terça-feira, 3 de abril de 2018

Alkatiri: Xanana Aprezenta Relatoriu Ba Governu, Laos Ba Publiku


DILI - Primeiru Ministru Mari Alkatiri hateten, Xefi Negosiador Prinsipal Fronteira Maritima, divia aprezenta relatoriu ba governu, laos ba fali publiku.

Divia aprezenta relatoriu ba Governu laos ba publik, nia laaprezenta relatoriu mai hau, hau maka ba asisti fali ninia aprezentasaun,” dehan PM Mari ba jornalista sira iha MPF, Dili, Tersa, (03/04/2018).

Xefi Negosiador Prinsipal Fronteira Maritima Xanana Gusmao tuir Xefi Governu katak, primeiru nia tenke aprezenta uluk ba governu nee tuir disiplina institusional, se maka halo negosiasaun ba iha rai liur ou rai seluk nia reprezenta governu, nia laos reprezenta nia aan.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kuarta (04/04/2018)

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

PJR Preokupa Arguidu Halai Sai

DILI - Prokurador Jeral da Republika (PJR), preokupa ho arguidu nain tolu neebe hatama kontainer 9 mai TLpozitivu droga, no arguidu nain 3 nee ida halai sai husi TL.

Tuir Prokurador Jeral da Republika, Jose Da Costa Ximenes katak, kontentor 9 neebe maka sidadaun estaranjeiru nain tolu hatama mai TL, nee pozitivu droga no arguidu prinsipal ida halai sai husi TL, ida nee sai hanesan preokupasaun boot ida.

Hau fo ona informasaun katak, ministeriu publiku nia pozisaun la konkorda ho desizaun Tribunal nian konaba aplikasaun medida koasaun, tanba nee ami halo tiha ona rekursu desde iha loron 9 fulan Marsu, ami mos husu ona alterasaun medidas koasaun depois arguidu nee halai, para alteraarguidu sira seluk nee ninia kaosaun neebe aplika,”informa PJR Jose Da Costa Ximenes ba jornalista sira, bain hira halo sorumotu ho Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu Olo, iha Palasiu Prezidensial Bairru Pite, Dili, Tersa, (03/04/2018).

Nia afirma tan, maske halo ona rekursu maibe, too ohin loron seidauk hetan desizaun.Ida nee maka atuasaun Ministeriu publika nian neebe halo ona, no rekursu neebe hatama nee la konkorda ho desizaun primeira instansia halo hodi aprezantasaun periodiku.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kuarta (04/04/2018)

Madalena Horta/Terezinha De Deus | Suara Timor Lorosae

Konese Malu Husi FB, LL Bosok AA Muda Kreditu

DILI - Arguidu ho inisia LL, tenke ba hatan iha tribunal, tanba bosok lezada ho inisial AA, atu muda nia kreditu husi BNU, ba iha BNCTL.

Tuir akuzasaun neebe mak tribunal lee sai husi Ministeriu Publiku katak, lezada la iha relasaun famila ho arguidu, maibe lezada halo kolega ho arguidu, tanba konese malu iha facebook.

Ho arguidu nia hahalok neebe fo prezuisu ba lezada, tanba lakon nia osan, fahi no tais, maibe too ikus la realiza ida. Tanba nee ministeriu publiku akuza arguidu hanesan autor ba krime burla agravada neebe previstu iha artigu 267 kodigu penal.

Hatan ba akuzasaun neebe iha, arguidu nega hotu faktus, no arguidu deklara, lalos nia mak bosok lezada.

Iha fatin hanesan, lezada katak, arguidu mak nee duni, nia konese momos arguidu, tanba hasoru malu ho arguidu, dala rua ona.

