terça-feira, 5 de dezembro de 2017

Ró Peska Ilegál Iha Duni Tasi Timór Nian


DILI, (TATOLI) – Diretór Jerál Peska, Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Acácio Guteres, rekoñese ró ne’ebé hala’o atividade peska ilegál daudaun ne’e barak duni iha tasi Timor-Leste nian.

Diretór Jerál hatutan iha semana kotuk nia rasik haree ró ilegál iha parte Iliomar (Lautein) no Watukarabau (Vikeke), iha duni ró balun ne’ebé iha ne’ebá no tama ilegalmente maibé Diresaun Jerál labele halo buat ida no koordena de’it ho instituisaun relevante sira.

“Hanesan Polísia Marítima ka Komponente Navál maibé komponente Navál no Marítima laiha meiu para bele bá to’o iha parte súl ne’ebá. Ne’ebé husi parte peska nian labele halo buat ida no ita haree de’it, tanba ne’e mak to’o agora seidauk foti medida ka buat ruma”, Acácio hatete iha Komoro, ohin.

Ohin, Enkontru Avaliasaun Adezaun TL ba ASEAN

DILI, (TATOLI) — Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Aurélio Cristóvão Guterres, hateten ohin ekipa avaliasaun hosi Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) hala’o enkontru hodi avalia rezultadu estudu ba kondisaun Timor-Leste (TL) iha fulan kotuk.

Aurélio esplika ekipa refere mai halo avaliasaun ba setór sira hanesan ekonomia, polítika, seguransa no sosiukulturál. Pilár hirak ne’ebé temi sai rekezitu importante lori nasaun ida adere ba ASEAN.

“Rezultadu hosi avaliasaun ne’e sei rekomenda ba Sekretariadu ASEAN, desidi bainhira maka Timor-Leste bele tama”, hato’o diplomta ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato Bairru Pité, tersa ne’e, hafoin relata serbisu MNEK ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo.

“Maibé, foin lalais iha Simeira ASEAN iha Bangkok fulan kotuk, xefe estadu no xefe governu hosi nasaun ASEAN fó sinál pozitivu katak iha tinan oin posibilidade boot TL formalmente tama iha ASEAN”.

Aleinde ko’alia kona-ba adezaun TL ba ASEAN, Aurélio mós relata ba Xefe Estadu kona-ba serbisu atu hametin TL nia relasaun ho nasaun viziñu sira hanesan Indonézia, Austrália, Nova Zelándia no Korea.

Iha nível globál, ko’alia kona-ba serbisu ne’ebé ligasaun ho Komunidade Nasaun Ko’alia Lian Portugés (CPLP) atu kapasita rekursu umanu timoroan nomós partisipa regularmente enkontru sira ne’ebé iha ligasaun ba dezarmamentu nuklear iha Nasoen Unida.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Eleisaun Antesipada La Presiza Osan Boot

DILI: Governu halo ona klakulasaun katak atu sustenta eleisaun antesipada la presiza osan barak. Ne’e duni, orsamentu rezervadu ne’ebé iha sei natoon atu bele utiliza ba eventu ne’e.

Primeiru Ministru (PM), Mari Alkatiri hateten, osan ba eleisaun antesipada nian iha hela, ne’ebé la presiza to’o montante tokon $200.

“Hotu-hotu hatene katak osan sei iha, osan ba eleisaun antesipada la'ós ho dívida sira hanesan $200 miliõens ne’e”, dehan nia, hafoin soru-mutu ho Xefe Estadu, iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, horisehik.

Relasiona ho parte balun dehan orsamentu la to’o atu apoia eleisaun antesipada, nia dehan, tenke separa entre dívida ho eleisaun antesipada nian.

“Tanba saida sira kahur-ba kahur-mai? Agora sira tiru razada, sira nia kilat musan hotu ona, sira buka dalan mós la hetan”, tenik Alkatiri.

Alende ne’e, Alkatiri mós deklara katak atividade referendu ne'ebé nia halo la'ós atu ba vota, maibé tun ba baze lori programa ne’e hodi hetan apoiu direta husi povu.

“La'ós atu ba vota. Tun daudauk ema rihun-ba-rihun mak halo asina daudauk ona, deklarasaun apoiu programa”, dehan nia.

Nia hatutan ko'alia referendu ne’ebé oras ne’e daudaun nia hala’o la’ós hanesan deskreve iha Konstituisaun. Tanba servisu ne’e daudaun hala'o ne’e nu’udar Sekretáriu Jerál FRETILIN, la'ós Primeiru Ministru.

