisia, Pedro Belo, relata asuntu ne’e ba Jornalista sira iha ninia knar fatin, Caicoli-Dili, Sesta (09/12/2016).

Nia hatutan liu tan katak, detein iha sela polisia, parte polisia sei halo auto aprendesaun, auto notisia depois intrega ba Ministeriu Publiku (MP).

Tuir nia, wainhira kareta sira ne’e hetan prende, funsionariu sira ne’e la uja osan privadu, maibe dala ruma bele uja fali osan petekes nian, entaun Estadu lakon dobru, lakon ba kombustivel no lakon tan osan.

Tanba ne’e ba oin  polisia la aplika tan nota infreksaun ba sira hodi ba selu iha banku, maibe polisia sei aplika krimi pekulatu, dezovedensia komesa agora no ba oin.

Nia esplika, wainhhira aplika krimi pekulatu tuir kodigu penal artigu 196 bele hetan kastigu prizaun tinan rua ou selu multa,  no dezovedensia tuir artigu 193 hakarak momos iha ne’eba kastigu tinan rua ou multa, maibe desizaun sira ne’e kompetensia tomak iha Tribunal.

Konaba, sira ne’ebe mak laiha karta kondusaun kontra artigu 207 iha kodigu penal kastigu tinan rua ou selu multa.

“Husi artigu sira ne’e mak ami sei aplika ba sira tanba sira uja kareta la tuir regras, uja hanesan fali ba partikular,”esklarese Pedro Belo.

Hatutan nia, operasaun chekpint ne’e laiha data limitasaun ne’ebe iha parte loron nian chekpoint ba kareta reben no kalan chekpint ba kareta ne’ebe mak la’o ba mai fora husi servisu nian hanesan iha loron Sabadu ho Domingu.

Husi operasaun ba kareta Estadu ne’ebe hala’o durante loron hát (6-9)fulan Dezembru tinan ne’e, prende kareta Governu hamutuk 21 no motor Governu 3, motor ho kareta ninia selu lahanesan tuir tipu infrekasaun ne’ebe mak sira viola.

Nia sublina liutan, kareta balun simu ona nota infreksaun hodi ba selu iha banku tuir violasaun ne’ebe mak sira halo, tuir sirkulasaun ne’ebe mak fo sai ne’ebe mak laiha sapa martikula selu tuir infreksaun ne’e no kareta ne’ebe reben liu husi 40% selu mos multa, tanba rai komesa nakukun kareta reben liu husi 40%  sira la haree etrada bele mosu asidenti. Eus

Jornal Nacional

Fretilin aprezenta kandidatura hosi ninia prezidente, Lu-Olo, ba Prezidénsia Timor-Leste


Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (Fretilin), hanesan partidu daruak Timór, ho reprezentasaun iha parlamentu, ohin aprezenta ona sira-ninia prezidente, Francisco Guterres Lu'Olo, hanesan kandidatu ba vesdatolu, ba eleisaun prezidensiál 2017. 

“Komisaun Polítika Nasionál, hasoru malu iha sede nasionál hodi aprezenta kamarada Francisco Guterres Lu-Olo, hanesan kandidatu partidu ba eleisaun prezidensiál 2017”, tuir saida maka fó sai hosi rezolusaun Fretilin.

Testu refere aprova durante reuniaun Komisaun Polítika Nasionál, iha 8-dezembru no lee ona hosi José Reis, sekertáriu adjuntu partidu nian, ohin iha konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Dili.

SAPO TL ho Lusa 

Indonézia hateten katak evita ona atentadu ida horisehik iha Jakarta hosi grupu ne’ebé ligadu ba Estadu Islámiku


Polísia indonézia ka’er ema na’in ha’at ne’ebé deskunfia halo parte ba grupu estremista ida hosi Síria, ne’ebé hakarak harahun bomba ida horisehik, iha palásiu prezidensiál Jakarta ninia oin, tuir komunikasaun sosiál lokál nian sira fó sai. 

Suspeitu nain ha’at ne’e, kaer iha loron sábadu, durante operasaun hosi unidade antiterorista nian, ba uma ida iha bairu Bekasi, parte leste Jakarta, hodi ikus mai polísia hetan bomba kilu tolu ne’ebé prontu ona atu harahun.

