sexta-feira, 9 de dezembro de 2016

PM RUI: AKONTESE VIOLASAUN DIREITUS HUMANUS MAK TL HETAN UKUN A’AN


Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, informa katak,  violasaun direitus humanus  ne’ebé mak akontese iha tinan 24 nia laran ne’e mak povu Timor-Leste hetan ukun rasik a’an.

“Ita mós presiza  konsiente katak, hanesan  ita nia lider nasional sira hateten  ita nia maun bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão dotor Ramos Horta, dotor  Mari Alkatiri, koalia  ona  iha tinan  hirak   liu ba hateten dehan justisa ida bo’ot liu   ne’ebé halo tiha ona ba vitimas ba violasaun direitus humanus  ne’ebé akontese durante tinan 24  ne’e mak justisa bo’ot liu ne’e mak  ita hetan ukun rasik a’an,”esplika,” esplika PM Rui, ba  jornalista sira  iha Palasiu Governu Tersa  (06/12), relasiona ho loron 7 Dezembru invazaun Indonesia mai Timor-Leste.

PM Rui hatutan, violasaun direitus humanus sira mosu tanba povu tomak nasaun tomak  hakarak uku rasik a’an,  entaun pelu paktu Timor-Leste hetan ona ukun a’an  ne’e hanesan justisa bo’ot ida tiha ona.

“Tanba  ne’e mak  ita nia lider politiku sira a nivel nasionais ninian iha opiniaun katak, tanbasa mak ita ba halo tan justisa sira seluk, se hanesna  ne’e ita tenki julga mós  Amerikanu sira tenki julga mós Australia sira tenki julga mós Portugues sira hotu,” hateten PM Rui.

PM Rui realsa katak, prosesu  ne’e liu ona  husi Komisaun bo’ot rua, komisaun Akolhamentu Verdade no Rekonsiliasaun, depois  ho mós Komisaun Verdade  ne’ebé mak halo entre Indonesia  ho Timor-Leste. Rekomendasoins sira  ne’e hotu komisaun hato’o ona a nivel politiku orgaun soberanu sira presiza desidi a nivel de Parlamentu nacional. Governu  hanesan parte  husi orgaun de soberanu de Estadu ninian haree ba ninia kompetensia  ne’ebé mak nia  iha ambitu rekomendasoens sira  ne’e.

“Tanba  ne’e mak  iha semana hirak  liu ba  ne’e Governu aprova  tiha  ona atu hamosu institu de memoria ida hodi implementa  buka atu akompanha, depois  suporta tan implementasaun rekomendasois  sira  hotu  ne’ebé  iha relasaun no oinsa atu desimina informasaun promove para kestaun de violasaun dereitus  humanus  ne’e aban bairua labele akontese fila fali iha  soseidade nia laran,  portantu ida  ne’e mak agora Governu halao dadauk.

“Kona-ba Tribunal da Justisa  ita hotu hatene katak, presiza  iha desizaun politika ida  a nivel nasional iha area ida  ne’e, tantu  ita hein kuandu  orgaun kompetente ba ida  ne’e  foti desizaun ita halo tuir,”hateten PM Rui.

 “Ita muda fali ba dia 31 Dezembru hodi komemora loron , senor Prezidente Nicolao Lobato, mate  iha kombate ida ne’e mak ita foti hanesna loron heroi dia 31 Dezembru, dia 7 Dezembru ne’e ofisialmente tau hanesan dia de memoria, loron para  ita hanoin, loron  ne’ebé forsa estranzeiru sira mai invade mai ita nia rai hodi refleta faktu, hodi nune’e eduka ita nia a’an diak liu tan, aban bairua ital abele komete erru sira  sira  ne’ebé ita komete  iha pasadu  hodi nune’e ita konstrusaun de  Estadu nasaun ne’e bele lao diak liu tan ba oin,”hateten PM Rui.avi

Jornal Nacional

LERE: LAIHA KONDISOINS ATU KONTROLA TASI


Xefi Estadu Maior Jeneral Falintil – Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL), Major Jeneral  Lere Anan Timur rekuinese area tasi desprotezidu tanba laiha meius no kondisoins atu kontrola tasi.

