quarta-feira, 13 de setembro de 2017

KHUNTO Koopera ho Partidu Koligasaun


DILI, (TATOLI) – Konsileiru Superiór Partidu Kmanek Haburas Unidade Timor Oan (KHUNTO), José dos Santos Naimori Bucar hateten KHUNTO kontinua koopera ho partidu koligasaun hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

Naimori hato’o kestaun ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairu-Pité, Dili, kuarta lorokraik ne’e, hafoin enkontru ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo kona-ba formasaun governu.

Naimori lakohi komentáriu kona-ba razaun sai hosi koligasaun maibé nia promete katak sei responde iha aban dader. “Ha’u labele fó komentáriu. Aban dader maka ami sei ko’alia ba públiku”, nia dehan.

Nia informa KHUNTO la importa kadeira maibé importante maka kontribui ba pás no estabilidade, nune’e bele lori dezenvolvimentu mai timoroan sira.

Iha sede Comité Central da FRETILIN (CCF), Fatuhada, Dili,  lorokraik ne’e, tékniku sira hosi Partidu Demokrátiku (PD) no FRETILIN hahú deskute kona-ba kolokasasun membru Governu ba pasta sira tuir proporsionalidade.

Entretantu, ekipa sira hosi Palásiu Prezidente Repúblika komesa ona prepara kondisaun iha Palásiu Nobre Lahane ba seremónia tomada pose membru governu da-hituk iha sesta (15/9).

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Foto: Konsileiru Superiór Partidu Kmanek Haburas Unidade Timor Oan (KHUNTO), José dos Santos Naimori Bucar ko'alia ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho Prezidente Repúblika, ohin loraik. Foto Tatoli/Xisto Freitas

Governu Minoria sai Risku ba Estabilidade Governativa


DILI, (TATOLI) – Tuir João Almeida hosi Organizasaun Naun Govermentál, Fundasaun Mahein katak, governu koligasaun hosi partidu Frente Revolusionariu Timor-Leste Indepéndente ho Partidu Demokráriku (PD) sei iha risku ba estabilidade governativa tanba la’o ho minoria.

Dadaun ne’e, FRETILIN ho kadeira 23 iha Parlamentu Nasionál, PD ho kadeira hitu. Entretantu partidu seluk hanesan Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés) ho kadeira 22, Partidu Libertasaun Populár (PLP) ho kadeira ualu no Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) ho kadeira lima. Partidu ne’ebé la hola parte iha governasaun ho kadeira 35. Entretantu, partidu ne’ebé atu governa ho de’it kadeira 30.

“Estabilidade governativa sai risku iha governasaun, karik FRETILIN no PD avansa ho governu koligasaun minoria, enkuantu partidu KHUNTO la partisipa iha koligasaun”, komenta João Almeida ba ajénsia Tatoli, ohin.

Koligasaun Aprezenta Kandidatu PM Ba PR

DILI – Partidu koligasaun Fretilin, PD aprezenta proposta lista kandidatu Primeiru Ministru no dokumentu koligasaun ba Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo, iha Palasiu Aitarak Laran, Dili.

Partidu Fretilin ho Partidu Demokratiku deside asina akordu koligasaun iha CCF, Comoro, Dili, hodi avansa ba oin, maske partidu Khunto lamarka sira nia prezensa iha asina akordu nee. Hafoin remata asina akordu koligasaun partidu rua nee, deside lori lista kandidatu Primeiru Ministru, ba aprezenta iha Xefi Estadu.

Sekretariu Jeral Partidu Fretilin Mari Alkatiri ba jornalista sira katak, Prezidente RDTL tenke hatene se maka atu sai Permeiru Ministru, nee maka Prezidente atu nomea Primeiru Ministru, no Primeiru Ministru atu halo negosiasaun para forma Governu.

