quarta-feira, 12 de julho de 2017

Poltraz Prende Motor Privadu 25 Husi Membru Polisia

DILI - Polisia Tranzitu Munisipiu Dili, prende motor Ofisial Polisia Suku (OPS) rua inklui motor privadu 25 husi membru polisia, tanba komete infrasaun.

Tuir Adjuntu Komandante PNTL Munisipiu Dili Superientendente Assistente Polisia, Euclides Belo katak, motor 25 neebe  Poltraz  prende nee rua husi OPS  restu motor privadu maibe membru polisia nia neebe mak  komete infrasaun.

Ita rekola motor sira neebe komete infrasaun mais ita hatene katak polisia mos envolve iha infrasaun, neebe ita prende mos sira (polisia) neebe komete infrasaun ita prende,” dehan Euclides ba Jornalista sira iha Caicoli, Tersa (11/7/2017).

Tuir Euclides, infrasun neebe membru PNTL balun envolve hanesan sira nia surat motor mate, xapa matrikula balun modifika.

Tanba liga ba tabela kodigu estrada nia, karakter husi xapa matrikula lahanesan ho dokumentu liuliu STNK, ida nee kontra artigu 112 numeru 3, 5 no 8 ho ida nee sira kona multa husi U$12.00 too U$ 60 Dolar Amerikanu.

Ajente PNTL Foun Rezerva 184 Hahu Tama Formasaun



DILI - Ajente Polisia foun hamutuk 184 neebe kategoria ajente rezervadu husi vagas 500  PNTL liu husi rekrutamentu tinan 2014 liu ba hahu, Segunda (10/7/2017) tama formasaun ba kintu kursu.

Komandu Jeral Polisia Nasional Timor- Leste (PNTL) Komisariu Julio da Costa Hornay dehan, ajente 184 neebe foin tama ba formasaun kintu kursu nee rezerva.

Husi rejultadu konkursu neebe ita loke uluk ho vagas 500, maibe sira neebe ultra pasa valor minimu 60 ba leten, nee sira liu duni bareira,”dehan Julio ba jornalista sira iha Akademiku Polisia Comoro, Segunda (10/7/2017).

Tuir Komissario nee, uluk koloka sira nuudar rezerva bainhira ema nain 500 kursu iha terseiru no kuartu tama mak balu moras no balu rezigna-aan nunee mos tanba asidente ruma entaun sira labele tuir kursu, bolu fali sira rezerva nee para priense numeru sira nee.

Maibe sira hamutuk 200 resin nee boot liu sira lamenta iha nee no protesta ida nee, entaun hatoo informasaun nee ba iha governu liu husi Ministeriu Interior (MI) atu governu tur hamutuk hodi desidi katak ema 200 resin neebe rekruta foun fila-fali nee barak liu ona.

Militante PLP Balu Afilia Ba Frenti Mudansa

DILI – Koordenador joventude Partidu Libertasaun Popular (PLP) husi Suku Comoro, Postu Administrativu Dom Alexo, Munisipiu Dili hamutuk ho joventude balu afilia ba partidu Frenti Mudansa, tanba haree ba programa Frenti Mudansa nian fo preoridade ba futuru joventude.

Tuir Coordenador Joventude Partidu PLP husi Suku Comoro, Postu Administrativu Dom Alexo Mario Soares Bareto hatete iha komferensia imprensa katak, afilia ba Frenti Mudansa tanba deit haree ba programa neebe iha bele lori joventide sira iha Timor laran ba moris diak, tanba nee sira nafatin husu ba partidu Frenti Mudansa atu kria programa vida moris kreativu no inovativu ba sira joventude, tomak iha Timor-Leste.

“Ami afilia nee tanba haree ba Frenti Mudansa programa hodi nunee explora ami nia influensia hodi sira afilia tanba nee ami deklara katak afilia nee iha konsensia rasik ba Frenti Mudansa, laiha ema ida mak obriga,” katak Mario iha komferensia imprensa Segunda Lokraik (10/07/2017) iha Comoro, Beto.

