segunda-feira, 1 de agosto de 2016

KLEJOTAMO kondena Membru PNTL Unidade Polísia Trânzitu


Komunikadu Imprensa

Atitude basa ka baku Jornalista Timor-Oan ne’e Krime

Tuir KLEJOTAMO - Klibur Estudante no Joventude Tapo/Memo-Oan, Munisípiu Bobonaro nia peskiza no monitorizasaun durante ne’e hare’e katak kazu membru Polícia Nacional Timor-Leste halo husi Unidade Polícia Trânzitu basa ka baku Jornalista Timor-Oan husi Business Timor ne’e krime iha ne’ebé kazu ne’e akontese iha loron segunda 25 Julho 2016, Colmera Dili. La’os foin akontese iha tinan ida ne’e deit maibé tinan hirak liuba kotuk mos elementu Polisia Nacional Timor-Leste halo bebeik ona agresaun fiziku hasoru jornalista sira. Iha ne’ebe loron 16 fulan Julho tinan 2013 Oknum Polisia Baku Cameraman Max Sthal nian iha momentu ne’e membru Polisia Nasional Timor-Leste ne’ebé hala’o seguransa ba prosesu evakuasaun komunidade sira iha eis Otel Resende halo torturasaun ba (CAMS-TL) Cameraman Centro Arkivu Max Sthal Timor-Lestenian.

Iha parte seluk, tinan 2015 membru PNTL husi UPF-Unidade Pratrullamentu Fronteira hasoru jornalista iha Fronteira terrestre bandu labele halo kobertura. Iha ne’ebé situasaun ne’e akontese iha Fronteira Terrestre Batugade, iha Munisípiu Bobonaro wainhira jornalista sira halo kobertura sasan ilegal ne’ebé akontese iha Fronteira rai maran Republika Demokrátika Timor-Leste ho Repúblik Indonesia nian. Membru PNTL husi Unidade Patrullamentu Fronteira nia hahalok ida ne’e la’os akontese deit iha kapital Dili mas akontese mos iha fatin seluk. Atitude ida ne’e oknum PNTL husi UPF halo impedimentu ona ba servisu média nasional sira nian. Ita hotu hatene katak misaun UPF nia ne’e maka haloPatrullamentu no vijilánsia ba fronteira tomak, liu husi koordenasaun no koorperasaun ho F-FDTL, koorpera ho Serbisu Migrasaun hodi kontrola ema no bens ne’ebé tama no sai liu husi fronteira terrestre, koorpera ho autoridade administrativa seluk ne’ebé relevante hodi kumpri ho lei fiskal, alfándega no sanitáriu nian.

Hahalok ida ne’e KLEJOTAMO kestiona maka’as Oknum PNTL ninia profesionalismu ne’e iha ne’e los. No KLEJOTAMO nia hare’e katak atitude ida ne’e krime duni, membru PNTL mos tenke hare’e no le’e didiak Lei KRDTL artigu 147 Alinea 1). Polísia defende legalidade demokrátika no garante sidadaun sira nia seguransa interna, no labele iha partidu polítiku. 2). Prevensaun ba krime tenke halo ho respeitu ba direitus umanus. 3). Lei maka sei harii rejime ba polísia no mós forsa seguransa seluk. Le’e didiak antes halo atuasaun ruma ba jornalista sira no ba ninia povu babain sira. No Oknum PNTL refere kontra Lei No.5/2014 kona-ba Lei Komunikasaun Sosiál nian iha artigu 2 ponto(a).“Atividade jornalístika”, hanesan atividade atu buka hatene, halibur, hili, tratamentu no fó informasaun, liuhusi hakerek, lian ka imajen, ba ema hotu-hotu, liuhusi órgaun komunikasaun sosiál sira.

Ho ida ne’e KLEJOTAMO rekomenda mak tuir mai ne’e:

1.  Rekomenda ba Ministru Interior hamutuk ho Komisariu Jerál PNTL Komisáriu Julio da Costa Hornay atu fó hatene nafatin ba ita ninia membru PNTL sira hotu atu atua tuir kodigu professional instituisaun ida-idak ninia.

2.  Rekomenda ba Inspektu Xefi Polisia Servisu Investigasaun Kriminal Nacional atu halo investigasaun lalais ba oknum PNTL Trânzitu ne’ebé mak halo aktu krime baku jornalista ne’e.

3. Rekomenda ba ba Komandante PNTL Munisipiu Bobonaro Superientendente Xefe Armando Monteiro atu investiga membru balu Unidade  Patrullamentu Fronteira iha postu Batugede ne’ebé mak sempre impede bebeik jornalista sira nia servisu halo kobertura sasan ilegal ne’ebé akontese iha Fronteira Terrestre sira.

4.  Rekomenda mos vitima husi Jornalista Business Timor nian, evidensia forti lori kazu ne’e ba iha Ministériu Públiku hodi halo julgamentu iha Tribunál.

Atu hetan informasaun kle’an liu kona-ba asuntu ne’e bele kontaktu:

Moisés Vicente, Abrão Gomes, Klaudino Kolo, Roque Afonso no Isabel Gomes

Porta Voz - KLEJOTAMO. Telefone: +670 77291406 no +670 77369706

PR TAUR: SEIDAUK TEMPU LORI TIMOR-OAN IHA RI MAI TL


Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak dehan, seidauk tempu atu Estadu lori fila Timor-oan pro-autonomista sira ne’ebé oras ne’e dada’uk sei iha Republika Indonesia (RI) mai Timor-Leste (TL), tanba povu iha TL mós moris seida’uk di’ak.