"Ohin ami aprezenta deit kandidatu Primeiru Ministru ba Prezidente da RDTL, kandidatu ba Primeiru Ministru nee ida deit,” dehan Sekjer Partidu Fretilin Mari ba jornalista sira, iha Palasiu PR Aitarak Laran, Dili, kuarta (13/09/2017).

Nia dehan, Prezidente husu fo naran para Prezidente atu halo dekretu Prezidensial para nomea. Tanba nee ohin Prezidente halo dekretu Prezidensial, aban tenke publika para nomea.

Iha fatin hanesan Prezidente Partidu Demokratiku Mariano Asanami Sabino hateten, PD ba povu tomak, tanba PD bainhira Lasama husik hela dehan interese estadu tenke aas liu interese partidu. 

Carme Ximenes/Maria Lay/ Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

EBF Kuluhun Preokupa Ho Aula

DILI - Eskola Baziku Filial (EBF) 04 kuluhun preokupa ho aula balun ba estudante sira atu halao prosesu apredizagen.

Koordenador 04 EBF Kuluhun, Domingos Magno ba STL,iha Kuluhun, Dili, Tersa (12/09/2017), katak sira preokupa ho defikuldade neebe sira hasiru maka hanesan edifisiu eskolar balun at no fatin ladun supsente ba sira atu halao prosesu apredizagen.

Nia informa tan katak aula laiha ida nee fo impaktu bainhira prosesu apredizagen tanba sala rua maka hamutuk iha fatin ida haketak ho treflek tanba nee halo estudante no professor labele rona malu ho diak no sira nian preokupasaun nee rasik hatoo onaba iha ministeriu relevante no ministerial mos hare ona.

Iha fatin hanesan Profesora Maria Luiza Dos Santos hateten sira nian preokupasaun maka konaba sala estudante sira tanba sala rua maka hamutuk no didin ho triplex ida nee sai preokupasaun tebes ba sira bainhira halao prosesu apredizagen iha eskola laran, tanba sala rua hamutuk maka koalia no hanorin hotu entau professor labele rona no estudante rasik labele rona esplikasaun husi professor.

Alkatiri Ba PM, D. Virgilio Apresia Tanba Povu Hein Hela Rezultadu

DILI – Bispo Dioseze Dili, Dom Virgilio do Carmo da Silva, SDB apresia ba bloku koligasaun, neebe nomeia Sekretariu Jeral Mari Alkatiri ba Primeiru Ministru, tanba ema hotu hein hela rezultadu formasaun governu.

Lia fuan nee hatoo husi Bispu Dioseze Dili, D. Virgilio do Carmo da Silva katak, haree ba bloku koligasaun nomeia Mari Alkatiri ba PM, tanba durante nee povu fo fiar ba Fretilin sai nudar partidu vensedor ou manan maioria simples.

“Tuir lei mos katak sekjer husi partidu neebe manan maioria mak bele sai PM, neebe karik tuir duni ida nee, i ita hotu agradese, i hau apresia tanba agora dadaun povu hein hela rezultadu formasaun governu,” katak D. Virgilio ba jornalista hafoin remata hasoru malu ho Prezidente PN iha Diocese Dili, Lecidere, Kuarta (13/09/2017).

Bispu nee fiar katak formasaun governu sira bele halao too tinan 5 remata, atu nunee programa hotu neebe iha povu sira mos hakarak goja. Buat neebe importante hakarak atu mantein estabilidade, garante unidade hodi lori governu too rohan.

Tanba nee husu ba governu atu kontinua hakaas aan halo ezersisiu boot nee hodi tane nafatin interese povu nian tuir komprimisiu neebe sira halao ona. 

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | direto

Timor-Leste deverá ter Governo com 30 membros e deve incluir José Ramos-Horta

Díli, 13 set (Lusa) - O VII Governo constitucional timorense, liderado por Mari Alkatiri e que deverá tomar posse na sexta-feira, poderá ter cerca de 30 elementos e contará com membros da Fretilin e do PD e várias personalidades independentes incluindo José Ramos-Horta.

