terça-feira, 7 de março de 2017

PM timorense defende mais poder social e económico para as mulheres

Díli, 07 mar (Lusa) - O primeiro-ministro timorense apelou hoje aos homens e rapazes do país para que sejam mais ativos no apoio ao empoderamento social e económico das mulheres, processo que considerou essencial para a construção de uma sociedade moderna em Timor-Leste.

"Como homem, pai e primeiro-ministro de Timor-Leste, a minha mensagem é para os homens e rapazes. Temos de desempenhar um papel mais ativo, apoiando e possibilitando o empoderamento social e económico das mulheres", disse Rui Maria de Araújo, numa mensagem por ocasião do Dia Internacional da Mulher, que se assinala na quarta-feira.

Considerando que "a dupla carga de trabalho" doméstico e fora de casa deve ser partilhada entre os dois géneros, Rui Araújo recordou que as mulheres timorenses são "fortes e resistentes", tiveram um papel fundamental na libertação do país e continuam a "desempenhar um papel vital no desenvolvimento sustentável" de Timor-Leste.

FORAM: KAZU DISPUTA UMA NO RAI IHA SUKU COSTA ALDEIA SANANE BAIRU SAMORO-MASIN


KOMUNIKADU IMPRENSA

KAZU DISPUTA UMA NO RAI IHA SUKU COSTA ALDEIA SANANE BAIRU SAMORO-MASIN

SUSPENSAUN BA ATIVIDADE KONSTRUSAUN REZIDENSIA AUTORDADE RAEOA NUDAR PASU IMPORTANTE BA HETAN SOLUSAUN PASIFIKU

Hanesan publiku akompania, hahu husi dia 27 fevreiru 2017, Komunidade afetadu sira hatoo nia pedidu ba autoridade RAEOA atu hasoru malu para halo dialogu kona-ba uma no terenu ne’ebe hetan afeta husi konstrusaun rezidensia ba autoridade RAEOA. Situasaun dezenvolve an ba hakilar no haklalak tanba autoridade la konsidera komunidade afetadu nudar povu ne’ebe autoridade hakarak dezenvolve maibe konsidera hanesan adversariu no obstaklu ba dezenvolvimentu iha Oecuse, partikularmente konstrusaun rezidensia refere.

Maske levantamentu ida ne’e hetan apoiu husi organizasaun masas sira ne’ebe asina iha karta ida ne’e, maibe sempre atua iha vontade povu nia, la mai husi ami nia vontade nem husi kualker forsa ida nia ajenda politika. Ami rona katak, autoridade konsidera ami hanesan adversariu no kontradisaun antogonika maske autoridade nia pozisaun ida ne’e, dezenvolve husi rumoris no buatus falsu sira. Ami independente, simplesmente fo sai povu nia lian ba autoridade sira atu lori solusaun pasifiku ba komunidade afetadu.

Komunidade afetadu nia levantamentu ne’e hetan fatin mai husi traumatizasaun, relasaun ho kompensaun la justu no la klaru ba sira iha kazu sira antes, entermus sukat rai no kompensasaun sira, komunidade sira la rona loloos planu ordenamentu iha Oecuse, laiha sosializasaun no konsultasaun loloos iha Oecuse menus tebes ba komunidade afetadu sira. Komunikasaun ne’ebe dala ruma iha ho komunidade mak monologi laos dialogu hodi rona ho klaru komunidade nia direitus no interese sira. Komunidade barak hetan ameisa husi ema deskonesidu ate autoridade balun mos involve ameisa komunidade sira la ho baze rasosinu no legal. Maske nune’e, ami haree no konese komunidade afetadu kontinua nakloke no disponivel hodi koalia ho nia autoridade lejitimu iha RAEOA para buka solusaun pasifku no satisfatoriu.

DEMOKRASIA LABELE SAI FALI DEMOCREZY …!!!


Jornal Nacional Diário, editorial

Kandidatu Presidente Republika nain 8 dadaun nee tun ba base hodi halo kampaña eleisaun presidensial nian nebe sei halao iha loron 20 fulan Marsu mai. Kampaña presidensial nee, kandidatu sira apresenta sira nia vizaun, misaun no politika ba povu atu hatene molok loron eleisaun.

