quinta-feira, 3 de novembro de 2016

Aprova tiha ona proposta atu portugés sai hanesan lian ofisial iha ONU


Iha loron-tersa ne'e, Prezidente Repúblika Portugal nian fó sai ona katak iha Simeira hosi Komunidade Nasaun sira Lian Portugeza (CPLP) nian ba dala XI aprova tiha ona proposta ida atu portugés sai hanesan lian ofisial ida iha ONU.

Marcelo Rebelo de Sousa hatete ona katak proposta la halo parte iha deklarasaun ikus hosi simeira CPLP ne'e, maibé aprova ona ho unanimidade, no nia adianta katak ne'e halo hosi Prezidente Brazil nian, Michel Temer.

Xefe Estadu portugés halo anúnsiu ne'e iha konferénsia imprensa ida hamutuk ho primeiru-ministru portugés, António Costa, hodi deklara: "Hosi simeira ne'e sai mós proposta konkretu ida atu portugés sai hanesan lian ofisial ida iha ONU".

Iha konferénsia imprensa nia rohan, Prezidente Repúblika portugés esklarese ona katak rezolusaun ne'e "la halo parte iha deklarasaun [ikus]" hosi simeira Brazília nian, "maibé simu mós ho di'ak, ho aklamasaun".

Nia hatutan katak hanesan "proposta ida ne'ebé mai hosi Prezidente Michel Temer".

SAPO TL ho Lusa – Foto: Prezidente Repúblika Portugal nian, Marcelo Rebelo de Sousa, akompaña hosi primeiru-ministru portugués, António Costa, durante konferénsia imprensa ida iha Brazilia, iha Brazil, 01 Novembru 2016. Foto@ André Kosters / EPA

Membru sira elojia PR timoroan no sekretáriu-ezekutivu antigu


Iha loron-tersa ne'e, membru sira hosi CPLP aprova ona iha Brazília votu sira louvor nian ba sekretáriu-ezekutivu tuan hosi organizasaun, mosambikanu Murade Murargy, no ba xefe Estadu timoroan, Taur Matan Ruak, nasaun ida ne'ebé prezidi organizasaun iha tinan rua ikus ne'e.

Iha Konferénsia ba dala XI hosi xefe Estadu no Governu hosi Komunidade Nasaun sira Lian Portugeza (CPLP), nasaun-membru sira rekoñese ona serbisu hosi sekretáriu-ezekutivu antigu ba "knaar lideransa ida" iha "prosesu diskusaun no elaborasaun ba Hanoin Estratéjiku Foun CPLP nian (2016-2026)”, ne'ebé hanoin ba aposta boot iha ekonomia hosi parte organizasaun nian.

Murade Murargy, ne'ebé kaer knaar nu'udar sekretariadu-ezekutivu durante mandatu rua ne'ebé dura tinan rua, iha ona "knaar ativu ida iha promosaun hodi hakbesik CPLP no nia sidadaun sira, no nia empeñu pesoal iha divulgasaun hosi objetivu sira, prinsípiu sira no Komunidade nia folin sira", hatete hosi nasaun-membru sira.

Murade Murargy nia mandatu marka ho adezaun hosi Guiné Ekuatorial ba organizasaun, ne'ebé kritika maka'as hosi organizasaun sira ne'ebé defende direitu ema sira nian. Iha loron-tersa ne'e, nasaun-membru sira desidi ona, ho unanimidade, hatudu votu louvor ida ba nia "dedikasaun, kompeténsia aas no determinasaun hodi serbi CPLP".

Iha simeira, xefe sira Estadu no Governu nian elojia mós Prezidente timoroan, Taur Matan Ruak, tanba nia "disponibilidade permanente hodi defende prinsípiu no valor sira CPLP nian no iha promosaun ba objetivu sira hosi Organizasaun".

Sira konsidera hanesan ezemplu maka prezidénsia CPLP iha tinan rua ikus ne'e, ho "envolvimentu permanente ida hodi kontinua ho objetivu sira komunidade nian no esforsu sira iha dedikasaun hodi hametin relasaun sira entre estadu-membru sira", hakerek iha deklarasaun felisitasaun nian.

Iha Brazília, xefe sira Estadu no Governu nian lamenta ba ema na'in rua importante luzofonia nian ne'ebé mate iha 2016: eis-prezidente kabu-verdianu Mascarenhas Monteiro ho padre Leão da Costa, protetor lian portugeza iha Timor-Leste durante períudu okupasaun indonéziu nian.

Kona-ba Mascarenhas Monteiro, ne'ebé uluk nu'udar Prezidente Cabo Verde nian entre 1991 no 2001, CPLP hanoin hikas nia kontribuisaun importante iha instituisaun no konsolidasaun ba demokrasia" iha nasaun.

"Prezidente António Mascarenhas Monteiro hanesan Prezidente Repúblika Cabo Verde dahuluk ne'ebé maka eleitu liuhosi dalan demokrátiku no defensór maka'as ba liberdade" no, nu'udar xefe Estadu, "lori ona nasaun ho kompeténsia, serenidade no jenerozidade, ne'ebé rekoñese ona iha nia no hanesan fundamental ba afirmasaun hosi nasaun ne'e nu'udar Estadu direitu no ba nia kredibilidade internasional".

Hanoin hikas nia "kareira notável nu'udar jurista no majistradu", líder polítiku sira hosi luzofonia evoka nia papel nu'udar "Prezidente ida hosi Prezidente fundadór sira CPLP nian" no nia "kontributu maka'as hodi hametin baze hosi Organizasaun no hodi defende nia objetivu sira.