“Sira hakarak mai, bele mai de’it, maibé ba ha’u prioridade atu lori sira mai ne’e seida’uk, uluk ha’u hateten bebeik ba sira, ha’u mak lori sira mai ne’e labele, tanba ha’u lakohi sira mai atu husu fali uma mai ha’u, kuandu povu iha ne’e mós, sira nia uma ladi’ak,” dehan Taur Matan Ruak ba jornaslita sira iha Suku Faturasa, Postu Administrativu Reméxio foin lalais ne’e, relasiona ho proposta Timor-oan sira iha Indonesia ne’ebé foin lalais mai hato’o ba Estadu TL hodi husu rekonsiliasaun, atu sira bele fila hikas mai TL.

Xefi Estadu ne’e esplika, kuandu sira mai mak Estadu fó buat ruma ba sira, entaun bele hamosu fali problema foun ba sira ho povu ne’ebé agora iha TL.

“Ha’u hori bainhira hateten ba Sr. Mateus katak, sé mak hakarak mai odamatan nakloke, maibé Prezidenti Repúblika la ba bolu, tanba sé ha’u ba bolu, sira presiza kalen no sementi, ha’u tenki fó, sé ha’u fó sira seluk iha ne’e dehan, uluk sira sunu tiha ami nia uma, agora fó fali ba sira, ami iha ne’e uma ladi’ak,” relata Xefi Estadu ne’e.

Tanba ne’e, Taur Matan Ruak hateten ba reprezentante Timor-oan sira ne’ebé mak sei iha Indonesia (Mateus, red)  katak, sira bele mai, maibé Estadu seida’uk bele fó buat ida ba sira.

“Imi mai ba taa tali tahan halo rasik imi nia uma bele, tanba Timor ne’e imi nia rai, la’os ha’u nian de’it,” tenik Taur Matan Ruak.cos

Jornal Nacional

DISPUTA FRONTEIRA MARÍTIMA, TL-AUSTRALIA HAHÚ KONSILIASAUN OBRIGATORIA


Liu husi primeiru enkontru prosedural Komisaun Tribunal Arbitrajen iha Peace Palace, Den Hague, Olanda, Kinta (28/7/2016), deside ona konsiliasaun obrigatoria entre Republika Demokratika Timor Leste (RDTL) ho Australia hodi rezolve  disputa fronteira maritima.

Desizaun ne’e Komisaun Tribunal Arbitrajen foti bazeia ba aneksu V konvensaun UNCLOS ne’ebe  ratifika tiha ona. Ekontru ba foti desizaun ne’e halao iha Peace Palace ne’ebe sai hanesan Kuartel Jeral Tribunal Permanenti Arbitrajen nian iha Den Hague, Olanda.

Liu husi komunikadu imprensa ne’ebe JNDiário simu husi Governu informa katak, delegasaun ne’ebe reprezenta  Timor Leste iha inkontru ne’e, kompostu husi Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Hermenegildo Pereira nudar ajenti Estadu RDTL, Elisabeth Exposto,  nudar deputy ajenti,   Professor Vaughan Lowe QC, Sir Michael Wood KCMG ho Mr. Eran Sthoeger nudar konseleirus, Ms. Janet Legrand, Mr. Stephen Webb, Ms. Gitanjali Bajaj, nudar reprezentante Legal.

Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku (MPIE) nudar negosiador fronteira maritima TL-Australia,  Kay Rala Xanana Gusmão, Ambassador TL ba Olanda,  Joaquim da Fonseca, Ambassadora TL ba ONU, Milena Pires, Asesor  Simon Fenby, ho asesora Sadhie Abayasekara, mos hola parte iha inkontru ne’e  nudar delegasaun Timor Leste nian.

Delegasaun Australia nian reprezenta husi Ministru John Reid, nudar ajenti ho Ms. Katrina Cooper nuda deputy ajenti no Solicitor-General Justin Gleeson SC, Sir Daniel Bethlehem KCMG QC,  Mr. Bill Campbell QC nudar konseleiru.

 Australia nia reprezentante seluk maka hanesan Ambassador Brett Mason, Amelia Telec,  Justin Whyatt,  Indra McCormick, ho mos  Will Underwood.

Komunikadu imprensa ne’e mos esklarese katak, konsiliasaun obrigatoriu ne’e Timor Leste maka inisia iha loron 11 Abril 2016,  ne’ebe hato’o notifikasaun hodi husu estabelesimentu konsiliasaun tuir sesaun 2 aneksu V UNCLOS nian, ne’ebe haruka ba Australia tuir artigu 298 ho aneksu V  konvensaun UNCLOS.

Iha loron 2 Maiu 2016, Australia submete nia resposta kona-ba notifikasaun ba konsiliasaun. Membru nain 5 komisaun konsiliasaun ne’e harii iha loron 25 Junhu 2016, atu dehan deit katak, iha 25 Junhu, foin lalais ne’e, maka harii komisaun konsiliasaun ho membru nain 5 ne’ebe xefia husi Ambassador Peter Taksøe-Jensen, husi Denamarka. Membru sira seluk maka hanesan Rosalie Balkin, husi Australia, Judge Abdul G. Koroma (Sierra Leone), Professor Donald McRae (Canada ho Nova Zelandia), ho Judge Rüdiger Wolfrum husi Alemanha (Germany).

Ho konkordansia entre parte sira ne’e, Tribunal Permanenti Arbitrajen sei rejista hotu prosedimentus kona-ba konsiliasaun obrigatoriu ne’e.

Komunikadu imprensa ne’e mos esklarese katak, iha oin mai sei halo haering hahuu iha loron 29-31 Agusto 2016, ida ne’ebe  membru sira sei hato’o sira nia aprezentasaun kona-ba background (latar belakang)konsiliasaun no hato’o mos perguntas sobre kompetensias ne’ebe maka komisaun iha atu halao serbisu.

Tribunal Permanenti Arbitrajen ne’e hanesan organizasaun inter-governamental ida ne’ebe harii iha tinan 1899 iha Hague Convention on the Pacific Settlement of International Disputes.