Também em declarações à agência Lusa, fontes da Fretilin disseram que o ex-Presidente deverá retomar o cargo que ocupou no primeiro Governo, como ministro dos Negócios Estrangeiros, num executivo cuja composição total poderá não ser conhecida já na sexta-feira mas apenas nas semanas seguintes.

Mari Alkatiri confirmou hoje que depois de ser indigitado pelo chefe de Estado, Francisco Guterres Lu-Olo - algo que pode ocorrer nas próximas horas -, deverá acelerar o processo de escolha do elenco governativo, a tempo da sua tomada de posse na sexta-feira.

Depois de receber hoje a liderança da Fretilin e do PD, o chefe de Estado tem encontros agendados com as restantes três forças presentes no Parlamento, o Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), o Partido Libertação Popular (PLP) e o Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO).

PM timorense convoca reunião de urgência depois de rusga a navios chineses com tubarão

O primeiro-ministro timorense reuniu-se hoje com vários responsáveis do país, na sequência de uma rusga a navios chineses apanhados a pescar tubarão em águas do país.

Rui Maria de Araújo confirmou à Lusa que a reunião, em que estiveram o procurador-geral, o ministro do Interior e o comandante da Marinha, entre outros, foi convocada com urgência menos de um dia depois da agência Lusa ter noticiado pormenores da rusga, efetuada no sábado pela Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL), apoiada por elementos da organização ambiental Sea Shepherd.

"Temos que investigar o que ocorreu. As autoridades judiciais vão ver as provas existentes e têm que tomar medidas. Vamos resolver isto", afirmou o primeiro-ministro timorense à Lusa.

No sábado, a Lusa noticiou que navios chineses, com licença para operar em águas timorenses, voltaram a ser apanhados a pescar tubarão, espécie protegida em Timor-Leste, durante uma operação conduzida em conjunto pela polícia timorense e pela organização ambiental Sea Shepherd.

Kuadru CNRT Inklui Governu Depende Desizaun Partidu

DILI, (TATOLI) – Prezidente Komisaun Diretiva Nasionál hosi Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés), Dionísio Soares Babo hateten kuadru sira hosi CNRT inklui iha governu da-hituk ka la’e depende desizaun partidu.

“Ha’u labele deside tama iha governu ka la’e, ne’e depende ba partidu koligasaun. Karik iha desizaun ruma mai mós depende aseitasaun hosi partidu (CNRT)”, Dionísio ko’alia kestaun ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairu-Pité, Dili, kuarta lorokraik ne’e hafoin sorumutu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo kona-ba partidu koligasaun asina ona akordu ba formasaun governu.

Nia dehan CNRT nia pozisaun mantein opozisaun konstrutivamente hodi kontribui ba programa dezenvolvimentu nasionál.

“Ami halo insidénsia Parlamentár lahó akordu ida. Ne’e katak apoiu ba kestaun ne’ebé liga ba interese nasionál”, Babo informa.

Estadu sei Prosesa Kompañia Hong Long

DILI, (TATOLI) – Estadu liuhosi Ministériu Públiku munisípiu Baukau sei prosesa kompañia peska Hong Long husi Xina tanba viola akordu ho governu hodi ka’er tubaraun ne’ebé proteje ho illegál.

Desizaun ne’e foti kuandu Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo, Ministru Interior, Longuinhos Monteiro no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), ohin, konvoka enkontru urjente iha Palásiu Governu ho haree kestaun ne’e.

ʺBuat ne’ebé krime ita nia instituisaun hanesan Ministériu Públiku no Polísia atu foti medidaʺ, dehan Rui Araújo.

Ministru Interior hatutan, kompañia ka’er duni ikan ho espesifiku tubaraun ho kuantidade barak tanba ne’e polísia investigasaun kriminál relata ona relatóriu ba Ministériu Públiku no Ministériu Interior rasik.