Polísia fi’ar katak, ema sira ne’ebé hetan ka’er, hakarak halo atentadu horisehik, durante serimónia troka guarda iha odamatan tama palásiu prezidensiál nian, ne’ebé sempre dada turista sira.

Bomba ne’e iha kapasidade hodi “harahun buat hothotu ho raiu 300”, afirma portavós polísia Jakarta, Raden Prabowo Argo Yuwono, no sita hosi jornal The Jakarta Post. Tuir portavós hanesan haktuir katak sei harahun hosi feto ida, entre grupu hosi ema na’in haat ne’ebé hetan ka’er.

Bomba ne’e hanesan ho ida ne’ebé uza iha atentadu Londres, tinan 2005 no hetan iha roupa hosi ema ne’ebé oho-aan durante atake iha Paris, 2015, tuir komunikasaun indonézia nian sira hakerek.

Portavós seluk hosi polísia indonézia, Awi Setiyono, dehan katak atentadu ne’e planea tiha ona hosi Bahrun Naim, ne’ebé iha hela Síria. Nia hanesan mos lídere Katibah Nusantara nian ida, nu’udar brigada hosi grupu terorista Estadu Islámiku ne’ebé forma hosi militante Malázia, Indonézia no Filipina.

Autoridade sira akuza Bahrun Naim maka kria atentadu iha Indonézia no nia maka hamriik iha atake oioin hasoru polísia iha tinan ikus ne’e.

Indonézia, ne’ebé ho abitante milloens 260, hanesan nasaun musulmanu bot liu iha mundu.

SAPO TL ho Lusa 

Maske Hetan Agresaun Hosi Membru F-FDTL, Nunura Husu Labele Repete


Lautem, (ANTIL) – Veteranus balun senti hakfodak no hirus, bainhira rona maluk veteran ida hetan agresaun fiziku hosi oknum membru F-FDTL, maski oknum ne’e hatene vitima ema veteranu ida. Problema nee’e akontese iha Subaun Ki’ik, 29 Novembru 2016.

Maski hetan agresaun fiziku, Mario de Sousa Guterres da Silva, veteranu ida ne’ebe konsidu ho naran Nunura, ho laran luak tuir prinsipiu luta uluk nian iha ai-laran ho laran malirin, kontinua fó perdaun ba oknum F-FDTL ne’e no fó hanoin ba membru hotu iha F-FDTL atu labele repete tan.

Kazu ne’e rezolve liuhusi dalan dame iha instituisaun F-FDTL, loron 6 Dezembru 2016.

“Foin Primeira vez, maka veteranos hamutuk ho F-FDTL rezolve problema sériu ida, maski ha’u hatene problema ne’e krime tamba agresaun fizika hasoru veteranu,” Nunura dehan ba ANTILvia telefoni, Sexta (9/12/2016).

Durante prosesu rezolve problema ne’e, membru F-FDTL rekuñese sala tanba halo halo agresaun fizika ba nia Nunura.

“Membru Militar ne’e sei iha tensaun alta. Bainhira iha tensaun alta maka sei komete nafatin irregulariedades disiplina militar nian,” Nunura dehan.

Ho problema ne’e, Nunura ema Veteranu, lori Veteranu sira hotu nia naran rekomenda ba F-FDTL, atu militar sira presiza  respeita veteran.

“Imi militar mai husi ami FALINTIL, tamba ne’e tenki Respeita ema Veteranos hanesan imi nia Aman, imi nia Maun boot hanesan imi an rasik. Fardas sira ne’ebe imi hatais, mai husi ami e Fardas sira ne’e iha imi-nia loron fase ho Rinso no be’e. Maibé, iha ami-nia tempu fase ho Ran, Mataben no Kosarben. Nune’e, fardas sira ne’e ba ami Veteranu sira Sagradu tebes,” Nunura dehan.

Nia mós husu atu membru  F-FDTL sira respeita mós povi Timor-Leste husi labarik to’o ferik katuas. Husu ba instituisaun defeza hatudu professiolizmu no komportamentu di’ak atu sai Forsa ida kredivel iha Timor – Leste.