“Ita nia tasi ne’e desprotezidu, situasaun tasi ne’e obstaklu bo’ot ba ita e dezafiu bo’ot ida ba ita tanba saida, tanba ida tasi ne’e bo’ot liu fali rai maran, depois ita iha laiha meius, kondisoins atu garantia seguransa ba ita nia tasi,” dehan, Lere Anan Timur ba Jornalista iha nia knar fatin, Kuartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada, Tersa (06/12/2016).

Lere fo ezemplu oras ne’e dadauk maun bo’ot Xanana koalia konaba problema fronteira tasi nian, koalia konaba fronteira Timor Leste (TL) tenke kria mos kondisoins, kria mekanismu, kria meius atu aban bainrua TL bele fo seguransa ba tasi.

Lere sublina liutan katak, se lae, ema seluk mak nafatin fo seguransa, hanesan uma karik TL rasik mak tenke fo seguransa ba nia soberania tasi, labele haruka fali ema seluk mai halo seguransa ba ita nia uma, ne’e mak dezafius bo’ot ba Timor Leste.

Veteranu grau superior nee hatutan katak koalia konaba ba ekipamentus Timor Leste la presija ansi lalais, meius bele kria mais importante liu-liu kapasitasaun rekursu humanu.

“Ha’u hanoin konaba ekipamentus ba militar forsa defesa ita labele ansi demais, meius ita bele kria mais importante liu-liu rekursu humanu ho ema ida kapas, matenek bele aplika meius ida ne’e, se ita iha meius laiha rekursu humanus mos hanesan deit,” dehan Lere. Eus

Jornal Nacional

PM RUI: EMILIA PIRES FILA MAI TL TENKI KAPTURA


“Ha’u  intende  katak, desizaun ba tribunal ba Emilia Prizaun Preventive,  signifika  katak, se  nia tama  iha Timor tenki kaer nia. Agora nia la tama  iha Timor  ne’e  ita atu kaer nia halo  nusa? Ita  labele kaer   nia  iha Portugal, tanba  nia la’os ita ninia juridisaun.  Entaun  tenki  iha akordu  internasionais para bele  fasilita ida  ne’e,”esplika Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo ba  jornalista sira  iha Palasiu Governu, Tersa (06/12).

Bazeia ba desizaun Tribunal Distritu Dili (TDD), ba eis Ministra Finansas arguida Emilia Pires, ne’e Prizaun Preventiva (PP). Maibe Emilia Pires, lakohi koopera  ho justisa no sei nafatin iha rai liur, mak PM Rui, afirma katak,  wainhira Emilia Pires fila mai Timor-Leste, tenki halo kapturasaun.

Emilia  Pires  hetan akuzasaun husi Ministériu Públiku, nu’udar arguida ba kazu fornesimentu  kama  ba Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV),  iha tempu Governasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP), ne’ebé deskonfia halo partisipasaun ekonomia no negosiu.

PM Rui hatete,  Governu sertifika katak, Emilia Pires sei  partisipa nafatin  iha aktividade sira  G7+ ,  maibe Governu  la sertifika katak, hanesan  ema  ne’ebé mak problema ho justisa  Governu sei garante   katak, nia sei hela iha Timor ne’e, depois asumi ninia responsabilidade.

Governu manifesta  hodi deklara katak,  Emilia Pires sei partisipa ativamente iha aktivdade sira G7+  ninian  ne’e tanba hotu-hotu hatene  Emilia Pires  mak hahú prosesu   ne’e  hamutuk ho eis Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, agora dadauk sira nain rua sai hanesan persons  iha organizaun g7+ ne’e.  No   aktividade barak mak hala’o iha 19 paises  ne’ebé  mak iha.