Tribunal Arbitrajen ne’e iha membru permanenti husi nasaun 121 ne’ebe nia Kuatel Jeral  lokaliza iha Peace Palace, Den Hague, Olanda.Tribunal Arbitrajen Permanenti atu fasilita arbitrajen nian, konsiliasaun, investigasaun (fact-finding), no desputa seluk  ne’ebe involve Estadu, entidades Estadu, organizasaun inter govermantal no parte privadu sira.

Tribunal Arbitrajen mos iha nia Unidade ida naran International Bureau,  ne’ebe dau-daun mos administra hela kazu desputa  entre nasoens hamutuk 8, kazu 75 entre investor sira kontra Estadu ho mos kazu 34 kontratu ne’ebe mai husi Estadu ho setor publiku seluk.

Mudansa estrutura ONU la influensia

Nune’e mos, mudansa estrutura iha Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) hodi troka Sekretariu Jeral (Sekjer) ONU Banki Moon, sei la influensia ba kazu Fronteira Maritima (FM) entre Timor Leste (TL) ho Australia nian.

Ministru Negsosius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK) Interinu Roberto Soares afirma, mudansa estrutura ba Sekretariu Jeral ONU nian la influensia ba kazu Fronteira Maritima entre Timor Leste ho Australia nian, tanba prosesu ne’e hala’o ona no oras ne’e dadauk Sekjer ONU Banki Moon maka superviziona hela.

“Aktividades ne’e hala’o tiha kedas ona iha fulan Abril i sei la’o to’o fulan Jullu tinan oin mai, signifika SEKJER nasoens unidas ne’ebé sei mai foun nia sei kontinua nafatin ba servisus komisarius independente ne’ebé harii ona hodi haree ba kestaun ida ne’e,”dehan Roberto Soares ba Jornalista sira iha MNEK Praia dos Coqueiros, Dili, Sesta (29/07).

Nia dehan, ida ne’e hanesan serbisu ne’ebé maka la’o ona, maibe se deit maka atu troka SEKJER ONU nian? Sira sei fó apoiu hodi bele hetan susesu ne’ebé diak liu husi serbisu komisarius nain lima ne’e.

Relasiona hó medansa estrutural ne’e, Governu ne’e husu atu labele preokupa no antisipa hó nia rezultadu atu sai oinsa? Tanba oras ne’e dadauk sira sei iha hela prosesu konaba kestaun refere, maibe sira rasik mós la asesu ba buat ne’ebé maka sira halo.

“Sira iha sira nia mandatu proprio termu referensia proprio no konserteza karik sira husu ba Governu hanesan Timor Leste para bele kontribui informasaun ruma hodi kompleta ba sira serbisu ne’e. Ne’e ita iha ita nia prosedimentus proprios no mós ita nia instituisaun ne’ebé iha ona hanesan ita nia maun bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé lidera iha negosiasaun ida ne’e,” esplika Roberto Soares. */sel/avi

Jornal Nacional

DOM BASILIO PREOKUPA HO PARPOL BARAK


Bispo Diocese Baucau, Mgr. Basilio do Nascimento, preokupa ho partidu politiku (parpol) ne’ebe ohin loron ejiste barak tebes iha Timor Leste.

Dau-daun ne’e partidu ne’ebe rejistu iha Tribunal Rekursu (TR) hodi hetan legalizasaun atu kompete ba eleisaun jeral 2017 hamutuk 32 no iha posibel to’o festa demokrasia bele aumenta tan.

Bispo Basilio la hatene partidu barak ne’e  atu halo saida, tanba rai boot hanesan Amarika ho nia abitantes barak mas iha deit partidu 2.

“Hau la hatene se iha lei bele limita partidu sira, maibe ba ita rai ki’ik oan ne’e, kuandu Amerika partidu rua, ita nian 32 kedas lahatene atu halo saida,” hateten Amu Basilio  hodi responde jornalista sira iha  Baucau, foin lalais ne’e.

Dom Basilio hatutan, vantagen husi partidu barak ne’e maka ema hotu bele exprime sira nia opinaun, maibe partidu hotu-hotu iha solusaun ba Governasaun Timor nian ka lae. Ne’ebe maka sai duvidas boot.

“Partidu hotu hotu iha solusaun ba Governasaun Timor nian, hau duvida maibe situasaun maka ne’e Konstituisaun dehan ema hotu-hotu iha liberdade atu forma sira nia partidu, ida ne’e ita la diskute, agora partidu hotu-hotu lori solusaun ba ita nia problema, hau duvida, oinsa maka ita bele limita partidu sira atu bele menus oituan  atu ita halo vida politika ne’e seriu oituan laos ita halo vida politika sai hanesan pameran ou kios,” dehan Bispo Basilio.

Iha fatin hanesan Presidente Parlamentu Nasional (PN) Aderito Hugo hatete ida ne’e’ hanesan observasaun nebe realistiku Amu Basilio halo hela.

“Realidade iha ita nia Konstituisaun adapta hela sistema multipartidarismu, konsekuensia husi ida ne’e mak iha elisaun iha asembleia konstituante, elisaun 2007, elisaun 2012 partisipa husi partidu politiku lubuk ida maske rezultadu ne’e la’os hotu-hotu hetan kadeira iha PN,” hateten Aderito Hugo.

Rekezitus atu hetan kadeira iha PN ba tinan-tinan  elisaun nian siempre todan ba bebeik, purexemplu 2007 nian tenke hetan votus 6.000 to’o 7.000, partidu bele pasa ninia bareira, mais iha 2012 komesa sae ba 11.000 to’o 12.000 maka partidu bele hetan ou hakat liu bareira 3 %, agora ba 2017 nian ho lei nebe alteradu, rekezitus ne’e as ba bebeik provolta bareira 3% ne’e tenke ho votus 20.000.