Nia hateten, objetivu mai husi partidu PLP mai iha partidu Frenti Mudansa nee laos dehan katak hetan obrigasaun husi ema ruma, maibe nia pessoal hamutuk ho joven balu neebe lainklui iha partidu tanba nee mak nia aproveita lori joven sira hodi hamutuk ho Frenti Mudansa, tanba haree ba programa neebe mak Frenti Mudansa preoridade tebes ba sira joventude nia futuru.

Iha fatin hanesan, Daniel Pereira hanesan Membru Komisaun Juridiku Partidu Frenti Mudansa hatete, Sira partidu Frenti Mudansa husi postu Administrativu  Dom Alexo nian, sente kontente tebes tanba simu sira militante balu husi Partdiu PLP mai atu hamutuk ho sira, ou afilia ba Frenti Mudansa. Guilhermina Franco/Jacinta Sequeira

Suara Timor Lorosae

Feto Iha Ideolojia Politika

DILI – Atu tama ba eleisaun parlamentar, fundasaun sira fo formasaun ba feto potensial. Nunee sira mos bele iha ideolojia politika neebe diak.

Tuir Formador Ba Formasaun Joana Maria Dulce katak, materia neebe aprezenta ba loron ohin, mak demokrasia. Nunee bele loke feto sira nia konhesementu, liu-liu iha idelojia politika nian.

Feto potensial sira, sente kontente atu bele hetan materia ida nee. Husi materia nee, atu bele hetan konhesementu deit, laos halo sira sai ona politikus. Maibe materia nee, atu fo hanoin ba sira, katak sira reprezenta povu, se karik tuir iha parlamentu. Nudar kandidata iha mos ideolojia politika neebe diak, hodi sai parseru do homen ba dezenvolvimentu. Oinsa sai parseru ba mane sira, ba dezenvolvimentu rai nian,” hateten Joana ba STL bainhira remata formasaun ba feto potensial iha Fundasaun Alola Tersa, (11/07/2017).

Nia dehan, topiku neebe sira fo konaba festa demokrasia, oinsa feto nia partisipasaun iha festa demokrasia, no prosesu eleitoral ba demokrasia. Maibe lahare ba prosesu neebe STAE, no CNE koalia, maibe hare liu ba oinsa feto forte iha politika, feto forte iha konhesementu eleitoral para atu bele, ba vota iha loron eleisaun.

Iha fatin hanesan Prezidente Feto partidu PD Municipiu Baucau Maria Tereza da Silva Gusmao hateten, topiku konaba demokrasia, no sira nia partidus mos naran, partidus demokratiku. Nunee demokrasia hanesan prinsipiu no ideolojia, neebe mundu tomak agora kaer, atu lori nasaun ba oin. Terezinha De Deus

Suara Timor Lororsae

Kampaña Hakmatek Tanba Figura Tolu

DILI, (TATOLI) – Majór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur hateten figura partidu polítiku hanesan Marí Alkatiri, Xanana Gusmão no Taur Matan Ruak maka garante dame no estabilidade iha kampaña eleisaun parlamentár.

“Situasaun iha nível nasionál la’o di’ak hela, ha’u hateten ba Prezidente Repúblika katak situasaun ne’e di’ak tanba figura tolu hanesan Marí, Xanana no Taur maka la’o iha Timor laran tomak”, dehan Lere ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu Pité, kuarta ne’e, hafoin informa situasaun seguransa iha kampaña eleisaun parlamentár ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo.

Nia afirma enkuantu figura rezisténsia sira sei moris, ema la haree ba programa kampaña maibé haree ba figura. Tanba, ema atu ukun nasaun ne’e tenke iha nasionálizmu ka patriorizmu maka’as. Signifika, tenke hadomi nia rai no povu.