“Ita labele sai hanesan Forsas TNI iha tempo uluk. Imi so atua tuir ordem komando Militar nian e labele tuir ida idak nia hakarak, Dixiplina Militar maka imi-nia matadalan,” Nunura dehan.

Alemde ne’e, Nunura husu instituisaun F-FDTL atu hametin tan edukasaun sivika ba mmebru F-FDTL sira, liliu oinsá kona-ba rekonesimentu ba veteranu sira ne’ebe uluk luta ba libertasaun rai ida ne’e.  (Jornalista: Gantry Meilana / Editor: Otelio Ote

Foto: Veteranu Nunura (no 3 tu'ur iha oin) wainhira rezolve nia problema hamutuk ho veteranu balun no komando F-FDTL ba agresaun fiziku ne'ebe membru F-FDTL halo ba nia iha Metinaru, 6 Dezembru 2016. Fotografia: Dok. Nunura

Goza Indepedénsia Tenke ho Responsabilidade!


DÍLI, (ANTIL) - La kumprende maibé koko. La hatene maibé dezaraska buka hatene tan de’it mehi ida. Maske otas ki’ik, espíritu boot hodi haksumik responsabilidade, dadolin lian Maubere kontra lian tasi sorin, rádiu Manu kokorek, Indonézia nian.

Maria Olandina Cairo, ne’ebé iha tinan 1975 sei feto rán, brani tebes hodi ukun tiha ta’uk, ho lian kmook, nu’udar loriku ás wa’in hananu semo lemorai hodi tatolin palavra de ordem, Mate ka Moris Ukun rasik an liuhusi laloran anin Rádiu Maubere.

Molok sunu lilin reflesaun nian hamutuk ho sívita akadémika sira, momentu kalan reflesaun 7 Dezembru 2016 ne’ebé hala’o iha Kampus Sentrál, Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), nu’udar universidade públika unika iha Timor-Leste (TL),  eis lokutora emisaun Rádiu Maubere ne’e haklaken hodi husik lia menon, katak, mehi ba ukun rasik án konsege homan ona iha istória. No istória ne’e hakerek ona katak, Timor-Leste sai ona nasaun indepedente no soberanu.

“Agora la’ós ona tempu atu timoroan ida fó an ba mate. Agora tempu ba timoroan atu goza nia liberdade.  Goza nia indepedénsia, maibé tenke goza ho responsabilidade,” Komisária Komisaun Funsaun Públika (KFP), Maria Olandina Cairo husu ba sívita akadémika sira liliu estudante no foinsa’e sira.

Anin kalan 7 Dezembru 2016 mós suut, hilir hamaus dadauk nakukun, nu’udar nakukun istória moruk tinan 41 liuba, bainhira molok liman kro’at réjime Soeharto nian halo invazaun mai illa Timor, hafoin proklamasaum Independénsia unilaterál, 28 Novembru 1975 husi timoroan nasionalista sira, liuhusi Frente Revolucionário de Timor-Leste Indepedente (FRETELIN).

Lokutora Rádiu Maubere iha tinan 1975 ne’e, husik nafatin liamenon hasee hela ba foinsa’e universitáriu no ativista katak, dever murak ne’ebé tenke halo nafatin mak kaer metin Timor-Leste nia rikusoin,  husi matan-kro’at sira nomós kontra korupsaun.

“Ita-boot sira-nia dever no papel mak kaer metin rikusoin TL, katak, iha rai laran kontra korupsaun, tan ita luta ba ukun rasik, la’os atu haki’ak korupsaun. Ita-boot sira tenke kontra korupsaun,” nia hameno teni.

La to’o ne’e de’it. Bainhira kbiit kalan tolan dadauk ona loronmatan iha Timor-Leste nia kadunan, iha biban hanesan, Komisária Maria Olandina Caero kontinua hedi iha foinsa’e akadémiku no ativista sira-fuan, bahat hela tan lia-menon ba jerasaun foun sira-nia neon katak, tenke hadomi nasionalizmu no patriotizmu, inklui tenke estuda maka’as.