Kampaña Presidensial ba tinan 2017 nee publiku konsidera kandidatu balu laiha preparasaun nebe diak tamba iha loron kampaña nian, kadidatu balu halai tun sae buka transporte no balu fali labele halo kampaña ho razaun finansial.

Nunee mos Kandidatu Presidente balu autoridade lokal sira la autoriza halo kampaña iha sira nia suku laran tamba laiha karta konesimentu antes ba autoridade lokal no polisia nudar autoridade seguransa hodi fo seguransa.

PM RUI HATO’O PARABÉNS BA JN-DIÁRIO

Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo hato’o parabéns no apresia tebes Fundadór JN-Diário ho mós jornalistas JN-Diário, ne’ebé lori Jornal ne’e, eziste desde inísiu to’o ohin loron, halo tinan 12 (7 Marsu 2005-7 Marsu 2017).

No Primeiru Ministru dehan, ho tinan 12 ne’e bele sai Jornal ida ne’ebé maduru di’ak no tasak liu tan.

“Parabens ba Jornal Nacional Diário, ba ita bo’ot sira nia dedikasaun atu fó informasaun ba públiku. Ha’u hein katak ho aniversáriu ida ne’e, selebra tan tinan ida ne’e, ita bo’ot sira maduru di’ak liu tan, tasak liu tan”, hatete PM Rui Araújo ba JN-Diário iha Salaun Konferensia Aeroportu Internasional Prezidenti Nicolau Lobato, Comoro, Díli Sábadu (04/03), hafoin fila husi vizita ofisial iha Nova Zelandia.

Alénde ne’e, Xefi Governu iha VI Governu konstitusionál ne’e mós, enkoraza Jornalista Jornal Nacional Diário, atu serbisu ho profisionál iha divulgasaun informasaun.

“Ho tinan 12 ne’e, ita boot sira tenki fó informasaun ho profisionalismu ho ijensaun no mós bazeia ba faktus molok imi publika ba públiku”, hateten Rui Araújo.

PM Rui mós dala ida tan hato’o parabens no agradese ba Jornal Nacionl Diário ho nia jornalistas hotu-hotu ne’ebé serbisu iha Jornal Nacional Diário.des

Jornal Nacional Diário

Lu-Olo promete katak badatoluk ne’e di’ak liu

Francisco Guterres Lu-Olo konfiante katak iha deit rua laiha tolu ne’ebé iha loron  20 fulan-marsu oin mai sei manán  eleisaun prezidensiál timoroan ba primeira volta, tanba hetan  apoiu hosi partidu boot rua nasaun nian.

"Ha’u  hetan  apoiu liu duké  tinan lima liubá. Iha tempu ne’ebé  situasaun seidauk hakmatek, ho  kandidatura atuál Prezidente Repúblika, ne’ebé sai hosi  forsa armada", nia esplika iha entrevista ba  Lusa.

"Hanesan figura rua resisténsia nian no to’o mosu tensaun. No sé maka la’o hamutuk ho ami iha funu lahatene sé maka sira hakarak vota ", nia refere.

Tinan lima hafoin apoiante maibé moos adversáriu sira admite katak ne’e hanesan tinan  Lu-Olo, hafoin tentativu  falladu rua, iha 2007 no 2012, ne’ebé  sempre manán iha primeira volta no ikus mai lakon iha segunda volta.

“Tranzisaun Lideransa Tenki Naturál”

DILI, (ANTIL) – Prezidenti Komisaun B Parlamentu Nasionál, David Dias Ximenes Mandate hatete, tranzisaun lideransa hosi jerasaun fundadór nasaun ba jerasaun kontinuadór iha Timor-Leste la’ós obrigatoriu, husik buat hotu la’o ho naturál.

“Mudansa tenkiser naturál tanba dadaun ne’e buat hotu-hotu muda, ida katuas, seluk foin sa’e hanesan kontinuadór, ida ne’e la’ós obrigatoriu, Maubise 1 ho 2 la-dehan mudansa obrigatoriu, ne’e lalika manipula”, Mandate ba ANTIL iha uma fukun, Tersa (7/3).

Tranzisaun tuir Mandate, katuas ka foinsa’e depende ba ema nia mentalidade mak determina. Tranzisaun tenki la’o ho tempu, bainhira ezije hela de’it, ambisaun bele konsidera hanesan manias de poder. “Tranzisaun sei transmite ba malu nei-neik depende ba mentalidade”, hatutan.