Tan ne’e, Alkatiri dehan, laiha ema ida bandu nia. Oras servisu nian liu ona, iha liberdade atu halo atividade partidáriu nian. 

Humberto dos Santos | Independente

GMN TV | Jornal Nacional


GMN

OMP Retira Mosaun Sensura, Governu Submete Programa Ba PN


DILI – Primeiru Ministru Mari Alkatiri hateten, Parlamentu Nasional liu husi Oposizaun Maioria Parlamentar (CNRT, PLP no Khunto) halo ona mosaun de sensura signifika programa nee submete fali ka lasubmete ba Parlamentu Nasional, Parlamentu Nasional tenke retira fila fali mosaun de sensura.

Hau mai vizita ADN programa Governu submete ka lasubmete Parlamentu Nasional liu husi OMP halo mosaun sensura signifika submete fali ka lasubmete nee Parlamentu Nasional retira fali mosaun sensura ami submete ba Parlamentu,” dehan PM Mari ba jornalista sira, hafoin halo vizita ba Edifisiu ADN, Dili, Tersa (05/12/2017).

Maske nunee Primeiru Ministru hateten, Governu sei haruka programa VII Governu Konstitusional ba PN, iha semana ida nee ou semana oin.

Iha parte ketak Deputadu husi Bankada PD Luis Mendes Ribeiro hatete, mosaun sensura neebe mak opozisaun aprezenta laiha tempu ida urjensia atu halo deskute. Nunee mos kona ba rekursu ba OR, neebe opozisaun hatoo ba Prezidente PN, seidauk halo ajenda ba diskusaun nee laos dada tempu.

Entretantu Xefi bankada PLP Fidelis Magalhaes hateten, Oposizaun Maioria Parlamentar hatama mosaun sensura, tanba Governu seidauk lori fali programa ba Parlamentu Nasional. 

Carme Ximenes/ Maria Lay | Suara Timor Lorosae

Vizita ADN, Alkatiri: Politika VII Laos Atu Despede Ema Ida

DILI – Bainhira halo Vizita iha Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN), Primeiru Ministru Mari Alkatiri hateten, Politika VII Governu Konstitusional laos atu despede ema ida, maibe atu rasionaliza ema ida iha servisu ida.

“Politika Governu ida nee nian laos atu despede ema ida, atu rasionaliza ema ida iha servisu ida, dala barak hateten ema lato lato mais tanba seidauk rasionaliza didiak nee maka akontese iha Ministeiru bar barak maske ema barak servisu nee oituan deit laos ema lato, maibe organizasaun jestaun de rekursu humanus,” dehan PM Mari, liu husi diskursu, bainhira halo vizita ba ADN, Tersa (05/12/2017).

Xefi Governu hateten, Laiha intensaun atu despede ema ida, maibe aban bainrua iha disiplinar maka iha problema nee tenke tuir dalan lei nian nee atu garante. Maibe hotu hatene Orsamentu Ratefikativu ba PN laliu, primeiru Governu deve kedan ona, Governu laselu divida, emprejariu bar barak nia tusan balu mai husi 2013-2014.

Primeiru Ministru nee haktuir tan katak, Ema hotu hatene funsaun ADN nia servisu iha area infraestruturas atu hare kualidade no garante kualidade, I sasan ho kaulidade buat sira nee hotu.

Iha fatin hanesan Direitor ADN Samuel Marsal hateten nia rasik labele garante sein pusentu kualidade, tanba iha problema ho rekursu, ekipamentu, maibe komesa kontrola kualidade hodi hadia barak. 

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

CNJTL Husu Lider Nasionál Hamutuk

DILI, (TATOLI) - Presidente Konselhu Nasionál Juventude Timor-Leste (CNJTL-sigla Portugés) Maria Dadi Magno husu atu lideransa Nasionál hamutuk hodi kaer metin valores luta ba ukun rasik aan hodi tane aas interese nasionál.

ʺHusu ba Lider Kay rala Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Jose Ramos Horta, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur hodi kaer metin prinsípiu no valores ukun rasik aan, hodi tane aas interese nasionál no estabilidade nasionál, ʺ Maria Dadi Magno husu liuhusi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, Durante diálogu ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pité, Tersa, (4/12).