“Ita hein katak partidu bele barak mais inprinsipiu maka kontribui ba prosesu demokrasia ida nebe saudavel para depois kontribui ba dezemvolvimentu nasional no lori povu ba moris diak,” alerta Prezidenti PN, Aderito Hugo da Costa. nes

Jornal Nacional

MCIA LANSA CENTRO INCOBADORA IHA NATARBORA


Ministru Comersiu Industria e Ambiente (MCIA), Constancio Pinto, Sesta (20/7/2016), lansa centro incobadora iha Suku Abot Oan, Postu Administrativu Natarbora, Municipiu Manatuto, hodi halo trasnformasaun aifuan sira ba keripik inklui balun ba jus.

Ministru Constancio hatete, centru  ne’e sei hare liu mak ba keripik, aifarina, kulu, hudi, talas no sira seluk  ne’ebe mak sei produs ba fali keripik i uja duni produtu lokal no sentru ne’e rasik kompletu ona ho fasilidade atu halo keripik inklui produs aifuan ba jus.

‘’Ema sira ne’ebe mak iha centru no halo produasaun ne’e hetan ona treinamentu husi Ngo Abasia mai husi Surabaya Indonesia, nune’e sira bele halo produsaun ho kualidade i ami husi MCIA sei akompanha nafatin,’’ dehan Constancio ba jornalista sira hafoin lansa centru incobadora  iha centru Incobadora Abot Oan, Natarbora.

Constancio esplika, iha centru ne’e rasik laos akumula deit grupu iha Natarbora, maibe akumula mos grupu balun husi Betano  municipiu Manufahi no mos husi Lakluta municipiu Viqueque hodi servisu hamutuk halo produasaun ba ai han lokal ne’ebe mak sira iha i nia mos haktuir katak, MCIA tau osan ba centru ne’e hamutuk U$ 175 mil, maibe husi osan ne’e U$ 35 mil fo ba Asosiasaun Natarbora Oan ne’ebe responsabiliza ba centruu, depois balun selu Ngo Abasia ne’ebe o treinamentu ba grupu sira iha centru ne’e no restu seluk hodi sosa ekipamentus ne’ebe mak oras ne’e dadaun iha centru incobadora hodi halo produsaun ba aihan lokal.

‘’Ita halo ona iha Natarbora, MCIA mos iha ona planu sei estabele iha municipiu sira seluk, depende ba orsamentu, maibe planu iha ona no orsamentu oituan iha atu estabele iha municipiu tolu,’’ hateten Constancio.

Ministru Constancio mos informa katak, oras ne’e dadaun sira mos kopera ho nasaun China hodi konstrui armajen bot rua ida iha Natarbora, ida seluk iha Manatuto vila hodi konserva aifuan no aihan lokal sira seluk ne’ebe populasaun sira iha, nune’e labele estraga, tan nia espera koperasaun nasaun rua halo ona tinan oin konstruksaun bele lao ona.

Iha fatin hanesan presidenti Asosiasaun Natarbora Oan, Joao da Cunha hatete,  durante ne’e sira nia produtu lokal sira ne’e estraga deit soe ba fo han fahi deit, tanba la ia fatin ba sira atu esplora sira nia produtu, tan ne’e nia rasik halo proposta ba MAP, maibe tanba ne’e responsabiliza MCIA nian, entaun MCIA mak apoiu orsamentu mai Asosiasaun Natarbora oan hodi hare centru ne’e, maibe laos Natarbora oan deit.

‘’Ita  Governu kobre hotu ita nia maluk balun husi Betano no Lakluta mos mai hamutuk hodi hetan treinamentu nune’e bele produs pordutu lokal ba buta diak ida liu husi centru ne’e,’’ João.

Nia sublina, iha centru ne’e rasik oras ne’e dadaun grupu hamutuk 9 mak involve hodi halao aktividade produs aihan lokal ba jus inklui keripik.

Nia kontenti tebes ho MCIA nia politika hari ona centru ne’e atu  bele responde ona sira nia hakarak durante ne’e. Iha fatin hanesan mos Maria da Gloria senti kontenti, tanba iha onaa centru ne’e hodi reforsa liu tan sira nia aktividade no halo pratika ba sira nia teoria ne’ebe sira hetan husi Abasia, tanba durante ne’e sira sei uja sira nia osan rasik hodi hola ekipamentus kik oan. Maibe iha parte seluk nia triste oituan, tanba maske centru hari ona, maibe sirala hetan apoiu finanseiru ka modal atu halo produsaun, tanba MCIA apoiu deit ba ekipamentus.

‘’Ita kontenti ona ho sentru ne’e, pelemenus ajuda ona ita ba aktividade produsaun aihan lokal ba keripik ho jus,’’ tenik Maria.

Seremonia lansamentu ne’e rasik hetan partisipasaun husi diretor regional inklui nasiona, autoridade lokal, funsionario MCIA husi nasional inklui populasaun sira iha Natarbora, Laklutano Betano. nia

Jornal Nacional

Sporting Braga Portugal laran monu ba jogador estrela SLB – Iha prosesu negosiasaun


Assistente treinador SLB (Sporting Laulara Benfica), Gaspar Pinto, hateten, klube Sporting Braga Portugal ‘laran monu’ ba jogador estrela SLB João Pedro atu ba haforsa sira nian klube, maibe seidauk fiksa tanba sei iha prosesu negosisiaun.

“Kona ba jogador João Pedro ne’e, klubu Sporting Braga Portugal la’os halo negosiasaun direta ho SLB, maibe ami mos hetan fali husi sira Liga Futebol Amadora (LFA), LFA mak halo negosiasaun,”informa Gaspar ba jornalista sira iha edifisiu Centro Treinamento Futebol Juvenil Timor Leste (CTFJTL) Bairu Pite Dili, Tersa (19/07/2016)

Gaspar informa liu tan katak, informasaun atu kontratu jogador João Pedro ne’e, husi parte estrutura SLB mos rona tiha ona, maibe atu fiksa liu ne’e bainhira ema husi Sporting Braga Portugal to’o mai ona iha ne’e (Timor), mak SLB sei konvoka reuniaun ida, involve husi familia jogador no Sporting Braga Portugal hodi koalia klean liu tan.