“Tempu agora tenke estuda, estuda no estuda para matenek. Tanba, imi mak coluna vertebral(kotuk ruin) ba rai ida-ne’e hodi, lori rai ne’e bá oin. Nu’udar jerasaun foun, prepara án didi’ak. Keta husik ema ida doko patriotizmu no nasionalizmu. Labele husik ema ida halimar. Bainhira ema ruma koko halimar ho ita-nia nasionalizmu, ita-nia patriotizmu no ita-nia dignidade nu’udar Timor, nu’udar oan ba railulik ida ne’e, ita keta husik,” nia husik hela tan lia menon.

Kalan hetok nakukun dadauk, hateke ba mai, tuir ANTIL nia observasaun, estudante sira hetok tuur metin tan de’it hodi rona no asisti figura istórika timoroan ne’e haktuir nia istória partisipasaun luta ba indepedénsia Timor-Leste nian. Figura istória, Maria Olandina Cairo hateten, iha demokrásia sempre iha diverjénsia ideia.

Timoroan sira bele diskute malu, maibé Olandina lakohi atu dala ida tan rai ida-ne’e ema ida book, ema ida doko. “ Bainhira remata iha universidade tenke nafatin lee no tenke hola parte iha vida polítika, sosiál, ekonómika,” nia dehan.

“Foinsa’e sira tenke kreativu, hanoin halo buat ruma ba rai ida ne’e. Labele lakon tempu, tanba bainhira ita lakon tempu buka fali sei la hetan, buat hothotu liu ona. Tempu la fila, ita la’o nafatin ba oin,” nia ko’alia.

Hodi sunu nafatin atenbrani foinsa’e sira, hakbiit nafatin esperansa feto ka mane timoroan sira, ho lian maka’as sobrevivente ida husi luta timoroan nian hodi horon anin indepedénsia nian, hadau soberanu ko’alia teni hodi hasara lian moruk, ne’ebé fanu espíritu no fuan povu maubere iha tinan hirak liuba hodi luta hadau soberanu TL nian.“Mate ka moris ukun rasik an, mate ka moris kaer metin ita-nia rain liuhusi dezenvolvimentu la bele husik ema ida mai halimar ho dignidade ita-nia nasaun,”.

Hanoin hikas memória “moruk” ne’ebé liu ona, indepedénsia ne’ebé hakerek ho timoroan sira-nia ruin no ran, eis-lokutora Rádiu Maubere, Maria Olandina Cairo haktuir, bainhira atu hahú sai lokutora no hala’o kna’ar, hodi halo transmisaun halo propoganda hasoru Indonézia liuhusi nia manu-ain sira, liuhusi Rádiu Manu kokoroek nu’udar lian tasi balun nian ne’ebé hananu koko hamaus povu Maubere nia laran.

Molok halo propoganda hodi lian Maubere tomak ne’e, sira ne’ebé hala’o kna’ar la iha kbiit no komprensaun natoon ba oinsa halo trasmisaun husi laloran anin.“Rádiu Maubere moris. Ami nunka hatene saida mak ko’alia iha rádiu, oinsa serbisu iha rádiu? Maibé bainhira husu kona-ba se mak hakarak sai lokutora, ha’u hiit liman hodi sai lokutora. Ita la hatene, ba mak hatene de’it saida mak lokutora iha ne’ebá. Kontente tebes bainhira ita-nia lian ne’e ema seluk sei rona,” eis lokutora ne’e rekoñese.

Maske la iha esperiénsia, maske kbiit laek, feto timoroan ne’e konta katak nia ho belun sira seluk, balun sai ona saudozo (a)  hanesan mana Carmen da Cruz maibé nia la ko’alia, nia fó hanoin de’it no mane mak Afonso Redentor ho Francisco Borja da Costa. Iha mós Lokutór Jafar Alkatiri (Dr. Marí Alkatiri nia maun) tekniku Pedro Maluku no seluk tan.“Bainhira ami hahú rádiu, rádiu ne’e hahú tuku lima no remata tuku sanulu kalan no bainhira fila lori husi militár (liman kro’at FRETILIN nian) tan hela dook no la iha motor eh kareta, bisikleta no seluk tan,” nia haktuir.