“Sira na’in tolu ne’e ita labele dúvida sira nia nasionalizmu tanba durante tinan 24 iha okupasaun Indonézia nia okos, sira hatudu ona. Tanba ne’e maka povu laran metin ba sira”, informa eis komandante gerileiru.

Tuir Lere nia observasaun, durante kampaña Xanana nia prezensa iha fatin ida militante FRETILIN no militante partidu sira seluk ba simu, nune’e mós Marí no Taur tanba povu hadomi sira no sira símbolu unidade nasionál.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Foto: Majór Jenerál Lere (karuk), dadalia ho Prezidenti Repúblika Lú-Olo (liman loos) ko´alia kona-ba seguransa iha kampaña eleisaun parlamentár. Imajen Mídia Palásiu PR.

Governu Halo Revizaun Polítika Nasionál ba Planeamentu Familiár

DILI, (TATOLI) – Governu liuhosi Ministériu Saúde (MS) halo revizaun polítika nasionál ba planementu familiár iha Timor-Leste liuhosi konsultasaun públiku iha MS Kaikoli, ohin.

“Ministériu saúde realiza workshop atu halo konsultasaun públiku liu-liu konfisaun relijioza sira atu fó hanoin ba polítika planeamentu familiár ne’ebé implementa ona iha 2004”, informa Vise Ministra Saúde, Ana Isabel Soares ba jornalista sira.

Ministériu durante ne’e infrenta dezafiu balun kona-ba limitasaun finanseiru ba implementasaun programa planeamentu familiár, maibé ho revizaun ne’e hatudu katak ema barak hakarak uza metodu naturál nu’udar meiu prinsipál ba planeamentu familiár Timor-Leste nian.

Família eh fen ho laen mak deside iha uma laran maibé polítika ne’e bazeia ba konsultasaun públiku signifika katak rezultadu ne’e atu sai polítika planeamentu familiár.

Governu Aprova Marka Turizmu Timor-Leste

DILI, (TATOLI) – Governu aprova ona Marka Turizmu Timor-Leste nian ba dahuluk ne’ebé aprezenta husi Ministériu Turizmu Arte no Kultura (MTAK) no hetan apoiu másimu husi Asia Foundation no Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MEKAE).

Diretór Nasionál Promosaun no Relasaun Internasionál, MTAK, José Dias Quintas hatete, ba oin ministériu sei serbisu maka’as hodi promove Marka Turizmu Timor-Leste nian.

“Marka Turizmu ida ne’e oinsá atu promove Timor-Leste nu’udar destinu turístiku foun nomós oinsá atu atrai ema tanba iha slogan ne’e rasik esplika kona-ba Explore The Undiscovered hanesan fatin ida ne’ebé ema seidauk esplora entaun oinsá bele dada ema mai vízita iha Timor-Leste”, informa José iha Palásiu Governu hafoin aprezenta iha enkontru Konsellu Ministru, ohin.

José sublina MTAK marka istória ida tanba foin ba dahuluk Timor-Leste iha marka turizmu ne’ebé importante kuandu halo pomosaun iha rai-liur.

Sosializa programa polítiku ida iha aldeia Karantina

Hosi António Sampaio

Kadeira verde plástiku balun, bandeira ida hosi PSD timoroan nian kesi iha au ida, meza azul ki'ik ida ho napperon roza no mutin ida no populasaun na'in 12 hosi aldeia Karatina to'o hodi halo kampaña eleitoral.

Senáriu ne'e hili hosi Partidu Sosial Demokrata (PSD) hanesan elementar tebes hanesan aldeia, konjuntu ida hosi uma sira ho parede no telladu hosi zinku ne'ebé hatudu edifísiu sira ne'ebé maka sai hanesan baze hosi zona nia naran: Karantina tanba iha fatin ne'e, durante okupasaun indonéziu, maka situa armazén Quarentena.

Nune'e, iha netik armazén sira ne'e. Neineik, hafoin Timor-Leste nia independénsia, zona ne'e hetan okupasaun no ohin loron simu númeru hosi família sira ne'ebé seidauk konta loloos, barak liu mai hosi zona sira seluk Timor-Leste nian.