Audensia julgamentu nee, prezide husi Juizkolektivu Jacinta Correa, Ana Paula, Euzebio Xavier, Ministeriu Publiku reprezenta husi prokurador Afonso Lopes, arguidu hetan asistensia legal husi Defensora Publika Olga Barreto. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kuarta (04/04/2018)

Terezinha De Deus | Suara Timor Lorosae

Jerasaun Foun Laos “Ai-Tarak Kroat”


Jerasaun Foun mak Esperansa ba Futuru atu Hatutan Misaun Libertasaun Popular

Husi  Quintiliano Afonso Belo | opiniaun

Timor-Leste nia realidade politika ohin loron hatudu momos katak, prosesu demokratizasaun sosiedade Timor-Leste too ona iha faze ida ne’ebé diak ba bei-beik maske hakat pasu ho neneik. Tanba ne’e laos buat foun bainhira evolusaun husi realidade refere forma no lori oportunidade ba sidadaun sira inklui jerasaun foun atu hola parte ativa iha vida politika atual. Partisipasaun ne’e, lori mos impaktu positivu ba dezenvolvimentu demokrasia iha ita nia nasaun hanesan estória iha pasadu. Jerasaun tuan no jerasaun foun ho objetivu ida deit, mate ka moris ukun rasik-an no kusta ou kustadu funu tenki manan nufim manan duni maske hasoru nasaun zigante iha Asia.

Iha estória pasadu vitoria sai posibel tanba, jerasaun tuan no foun hamutuk sai filhera ida-deit no prontu sakrifika-an ba mate iha kualker ezistensia ignorância ne’ebé invasor sira mak halo. Iha prezente liu-liu iha politika atual, saída mak jerasaun foun sira halo dadaun, nudar obrigasaun moral atu partisipa iha kualker prosesu no sei la rekua nein momentu ida, hodi atinji objetivu final libertasaun popular total no kompletu. Mantein no hamutuk ho líder eskoilidu wainhira sira sei moris tuir idealismu ba realidade politika atual laos hakarak rame-rame tabele no aproveita deit maibe, tanba hakarak hateten ba sira katak ami prontu ona atu halo posibel mudansa ba progresu ho alternativa politika ne’ebé momos no lolos.

Infelizmente, saída mak akontese iha Timor-Leste kontraditoriu no lamentavel tebes wainhira jerasaun tuan balun hakarak mantein situsaun pasadu iha realidade atual. Sira koko domina, ignora no hamate hanesan Deputadu Fidelis Magalhaes hateten katak “they tried to bury us but they didn’t know we were seeds” tetun karik dehan sira koko hakoi ita maibe sira lahatene katak ita mak fini. Sira kontinua halo diskursus la realistiku no erradu ate hateten jerasaun foun malkriadu, jerasaun foun golpista, jerasaun foun asaltador, jerasaun foun sorandor, jerasaun foun fahedor, no jerasaun foun mak ida ne’e no ida neba. Sira halo ida ne’e liu-liu ba jerasaun foun sira ne’ebé iha pensamentu no idealismu politika ida deit ho Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak.

Jerasaun tuan balun mos iha deklarasaun bar-barak hateten, hau mak ida ne’e no hau mak ida neba! Deklarasaun ne’e lasala no justifikadu tanba buat hotu la akontense kuandu laiha inisiasaun hanesan fundasaun iha momentu ne’eba. Labele haluha mos, buat hotu sei impossível enkuantu fundador hakarak sai fali kontianuador too iha final. Att liu tan fundador sira lakoi husik prosesu ne’e hodi halo tuir pratika ne’ebe Maun boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak halo tiha ona ba jerasaun foun balun iha tinan hirak ikus ne’e. Manias hodi mantein rezisti-an nudar inisiador ba kontinuador lori sofrementu foun hodi lakon deit tempu no ikus mai patina rasik iha fatin, putar ke kiri dan putar ke kanan hanya di tempat saja!