ʺKazu ne’e rejistu ona iha ministériu públiku munisípiu Baukau nian, númeru kazu mós iha ona, hein katak ministériu públiku sei kontinua fó orientasaun ba polísia atu halo investigasaunʺ, katak.

Akordu Koligasaun, PD-FRETILIN Mak Asina KHUNTO Sai

DILI, (TATOLI) - Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál (KHUNTO) la partisipa iha asina akordu koligasaun entre partidu tolu hanesan FRETILIN, Partidu Demokrátiku (PD) no KHUNTO hodi forma Sétimu Governu Konstitusionál iha Sede Comité Central da FRETILIN, Fatuhada, Dili, Kuarta, ohin dadeer tuku 11:00 ne’e.

Tanba ne’e, partidu FRETILIN no PD mesak de’it maka asina dokumentu refere hodi forma governu.

Razaun KHUNTO la partisipa iha asina dokumentu koligasaun tanba seidauk konsege rezolve problema interna iha partidu laran.

Maski nune’e, Prezidente PD, Mariano Assanami Sabino hateten PD sei la muda nia pozisaun no avansa asina dokumentu koligasaun hamutuk ho FRETILIN hodi forma governu.

“Ami dehan beibeik ona katak PD prontu serbí Timor sein kondisaun,” Assanami dehan liuhusi serimónia asina dokumentu koligasaun entre PD no FRETILIN iha sede CCF.

Moras Komplikadu, Inan Isin Rua La Salva Vida

DILI, (TATOLI) – Polémika inan feto Maria Pereira Pires hosi munisipiu Bobonaro ne’ebé  mate ho bebe iha isin tanba moras komplikadu hanesan tensaun alta, iis boot, bee nakonu iha pulmaun.

“Kauza hosi tensaun sa’e tanba isin rua no kauza bee tama pulmaun, tensaun alta no nia mate, bee nakonu iha nia pulmaun”, esplika Diretór Jerál Óspital Nasionál Guidu Valadares (ÓNGV), José António Gusmão liuhosi konferénsia imprensa iha ONGV, Bidau Toko Baru, Tersa (13/9).

Nia afirma, moras ne’e iha relasaun ho isin rua, preklamasia severál eh pasiénte sofre tensaun alta durante nia isin rua ne’ebé komplika ho edema pulmonál eh bee nakonu iha pulmaun tanba tensaun alta ne’e.

Nia haktuir, haree hosi istória, pasiénte ne’e mai ho iis boot, nia mai la’os atu partu tanba tempu atermu ona maibé seidauk tama faze traballu partu nian.

Hetan fila fali ró xinés sira ho tubaraun tonelada resin iha tasi timoroan sira nian

Hetan fali ró xinés sira ho lisensa hodi halo operasaun iha tasi timoroan sira bainhira sira hahú fali nia atividade kaer tubaraun, espésie protejidu iha Timor-Leste, durante operasaun ida ne'ebé halo hamutuk entre polísia timoroan ho organizasaun ambiental Sea Shepherd.

Gary Stokes, responsável hosi asaun Sea Sheperd nian, hatete ona ba Lusa katak kaer hetan ró sira ne'e bainhira kaer hela tubaraun iha operasaun ida ne'ebé halo iha loron-sábadu liubá iha largu hosi portu Com nian, iha kosta norte Timor-Leste nian.

Ró sira ne'e pertense hosi empreza xineza sira Hong Long Fisheries ho Pingtan Marine Entreprises no hahú hosi tinan 2016 nia rohan iha lisensa hodi halo operasaun iha tasi timoroan sira nian.

Operasaun envolve ona ró Ocean Warrior hosi Sea Sheperd ne'ebé ho ró kaer ikan ne'ebé lalais ajuda lori ona efetivu sira hosi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne'ebé maka halo ona operasaun iha ró sira nia laran, akompaña no rejista hosi drone sira no hosi kámara sira hosi organizasaun ambiental nian.