Iha laloran anin Rádiu Maubere, bainhira iha nia estasaun ne’ebé hatuur iha Aitarak laran, Díli, nia sempre hahú ho múzika Foho Rameleu molok halo propoganda. “Mate ka moris ukun rasik an”. Ha’u lorloron tenke hateten, “Iha ne’e Rádiu Maubere, bolu ba ema hothotu, lorosa’e to’o loromonu, tasi feto, tasi mane, Oecuse, Ataúro. Ita hamutuk, ita sei ukun rasik an,” ba sívita akademika sira figura istória ida ne’e haktuir tan.

Kona-ba espíritu ba ukun rasik an, feto timoroan ida ne’ebé agora haksumik kna’ar nu’udar komisária funsaun públika ne’e katak mosu dezde nia sei otas ki’ik, idade sanulu resin hitu husi nia inan rasik (timoroan) no belun ki’ik ida mós, Elder Varela katak bainhira loron kra’ik sempre hemu xá hamutuk no ko’alia kona-ba ukun rasik an.

“Ha’u hakarak hatete ba alin sira katak imi tenke tau iha imi-nia ulun katak maske sei nurak maske imi sei ki’ik maibé imi tenke tau ona iha imi-nia ulun kona-ba lori ukun rasik an ne’e la fásil. Nune’e ba oin, imi tenke kontinua estuda maka’as” nia hateten hodi hakotu lia.

Molok to’o iha kalan reflesaun 7 Dezembru nia rohan, eis-lokutora Rádiu Maubere ne’e, iha ritmu anin kalan nia huu ne’ebé sunu tebes foinsa’e, estudante no aktivista sira halibur malu hodi sunu lilin iha Kampus Sentrál, UNTL nia oin, iha airin bandeira Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia sasin hodi hanoin hikas tinan 41 liuba no presta omenajen ba feto eh mane nasionalista sira ne’ebé fó ona sira-nia vida tomak hodi hakerek indepedénsia TL nian iha mapa mundu nian. (Jornalista:Rafy Belo/Editór: Otelio Ote)

Foto: Maria Olandina Isabel Caeiro Alves// foto espesiál

Peskizador Kestiona Kapasidade Timor Gap Jere Tasi Mane


DILI - Peskizadór hosi ONG Lao Hamutuk, Juvinal Dias, fó sai deklarasaun katak, nia parte kestiona maka’as kona-ba kapasidade kompaña nasionál Timor Gap E.P hodi jere rikusoin Timor-Leste nian iha tasi mane.

Tuir Juvinal dehan, kompaña Timor Gap laiha kapasidade atu jere tasi mane, tanba faktus ne’ebé maka hatudu ba Timór rezultadu perfurasaun foun mina no gas laiha rezultadu no ida ne’e konsidera bosok povu.

“Ita lalika bebeik fiar kompaña sira bo’ot mai bosok ita katak, ita nia minarai sei iha, maibé laiha tiha ona, osan mós laiha ona, sira dehan buat hotu sei la’o diak, rezultadu hatudu iha saida, ko’alia dehan minarai sei iha, hatudu saida, ne’ebé ita bele dehan Timor Gap sei laiha kapasidade atu jere tasi mane, ida seluk lalika bosok tan povu bebeik hodi hetan benefísiu privadu,”Juvinal hato’o preokupsaun ne’e iha nia aprejetasaun kona-ba proposta OJE 2017, iha salaun Assosiasaun HAK, Farol-Dili, Tersa (06/12).

Juvinal hatete, tenke haree ba istória katak, kuandu minarai ne’e sei iha maka agora Kompaña barak fura hotu tiha ona iha tinan kotuk liubá, maibé realidae buat sira ne’e laiha hodi taka falta deit ba povu sira.

Tanba ne’e maka projetu tasi mane ne’e sei kria problema sosiál, tanba tuir opiniaun Lao Hamutuk katak, ba setór minarai sei laiha kampu traballu barak ba povu, tanba kapsidade Timor Gap atu jere ne’e fraku tebes.

Juvinal salienta katak, antes ne’e kompaña Timor Gap iha ona prediksisaun ba kampu mina atu halo perfurasaun, maibé realidade mina laiha, no molok TImor Gap halo, iha ona kompaña seluk maka tama, no hatudu katak lahetan rezultadu hosi perfurasaun mina ne’e.