Loos duni, Timor-Leste nia demokrasia ne’ebé hahu buras dadaun kulturalmente nudar demokrasia adaptadu laos demokrasia adoptadu. Maibe, estranu tebes, ita sei rona no asisiti nafatin jerasaun tuan balun utiliza nafatin diskursu tradisional sai nudar argumentu politika atu defende-an iha publiku. Diskursus hanesan ne’e tuir hau nia hanoin nudar diskursus laos demokratiku no diskursus ignorância! Pior liu tan egoismu pessoal domina demaziadu no rezisti atu kaer metin poder absoluta wainhira parte seluk liu-liu jerasaun foun lubun boot prontu dadaun no hakarak oferese alternativa politika foun atu kontinua hatutan misaun libertasaun popular ho lalais liu.

Publiku mos hatene diak, oras nee ita tama iha momentu ida ne’ebé krítiku iha ita nia istória tanba jerasaun tuan balun obriga-an hodi hakarak buat hotu-hotu no sai omnipotenti iha Timor-Leste. Pergunta ba sira ne’ebé servisu maka’as ba dezenvolvimentu durante tinan 17 nia laran mak nee: Tempu hira tan mak ita tenke lakon atu hametin ita nia nasaun tanba deit ignorante no inkompetenti husi ema seluk?

Jerasaun foun barak liu mak hamriik hamutuk ho Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak atu responde ba pergunta ne’e. Hamriik hamutuk tanba momentu atu hametin nasaun sai forti, riku no seguru mak agora! Perguntas mak ne’e; hamriik hamutuk ho Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak sai alternativa foun iha palku politika atu hametin nasaun, ne’e sala?......Hmm simplesmente, la sala karik! Lasala tanba ho rajaun; Hamutuk ho sira nain rua mak jerasaun foun bele utiliza prezente ho kualidade no hamutuk ho sira nain rua mak jerasaun foun bele halo futuru sai realidade lalais liu.

Iha sikun seluk, hetan oportunidade hamriik hamutuk ho lider hanesan Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak tuir eskoilha politika no sai opozitora ba sira seluk, laos tanba mau tabele no atu sai traidor ba sira. Maibe, nudar pratika demokrasia ho responsabilidade tomak katak, halo aliadu hamutuk ho Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak hodi tuir kompetisaun ba oportunidade sira ne’ebé laos mai husi estória pasadu mak opsaun final. Valoriza nafatin estória nudar lanenok atu hakat beibeik iha prezente ba futuru ho kuidadu tanba oportunidade laos gratuita.

Belun Boot Taur Matan Ruak hateten ona, kareta tuan labele para metin iha estrada nia klaran hodi difikulta kareta foun atu hakat ba oin ho lalais. Maun Boot Xanana Gusmão mos hatudu ona iha pratika politika loron-loron, lapresiza halo konsensu nasional atu lori prosesu libertasaun popular total e kompleta. Libertasaun popular total e kompleta bele akontense bainhira jerasaun hotu-hotu; hahu husi lider estóriku, veteranus/as, nasionalistas, patriotas no povu bai-bain ho vontade tomak harmoniza pensamentu ida deit no hamutuk hamriik iha filhera ida deit kusta ou kustadu atu hametin nasaun hodi transforma Timor-Leste sai Timor-Leste ida ne’ebé forti, riku no seguru para sempre.

Hare ba Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak nia pensamentu politika iha demokrasia agora dadaun tuir hau nia hanoin, afinal realidade politika iha pratika mak objetivu final, laos retorika politika iha imaginasaun. Iha parte seluk saída mak líder estóriku hanesan Maun Boot Xanana Gusmão no Belun Boot Taur Matan Ruak pratika iha realidade atual, teki-teki halo ema seluk nakdedar  nufim facebook mak lori todan iha kada minutu too ba kalan. Liu husi facebook teroriza no mentaliza hodi justifika-an iha publiku katak sira mak loos liu maske publiku hatene sira bosok malorek hela!