Norberto de Jesus, tinan 22, mai hosi Atsabe, besik Ermera, no ohin loron iha kios ida ne'ebé situa ho di'ak tebes iha prasa. Pedro dos Santos, ne'ebé iha liu tinan ida duké Norberto, estudante, explika katak família sira barak liu hosi Viqueque, sudeste, hosi Suai, hosi súl ka hosi Liquiçá, hosi oeste.

Xefe hosi Forsa defeza timoroan husu aumenta meiu tékniku ho humanu sira

Komandante hosi forsa sira Defeza timoroan nain apela ona iha loron-segunda ne'e ba líder polítiku sira atu estuda esforsu ida hosi meiu tékniku sira ho humanu sira hosi instituisaun, hodi buka fortalese kapasidade hodi hatán, inkluzive iha protesaun tasi nian.

Forsa sira defeza timoroan nian ko'alia hela ho "defisiénsia oioin", susar no problema sira, liuliu iha nível hosi rekursu ema sira nian" ne'ebé presiza aumentu hosi kapasitasaun, hatete hosi major-jeneral Lere Anan Timur.

Nia husu mós aumentu ba apoiu sira ba sé maka reforma hosi kareira militar, barak mai hosi rezisténsia hasoru okupasaun indonéziu nian no agora moris "iha situasaun dramátiku sira no mizerável sira" ne'ebé justifika liután asisténsia.

Major-jeneral Lere Anan Timur, xefe Estadu-Maior Jeneral hosi forsa sira defeza nian (F-FDTL), aproveita ona vizita dahuluk hosi Prezidente timoroan, Francisco Guterres Lu-Olo, (ne'ebé simu pose iha loron 20 Maiu), ba instituisaun hodi husik apelu oioin.

Vizita ne'e akompaña hosi responsável prinsipal sira F-FDTL nian no mós hosi primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo, no hosi ministru Defeza, Cirilo Cristóvão.

Austrália ho Portugal sei aumenta koperasaun kona-ba Timor-Leste

Autoridade australianu sira hakarak aumenta koperasaun ho Portugal kona-ba Timor-Leste, informa hosi sekretáriu Estadu hosi Komunidade Portugeza sira, José Luís Carneiro, iha loron-segunda ne'e.

Hafoin enkontru sira ho entidade federal no lokal australianu sira, hatudu ona "disponibilidade hodi kopera liután ho Portugal iha polítika sira ne'ebé diresionadu ba koperasaun no dezenvolvimentu relasionadu ho Timor-Leste", hatete hosi responsável ba Lusa.

"Iha vontade hodi hametin koperasaun triangular entre Portugal, Austrália ho Timor-Leste iha área sira investigasaun no dezenvolvimentu nian, ne'ebé artikuladu ho kapasitasaun institusional hosi ator oioin hosi administrasaun públika timoroan nian", nia afirma.

Antes hakotu vizita dahuluk ba nasaun - ne'ebé vizita mós Sydney, Melbourne ho Canberra -, Carneiro aponta mós disponibilidade ne'ebé hatudu hodi diversifika komérsiu entre Portugal ho Austrália, hametin "koperasaun iha ámbitu komérsiu no investimentu sira iha área enerjia renovável sira, iha teknolojia informasaun nian no komunikasaun, iha turizmu no iha área viñu nian".

Governu Canberra nian hatudu interese hodi kopera ho "autoridade konsular portugés sira no movimentu asosiativu", hodi dezenvolve programa sira inovasaun nian iha apoiu sosial ba ema katuas-ferik sira no ema kiak sira, no mós hodi dezenvolve programa inovador sira ensinu lian portugeza nian ba sira ne'ebé joven liu", nia hatutan.

Tuir sekretáriu Estadu, iha asosiasaun ho orijen portugeza hamutuk 50 resin iha Austrália.

SAPO TL ho Lusa