quarta-feira, 4 de outubro de 2017

PIB de Timor-Leste deve crescer 4,2% em 2018 -- Banco Mundial

Díli, 04 out (Lusa) - O Banco Mundial prevê que o Produto Interno Bruto (PIB) de Timor-Leste cresça 4,2% em 2018, acima dos 2,4% registados este ano, e 5% em 2019, indica um relatório hoje divulgado.

Num país onde os gastos públicos são o principal motor económico, o Banco Mundial (BM) prevê o regresso do crescimento em 2018 depois de este ano a "volatilidade do gasto do Governo devido às eleições ter contribuído para reduzir o crescimento".

O relatório do BM sobre a situação económica no leste da Ásia e no Pacífico indica que o crescimento do PIB em Timor-Leste deverá ser este ano de 2,4%, uma queda acentuada relativamente aos 5,7% de 2016, sendo de notar a queda "abrupta" em gastos de capital.

Timor-Leste realizou eleições presidenciais em março e legislativas em julho.

"Espera-se que o crescimento acelere para 4,2% em 2018, algo abaixo da projeção de abril, devido à incerteza sobre o programa económico que o novo Governo apresentará", refere o relatório.

Governo timorense deverá ficar completo na próxima semana -- PM

Díli, 04 out (Lusa) - O primeiro-ministro timorense, Mari Alkatiri, disse que o VII Governo constitucional timorense deverá ficar completo na próxima semana com a tomada de posse dos elementos que faltam, entre eles os ministros da Justiça e do Turismo.

"Quero escolher mulheres para os cargos de Justiça e Turismo. Será a última fase de nomeação", disse Mari Alkatiri, explicando que espera que os restantes membros do executivo tomem posse na próxima semana.

Fonte do Governo explicou à Lusa que além dos cargos de ministros da Justiça e Turismo devem ser ainda nomeados mais um vice-ministro para o turismo, um vice-ministro das Finanças e um secretário de Estado, possivelmente de Eletricidade.

"Tudo indica que será esta a composição definitiva do executivo", disse.

Até hoje já tomaram posse, em duas fases, 32 membros do Governo - entre eles o primeiro-ministro Mari Alkatiri - faltando tomar posse a vice-ministra dos Negócios Estrangeiros, Adaljiza Magno, atual embaixadora em Singapura.

RAEO Halo Ona Kompensasaun Ba Vitima Afetadu

DILI - Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse (RAEO), halo ona kompensasaun ba komunidade sira neebe hetan afetadu husi dezenvolvimentu nasional iha rejiaun neeba ho osan $ 105.816 dolar Amerikanu.

Prezidente bankada Fretilin Francisco Miranda Branco hato informasaun nee hodi resposta ba deputadu balu iha Parlamentun Nasional neebe kontinua kestiona problema kompensasaun ba iha Oecusse.

Tuir dadaus neebe maka bankada Fretilin iha tuir deputadu Branco katak, Gabinete SROTC liu husi Dirasaun Rejional ba Rai no Propriodade servisu hamutuk ho Departementu Agrikultura halo ona kompensasaun ba plantasaunkomunidade sira maka hanesan, Suku Kosta total ema neebe afetadu hamutuk 243 total plantasaun 4.570, total osan neebe autoridade uza halo kompensasaunhamutuk $ 49.658.

Setimu Governu Lejitimu

DILI - Konstituisaun RDTL nia modelu hanesan mos konstituisaun Portugal nian, tanba nee setimu governu neebe lidera husi Primeiru Ministru, Mari Alkatirilejitimu,tanba  la bandu governu minoritariu.

Ba hau governu ida nee lejitimu, tanba ita nia konstituisaun la bandu governu minoritariu, modelu konstituisaun hanesan modelu Portugal nian neebe lao mos ho minoritariu mak ukun. Hau fiar, reprezentante povu nian neebe tur iha uma fukun sei asume responsabilidade atu viabiliza governu ida nee  iha tinan lima nia laran,”dehan Abilio Araujo ba STL iha nia rezidensia Tasi Tolu, Komoro, Domingu (01/10/2017).

Nia hatutan hanesan jerasaun 74/75 konsidera setimu governu sei ho programa neebe diak, orsamentu neebe diak atu materializa programa sira neebe iha, tan nee  fiar reprezentante povu sira iha uma fukun sei assume responsabilidade atu viabiliza governu ida nee iha tinan lima  nia laran.