Pior liu tan kontinua ignora jerasaun foun no tau ass sira nia-an hanesan strata ne’ebé sempre desafia realidade ho imajinasaun. Sira prefere hili imajinasaun nebe halo gostu sira nia-an duke simu realiade depois hamate sira nia lalaok. Halo ignoransia ba realidade ne’ebé akontense bei-beik hodi kondisiona sira nia imajinasaun ho provas kontrariu atu buka nafatin ezistensia hodi hetan ligitimasaun politika iha sosiedade nia le’et. Exp politiza buat hotu-hotu no ignora lei sira konformi gostu.  

Tanba ne’e karik hau bele fo hanoin; halo tuir ka la halo tuir, U Grande! Bainhira iha palku politika buka deit ezistensia, lahatene hakuak no lahatene unifika jerasaun hotu-hotu, imi nia politika sei imposibel tanba imi hakarak hatudu imi nia-an deit, maibe sei posibel ba Xanana Gusmão no Taur Matan Ruak ne’ebé labuka ezistensia, hakuakdor no unifikador tanba hakarak difini sira nia-ann no sempre hateten, funu seidauk hotu rende mak lae duni no utiliza tempu ho didiak iha agora atu hamutuk hametin nasaun ba jerasaun sira tuir mai.

Ikus liu, labele halo jerasaun foun hanesan ai-tarak kroat iha imi nia ain laran tanba maioria husi jerasaun foun kompriende ho loloos katak, politika la hateten no la hanorin maturidade mak final atu sae eskada, maibe politika konsidera maturidade nudar meus aprendizajen lori sae eskada naruk ho kuidadu hodi atinji mehi sira hahu futuru iha kedas prezente. Signifika jerasaun foun mak prezente esperansa ba futuru atu hatutan mehi libertasaun popular total no kompletu.

Abracos no feliz pascoa!

TR rezeita rekursu KOTA ho ASDT


Tribunal de Recurso rezeita rekursu husi partidu KOTA ho ASDT ne’ebe hatama hodi kontra desizaun  TR ne’ebe la admiti partidu rua ne’e atu partisipa iha eleisaun antesipada tinan 2018.

Prezidente partidu KOTA Manuel Tilman la simu ho desizaun TR no sei halo fali rekursu estraordinario revizaun sentensa, tanba tuir Manuel lei ne’ebe TR kaer ne’e sira interpreta la los.

“Dekretu lei  numeru 3/2004 14 de Abril artigu ne’ebe hatete sei lakon nia estatutu nudar  Partidu Politika organizasaun ne’ebe la partispa ho nia programa rasik iha eleisaun ida mos iha nivel nasional no local ho tempu naruk tinan lima, la hatete obrigatorio, tanba ne’e sira interpreta la los, ami tuir hela elisaun maibe iha tinan 2012 ne’e mak la tuir, tanba iha failhansu ne’e mos ami iha prazu loron rua atu hadia,momentu ne’e prezidente TRmak la fo fatin,’’ dehan Manuel ba JNDiario iha nia residensia Beach Garden Praia do Queqeiros, Domingo (01/04).

Manuel Tilman hanesan mos defeza husi partidu ASDT konsidera KOTA ho ASDT hanesan partidu ne’ebe kontribui ona ba Estadu, sira mos uluk hetan asentu iha Parlamentu Nasional hodi halo lei balun.

Tan ne’e kuandu TR rezeita tan sira nia rekursu estraordinario revizaun sentensa mak sira sei registu foun fali hodi hetan hikas sira nia estutu nudar partidu politiku.

Antes ne’e KOTA ho ASDT hatama rekursu iha loron Kinta (29/03) semana kotuk  no iha loron Sábado (31/03) semana kotuk ne’e TR hasai kedas desizaun hodi rezeita sira nia rekursu.

Razaun TR rezeita ne’e hare ba dekretu lei  numeru 3/2004 14 de Abril, KOTA ho ASDT la partisipa ona elisaun durante tinan lima la iha programa rasik iha nivel nasional ka lokal.