“mais menus iha área sira ne’ebé iha Tasi Timor ne’e, kompaña sira tama hotu ona, no iha ne’eba sira lahetan kampu minarai, no iha tinan 2010 iha kampu iha área kova ne’e mós laiha rezultadu, iha mós área ida besik Jako ne’e mós zero, no kompaña barak maka sai ona hosi Timor Gap, hanesan Oilex Seploma, Minja mós sai hotu ona tanba iha prosesu identifikasaun ne’e laiha minarai, dehan nia.

Juvinal mós husu ba Timor Gap atu hatudu indikadór ruma, tanba kuandu laiha minarai maka kontinua dehan iha, ne’e presiza evidensia, no ida ne’e ida mós sala Governu nian ne’ebé kada fulan sempre iha promosaun vaga no loke konkursu hodi gaña simpatia ba kompaña sira atu investe iha área ne’e, maibé ida ne’e sei la fó impaktu pozitivu hodi benefísia ekonomia mina ninian.

“Infelizmente ne’e cuma janji-janjibebeik, katak 2010 atu halo, 2011 mós atu fura, 2013, 2014, 2015 no 2016 atu halo, maibé laiha rezultadu no ha’u fiar 2017 mós sei laiha, ne’ebé públiku ne’e lalika fiar demais, só gasta osan det, diak liu Estadu hanoin dezenvolve fali buat seluk liliu parte agrukultura sira ne’e inportante, duké ba kompaña sira mai han dei osan rezultadu zero,”sujere Peskizadór Lao Hamutuk ne’e.

Ho karakterístika sira hanesan ne’e halo Estadu atu aumenta impréstimu, implementasaun projetu sira iha rezultadu, Governu ida sa’e no troka kontinua, dezenvolvimentu lala’o bainhira Estadu fiar nafatin kompaña hirak ne’ebé laiha kapasidade.

To’o notísia ne’e públika, seidauk halo konfirmasaun ho parte kompaña nasionál Timor Gap nian, kona-ba preokupasaun hosi sosiedade sivíl nian.(jxy)

Timor Post

Jose Luis Guterres Re-eleitu ba Prezidente PFM


DILI - Prezidente Re-eleitu Partidu Frente Mudansa (PFM), José Luis Guteres hatete, fatin ba Sekretáriu Jerál (sekjer), sei mamuk hela.

Maibé, Lugu dehan, depois enkontru Conselho Politica Nacional (CPN), nian mak foin bele hili sé maka sei sai sekjer PFM nian.

“Ita diside ona iha kongresu, ami nia sekretariu jerál depois ami nia CPN maka sei hili,”Lugu informa ba jornalista sira iha salaun Don Bosco Comoro, Kinta (9/12).

Lugu hatutan, kongresu ba dala rua PFM nian ne’e halo de’it apresiasaun ba lideransa tuan nian.

 Kona-ba sekjer, nia dehan, fatin mamuk, tanba ne’e maka kongresista sira diside halo de’it rejolusaun hodi bele hili sekjer foun liu hosi membru CPN sira.

“Ita nia tempu maka la to’o hodi ita la konsege hili, ami nia sekjer tanba pozisaun ne’e maka sei mamuk hela,”nia esplika.

Maibé, nia dehan, PFM iha komitmentu ida katak sei liberta povu ne’e hosi mukit nia laran. (way)

Timor Post

Ho tanis, Maria Hato’o agradesimentu ba publiku Timor-Leste


Diariutimorpost.tl -Tama iha Top 9, Academi 2 (DAA2), maria tenke husik ona palku tanba valor la to’o nia mos lahaluhan hatoo agradesimentu boot ba povu Timoroan tomak neebe durante ne’e fo suporta no orasaun  ba nia.

Fulan hirak ikus ne’e povu Timor Leste hatudu ninia unidade forte hodi fo tulun ba Maria liu hosi asiste Indosiar, moralmente apoia liu hosi rede social Facebook.

“Ba maluk Timoroan oan hotu obrigado ba imi nia suporta imi nia domin hau mai hamriik iha ne’e, no ba maluk timoroan sira ne’ebé hosi dook mai asisite iha ne’e hau nia kbiit maka too iha ne’e det, maibe hau sei hakarak lori nafatin timor nia naran ba oin nafatin,”

Mensajen ne’e maria hatoo ho mata been turu iha studio indonsiar, aliened maria, apoiantes maria nian barak mos mata been suli, inklui mós publiku iha Timor Leste no mos timoroan iha estranejiru ne’ebé durante ne’e marka prejensa iha kanal indosiar iha kualker momentum aria kanta.