Abilio Araujo informa agora dadaun nia rasik la halo politika ona, maibe tuir nia perspektiva programa setimu governubesik hanesan ho partidu balun nian, ida nee laiha deputadu ida  vota kontra.Programa neebe aplika tinan nee sei hatudu rezultadu iha parlamentu, lalaok servisu husi kada ministeriu,  governasaun lao  diak,  fiar iha  parlamentu sei apoiu. Nia hatutan karik iha buat balu halao ladun diak, Primeiru Ministru la remodela, sei bele iha problema oituan, depende tanba ida nee kazu pontual ida-idak nian,ida nee maka sai nia pontu importante.

MP Investiga Hela Kazu Tubaraun

DILI, (TATOLI) - Prokuradór Jerál Repúblika, José Ximenes hateten kazu ró peska Hong Long hosi Xina ne´ebé peska ikan tubaraun, deskonfia la iha akordu entre kompañia ho governu Timor-Leste, oras ne´e iha prosesu investigasaun nia laran.

Nia esplika katak ekipa investigasaun ne´e forma hosi Gabinete Sentrál Kombate Krime Organizada hosi Ministériu Públiku (MP) no prokuradór balun hosi Baukau.

Antes ne´e, nia informa, Ministériu Públiku halo pedidu partisipasaun hosi Serbisu Investigasaun Kriminál Nasionál PNTL hodi promove buska no aprensaun ba ró totál hamutuk 15 hosi kompañia Hong Long ne´ebé halo peska iha tasi laran.

“Ró ne´e kaptura iha área Munisípiu Baukau no loloos para iha Baukau maibé tanba kestaun seguransa no kontrolu, entaun muda mai iha Dili,” José Ximenes hato´o informasaun ne´e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, Dili, kuarta ne´e.

Nia dehan só investigasaun maka bele hatene katak aktu ne´e krime ka kontra órden nasionál. Bainhira kontra orden nasionál, nia haklaken, kompañia selu de´it koima no krime tenke prosesa tuir krime.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Foto: Prokuradór Jerál Repúblika, José Ximenes

Espetativa Transferénsia Podér

DILI, (TATOLI) - Jerasaun tuan sira sei iha, ita tenke aproveita, ita lalika hadau malu fatin ho jerasaun antiga sira, iha kontestu polítika, maibé ita koko aprende ho buat ki’ik-oan sira ne’ebé sira iha para depois fortifika ita-nia koñesimentu, ita-nia esperiénsia para momentu ruma ita bele.

Akadémiku Universidade Orientál Timor Lorosa´e (UNITAL), Alváro da Silva hato’o nia espetativa kona ba transferénsia podér ba Ajénsia Tatoli, iha nia kna´ar fatin, Kampus UNITAL, Becora, Díli, tersa (03/10).

Tranzisaun jérasionál katak depois jerasaun tuan, jerasaun foun tenke prontu ona asume estafeta governasaun nian ba oin. Atu aproveita ida ne´e, jerasaun foun sira tenke aproveita iha kontestu hotu-hotu.

“Tenke envolve aan iha serbisu sira ne’ebé mak bele fó esperiénsia ba foin sa’e sira para depois iha koñesimentu ne’ebé natoon, validade ne’ebé natoon depois ikus mai sira bele aproveita,” hateten dekanu Fakuldade Siénsia Sosiál (FSS), Álvaro da Silva.

Ministru Rui: Lakoinese Doutor Online

DILI - Ministru Saude (MS) Rui Maria de Araujo hatete, nia rasik seidauk iha koinesementu kona-ba ema sira neebe mak halo negosiu ai-moruk herbal liu husi Online.

Husi parte MS lahalo kontrolu ba ida nee, tanba durante nee seidauk iha dadus ida hatudu katak ai-moruk refere fo impaktu ba konsumidor sira.

“Ema neebe faan ai-moruk online hatene, hau lafaan, ministeriu lahalo kontrolu ba negosiu ai-moruk online, karik fo impaktu ba konsumidor sira, mais nee konsumidor neebe hola mak beik,” katak, Ministru Rui ba Jornalista iha Dili, Sesta (29/9/2017).

Nia dehan konsumidor sira hatene doutor online laiha, labele konsumi ai-moruk herbal sira neebe faa iha online.

Tanba saida mak hakarak hola ai-moruk online, doutor online agora iha ka? Tuir lolos konsumedor sira kuandu hatene katak doutor online karik laiha lalika hola ai-moruk online.

SIK Asegura Tubiraun Tonelada 325.9, Hong Long Lisensa Legal

DILI - Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) husiunidade Servisu Investigasaun Kriminal (SIK), asegura ona ikan tubiraun tonelada225, 5 ho ikan babain tonelada 100, 4, inklui material peska, kapitaun ro, tripulante 69 iha sional Dili, hafoin halo inspesaun no  investigasaun  ba Kompana Hong Long.