Rekursu partidu KOTA ho ASDT ne’e hare husi juiz relator Guilhermino da Silva, Jacinta Correia ho Edite Palmira. Nia

GMN TV | Grupo Média Nacional

Prizoneirus 91 Prizaun Gleno sei partisipa EA


Prizoneiru nain 91 iha Prizaun Gleno, Munisipiu Ermera sei tuir votasaun iha Eleisaun Antesipada (EA) nebe sei halao iha loron 12 fulan Maiu mai.

Diretor prizaun Gleno, Nito Dos Santos hatete katak,  sira sei fo opurtunidade ba prizioneiru sira iha prizaun Gleno atu fo sira nia votus hanesan ho sidadaun seluk.

Ministeriu da Justiça e li-liu servisu prizional, ami hala’o servisu bazeia ba dekretu lei Númeru 14/2014 ne’ebé fo dalan ba prizionariu sira hanesan mos sidadaun seluk atu ezerse sira ninia direitu politika, tanba ne’e sira mos iha direitu atu partisipa iha eleisaun ne’ebé sei mai, informa Diretor Prizaun Estabelesementu Gleno, Nito Dos Santos, hafoin partisipa serimonia aniversariu PNTL ba dala-XVIII iha Munisipiu Ermera Vila, Postu Administrativu Gleno, foin lalais.

Diretor Prizaun Gleno hatutan, nia parte sei halo servisu kolaborasaun ho entidadente relevante atu fó sussesu eleisaun antesipada ne’ebé sei halao iha prizaun Gleno.

Edukasaun votantes, ami sei koordena hela ho STAE no CNE, sira seidauk fó orariu ba ami, maibe levantamentu dadus atu produs sira (Dadur) nia kartaun eleitoral ba sira ne’ebé lakon karatun eleitoral. Ami halo hela koordenasaun ida ne’e, hanesan preparasaun ida nue’e prezu sira mos bele ezerse direitu votu politiku iha eleisaun antesipada mai, dehan Nito Dos Santos.

Total prizioneiru iha prizaun Gleno Ermera nain 91, feto nain 17 no mane nain 74. Ito

GMN TV | Grupo Média Nacional

HAK Preukupa Partidu Balun Komesa Lansa Propaganda


DILI - Asosiasaun HAK preukupa ho partidu balun neebe maka liu husi sira nia media, dadaun nee hahu halo propaganda politika oin oin iha media sosial.

Preukupasaun nee hatoo liu husi Adjuntu Direktur Exekutivu Assosiasaun HAK, Xisto dos Santos ba jornalista sira liu husi komprensa imprensa neebe maka halao iha sede asosiasaun HAK Farol, Segunda, (2/4/2018).

"HAK nia preukupa no ita hotu nia preukupaaun   tamba nee ami konvida media sira hodi sai independente mente hodi bele tau matan  hodi sai  peoneriu ida ba fo  Informsaun liu liu ba informsaun neebe maka ba balansu  hodi transmite ba ita nian komunidade  molok durante  no depois de Eleisaun,” dehan nia.

Tuir Xisto katak, oras nee dadaun asoosiasaun preukupa tebes, tanba iha media husi partidu idakida komesa soe propaganda oin oin iha rede social, hodi hatun malu. Ida nee bele hamosu   potensia boot ba komflitu iha kampania eleisaun antisipada.

Iha fatin hanesan ketak Observador Politiku Univrsidade Nasional TimorLeste, Camilo Ximenes hateten, media partidu poltiku presiza iha trasparante de notisia neebe maka diak, hodi nunee labele halo popukasaun no komunidade preukupa.

Notisia kompletu lee iha jornal edisaun Tersa, (03/04/2018)
  
Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

HNGV Limita Vizitantes, MS: D. Basilio Presiza Deskansa Barak


DILI – Kondisaun Saude Bispu Diocese Baucau, Dom Basilio do Nasimento dadaun nee sei rekopera e presiza deskansa barak. Kauza tamba durante semana Santa iha atividade neebe barak halo bispo kole, nunee afeita ba kondisaun.