Maria Vitoria, kantora timoroan ne’ebé kompete iha Indonesia Dangdut Academi 2 (DAA2) Indosiar ofisialmente sai ona hosi kompetisaun ne’e, maske sai, maria hamorin Timor-Leste nia naran iha fatin barak no promove mós kanal indosiar iha nasaun seluk.

Aleende iha studio 5 Indosiar ne’ebe hatudu momos apoiantes maria nian barak mata been turu bainhira rona anunsia hosi ekipa juri katak nia tenke sai tanba valor la to’o ninia adversariu sira. Inklui mós públiku iha Timor Leste desde loraik akompaña to resultadu final soke publiku nia laran no ema barak mata been turu.

Enkuantu komentador Timor Leste, Memi (Anito matos) lee sai mos mensajen hosi Lider karismatiku Timor Leste, Xanana Gusmão, “Maria ami hotu orgullu ho ó,  tempu seluk sei sai diak liu tan beijinho e muito queridohakuak boot hosi Abo Nana,” tenik Memi hodi le’e Xanana Gusmao nia mensajen hosi Timor Leste.

Timor Post

JOGO ESPETACULAR: BENFICA VENCE O SPORTING NO DERBI DA LUZ POR 2 – 1


Benfica vence Sporting por 2-1 e mantém liderança

Salvio e Jimenez marcam os golos do Benfica. Bas Dost marca e reduz a desvantagem do Sporting.

Terminou o jogo. Sporting fica a cinco pontos do Benfica.

Adeptos encarnados já cantam!

Falta um minuto!

- em “filme” TSF

GOOOLO DO SPORTING! BAS DOST MARCA E REDUZ DESVANTAGEM DO SPORTING


BENFICA 2 – SPORTING 1, FALTAM 10 MINUTOS PARA O JOGO TERMINAR

Bas Dost! O Sporting reentra no jogo com um golo de cabeça do holandês. A jogada começa na ala esquerda, num excelente movimento de Campbell a tirar três adversários do caminho e a cruzar largo para a zona do segundo poste. Ederson ficou a meio do caminho e Bas Dost cabeceou facilmente para golo, sem oposição.

Alan Ruiz estava a envolver-se numa discussão com Rafa, mas foi lá o capitão Adrien "arrefecer" o argentino.

Pressiona o Sporting: cruzamento de Marvin desviado por Ederson com os punhos.

Novamente Ederson a evitar o golo leonino. Desta vez a bola seguiu da esquerda, num cruzamento largo de Campbell, a que Bas Dost deu seguimento. O guarda-redes encarnado estava no melhor sítio e perde-se mais uma boa ocasião para os verdes e brancos.

- com “filme” TSF

GOOOLO DO BENFICA! RAUL XIMENES MARCA A SEGUIR A SALVIO. BENFICA 2 – SPORTING 0


AOS 47 MINUTOS XIMENES FAZ O 2 - 0

Jorge Jesus deita fumo ante a derrota

Jiménez! Na direita, já dentro da área, Nélson Semedo, junto à linha de fundo, ilude a marcação de William e cruza atrasado para o cabeceamento certeiro de Jiménez, à entrada da pequena área, na zona central.

Bas Dost ao poste! Campbell desmarca-se na direita e cruza atrasado para o holandês, que atira de primeira com grande estrondo ao poste.

Quase o segundo do Benfica! Coates falha um corte de cabeça e Guedes chega a tempo para rematar na cara de Patrício, que evita o golo.

Recomeçou o jogo!

- com "filme" TSF

GOOOLO DO BENFICA! AOS 24 MINUTOS SALVIO ESTREIA O MARCADOR NESTE DERBI


BENFICA 1 – SPORTING 0

Golo de Salvio! Na zona central, Pizzi liberta Rafa na esquerda e este cruza na perfeição (e de forma artística, numa trivela) para a zona do segundo poste, onde aparece Salvio em corrida a atirar de primeira para dentro da baliza, iludindo um Rui Patrício sem a mínima hipótese.