CNJTL mós lori Organizasaun Masa hanesan OJETIL, Juventude Partidu Polítiku no seluk tan husu mós ba  Xefe Estadu atu foti desizaun tuir mandatu konstitusionál hodi hapara tensaun polítika ne’ebé akontese.

Alemaña Iha Prontidaun Tulun TL

DILI, (TATOLI) - Governu Alemaña liuhusi nia embaixadór iha Timor-Leste,  Michael Von Ungern Sternberg afirma katak sei kontinua reforsa kooperasaun bilateral hodi dezenvolve ekonomia ida forte iha Timor-Leste (TL).

ʺAmi sei kontinua dezenvolve kooperasaun iha área ekonómika  liuliu kriasaun empregu nó mós dezenvolve   área rurais sira,”  Michael Von Ungern Sternberg informa hafoin informa planu kooperasaun ne’e ba Presidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pité Dili, Tersa, (4/12).

Apoia ne’ebé Alemaña sei tulun ba TL mak fó kapasitasaun rekursu umanu ba juventude sira liuhusi  sentru Vokasionál.

 “Governu Alemaña kontinua iha prontidaun ne’ebé bo’ot atu oinsá dezenvolve TL iha setór Oin-oin,” nia afirmasaun ba Prezidente Repúblika iha diskusaun.

Entretantu durante tinan lima nia laran ona governu Alemaña gasta ona osan hamutuk millions 35 dolar amerikanu hodi fó tulun ba Setór ekonómika, setór Marítima, akizisaun ró Berlin Nakroma.

“Governu Alemaña oras ne’e halo ona produsaun ba ró Berlin Nakroma ida tan hodi oferese ba TL,” Michael Von haktuir no dehan ba futuru sei kontinua support atividade husi Primeiru Ministru, Prezidente Repúblika no Ministru negósiu estranjeiru no Kooperasaun.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editór: Manuel Pinto

Kazu Tiago Guerra ho Chan Fong Fong, Manuel Tilman konsidera laos kulpa Embaixada Portugal

Jurista Manuel Tilman konsidera kasal Portuguêsa nain rua, Tiago Guerra ho nia kaben Chan Fong Fong halai sai husi Timor uza pasaporte ne’e, laos kulpa husi embaxada Portugal.

Tuir Manuel, embaxada Portugal halo tuir deit regras, kuandu ema ida nia pasaporte mate bele renova foun fali, nune’e sira la sala.

“Ita nia Ministeriu Publiku ou tribunal mak la hare ba prende fali ema nia pasaporte ne’ebe liu oan prazu, entaun pasaporte ne’e foti ka la foti mos sira la preokupa,’’ dehan Manuel Tilman ba joranlista sira iha nia residensia Garden Beach Praia dos Qoqueiros, Segunda (4/12).

Advogadu privadu ne’e haktuir, sira iha ona intensaun atu halai sai, kuandu sira lakohi halai mak renova tiha pasaporte iha embaxada  Portugal sira bele lori fali ba tribunal, maibe sira la halo ne’e hafoin hetan pasaporte foun ne’e sira halai lakon kedas.

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV

Parpol Ladun Kolobora Diak Inisiativa PR

DILI - Prezidente Republika nia inisiativa diak atu buka solusaun ba Polimika politika rai laran, maibe lider partidu politiku sira ladun kolobora ho diak. Tanba nee iha esperansa nafatin atu iha solusaun.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Vise Retor-III Institute Of Business (IOB) Antonio Cunha ba STL iha nia knar fatin Pantai Kelapa Dili Segunda, (04/12/2017). Nia dehan, mezmu Prezidente Republika bolu ona lider Partidu PLP, Fretilin no lider CNRT maka lapartesipa iha inkontru ho prezidente foin lais nee.

“Hau hanoin ida nee haree ba fali ba boavontade husi lider politika sira. Lider husi partidu parpol ladun iha boavontade diak atu hamutuk ho prezidente republika atu rezolve politika neebe mosu iha nasaun nee,”nia kualia.

Maibe iha nafatin esperansa katak esforsu hotu neebe PR halo ona durante nee sei iha solusaun neebe diaka tu solusiona problema polimika neebe akontese iha Timor Leste oras nee dadaun. husu nafatin boavontade husi lider partidu opojisaun nian atu kontribui nafatin pas no estabilidade rai laran.