Hafoin hetan atake oin halai iha selebrasaun Misa Sabadu Aleluia (31/03/2018), Bispu Diocese Baucau, Dom Basilio do Nasimento evakua kedan mai Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV), hodi halo tratementu Saude iha HNGV ho Aviaun, iha Domingu meudia, (01/04/2018).

Tuir Ministru Saude Rui Maria de Araujo hafoin remata halo vizita ba Dom Basilio iha sala VIP HNGV ba Jornalista sira katak, Dom Basilio presiza deskansa barak hafoin mediku sira halo ona asistensia Saude ba Bispu Diocese Baucau.

"Amo nia kondisaun rekopera diak, husi pontu de vista mediku sira nian, amo kolen maka makaas, presija deskansa barak, komu iha mos konstipasaun entaun presija hemu aimoruk no deskansa barak,” dehan Ministru Saude Rui ba Jornalista sira iha HNGV Bidau Dili, Segunda (02/04/2018).

Eis Primeiru Ministru nee mos akresenta liu tan, tuir Medikal Record husi Medku sira nota katak Dom Basilio lapresiza atu halo tratamentu iha Diaspora, tamba kondisaunn moras geralmente bele rekopera iha Rai laran, maibe Husi parte HNGV sei limita kouta Vizitante nunee Amu bele Deskansa ho diak.

Iha fatin hanesan Diretor Klinika HNGV, Dr.Flavio Brandao hateten durante Semana Santa nia laran, aktividade Dom Basilio iha ezersisiu makaas, tamba kolen nebee afeita ba kondisaun saude Bispu, I sei halo tratementu I atensaun masimu husi Doutores Timor Oan sira e Cubanu ho kondisaun rekurus neebe HNGV iha.

Relasiona ho kondisaun amo Bispu nian nebe maka seidauk rekupera ho diak, Diretor Klinika husu ba sarani sira atu labele paniku, parte HNGV hsai desijaun diminui vizitante laos tamba bandu maibe atu nunee amo bele desksansa ho masimu. 

Maria Lay/Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Lideransa Parpol Haksoit Ba Partidu Seluk, Laiha Prinsipiu


DILI - Kuaze loron-loron sidadaun ou lider partidu politik sira halai tun sae ba partidu seluk hanesan kanguru, tanba sira laiha prinsipiu no hakarak hetan deit kargu ho projetu.

Membru Organizasaun Naun Govermental Ajar, Inocensio Xavier hateten, se sidadaun ida hakarak muda partidu nee iha buat rua, ida sidadun ida neebe maka iha interese husi partidu ida ba partidu seluk, tanba hakarak hetan puder ka ukun nee kakeu, mais lideransa ida neebe muda, tanba partidu halo mudansa signifikante ba povu nee razaun.

"Ita hili ema ida para aban bain rua nia haluha ita, agora ida neebe maka hatane partidu ida nee ladiak, ukun ladiak halo korupsaun, abuzu poder ka halo violasun barak maka ita nafatin, iha nee mos ita radikalista, ita afavour ba partidu neebe maka hakarak rejolve povu nia problema, respeita valores demokrasia, direitus humanus, tane aas povu nia interese, hatur justisa sosial ba  ema hotu, seim diskriminasaun nee ita presiza, maibe ida neebe durante tama sai festa hanesan mane joven sira, sira kazada, kajadu ba buka festa nee keta fiar, nee ba buka poder,” dehan Inocensio ba STL, iha nia servisu fatin Farol, Dili, Segunda, (02/04/2018).

Nia dehan, ema neebe iha mudansa, tanba partidu nee rasik lafo espasu ba nia hakarak halo dezenvolvimentu, uza nia kapasidade atu rejolve povu nia problema, nee nia sai ema bele hatene, tanba Timor klot neebe sai iha fatin ida ba mai ema hatene hela, se maka iha prinsipiu no se maka laiha prinsipiu, ida neebe maka partidu nee korupsaun ka nafatin dehan nia maka ida nee mos lajustu, neebe sidadaun ida sai muda ba partidu seluk nee depende ba nia direitu politiku, maibe mos tenke haree.