Antes do golo do Benfica

Jorge Jesus já está bem "quentinho", gesticulando para dentro do relvado, junto à linha lateral.

William tentava lançar Gelson, mas a jogada parou por fora de jogo.

Muito perigo dos leões! Bruno César, na esquerda, deixa mais atrás para Marvin, que cruza por alto. Ruiz ganha bem a posição e cabeceia com bastante força, para um voo vistoso (e eficaz) de Ederson.

Intervalo

Pouco antes dos 45 minutos da 1ª parte

Patrício salva o 2-0 benfiquista! Bryan Ruiz tenta um corte de cabeça, mas a bola saiu-lhe mal e foi ter diretinha aos pés de Jiménez que, na cara de Patrício, permitiu o desvio do português para canto.

Quase o empate leonino: Bruno César cobrou o canto da direita, ao primeiro poste Nélson Semedo cortou com o peito mas a bola cai à frente da baliza, onde William divide um remate com Bas Dost e... Luisão. A bola sai a rasar a barra.

Adrien ganha canto após passe de Gelson.


- em “filme” da TSF

HOJE HÁ DERBI EM PORTUGAL: BENFICA – SPORTING “OLHOS NOS OLHOS”


Rui Vitória promete jogar olhos nos olhos com Sporting 

O Benfica não quer perder a liderança do campeonato e promete jogar olhos nos olhos com o Sporting. Jonas convocado.

Rui Vitória salienta que as duas derrotas consecutivas, com o Nápoles e o Marítimo, são para esquecer, fazendo parte do passado.

O treinador do Benfica confia na capacidade da equipa e recorda que mesmo perdendo com o Nápoles, continua na Liga dos Campeões e isso, sugere Vitória, não é para todos. "Muitos gostavam de estar no nosso lugar".

Jonas não compete há cerca de três meses e meio e está de volta aos convocados, numa lista de 22 jogadores. O goleador brasileiro tem possibilidades reduzidas de ir a jogo, admite o treinador do Benfica.

TSF - Reportagem de David Carvalho - Foto: Rafael Marchante/REUTERS

"Adrien e Gelson ainda não treinaram esta semana", diz Jesus

O técnico do Sporting diz que apenas no treino matinal deste domingo vai decidir se Adrien e Gelson podem defrontar o Benfica.

O treinador do Sporting garante que os dois jogadores estão com gripe e ainda não realizaram nenhum treino desde que regressaram de Varsóvia, onde os leões jogaram a Champions.

"O Adrien e o Gelson ainda não treinaram esta semana e vamos ver amanhã (domingo). No treino matinal vamos ver se podemos levar os dois para o jogo. De qualquer forma até lá temos muito tempo", reconheceu Jorge Jesus, em conferência de imprensa.

"Amanhã (domingo) é um jogo especial, independentemente do momento das equipas. É um jogo apaixonado por jogadores, adeptos, por todos. Pouco conta o momento da classificação de ambas as equipas. Estes são daqueles jogos que os jogadores gostam de jogar. Estamos confiantes e temos de impor a nossa ideia de jogo", anteviu Jesus.

TSF - Reportagem de Bruno Sousa Ribeiro - Foto: Gerardo Santos / Global Imagens

Feirense 0 - FC Porto 2, no final da 1ª parte - última hora

Intervalo no Marcolino de Castro com o FC Porto em vantagem.

Rafa é novidade no Benfica. Adrien e Gelson vão a jogo no Sporting - última hora

Rui Vitória deixa Cervi no banco e lança Rafa, o extremo ex-Braga. 

Apesar da gripe, Jesus Adrien e Gelson no onze do Sporting.

FC Porto goleia Feirense por 4-0

André Silva (4' (p) e 67'), Brahimi (34') e Marcano (51') marcaram os golos do FC Porto.

INICIO DO DERBI BENFICA - SPORTING

Benfica 0 - 0 Sporting, nos primeiros 15 minutos de jogo

Timor Agora vai acompanhar a evolução do grande encontro dos eternos adversários da 2ª Circular em Lisboa (Luz X Alvalade)