To’o oras ne’e, parte SLB kontinua hein informasaun husi LFA konabá prosesu negosiasaun ho Sporting Braga Portugal ne’e. Karik mak atinji ona pursentu 90, entaun hanoin katak presiza mos treinador prinsipal hanesan Mr. (Mister) Kim tenke hatene tuir lala’ok informasaun ne’e, tanba nia (Mr. Kim) mak xefe treinador, salienta Gaspar.

Assistente treinador SLB ne’e informa mos katak, foin lalais iha loron (16/07) ne’e, Senhor Aking ne’ebé nudar xefe marketing iha LFA telefone hodi konvida nia ho jogador João Pedro rasik ba iha neba.

“Ami nain rua ba hasoru Aking iha Hotel Mahkota (Hotel Timor), no nia (Aking LFA) halo entrevista no konsege simu informasaun dezenvolvimentu negosiasaun hodi kontratu jogador ne’e. Tuir Aking LFA hatutan mai ami, katak presidente LFA Nilton Gusmão manda ona profile jogador João Pedro ba iha klubu Sporting Braga Portugal, no iha nebá (Portugal) hetan aseitasaun kuaze estrutura klubu Sporting Braga Portugal ninian,”dehan nia.

Tanba ne’e mak aumenta Gaspar, SLB kontinua hein deit ekipa ida husi Sporting Braga Portugal ne’ebe atu mai (TL), nune’e bele koalia ho Prezidente SLB, Xanana Gusmão ho nia estrutura tomak atu buka meius kontratu no deside ba jogador João Pedro.

“Tuir ha’u hatene, ba jogador João Pedro núdar ema ida ne’ebé mak hetan dedikasaun husi CTFJTL ne’e. Nia sempre prontu deit, tantu atu ba joga iha klubu estranjeiru ne’ebé matan monu hela ba nia (João Pedro). Ha’u haneasan Timoroan ne’ebé sai treinador iha CTFTL nomos assistente treinador iha SLB, sente kontente tebes, wainhira hahú rona informasaun katak klubu Sporting Braga Portugal atu sosa jogador João Pedro, hanesan mos nia maluk jogador Aquilis mak oras ne’e joga iha Malaga Spanyol,”dehan Gaspar.

Nune’e to’o notisia ne’e públika ba públiku, JNDiário seidauk halo konfirmasaun ba parte LFA no jogador João Pedro.

SLB labele fa’an jogador tuir gostu

Nune’e mos, Prezidente Centro Treinamento Futebol Juvenil Timor Leste (CTFJTL), Alexandre Victor, hateten, jogadores ne’ebe dadauk ne’e involve iha klubu rai laran nomos iha jogador balun hahú hetan negosiasaun, ne’e dala barak la-sés husi dedikasaun no produsaun Centro treinamentu. Tanba ne’e, labele fan jogador sira tuir gostu.

 “Jogador sira ne’ebé mak dadauk ne’e involve-án iha klubu rai laran, liliu hanean SLB (Sporting Laulara Benfica) hodi partisipa no kompete ba liga historia, primeiru Liga Futebol Amadora (LFA) Timor Leste, ne’e kuaze maioria maioria produtu centro treinamento futebol ninian, tanba ne’e sira (SLB) labele fa’an ka negosia jogador tuir hakarak deit,”informa Alexandre Victor ba jornalista sira iha edifisiu Bairu Pité Dili, Tersa (19/07/2016).

Prezidente CTFJTL, Alexandre haktuir katak, agora dadauk jogador sira husi sentro ne’ebé mak joga iha klubu SLB, hahú atu hetan aprosimasaun husi klubu estranjeirus hodi halo kontratu, ne’e ate a data centro rasik seidauk iha informasaun klaru, maske iha informasaun husi treinador centro, Gaspar Pinto ne’ebé dadauk núdar mos asistente treinador SLB hateten, katak jogador hanesan João Pedro pozitivu (90%) ona atu hetan kontratu husi klubu Sporting Braga Portugal.

“Presiza hateten tuir katak jogadores ekipa SLB ne’e mai husi centro, tanba ne’e mak husi parte CTFJTL husu SLB ninia konsiderasaun mai iha Centro ne’e mak saida? no parte CTFJTL kontinua hein, wainhira mak sira (SLB) mai, parte Centro prontu atu koalia ho asuntu ne’e ho sira (SLB), maibe SLB kontinua halo buat ne’e la’o oin seluk, entaun depois mak ita haree, tanba ami prepara jogador i klubu sira uza maibe ikus mai uza konforme sira nian hakarak, no sem koñesimentu husi centro, tanba husik la’o ba oin ba mak ita haree tok!” katak Alexandre.

Tuir informasaun verbal husi asistente treinador SLB, Gaspar Pinto mai sentro katak, wainhira iha reiuniaun atu koalia konabá jogador João Pedro ne’ebe nudar mos dedikasaun sentro ninian, ne’ebe atu koalia konaba ninia kontratu atu ba Portugal, ne’e SLB sei konvida CTFJTL, i konserteza prezidente rasik sei iha oin ka hola parte mos ba reuniaun ne’e, maibe to’o oras ne’e seidauk iha karta formal ruma, salienta Alexandre.

Relasiona ho jogador estrela João Pedro ne’ebe sai asuntu nimportante iha pajina futebol ne’e, Prezidente CTFJTL, Alexandre liga ba esperiensia passadu nian katak, iha tinan hirak liu ba ne’e, hanesan jogador Aquilis ne’ebé mak ba Malaga Spanyol, to’o ohin loron mos sentro nem iha koiñesementu.