Tuir Komandante Servisu Investigasaun Kriminal (SIK), Superintendente Polisia, Jorge  Monteiro, husi ro 15 neebe halo operasaun iha tasi Timor, hetan ikan tubiraun hamutuk tonelada 225, 5,  no ikan  babain tonelada 100, 4. Ro 15 oras nee tranka ona  iha Sional oin.

Iha prosesu identifikasaun nee SIK konsege rekolla ikan neebe tula iha Ro 15. Maske ikan barak mak kompana nee importa tonelada lubuk ida ba rai liur,” dehan  Monteiro ba Jornalista iha nia Knar Fatin Kuartel Jeral PNTL Dili, Segunda (2/10/2017).

Komandante SIK nee konsidera fasil atu kontrola,  tanba kapitaun ro 15 inklui tripulante 69 ho redi ho sasan balu iha ro nia laran, dadaun iha hotu Sional Dili. Parte SIK  sempre koloka investigador nain rua kada ro ida hetan apoia husi  UPM.

PNTL halo Turturasaun iha Oekussi, Governu Intervein Lalais!

Fundasaun Mahein

Iha Tersa Feira loron 03 Outubru 2017, naklekar iha video internet nian, fó sai katak Polísia Nacional Timor-Leste (PNTL) iha Munisipiu Oecussi halo turturasaun hasoru ema ne’ebé sira detein. Video ne’e rasik fó sai pesoal PNTL basa, tuku-tebe no baku ema ho ai depois tolok no trata ho liafuan foer  hasoru joven sira ne’ebé PNTL sira kaptura. Video mos hatudu, polísia dudu ema sira ne’ebeé sira detein  ne’e, depois sama-ba rai ho dala barak. Segmentu video fó sai mos ema ne’ebé sira detein ne’e hakneak no latan ba rai iha area públiku hanesan iha suku nia laran ho liman tau metin iha kotuk. Ida ne’e hatudu katak PNTL trata sidadaun nasional ho ladignu nu’udar detensaun ekstra ordenariu ne’ebé fora hosi sistema justisa. Governu Timor-Leste tenke halo intervensaun imidiatu ba violasaun direitus umanus no husu respeonsabilidade ba autor sira.

Nune’e mos, Estadu Timor-Leste ratifika ona Konvensaun Internasional ba anti turturasaun nian iha Nasaun Unidas iha tinan 2013, video indika hela mai ita katak autor Seguransa sira kontinua involve an ho asaun brutalismu. Iha kazu refere, polísia halo detensaun hasoru joventude ne’ebé foin fila hosi Indonezia. Polísia deskonfia ema hirak ne’e involve an iha Grupu ilegal Arte Marsial (GAM) depois polísia halo detensaun depois halo turturasaun hasoru ema sira refere. Karik ema sira ne’e membru organizasaun illegal GAM, entau PNTL  tenke lori ba justisa tuir lei ne’ebé aprova ona iha Parlamentu Nasional, Lei No. 5/2017) ne’ebé halo regulasaun ba Arma Branka ho Arte Masial nia atividades. PNTL labele utuliza brutalismu hanesan halo turturasaun hasoru ema, maske ema sira ne’e komete sala violasaun hasoru lei ho ordem. Bainhira membru polísia halo kna’ar nia tenke utuliza lei ho ordern hodi halo nia kna’ar no tenke tane as lei iha teritoriu nasional nasaun nian.

GovernuTimor-Leste tenke foti asaun tuir mai ne’e: Permeiru Parlementu Nasional Komisaun B tenke halo samadas ba Komandante Polísia Munisipiu Oekussi ho Komando Jeral PNTL, atu halo klarafikasaun kona-bá asuntu ne’ebé akontese ona ne’e. Segundu, membru polísia sira ne’ebe involve iha turturasaun hasoru joven sira ne’e tenke lori ba prosesa Tribunal. Sira ne’ebé involve halo turturasaun malorek hasoru povu ne’e tenke halo responsabilidade kriminal kona-bá violasaun dereitus umanus nian no kódigu disiplinar PNTL nian. Responsabilidade saida deit mak sei foti tenke tuir lalaok kriminal ne’ebé lei hatudu ona no hases hosi lalaok impunidade ne’ebé sei kria deit violasaun dereitus umanus barak liu tan.