Timor-Leste com nova moeda de 200 centavos a circular no país a partir de hoje

Díli, 13 set (Lusa) - Timor-Leste tem a partir de hoje uma nova moeda de 200 centavos, com um valor equivalente a dois dólares americanos, que visa reduzir a dependência e o elevado custo associado à substituição de notas de menor denominação.

A moeda foi lançada hoje numa cerimónia na sede do Banco Central em Díli, presidida pelo primeiro-ministro, Rui Maria de Araújo, ocorrendo quatro anos depois do lançamento da moeda de 100 centavos, em 2013.

A moeda que hoje entra em circulação - coincidindo com o 6.º aniversário do Banco Central - junta-se às de 100, 50, 25, 10, 5 e 1 centavos que já circulavam no país, onde a moeda oficial é o dólar americano.

Navios chineses voltam a ser apanhados com toneladas de tubarões em águas timorenses

Díli, 12 set (Lusa) - Navios chineses com licença para operar em águas timorenses voltaram a ser apanhados a pescar tubarão, espécie protegida em Timor-Leste, durante uma operação conduzida em conjunto pela polícia timorense e pela organização ambiental Sea Shepherd.

Gary Stokes, responsável desta ação da Sea Sheperd, disse à Lusa que os navios foram apanhados a pescar principalmente tubarão numa operação conduzida no sábado passado ao largo do porto de Com, na costa norte de Timor-Leste.

Os navios visados são das empresas chinesas Hong Long Fisheries e Pingtan Marine Entreprises e têm desde final de 2016 uma licença para operar em águas timorenses.

A operação envolveu o navio Ocean Warrior da Sea Sheperd que com lanchas rápidas ajudou a transportar efetivos da Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) que efetuaram a rusga no interior das embarcações, acompanhada e registada por drones e por câmaras da organização ambiental.

"Com a presença e proteção da PNTL, os membros da tripulação do Sea Shepherd ajudaram a documentar a captura a bordo, confirmando suspeitas de que a frota visava tubarões e não outro tipo de pesca", disse Stokes, contactado pela Lusa a bordo do Ocean Warrior.

Deklarasaun Solidariedade husi Timor-Leste ba Komunidade Rohingya

Ami hato’o ami nia sentidu solidariedade ba Komunidade Rohingya ne’ebé oras ne’e hetan terus no oho iha Myanmar (Burma)

Dili, Repúblika Demokrátika Timor-Leste

Atu fó sai iha loron:    11 Setembru 2017 Ba informasaun liután bele kontaktu: Celestino Gusmão, atino@laohamutuk.org, +670 7743 2621

Liu husi komunikadu imprensa ida ne’e, ami, membru husi Movimentu Solidariedade Internasionál Timor-Leste nian hakarak deklara katak ami hamriik hamutuk ho maluk sira seluk iha fatin hotu atu protesta persegisaun ne’ebé halo hasoru komunidade Rohingya iha Myanmar.

Asaun violénsia sira ne’ebé akontese hasoru komunidade Rohingya dezde Outubru 2016 husi forsa militár Myanmar sira ne’e hanesan trajédia ida kontra umanidade. Asaun militár ne’e rezulta ona ema Rohingya barak mak hetan oho no barak mak obrigatóriamente halai sai husi sira nia hela fatin atu ba buka mahan iha Bangladesh. Iha semana rua ikus ne’e de’it ema liu rihun atus rua mak husik hela sira nia hela-fatin tanba persegisaun ne’ebé halo hasoru sira.

MNEK Atualiza Reuniaun Asembleia Jerál ONU Ba Prezidente Repúblika

DILI, (TATOLI) – Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Hernâni Coelho atualiza informasaun ba Prezidete Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo kona-ba Prezidente Repúblika nia partisipasaun ba reuniaun Asembleia Jerál Organizasaun Nasoen Unida (ONU) iha Nova Iorke, Estadu Unidu Amérika, 18 to’o 21 setembru.