“Hau hanoin atu foti kestaun hanesan juridiku,.. lolos ne’e ita bele foti maibe haree klubu futebol ho sentro Dili laran ne’e ida deit, ita mesak ida deit, ne’ebé hanoin katak diak liu koalia internal,” dehan Alexandre.

Iha fatin hanesan, asistente treinador husi SLB, Gaspar Pinto informa, loos duni! Jogadores ne’ebé dadauk ne’e iha SLB, maioria husi sentru, no jogadores sira kuaze iha skill ne’ebe kapás tebes, tanba klubu estranjeiru hanesan Sporting Braga Portugal oras ne’e matan monu hela ba jogador João Pedro, ne’ebé iha ona faze negosiasaun kuaze 90%, i positivu tebes João Pedro bele ba joga iha Portugal.

“Ami SLB mos iha hanoin ona, presija tau konsidersaun ba CTFJTL ne’ebé núdar fo dedikasaun ba labarik sira husi idade ki’ik to’o bo’ot, tanba ne’e SLB sei konvida parte sentru ninia prezensa wainhira iha reuniaun entre SLB, Sporting Braga Portugal nomos familia João Pedro rasik.” dehan Gasparr. Ito  

Jornal Nacional

SLB SAI KAMPIAUN LFA


Liga Futebol Amadora (LFA) ba epóka 2015/2016 nian, Asosiasaun Desportiva Sporting Laulara Benfica (AD SLB) sai kampiaun ho pontu 21 hanesan mos ho Karketu Dili FC nebe no Porto Taibesi FC ho pontus 21 maibe SLB manan ho diferensia golu.

SLB rasik kompleta nia jogu 14, ho total golu 22 no simu golu ho total 14 (22-14= +4) rezulta pontus 21. Ekipa Karketu Dili FC okupa iha Runner Up hafoin kompleta nia jogu-14, hodi kolekta total 18 no simu golu 14 (18-14= +4) rezulta pontus 21 no ekipa Porto Taibessi FC okupa iha possisaun datoluk hafoin kompleta nia jogu kontra ekipa Carsae FC. Porto taibessi FC nia partisipasaun durante iha liga konsege kolekta total golu 16 no simu 16 (16-16= 0).

Premiu ba ekipa kampiaun AD.SLB mak hanesan, Taça ida ho osan hamutuk U$ 20.000.00, enkuantu LFA seidauk fó sai ba iha públiku konabá premiu atu oferese ba Runner Up no terseiru lugar.

Maske Portu Taibesi okupa iha terseiru lugar hafoin taka jogu ba jornada 14 kontra Carsae FC iha Domingo 31/7) manan ho 1 a 0 iha Estadium Municipal Dili.

 Jogu kontra atake entre ekipa Porto Taibessi FC ho Carsae FC ne’ebé lao kontra atakes nebe makaas maibe ikus mai Carsae tenki rekuinese forsa Portu Taibessi nebe ninia treinador Pedro Baiasa, antigu jogador Bansuma iha tempo indoensia nian.

Ekipa Porto Taibessi FC ne’ebé hetan treinu husi nia treinador Pedro Baiasa ne’e konsege finaliza nia jogu ho vitoria ne’ebé hadau pontus 3 husi nia adversariu Carsae FC. Porto Taibessi FC rasik antes ne’e iha ona pontus 18 ba pontus 21.

Jogu ikus kulube rua nee anima tebes adeputs no bolamania Timor Leste tama ekipa rua nee dezenvolve kontra atake ekipa rua (Porto Taibessi FC vs Carsae FC), nebe ikus mai akontese uniku golu husi Porto Taibessi FC ne’ebé marka husi nia jogador Marcelino Bobo (7) iha jogu segundu parte iha menutu 47.

Maske Portu Taibesi manan jogu nee hetan posizaun terseiru lugar tamba lakon golu ho SLB no Karketu Dili FC.  Ito 

Jornal Nacional

MIDIA MAK ISIN NO KLAMAR DEMOKRASIA NIAN


Alberico Junior

Radio Liberdade Online - Opiniaun ne'e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain no instituisaun. Redasaun fo pasu menu ne'e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.

Fraze tópiku artigu ne’e nian nu’udar kontiúdu ida husi asaun protestu ne’ebé asosiasaun sira jornalista nian halo relasióna ho aktu violentu ne’ebé individu polisia unidade tranzitu komete hasoru jornalista Jornal Semanál Business Timor. Fraze ne’e mós reprezenta sistema politíka demokrasia modernu nian ne’ebé dadauk ne’e nasaun barak opta. Sistema politíka demokrasia hanorin ema oinsa atu respeitu ema seluk nia direitu no respeitu moris iha pluralizmu nia laran. Iha demokrasia ita bele hatene loloos saida mak igualdade tamba ema hotuhotu iha direitu hanesan atu hato’o ninia hanoin no ko’alia ho responsabilidade, siknifika laviola ema seluk nia direitu. Demokrasia fó liberdade ba ema hotuhotu atu hetan informasaun liu-husi kanál mídia saida deit. Mídia sai instrumentu demokratíku no hala’o ninia papel sentral ka sai ponte entre estadu no povu. Simplesmente bele dehan demokrasia hanorin membru instituisaun sira Estadu nian atu hadomi no laos atu baku nia povu tamba agresaun fiziku hasoru sidadaun sivil laos deit aktu krime, maibé mós nu’udar violasaun direitu úmanu.