Iha parte súl, iha Díli, bainhira padre Leão da Costa diriji Externato S. José, "konsentra ona nia moris iha edukasaun hosi jerasaun oioin hosi joven timoroan sira nian", uza "lian portugeza hanesan dalan boot ida hodi afirma loloos identidade timoroan nian", hatete hosi xefe sira Estadu no Governu CPLP nian.

"Maski bainhira hetan bandu hodi uza lian portugeza iha externatu", Leão da Costa "la tuir lian malaiu no, lalais, uza lian tétun, hanesan mós afirmasaun identidade no apoiante natural hosi portugés no, hahú hosi ne'e maka lian rua ne'e sai aliadu ba serbisu hosi identidade úniku ida, identidade timoroan nian", hakotu hosi dirijente sira CPLP nian.

SAPO TL ho Lusa - AFP Photo@ Evaristo Sá

Prezidente timoroan husu komunidade luzófonu forte liu ho "kompromisu maka'as" ba ema tomak


Iha loron-segunda ne'e, Prezidente Timor-Leste nian, Taur Matan Ruak, defende ona nesesidade hodi hametin Komunidade Nasaun sira Lian Portugeza (CPLP) nian, hasoru "kompromisu maka'as" hosi Estadu-membru sira hodi halo komunidade sai "relevante no kredível liu".

"Hanesan tempu hodi ita hametin ita nia komunidade, hosi afetu sira, hasoru kompromisu maka'as hosi ita ida-idak hodi halo CPLP sai unidu no forte iha komunidade internasional nia leet", Taur Matan Ruak hatete bainhira hahú sesaun solene iha abertura ba koferénsia ba dala XI hosi xefe Estadu no Governu sira CPLP nian, iha Brazília.

Iha nia diskursu nia rohan, Prezidente timoroan fó ona prezidénsia CPLP ba xefe Estadu brazileiru, Michel Temer.

SAPO TL ho Lusa - AFP Photo@ Evaristo Sá

Indonézia ho Estadus Unidus hala’o ezersísiu militár dahuluk iha tinan 19


Indonézia ho Estadus Unidus, hahú hala’o manobra militár iha rejiaun sentrál nasaun aziátika, no ida ne’e hanesan kolaborasaun dahuluk ba ezersísiu kombate entre nasaun rua, iha tinan 19 nia-laran, tuir imprensa lokál fó sai horisehik. 

Manobra "Cope West" sei hala’o to’o 11, iha Manado, parte norte illa Célebes, tuir informasaun hosi jornál The Jakarta Post.

Ezersísiu ne’e hala’o hodi hadia serbisu operasionál entre forsa armada nasaun rua nian, dezenvolve interkámbiu hosi téknika kombate operasaun aérea nomós promove koperasaun, tuir embaixada Estadus Unidus, dehan ba diário hanesan.

"Koperasaun ba área defeza entre Estadu Unidus ho Indonézia nian ne’e, nunka forte nomós bot hanesan loron ohin nian”, tenik portavós hosi embaixada norte-amerikana, Brian McFeeters, ohin, durante serimónia inaugurasaun hosi ezersísiu refere.

“Ami sente orgullu tanba sai nu’udar prseiru dahuluk Indonzia nian, ba iha material kona-ba defeza”, nia hatutan.

Iha tinan hirak ikus ne’e, Estadus Unidus hametin liu tan koperasaun militar ho nasaun sudeste aziátika oioin, hodi ajuda luta hasoru terorismu nomós kombate assensaun hosi Xina ba rejiaun ne’ebé ho disputa territorial iha Tasi Sul Xina, ne’ebé kria problema oioin.

SAPO TL ho Lusa 

Pelumenus ema 18 mate bainhira ró mout iha largo Indonézia nian


Pelumenus ema 18 maka mate no 36 seluk maka kontinua lakon, hafoin ró ne’ebé sira sa’e tuir mout iha largo Indonézia, tuir informasaun ne’ebé ohin polísia fó sai. 

Ró ne’e tula pasajeiru 93 hosi Malázia atu bá Batam, illa hosi parte sul Singapura nian, bainhira mout, tuir xefe polísia hateten.

"Sanulu resin-ualu maka mate", nia dehan ba jornalista sira, maski nune’e hatutan katak 39 maka konsege hetan salvasaun no sei moris.

Ekipa resgate no salvamentu nian kontinua buka nafatin sira ne’ebé sei moris, nia hatutan tan. Polísia indonézia nian deskunfia katak ró ne’e tula ema barak liu, tanba tula ho traballadór migrante sira.

Arkipélagu Indonézia nian, iha illa hamuuk rihun 17, no depende ba transporte maritima ne’ebé sempre hamosu asidente fatal.

SAPO TL ho Lusa 

Líder Estadu Islámika nian fi’ar katak sei manan iha Mossul


Abu Bakr Al-Baghdadi hanesan “destruisaun hosi sidade infiél nian sira”, liu hosi atake oho-aan.

Terorista sira hosi autorproklamadu Estadu Islámika nian, fi’ar katak sira sei manan iha Mossul, Irak. 

No garantia ne’e, fó sai hosi líder organizasaun nian, Abu Bakr Al-Baghdadi, liu hosi mensajen áudio, ne’ebé sita hosi ajénsia Reuters.

Ida ne’e hanesan mensajen autoproklamadu dahuluk hosi Estadu Islámika, hafoin halo atake iha provínsia refere.

Al Baghdadi halo apela ba ema sira iha Mossul ne’ebé maka kombate “inimigu Maromak nian”.

Reuters hatutan tan katak, apelu seluk maka “destruisaun hosi sidade inféil” liu hosi atake oho-aan. Mossul hanesan sidade bot ikus ne’ebé kontrola hosi Estadu Islámika, iha Irak.

SAPO TL ho Renascença