“Ohin ha’u mai halo atualizasaun ba Prezidente Repúblika atividade iha Nova Iorke, ámbitu reuniaun Asembleia Jerál Nasoen Unida. Atividade maka Prezidente Repúblika partisipa iha enkontru ho Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasoen Unida (ONU) ninian no partisipasaun iha resepsaun sira ne’ebé maka Sekretáriu Jerál ONU no Prezidente Repúblika Estadu Unidu Amérika sei oferese”, hato’o Hernâni ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairu-Pité, ohin.

Hafoin ne’e, Hernâni informa, sesaun abertura plenária parte jerál Asembleia Jerál Nasoen Unida ninian ne’ebé maka Prezidente Repúblika sei iha tempu halo aprezentasaun reprezenta Estadu Timor ninian.

Aban, Partidu Koligasaun Aprezenta Kandidatu Primeiru Ministru Ba Prezidente Repúblika

DILI (TATOLI) - Partidu tolu ne´ebé halo koligasaun hanesan FRETILIN, Partidu Demokrátiku (PD) no Kmanek Haburas Unidade Timor Oan (KHUNTO), sei aprezenta kandidatu Primeiru Ministru Sétimu Governu Konstitusionál ba Prezidente Repúblika (PR), Dr. Francisco Guterres Lú Olo hodi hetan nomeiasaun iha aban (kuarta) tuku haat lorokraik.

Partidu tolu ne´e halo konsensu eskolla Sekretáriu Jerál FRETILIN, Dr. Marí Alkatiri ba Primeiru Ministru liuhusi reuniaun entre partidu tolu ne´ebé hala´o iha sede Comité Central da FRETILIN, Fatuhada, Dili,  ohin (tersa) tuku lima lorokraik.
  
Molok aprezenta Primeiru Ministru, partidu tolu ne´e sei asina uluk akordu koligasaun iha sede CCF, aban tuku 11:00 dader. Dokumentu akordu ne´e prontu ona no partidu tolu laiha objesaun ba konteudu akordu.

“Ezijénsia atu dudu ha´u ba Primeiru Ministru aumenta ba beibeik. Ha´u tenta duni buka dalan seluk maibé ohin liuhusi konsulta ho personalidade balun, ha´u aseita kandidatura ba Primeiru Ministru,” Marí Alkatiri informa ba jornalista sira iha sede CCF, hafoin enkontru finalizasaun akordu entre partidu tolu.

Marí dehan Sétimu Governu sei laiha vise Primeiru Minisitru, maibé probabilidade iha de´it Ministru Estadu no membru governu sei la liu ema na´in 30. Nia hatutan Governu Koligasaun ne´e sei involve personalidade balun ne´ebé la´ós mai hosi partidu tolu refere.

Tuir informasaun katak loron tomada pose ba membru governu sira sei defini hosi Prezidente Repúblika. 

Jornalista: Xisto Freitas

Foto: Imajen espesial

Statement of Solidarity for Rohingya Community from Timor-Leste


We stand in solidarity with the Rohingya community who are currently facing death and suffering in Myanmar (Burma)

Dili, Democratic Republic of Timor-Leste

For immediate release:   11 September 2017 | For more information, contact: Celestino Gusmão, atino@laohamutuk.org, +670 7743 2621

Through this press release, we, the members of Timor-Leste International Solidarity Movement, declare that we stand together with people everywhere to protest the persecution of the Rohingya community in Myanmar.

Since October 2016, the Myanmar government’s military forces have inflicted violence against the Rohingya people, causing a humanitarian tragedy. The military has killed many Rohingya civilians, and forced others to abandon their homes and seek shelter in Bangladesh. During the past two weeks alone, Myanmar’s actions have forced more than 250,000 people to flee to escape persecution.