Torturasaun polísia nian ho  modelu sira hanesan ne’e sempre akontese hahu kedas nasaun ne’e ukun rasik an. Torturasaun hanesan ne’e sei kontinua ho beibeik, karik hapara mak Ministru Defeza ho Seguransa tenke halo kampña intensivamente kontra polísia nia brutalismu. spesifikamente tenke halo institusionaliza treinamentu lalaok deritus umanus nian ba polísia kona-bá lalaok kapturasaun ema ho dignu. Jeralmente polísia tenke hetan treinamentu ho kapasidade hari’i supramasaun lei ho ordem, la’os demonstra asaun brutal. Nune’e mos Parlamentu Nasional Komisaun B tenke halo aproximasaun pro-ativu atu bele fó iskrutinasaun diak ho efektivu ba lalaok profesionalismu ho akontabilidade entre pesoal PNTL, no halo prevensaun ba  asaun violasaun ba iha futuru.

Fundasaun Mahein (FM), 04 Outobru 2017

Reforma Sistema Seguransa Fronteira, F-FDTL troka UPF

DILI, (TATOLI) - Ministru Defesa no Seguransa Agostinho Somotxo deside atu FALINTIL-Forsa Defesa Nasionál (F-FDTL) mak toma konta fali seguansa iha fronteira Indonézia ho Timor-leste hodi troka unidade polísia patroliamentu-UPF.

Dezisaun ne’e Somotxo hola bazeia ba ba konstituisaun RDTL artigu 146 no 147 ne’ebé fó kompetensia ba instituisaun F-FDTL no PNTL.

“Ita sei implementa polítika ne’e durante mandatu sétimo governu konstitusionál,” Agostinho Somotxo informa ba Jornalista sira iha Palásiu Governu, ohin.

Modelu seguransa fronteira ba oin, F-FDTL mak sai nu’udar primeiru liña no UPF so bele reforsa de’it, maske nune’e Somotxo la esplika lolos bainhira mak implementa polítika refere.

Rajaun F-FDTL mak tenke fó segunsa ba fronteira tanba Konstituisaun RDTL, artigu 146 ko-alia kona-bá defesa no seguransa nasaun nian, iha alinea II hateten, FALINTIL-FDTL garante independénsia nasionál, integridade territoriál, liberdade no populasaun nia seguransa hasoru agresaun ruma ka ameasa externa, ho respeitu ba orden konstitusionál.

“Konstituisaun RDTL artigu 146 no artigu 147 defini ona kna’ar idak-idak  husi instituisaun Falintil FDTL no Polisia Nasionál Timor-Leste,” Somotxo afirma.

Enkuantu, artigu 147 koalia ko-naba polísia no forsa seguransa nian, iha alinea 1 hateten, Polísia sei defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maibé sira labele iha partidu polítiku.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editór: Manuel Pinto

Foto: Ministru Defeza no Seguransa, Agustinho Sequeira “Somotxho”. Imajen Mídia Palásiu PR

Rejime Greater Sunrise Komplikadu

DILI, (TATOLI) - Ministru Adjuntu Primeiru-Ministru ba Delimitasaun Fronteira, Hermenegildo Augustu Cabral Pereira informa, detalla ne’ebé hanaran rejime espesiál ba dezenvolvimentu greater sunrise nian daudaun ne’e sei konsentra hela tanba ne’e la’ós buat ida ne’ebé simples maibé komplikadu.

Nune’e iha loron 9 to’o 13 Outubru, Ministru ho Xefe Negosiadór, Kay Rala Xanana Gusmão sei bá Haia atu haree detalla ne’e.

“Depois bá Haia agora, atu haree detalla ne’e hahú loron 9 to’o 13, ha’u ho maun boot, xefe negosia, ami-na’in rua to’o iha ne’ebá iha dia 7 hodi hahú serbisu ho ita-nia ekipa legál, prepara aan para atu hahú negósiu iha segunda-feira, dia 9,” eis Ministru ba Prezidénsia Konsellu Ministru ne’e hatete ba jornalista sira iha Palásiu Governu, ohin.

Ministru hatutan to’o iha loron 13 Outubru, komisaun sei hasai komunikadu ida hodi hato’o tan detalla prosesu ba mídia sira.

Timor-Leste no Austrália iha loron 30 agostu, hetan ona solusaun liuhusi Prosesu Konsiliasaun Obrigatória ba Fronteira Marítima nian.

Tuir portál Gabinete Fronteira Marítima ne’ebé TATOLI asesu,  konkordánsia ba fronteira Marítima husi nasaun rua ne’e ba kestaun prinsipál, delimitasaun ba fronteira Marítima ida iha Tasi Timór. Parte rua no Komisaun sei formaliza akordu ne’e no buka dalan ba kestaun balun ne’ebé sei iha. To’o rezolve kestaun hirak ne’e hotu, prosesu ne’e sei la’o ho konfidensiál nafatin.