Aban, Timor-Leste Selebra Loron Feto Internasionál

DILI, (ANTIL) – Governu liuhosi Primeiru Ministru hatete, Timor-Leste (TL) inklui nasaun sira seluk sei selebra loron feto internasionál iha aban (8/3).

“Papél maluk feto sira boot ba libertasaun Timor-Leste no kontinua nafatin kaer kna’ar importante iha dezenvolvimentu sustentavél”, Xefi Governu iha ninia mensajen liuhosi komunikadu ne’ebé ANTIL asesu, Tersa, (7/3).

Eis ministru saúde ne’e rekoñese, sosiedade seidauk konsidera importansia hosi igualdade jéneru. Hodi hatutan, loron ne’e presiza refleta ba mudansa papél iha mundu servisu ohin loron.

Parte husi tranzisaun ne’e, presiza harii nasaun ne’e nu’udar fatin ne’ebé espetasaun ba feto no labarik feto sira atu partisipa iha moris públiku nian.

UE retira observadora eleitoral em Timor-Leste após pergunta a chefe de Estado

Díli, 07 mar (Lusa) - A missão de observação da União Europeia (UE) às eleições timorenses retirou do país uma das suas observadoras por esta ter perguntado ao atual chefe de Estado, num encontro público, o que ia fazer após sair do cargo.

O caso assumiu proporções mediáticas porque pela primeira vez, na resposta à observadora lituana, o Presidente da República, Taur Matan Ruak, declarou publicamente, que vai ser candidato a primeiro-ministro em julho.

"O Presidente tem um plano para o futuro: o meu partido é o PLP. Quando eu ganhar eu vou ser chefe do Governo. Eu sei que não posso deixar de combater com o CNRT e a Fretilin", disse Taur Matan Ruak que falava num encontro com a população na segunda cidade do país, Baucau.

O chefe de Estado respondeu assim à pergunta da observadora, a lituana Ruta Avulyte Jelage, que lhe perguntou o que ia fazer depois das eleições, uma das questões que mais debate político tem suscitado em Timor-Leste.

LU-OLO PROMETE QUE À TERCEIRA É DE VEZ

Díli, 07 mar (Lusa) - Francisco Guterres Lu-Olo está confiante que há mesmo duas sem três e que no próximo dia 20 de março vai vencer as eleições presidenciais timorenses à primeira volta, mercê do apoio dos dois maiores partidos do país.

"Estou a desfrutar de muito mais apoio do que há cinco anos atrás. Na altura a situação era ainda muito agitada, com a candidatura do atual Presidente da República, que saiu das forças armadas", explicou em entrevista à Lusa.

"Eram duas figuras da resistência e havia até alguma tensão. E quem tinha andado connosco na guerra não sabia em quem votar", refere.

Cinco anos depois apoiantes mas também adversários admitem que este será o ano de Lu-Olo, depois de duas tentativas falhadas, em 2007 e 2012, onde sempre ganhou na primeira volta para acabar derrotado na segunda.

Malásia diz que norte-coreanos procurados pela polícia estão refugiados na sua embaixada

Banguecoque, 07 mar (Lusa) -- O inspetor-geral da polícia da Malásia disse hoje que os três norte-coreanos procurados no âmbito da investigação da morte, em Kuala Lumpur, do meio-irmão do líder da Coreia do Norte estão refugiados na sua embaixada.

No entanto, a representação diplomática de Pyongyang não está a colaborar com as investigações, disse Khalid Abu Bakar em conferência de imprensa.

"Não vamos fazer um ataque à embaixada. Esperamos que saíam. Temos tempo", disse Bakar.

A investigação malaia refere que Kim Jong-nam morreu a 13 de fevereiro, depois de ser atacado no aeroporto de Kuala Lumpur por duas mulheres que lhe esfregaram no rosto o agente químico VX.

Empreza 3A Timor S.A Hakarak Loke Banku Privadu

DILI, (ANTIL) –  Empreza foun 3A Timor S.A, dadaun ne’e submete ona pedidu ba Banku Sentrál Timor-Leste atu hetan autorizasaun loke banku ho kapitál privadu iha Dili.