Timor-Leste nu’udar nasaun foun ne’ebé iha prosesu harii Estadu, opta sistema politíka demokrasia no ratifika konvensaun internasionál lubuk ida, nune’e iha prosesu harii demokrasia [democracy building] too agora sei iha prosesu tranzitóriu ba demokrasia ida-ne’ebe maduru. Ezatamente, ne’e sei depende loos oinsa elementu hothotu iha nasaun ne’e maduru iha demokrasia, nune’e bele garante kualidade demokrasia iha rai laran. Atu proteje kualidade demokrasia ne’e no halo povu Timor-Leste sai maduru iha demokrasia, papel mídia iha momentu ne’e necesáriu tebes. Mídia iha duni papel importante relasióna ho formasaun opiniaun públiku nian. Kualidade demokrasia ne’e garantidu bainhira iha komunikasaun di’ak entre povu no sira ne’ebé ukun liu-husi mídia nu’udar instrumentu demokrasia. Karik laiha mídia, oinsa ukun-nain sira bele komunika ho sira nia povu Mídia sei hala’o ninia funsaun sosiál ho di’ak baihira liberdade imprensa garantidu. Tamba imprensa ne’ebé livre akontese deit iha nasaun sira demokratiku laos nasaun sira autoritarian ne’ebé iha tendensia militeristiku. Só demokrasia deit mak bele proteje liberdade imprensa no só midia deit mak bele garante komunidade ida demokratiku liu-husi ninia públikasaun, nune’e públiku nia direitu atu hatene ne’e bele realize. 

Demokrasia lahó liberdade imprensa ne’e laos demokrasia, maibé ne’e “authoritarian” bele dehan ditadura. Konstituisaun República Democratica de Timor-Leste (RDTL) nu’udar konstituisaun ida husi konstituisaun sira-ne’ebé di’ak-liu iha mundu tamba hatu’ur momos kedas liberdade espresaun no liberdade imprensa iha Artigu 40 - 41. Iha parte seluk, báze legál aas-liu ne’ebé Timor-Leste ratifika mak Deklarasaun Universal internasionál kona-ba direitu sivil politíka 1945, Artigu 19: Direitu ba opiniaun no espresaun, inkui mós direitu liberdade atu buka, simu no hato’o informasaun no ideia liu-husi mídia.

Tuir hakerek-nain, ida-ne’e nu’udar razaun nato’on ba mídia atu hala’o ninia serbisu ba interese públiku tamba hato’o informasaun ba públiku nu’udar dever konstitusionál mídia nian hodi hatan direitu públiku nian atu hetan informasaun. Enkuadramentu legál sira temi iha leten nu’udar razaun prinsipál katak jornalizmu laos aktu krime ida, Maibé, dalaruma autoridade sira uza fali lei balu hodi kriminaliza produtu jornalistíku sira tamba tuir sira, notisia sira ne’ebé mídia públika bele estraga sira nia imajen. Direitu ba onra no privasidade, espesialmente ba naran di’ak no reputasaun mós garante iha Konstituisan RDTL, Artigu 36. Maibé mídia iha papel importante ida mak atu defende sidadaun nia direitu atu hetan informasaun tamba meta [goal] husi serbisu mídia nian mak interese publiku.

Kódigu Étika jornalista no Lei Komunikasaun Sosiál mós hateten jornalista tenke respeitu ema nia naran di’ak, maibé iha izensaun ka pengecualian, kuandu mídia hato’o notisia ne’ebé iha relasaun ho korupsaun, hahalok sira violentu husi autoridade seguransa sira no violensia domestika, ne’e parte ida husi interese públiku no ne’e laviola ema ruma ninia privasidade. Ezemplu, membru governu ida baku nia feen no oan ka ka komete brankamentu kapital. iha parte ne’e mídia iha dever atu públika, ne’e laos defamasaun tamba violensia domestika no brankamentu apitál ne’e krime públiku. Ezemplu seluk mak, bainhira membru governu ka deputadu ida uza sasan Estadu nian ba interese privadu, mídia iha dever atu públika kazu sira hanesan ne’e. Iha kazu sira temi ne’e interese públiku nian iha ne’ebá, entau laiha razaun ida dehan mídia ka jornalista tenke hetan lisensa mak foin públika kazu ne’e. Kazu baku jornalista ne’ebé membru polisia balu komete nu’udar aktu esesivu [berlebihan] tamba sira larespeitu jornalista nia serbisu.

Jornalista Jeronimo momentu ne’ebá hasai fotgrafia polisia nia serbisu “di’ak” tamba iha tempu ne’ebá polisia halo pasa revista ba motorista sira ne’ebé viola sinais tranzitu no laiha intensaun atu públika iha facebook. Razaun oknum polisia baku tamba jornalista ne’e lahusu lisensa atu hasai sira nia foto no sira tauk bainhira ida-ne’e sei tau iha facebook. Públiku ka ema hotuhotu tenke konsiente katak mídia sosiál, hanesan facebook, twitter no blogger sira laos mídia profesionál. Ida-ne’e necesáriu tebes atu hatene diferensia entre mídia profesionál sira hanesan jornal, rádiu, televizaun no mídia online balu. Facebook, twitter no blogger laos mídia profesionál tamba liberal no laiha kódigu etika ruma mak kesi-metin sira.

Mídia profesionál sira temi iha leten hala’o sira ninia kna’r jornalizmu nian tuir Kódigu Étika jornalista no Lei Komunikasaun ne’ebé ezisti. Ezemplu kiik ida, tuir Kódigu Étika jornalista nian, mídia labele fó sai imajen ka notisia ne’ebé sensuál ka vulgar, maibé iha mídia sosiál ema livre hodi públika imajen pornografia no ko’alia aat ema seluk.. Públika notisia no imajen aat nu’udar hahalok aat no ne’e nu’udar aktu oho-an tamba ida-ne’e bele estraga naran di’ak kanál mídia nian no lafeflete fiar ne’ebé públiku fó ba mídia. Tan-ne’e larasionál bainhira jornalista ida ho intensaun atu estraga ema seluk nia privasidade liu-husi ninia públikasaun. Eis-Prezidente Repúblika, Jose Ramos Horta ba Timor Post (28/7) hateten katak hasai fotografia iha fatin públiku ne’e jornalista nia serbisu no ne’e laos krime. Jornalista hala’o nia dever atu públika polisia nia serbisu ba públiku. Atu reafirma deit Horta nia komentariu ne’e, ita bele haree Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 2. Artigu ne’e hatu’ur katak “atividade jornalistiku,” hanesan atividade atu buka hatene, halibur, hili, trata no fó informasaun, liu-husi hakerek, lian ka imajen ba ema hotuhotu liu-husi orgaun komunikasaun sosial sira.