Jornalista: Maria Auxiliadora - Editór: Manuel Pinto

Foto: Ministru Adjuntu Primeiru-Ministru ba Delimitasaun Fronteira, Hermenegildo Augustu Cabral Pereira bainhira simu pose husi PR, Francisco Guterres “Lú-Olo”. Foto/GPM.

Embaixada Portugal nian iha Díli funsiona iha instalasaun foun iha 10 Outubru

Embaixada Portugal nian iha Díli funsiona hahú loron-segunda iha nia instalasaun foun, iha sede Sporting Club Timor nia sorin no besik Palásiu Governu iha Díli, liutiha tinan tolu hafoin hahú obra sira.

Ho edifísiu rua, ida ba xanxelaria no ida seluk ba Sentru Kultural - ne'ebé sei iha Biblioteka, Sala Espozisaun nian no Auditóriu - kompleksu hosi embaixada ne'e iha área konstrusaun hamutuk 2.700 metru kuadradu no aas máximu andar rua.

Projetu hamutuk hosi empreza NLA, ho IDA-TL, obra - ne'ebé hahú iha loron 31 Maiu 2014 no iha folin hamutuk dolar millaun 3,9 - hala'o hosi empreza portugeza Ensul.

Harii iha Avenida Marginal, kompleksu ne'e nia entrada prinsipal maka fila ba Palásiu Governu no entrada serbisu nian iha rua 25 de Abril, ne'ebé iha sede BNU nian.

PR timoroan hatete katak Governu dahitu reflete prioridade Estadu no kompromisu ho diálogu

Prezidente timoroan nian hatete ona iha loron-tersa ne'e katak prinsípiu sira diálogu ho negosiasaun regula formasaun hosi Governu konstitusional dahitu, ne'ebé parte balun simu ona pose iha loron-tersa ne'e, ho kompozisaun ida ne'ebé sei ajuda "estimula prioridade nasional sira ne'ebé urjente liu".

"Serbisu aproximasaun entre líder nasional sira, hosi rona dirijente partidu sira nian no personalidade sira seluk, hosi área sosial oioin, ho kapasidade ne'ebé rekoñesidu hosi sosiedade, hanesan importante hodi harii Governu ida ne'ebé sidadaun sira hein no hakarak (...) hodi avansa iha dezenvolvimentu nasional no hodi hamenus pobreza iha ita nia nasaun", Francisco Guterres Lu-Olo hatete.

Ba xefe Estadu hanesan importante atu investimentu sira hosi Orsamentu Estadu nian diresionadu hodi "aumenta kualidade hosi serbisu públiku sira nian", liuliu "hadi'a serbisu sira saúde nian no hadi'a eskola sira no kualidade Edukasaun nian".

"Prioridade seluk maka hamenus lalais pobreza. Bainhira kualidade hosi serbisu sira Estadu nian aumenta, esforsu iha kombate hasoru pobreza sei hanesan mós efisiente", nia hatete.

Mari Alkatiri anuncia Alta Autoridade para a delimitação das fronteiras

O primeiro-ministro timorense anunciou hoje a criação de uma Alta Autoridade para a Delimitação das Fronteiras, reiterando o reconhecimento formal, legitimação e apoio à equipa que está a negociar com a Austrália e que é liderada por Xanana Gusmão.

"No que toca a soberania, reitero a posição do meu Governo, em nome do Governo de dar o apoio total à nossa equipa negocial das fronteiras marítimas e terrestres de Timor-Leste. Xanana Gusmão, e a equipa que chefia, terá sempre reconhecimento formal, legitimação e apoio deste Governo na nobre missão de negociar em nome do Estado de Timor-Leste as nossas fronteiras marítimas e terrestres com os nossos vizinhos", disse Mari Alkatiri.

"Por isso, o meu Governo entende que a necessidade de se criar uma instituição adequada, uma Alta Autoridade para a gestão deste tema tão importante quão complexo. A Alta Autoridade deverá ser assumida por todos como uma solução que garante consistente dos interesses comuns do nosso Estado e do nosso povo", afirmou em Díli.

Como primeiro passo "na institucionalização deste apoio" o primeiro-ministro destacou a tomada de posse, hoje, do ministro Adjunto do Primeiro Ministro para a Delimitação de Fronteiras, Agio Pereira, que tem sido o número dois da equipa que está a negociar com Camberra.