We hereby call on the Government of Myanmar to immediately stop all acts of military persecution of the Rohingya people. To show its commitment to human rights, we also encourage the Government of Myanmar to sign the international treaties, particularly, the International Covenant on Civil and Political Rights; the International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights; to become a signatory to the International Criminal Court, and the other international human rights conventions on Torture, Refugees, Slavery, Racial Discrimination, Statelessness and Forced Disappearances.

Fishing fleet caught red-handed in a dawn raid by Sea Shepherd and East Timor National Police


September 12, 2017

East Timor (Timor Leste), Southeast Asia - A joint operation conducted at dawn on September 9th by the marine conservation group Sea Shepherd Global and the East Timor National Police (PNTL - Policia Nacional Timor-Leste) resulted in the capture of the Hong Long Fisheries / Pingtan Marine Enterprises fishing fleet at anchor off the coast of Com, East Timor.

At the request of the PNTL, Sea Shepherd's patrol vessel M/Y Ocean Warrior and its small fast boat delivered armed police to board the vessels, along with drones to document the operation. Once the vessels were secured by the PNTL, Sea Shepherd crew members assisted in documenting the catch onboard, confirming suspicions that the fleet were targeting sharks as opposed to broad scale fishing.

After hunting for the fleet of fifteen vessels for the past two weeks, the Ocean Warrior found them 150km south of East Timor, fishing with anchored gill nets set to target bottom dwelling species such as sharks. Sea Shepherd documented the vessels retrieving their nets and the catch appeared to be 95% sharks, as well as lots of broken coral.

Kapital Dili Presija Ordenamentu Teritoriu

DILI - Rejime ordenamentu teritoriu importante tebes ba autoridade Munispiu hodi uza hanesan baze legal hodi jere iha Munisipiu sira liliu sidade Dili. Tanba, Munispiu Dili sai hanesan kapital nasaun Timor Leste.

Dehan Deputadu Parlamentu Nasional Bankada PLP Demetrio do Amaral de Carvalho ba STL iha Uma fukun PN Segunda (11/9/2017).
Tuir Demetrio, katak leisira hanesan matadalan ba dezemvolvimentu, tanba koalia kona ba dezemvolvimentulaos Dili deit.Tanba, edifisiu publiku sira laos Prezidente Munisipiu Dili mak kaer, maibe governu sentral nia kompetensia.

Munisipiu Dili iha dezafiu boot atu komunika ho governu sentralkona ba ordenamentu Teritoriu atu refleta Dili nudar Kapital Nasaun Timor Leste,” dehan Deometrio.

SSVC Rejistu Inan Partus 66 Lima Evakua Ba HNGV

DILI - Tuir dadus neebe rejistu iha Sentru Saude Vera-Cruz (SSVC) durante Fulan Agostu nia laran atende  inan partus normal hamutuk 66.

Tuir Xefe SSCV, Dulce Pinto Tilman  katak, iha Fulan  Agostu nia laran inan sira neebe partus iha SSCV  hamutu 66, maibe iha  nain lima konsege  evakua ba Hospital Nasional Guido Valadare (HNGV), tanba  presiza atendementu intensivu husi doutor espesialista.

“Pasiente nain 5 nee ami  tenki halo transferensia ba HNGV tanba posisaun lanormal nee duni, presiza halo operasaun,”katak Dulce ba STL iha SS Vera-Cruz, Segunda (11/9/2017).   Nia sublina tan katak, dala barak komplikasaun mosu iha tempu atu partus maske kada fula inan isin rua sempre halo cek up.

Liu husi oportunidade cek up parteira sira sempre fo esplikasaun ba inan isin-rua kona-ba risku neebe karik mosu iha prosesu isin-rua, maibe ita lahatene problema iha kabun laran maske kada fula sempre  halo cek up iha sentru saude.