Iha fatin hanesan membru Asosiasaun HAK, Xisto dos Santos dehan, ema neebe maka afilia husi partidu A ba partidu seluk nee laos partidu maka sala, maibe uma ruma iha laran maka sala, nee imajina deit, se kareta ida maka aat karik ema ida neebe maka nain ba kareta, ho ema ida neebe lori kareta nia reponsabilidade, nia maka hadia kareta ida nee, laos husi kareta ida haksoit fali ba kareta seluk, tanba kareta ida nee nudar instrumentu deit.

Notisia kompletu lee iha jornal edisaun Tersa, (03/04/2018)
  
Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

Aban Parpol Asina Pakta Unidade Nasional


DILI - Relasiona ho aban neebe partidu politiku atu asina pakta unidadade nasional, Asosiasaun HAK husu ba lider partidu poltiku sira, tenke kumpri duni promesa hodi evita komplitu militante iha kampania eleisaun antisipada.

"Ami durante fulan hitu ona seidauk  simu relariu husi  orgaun eleitoral sira neebe makamilitnte sira neebe maka komete krimi eleitoral iha kampania, maske lider partidu politiku sira asina kumprimisiu maibesira la halao tuir ita haree iha esperensia iha Dili,Tasi Tolu , Ermera,  Viqueque neebe maka iha konfrontus entre miltantes  sira ho ida nee laiha sansaun husi orgaun eleitoral sira sel lae ida nee se la e hanesan kultura ida no HAK konsidera iha akampania nee potensia boot bele mosu krimi iha kampania tamba antes nee ita abuza ona regulanetu neebe ita rasik  aina no aseita  no fin ita viola no laiha sansaun,” dehan Adjuntu Direktur Exekutivu Assosiasaun HAK, Xisto dos Santos ba jornalista sira liu husi komprensia imprensa neebe maka halao iha sede asosiasaun HAK Farol, Segunda, (2/4/2018).

Nia dehan,ida nee nudar hahalok seriu neebe jke preisiza tau atensaun durante kampania eleisaun nee lao hela.

Iha sorin seluk Obsevador Politiku Uiversidade Nasional TimorLeste, Camilio Ximenes liu husi telefone ba STL hateten, pakta unidade nasional nudar komprimisiu ida neebe maka lider partidu politiku sira tenke konsensualiza atu evita komflitu iha kampania no eleisaun antisipada.

Notisia kompletu lee iha jornal edisaun Tersa, (03/04/2018)

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

Seidauk iha Pedidu Ratifika Tratadu Fronteira Marítima


DILI, (TATOLI) - Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopez hateten to’o ohin loron seidauk iha pedidu ka ezbosu ruma kona-ba rezolusaun atu ratifika tratadu Fronteira Marítima ne’ebé Timor-Leste ho Austrália asina ona iha 6 Marsu liu-ba.

“Ha’u informa ba Prezidente Repúblika katak seidauk iha pedidu ka rekerimentu ruma hosi bankada Parlamentár ruma ne’ebé husu atu halo ratifikasaun. Maski iha rekerimentu mós tenke hein hosi Governu tanba tratadu ne’e asina ho Governu, entaun ne’e kompeténsia Governu ninian atu submete mai iha Parlamentu iha prazu ne’ebé determinadu,” Aniceto hato’o informasaun ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, Dili, foin lalais ne’e.

Atu vinkula Estadu Timor, tuir nia, tenke halo ratifikasaun ba tratadu tanba ne’e regra ne’ebé hatuur ona iha konstituisaun, katak, akordu hotu-hotu ho rai seluk atu kesi (vinkula) Estadu Timor ne’e tenke hetan ratifikasaun hosi Parlamentu Nasionál.

Iha enkontru ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo husu ba deputadu sira no povu tomak atu buka konsensu kona-ba asuntu mina no gás iha Tasi Timor.