Observador Politika husi Universidade Timor Lorosae (UNTL) Camilo Ximenes katak iha situasaun ida hanesan laos tenpu ona atu halo dialogu atu beele ultrapasa situasaun rai laran oras nee dadaun. Tuir konstituisaun katak prezidente republika deside deit ona tuir dalan konstituisaiun haruka. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

Akademiku Konsidera Esforsu BOP Laos Golpe

DILI - Akademiku sira konsidera katak esforsu neebe mai husi Bloku Opozisaun Parlamentar (BOP) laos golpe atu hamonu VII Governu konstituisaun. Maibe BOP konsidera hanesan governu minoria neebe laiha estabilidade governativa.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Observador Politika husi Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) Camilo Ximenes ba STL iha nia knar fatin Kaikoli Dili Segunda, (04/12/2017). Nia hatuir tan katak situasaun politika neebe oras nee lao dadaun iha rai laran sai konplikadu tebes tanba dun malu entre partidu koligasaun no BOP.

Tuir hau nia haree katak laiha governu ida neebe beele dehan ba BOP atu halo golpe hasoru governu. Tanba golpe nee mosu iha nasaun seluk. Golpe katak ema militar maka beele halo atu hadau poder. Maibe BOP haree governu ukun ho minoria tanba nee maka BOP iha intensaun atu hadau governu ida nee, tanba nia programa laliu dala ida ona iha PN,”nia kualia.

Maibe parte akademiku sira nia haree katak governu ida nee ukun ho minoria ida nee sai hanesan frakeja ida ba VII Governu konstituisional. Tanba nee maka BOP aproveita situasaun minoria nee maka atu hadau governu tanba sira fiar katak estabilidade governativa ida sei mosu tuir mai.

Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo dehan liafuan kudeta politika nee mai husi liafuan Franseza neebe dehan Copteta. Signifika katak aforsadu hasoru governu ou poder lejotimasaun neebe iha nasaun ida nian hanesan TL. Golpe nee mosu iha nasaun seluk hanesan nasaun Afrika, Jimbaboe, Indonezia no seluk tan. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

Parlamentu timoroan kuaze blokeadu ho tensaun polítika aumenta iha nasaun

Parlamentu Nasional timoroan kuaze blokeadu ho opozisaun husu demisaun hosi prezidente tanba la ajenda debate hosi proposta ida sensura hasoru Governu ne'ebé akuza opozisaun hodi blokeia komisaun espesializadu sira.

Prova forsa entre bankada rua ne'ebé apoia ezekutivu - Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) ho Partidu Demokrátiku (PD) -, no iha fatin seluk ho opozisaun maioritáriu - Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Partidu Libertasaun Popular (PLP) ho Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO), karik laiha solusaun.

Aumenta ba tensaun haree loloos ho aprezentasaun hosi proposta ida demisaun prezidente Parlamentu Nasional nian no ho la hala'o sesaun plenáriu baibain iha loron-segunda nian.

Pozisaun sira hosi parte rua hahú maka'as, ho bankada sira Governu nian akuza opozisaun ba golpe no "asalta poder" no opozisaun akuza prezidente ho bankada sira ezekutivu nian halo blokeia parlamentu, hatete hosi fonte partidáriu sira ba Lusa.

Fretilin akuza opozisaun timoroan kria instabilidade ho ambisaun poder nian

Iha loron-segunda ne'e, Fretilin, ne'ebé lidera koligasaun Governu nian iha Timor-Leste, akuza ona opozisaun kria instabilidade iha nasaun, afeta diretamente ekonomia, hodi atua ho "taka matan" ba "ambisaun poder nian" no lahó sentidu Estadu nian.

"Opozisaun kontribui hela ba instabilidade nasaun nian. Ekonomia nasaun nian depende kuaze úniku ba Orsamentu Estadu nian no ne'e halo influénsia ba situasaun ekonómiku no ba populasaun sira nia kondisaun moris", hatete hosi Francisco Branco, xefe hosi bankada Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin), ba ajénsia Lusa.

"Opozisaun taka mota hodi foti desizaun sira ne'ebé hatudu golpe ida hasoru Governu no asaltu ida ba poder. Laiha naran seluk tanba la'ós rasional. Hanesan foti desizaun ida lahó sentidu ruma, ho ambisaun poder nian", nia afirma.

Francisco Branco rejeita ona uzu hosi liafuan "golpe" hanesan exesivu no afirma katak ne'e hatudu ona "hosi prátika" iha semana hirak ikus ne'e.