Komunikadu ne’ebé ANTIL simu husi Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), fonte husi Banku 3A Timor S.A submete ona dokumentu atu hetan lisensa.

3A Timor S.A parte husi grupu sosiedade internasionál ne’ebé hakarak valoriza investidór no fundadór banku durante liu tinan sanulu iha “Ázia-Arábika-Áfrika” . Ligasaun forte setór públiku ho privadu, investidór sira hetan iha rejiaun 3, atu hili naran “3A”.

“Futuru banku “3A Timor, SA” atu harií  banku ida haforsa setór finanseiru ho setór banku iha Timor-Leste, nomós atubele opera iha nivel internasionál no kanaliza kapitál investimentu nian”, fundadór sira katak.

TL La Iha Kompetisaun Entre Jerasaun Tuan ho Foun

LIKISA (ANTIL)—Sekretáriu Jerál Mari Alkatiri hatete, iha Timor-Leste (TL) la iha kompetisaun entre jerasaun tuan ho jerasaun foun, maibé iha de’it mak susesaun entre lideransa ida tuir ida seluk.

“Bainhira ida tuir ida seluk, Lu-Olo kustuma dehan, jersaun que tuir ami hatene tau sira nia ain iha ami nia kabas hodi hateke dok liu. Ha’u dehan tan, tau sira nia ain iha ami nia kabas, maibé la bele sama ami nia ulun fatuk,” Mari Alkatiri alerta perante simpatizaten, militante no kuadrus FRETILIN, CNRT, UNDERTIM, CASDT no PEP iha Likisa, bainhira halo kampaña ba kandidatu numiru 2 Francisco Guterrres Lu-olo, aktual Prezedenti Partidu FRETILIN ba Prezidenti da Repúblika, periodu 2017-2022, Domingu (05/03/2017).

Alkatiri dehan, nu’udar jerasaun tuan sira nia kabas sira fó tomak atu jerasaun foun sira sama, maibé proibi liu sira nia ulun, tanba ne’e nia husu atu jerasaun foun sira respeita jerasaun tuan nia ulun fatuk.

CNE : Impede Propaganda Eleitorál Sei Hetan Pena Prizaun

DILI, (ANTIL) –Prezidente Comissão Nacional das Eleições (CNE), Alcino de Araújo Barris hatete, ema ne’ebé impede kandidatura prezidente repúblika atu halo propaganda eleitorál sei hetan pena prizaun to’o tinan 2 ka multa.

“Ema ne’ebé destroi ilejitima ba seluk ne’ebé ezerse direitu atu halo kampaña eleitorál sei hetan kastigu tinan 2 ka multa, bazeia ba kódigu penál artigu 233.2”, Prezidente CNE ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa iha sentru mídia CNE, Kaikoli, Segunda (6/3).

CNE apela ba kandidatu sira ne’ebé sente afetadu ba direitu kampaña eleitorál  bele hato’o keixa mai CNE atu bele partilla ba ministériu públiku ba kualker krime eleitorál ne’ebé iha koñesimentu.

PD Kondena Kazu Asaltu iha Raikotu

DILI, (ANTIL) – Prezidenti Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Assanami Sabino kondena kazu asaltu entre militante no simpatizante partidu FRETILIN ho PD iha Raikotu, suku Komoro, foin lalais ne’e hodi rezulta uma 36 no motor ualu rahun.

“Ami kondena tebes hahalok ne’e no submete ba prosesu investigasaun”, Assanami ba jornalista sira iha Otél Villaverde Dili, Segunda (6/3).

Kandidatu prezidenti, Antonio da Conceição ‘Kalohan’ hatutan, Komisaun Nasionál ba Eleisaun bolu ona atensaun ba parte rua hodi estabelese akordu atu hakribit violénsia durante kampaña.

Fatuk Mutin, "eis-padre revolusionáriu" ne'ebé hakarak sai nu'udar Prezidente

Artigu hakerek hosi António Sampaio

Boina metan ho fitan douradu ida ne'ebé Fatuk Mutin hatudu iha ain-tuur fó hatudu sinal revolusionáriu ba "kuaze padre" ne'ebé troka ona formasaun relijiozu ho polítika no agora hakarak sai nu'udar "prezidente ida ba povu" timoroan.