Lei ne’e fortemente defini loloos serbisu jornalista nian, laloos ema ka entidade ruma bandu jornalista atu hasai fotografia iha fatin públiku kona-ba atividade sira ka serbisu sira ne’ebé orgaun sira Estadu nian hala’o. Ida-ne’e parte ida husi kontrolu sosiál ne’ebé mídia hala’o hodi garante transparansia no kontabilidade ne’ebé durante ne’e ema hotuhotu ezije. Iha parte seluk, Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 41 kona-ba atentadu ba liberdade informasaun hateten:1. Sei hetan kastigu no pena prizaun to’o tinan rua ka multa ba ema ne’ebé mak: a. Taka dalan ka perturba kompozisaun, impresaun, distribuisaun no liberdade ba sirkulasaun publikasaun; b. Prende kualker públikasaun; c. Prende ka estraga sasan sa deit ne’ebé mak necesáriu atuhodi hala’o atividade jornalista nian; d. Taka dalan iha fatin públiku ba jornalista sira ka ekipa orgaun imprensa nian; e. Halo aktu seluk ne’ebé perturba, taka dalan, hatauk no lafó fatin atu bele hala’o atividade jornalista sira nian tuir lei ne’e. 2. Funsionáriu ka ajente Estadu nian ne’ebé halo krime hasoru liberdade imprensa sei hetan kastigu hodi tama iha kadeia tinan tolu ka selu multa.

Lei Komunikasaun Sosiál ne’e defini klaru loos kona-ba papel mídia nian no pena ne’ebé atu aplika ba ema ne’ebé taka dalan ba jornalista nia serbisu. Entau, sosializasaun kona-ba lei refere tenke kontinua husi parte sira kompetente hanesan SECOMS no Konsellu Imprensa (KI), nune’e entidade sira Estadu nia bele kompriende. Laos deit ba sira ne’ebé nivel ofisiais, maibé kontinua mós ba membru sira iha nivel soldadu no ajente sira tamba sira ne’e mak dala barak iha terenu. Klaru katak enovolve nivel aas sira iha sosializasaun ne’e di’ak tamba tuir hirarkia komandu nian, sira deit mak bele hasai informasaun ba mídia atu públika. Atu hateten mós katak informasaun ka akontesimentu laos deit mai hosi kantor ka kuartel, maibé mós mai hosi kampu ne’ebé dalaruma liga mós ba atuasaun soldadu no ajente sira nia iha operasaun ruma ne’ebé iha momentu ida-ne’ebé jornalista sira mós hala’o hela atividade jornalistiku. Importante tebes atu envolve soldadu no ajente sira tamba iha parte ida sosializasaun ne’e bele ajuda hasa’e sira nia koñesimentu kona-ba papel mídia nian no kna’r jornalsita nian. Nune’e sira bele respeitu kna’ar jornalizmu jornalista nian bainhira no iha-ne’ebé deit. Hein katak artigu ne’e sai fonte informasaun ida ba públiku tomak, liliu membru sira forsa seguransa nian atu kompriende papel mídia no kna’r jornalista nian.

Rádio Liberdade, Dili

Papa husu ba joven sira atu hamriik "hosi sofá" no deside futruru


Papa Francisco ohin adverte joven sira atu kontra risku konfunde "sofá ho felisidade" no lakon "vontade ho sai brutál" ba konfortu pesoál no jogu vídeo.

Papa ko’alia ba partisipante millaun ida resin - tuir servisu seguransa – ne’ebé knsentra ba vijília iha Brzegi, iha kilómetru 15 hosi Cracóvia.

Vijília ne’e antesede finál hosi Jornada Mundiál Juventude (JMJ).

Hafoin rona tiha testemuñu sira hosi polaka, síria no paraguaiu Francisco husu ba joven sira atu kombate paralizia "perigoza no dalaruma difísil atu identifika", ne’ebé "mosu bainhira konfunde felisidade ho sofá".

"Sofá ne’ebé ajuda ita sente di’ak, hakmatek, seguru. Sofá – hanesan ida eziste agora ne’e, modernu, ho masajen, inklui hodi toba – ne’ebé garante ita iha hakmatek laran duran  oras balun hodi lori ita ba mundu jogu vídeo no pasa oras iha komputadór nia oin", nia hatete.

"Karik ita laharee ba ida ne’e, halo ita dukur ho lakon vontade no sai brutál, enkuantu sira seluk - karik sira ne’ebé hadeer, maibé la’ós ida be di’ak liu - deside futuru", nia subliña.

Papa deklara mós katak "tempu atuál lapresiza joven-sofá sira, maibé joven sira ne’ebé ho sapatu".

"Ita mai iha mundu la’ós atu 'sai baruk-teen', maibé atu husik hela ita-nia marka", nia hatutan.

Iha vijília ne’e, testemuñu ho meditasaun hosi papa akompaña ho kántiku, demonstrasaun 'break-dance', akrobasia barak no kuadru moris, hanesan evokativu perdaun João Paulo II nian ba turku Ali Agca, ne’ebé tenta oho Karol Wojtyla iha prasa São Pedro, iha 13 maiu 1981.

Joven sira, lorin ho saku-kama, sei toba iha rai-luan, hodi hein misa finál JMJ, iha domingu.

SAPO TL ho Lusa