“Xefe Estadu mós apela ba povu tomak atu lalika partidariza ka politiza asuntu ida ne’e (Tasi Timor) tanba kuandu ita partidariza signifika asuntu ida ne’e sai hanesan partidu ka grupu ida nian de’it. Ne’e loke espasu ba ema seluk atu aproveita ita nia situasaun,” Aniceto haktuir.

Antes ne’e Iha loron 26 Marsu 2018 Austrália nia Ministra Negósiu Estranjeiru Hon Julie Bishop aprezenta ona akordu estabelesimentu fronteira Marítima entre Austrália no Timor-Leste iha Parlamentu Austrália.

Nia dehan governu Australia nia akordu istóriku ho Timor-Leste, ne’ebé asina ona iha Novaiorke iha loron 6 fulan Marsu, finaliza ho ajuda husi Komisaun Konsiliasaun ONU ne’ebé independente. Austrália iha interese fundamentál ne’ebé Timor-Leste mak nasaun estavel no prósperu, no ami suporta Timor-Leste nia aspirasaun atu alkansa ninia potensiál ekonómiku.

Ministra Bishop fó sai iha ninia deklarasaun ba Parlamentu, “Ami rekoñese katak dezenvolvimentu [Greater Sunrise] partikularmente sei lori benefísiu bo’ot ba Timor-Leste. Ami sei kolabora ho Timor-Leste iha ninia servisu hamutuk ho kompañia konjuntu sira atu hetan dalan ida ne’ebé komersialmente viavel hodi dezenvolve Greater Sunrise”.

Kona-ba ratifikasaun, Austrália no Timor-Leste ida-idak sei presiza kompleta sira-nia prosesu doméstika. Austrália nia objetivu mak atu introdús projetu lei tratadu ne’e, atu bele vota husi Parlamentu iha tinan ida ne’e, hafoin revizaun tratadu husi parlamentu no ninia komisaun sira. Ami servisu haka’as an daudaun atu vigor tratadu ne’e, inklui prepara lei implementasaun, no servisu hamutuk ho Timor-Leste no kompañia sira ne’ebé servisu hela iha Tasi Timor kona-ba arranju transitional sira ne’ebé mak nesesáriu.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopez. Imajen Mídia Palásiu PR.

Loron 12 Abríl STAE Fó Sai Rezultadu Númeru Eleitorál


DILI, (TATOLI) - Diretór Jerál Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, informa katak iha loron 12 Abríl STAE sei fó sai rezultadu númeru eleitorál ne’ebé sei partisipa iha Eleisaun Antisipada.

Dadus provizóriu ne’ebé oras ne’e rejistradu iha sistema baze dadus hamutuk 790.294, kompostu hosi rai laran no rai li’ur.

“Resenseamentu iha territóriu nasionál no Diaspora hotu ona, maibé hein de’it atu sinkroniza hodi hetan dadus ikus tanba dadus hosi Atauru mak ladauk to’o mai,” Diretór Jerál STAE, Acilino Manuel Branco ba jornalista sira iha STAE, Kaikoli, Segunda (2/04).

Númeru eleitór iha rai laran sei sinkroniza hosi Postu Administrativu Ataúru ne’ebé seidauk tama. Hosi rai liur (Diaspora) dadus kompletu, mai hosi, Reúne Unidu ho totál eleitór hamutuk 128, Portugal, na’in 738, Irlanda Norte 287, Korea Súl 537 no Australia 1533, enkuantu totál eleitór iha Diaspora hamutuk 3.223.

Enkuantu, prosesu resenseamentu no atualizasaun baze dadus iha rai laran no rai li’ur hahú iha 8 Fevereiru no termina ona iha 28 Marsu no EA sei akontese iha 12 Maiu.

Iha eleisaun lejizlativu ne’ebé antes ne’e realiza ona, totál eleitór iha rai laran no rai li’ur hamutuk 764.858, enkuantu eleitór feto hamutuk 369.695 no mane 395.163.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Diretór Jerál STAE, Acilino Manuel Branco