"Ami hetan formasaun iha aspetu rua ne'e: relijiaun ho polítika. Iha tempu ne'ebá eskolla maka sai padre tanba igreja katólika hanesan defensór úniku povu nian. Sai padre sai nu'udar defensor povu nian, hanesan sai polítiku", explika hosi António Maher Lopes, (ne'ebé koñesidu ho naran Fatuk Mutin), iha entrevista ida ba Lusa.

António Maher Lopes - (hanesan kandidatu ida hosi kandidatu na'in ualu ba eleisaun prezidensial sira iha loron 20 Marsu iha Timor-Leste no hanesan ida dahuluk iha boletin votu nian) - pasa hosi formasaun maioria relijiozu ba knaar ativista nian no hafoin formador polítiku nian.

"Relijiaun katóliku hanorin buat barak mai ami, ba formasaun integral no humanu hosi povu ne'e nian. No loos duni katak ne'e hanesan baze fundamental sira, ne'ebé iha relasaun besik liu ho ami nia tradisaun. No ne'ebé kria koezaun entre ema ida no instituisaun sira ne'ebé harii no estabelese iha povu nia leet. Ne'e hanesan baze fundamental sira ne'ebé sai hanesan baze ba konstrusaun Estadu nian", nia explika.

Liutiha tinan 25 antigu partisipante sira hosi Lusitânia Expresso hasoru malu iha Lisboa

Antigu partisipante sira no apoiante sira hosi misaun "Paz em Timor", halo iha ró Lusitânia Expresso nia laran iha tinan 25 liubá, iha loron-sábadu oinmai sei halibur iha Lisboa, hodi selebra inisiativu ne'e, maibé mós hodi reflete kona-ba kauza importante sira futuru nian. 

Enkontru, ne'ebé sei halo iha teatru Thalia, iha Lisboa, halo hafoin tinan 25 'ferry-boat' Lusitânia Expresso, lori ema na'in 141 ho nasionalidade oioin hamutuk 23 iha ró laran, barak liu estudante sira, tenki sai hosi bee sira Timor-Leste nian tanba obriga hosi ró mariña funu indonéziu nian.

Misaun "Paz em Timor", lidera hosi revista Fórum Estudante, hakarak tau koroa ida ai-funan nian iha rate Santa Cruz, iha Díli, ne'ebé akontese masakre ida iha loron 12 Novembru 1991.

PNTL Manufahi Rejista Kazu 47 Tinan 2016, 2017 Kazu 3

DILI - Komandante komandu Polisia Nasional Timor Leste (PNTL)  Distritu Manufahi, iha tinan 2016, rejista kazu krime neebe akontese iha Manufahi hamutuk 47, maibe tinan 2017 rejista kazu 3.

Tuir Komandante komandu Polisia Nasional Timor Leste (PNTL)  Distritu Manufahi, superintendente polisia Agostinho Gomes da Silva hateten, kazu 47 nee akontese iha tinan 2016 no tinan 2017 rejista kazu tolu. Kazu tolu nee entrega ona ba Ministeriu Publiku (MP) hodi halo investigasaun.

Iha tinan 2016, komandu distritu polisia Manufahi deit kazu krimi 47 ba MP hodi prosesa,” dehan Komandante komandu PNTL Distritu Manufahi, superintendente Polisia Agostinho Gomes da Silva ba jornalista sira iha ninia knar fatin PNTL, Suku Letehofo- Munisipiu Manufahi.

ASM 2017 Prioridade Ba Bee-Mos

DILI - Planu Autoridade  Suku Mascarinhas iha tinan  2017 nia laran prioridade  bee-mos, tanba nee preokupasaun importante husi komunidade.

Tuir Xefe Suku Mascarinhas Rui Ilidio de Araujo katak, programa importante iha suku nee mak bee-mos tanba iha nee komunidade Aldeia Altu Balide inklui Aldeia PM-05 presiza tebes bee-mos.

Aldeia rua neebe hau temi  iha leten durante nee  preokupa tebes  bee-mos tanba, laiha duni bee dalaruma tenke lao ho destansia dok foin hetan bee-mos,”katak Rui ba STL iha ninia knar fatin, Kinta (2/3/2017).