“Aktividade G7+   ninian parte  husi Timor-Leste ninia partisipasaun iha ambitu internasional nian atu partilha  nafatin  informasaun ho ita ninia esperensia sira kona-ba oinsa   ita hases a’an husi konflitu, oinsa  ita reforsa dezenvolvimentu ita ninia Estadu, ita ninia  nasaun ne’e nian,”hateten PM Rui.avi

Jornal Nacional

SOSIEDADE SIVIL TRISTE HO APROVASAUN OJE 2017


Koordenador Divisaun Advokasia Luta Hamutuk(LH), Jose Alves da Costa hateten, nu’udar sosiedade sivil, sente triste ho aprovasaun orsamentu jeral Estadu 2017(OJE) ne’ebé PN aprova ona. Tamba la haree didiak alokasaun orsamentu ba buat ne’ebé sosiedade sivil sira sempre kestiona bebeik.

“Semana hirak liuba ita nia Parlamentu Nacional(PN) aprova ona orsamentu jeral Estadu ba 2017 nian, i tuir Luta Hamutuk nia haree katak, laiha mudansa no buat sira ne’e la’o tuir nafatin planu no  proposta ne’ebé sira halo. I ami nu’udar sosiedade sivil sente triste tebes tamba PN laiha konsiensia moral no la teliti ba iha alokasaun sira ne’ebé mak ita kestiona bebeik,”esplika Jose Alves ba JN-Diário, Segunda(5/12), iha edifisiu Luta Hamutuk, Farol Díli.

Nia hatutan, prioridades husi fundus ne’e rasik la apar ho kondisaun politika 2017, tamba ne’e sira pesimista oituan ba nia ejekusaun iha 2017. No Iha 2017 sei iha aktividade boot 2 mak hanesan eleisaun ba Prezidenti no Parlamentu, ida ne’e presiza preparasaun no mobilizasaun barak no Luta Hamutuk fiar katak Governu sei laiha konsentrasaun atu ejekuta orsamentu jeral du Estadu ne’e ho diak bazeia ba padraun ne’ebé iha.

“I tamba ne’e mak ami halo ona sub-misaun iha semana hirak liubá katak, sebele karik redus aitem balun tamba ami haree katak la benefisiu ba povu. Maibé hanesan sosiedade sivil ami laiha kbiit no so Parlamentu mak iha kbiit hodi halo tuir saida mak sira hakarak i ba ami ida ne’e tristeza boot,”afirma Jose Alves.

Koordenador Divisaun Advokasia LH ne’e fundamenta, iha sira nia sub-misaun mensiona katak Governu bele redus osan 2 miloins ne’ebé aloka hodi sosa fós husi rai liur, tamba agrikultor Timoroan barak mós hakarak serbisu hodi halo produsaun fos, maibé sira nia irigasaun no dalan mak ladiak. Tamba ne’e Governu presiza haree kestaun hirak ne’e no hasae folin produsaun agrikultor nian para sira bele badinas serbisu.

Nia afirma, sosiedade sivil mós ladun satisfas ho osan 3 miloins ne’ebé atu hola kareta ba deputadu sira. Tamba orsamentu jeral du Estadu ne’ebé PN aprova  iha 2017 atu halo konstrusaun Estadu no infraestrutura hodi bele responde ba povu nia nesesidade.

“Ami mós kestiona konaba 4 milloens ne’ebé atu selu ba pensaun vitalisia.  Agora ne’e sai hanesan polémika nasional. Maibé ita nia Parlamentu sira kontinua aprova nafatin osan 4 miloins hodi fó pensaun ba ita nia nai deputadu, eis ministru no titulares, ami hanoin ida ne’e injustisa sosial ne’ebé ami haree no sempre kestiona katak, osan ne’e la benefisia ba ita nia povu,”

Tamba ne’e sira rekomenda ba Parlamentu Nasional atu haree didiak saida mak povu sente no halerik para bele iha balansu, no sira mós rekomenda ona ba Prezidenti Repúblika para bele haree ba kestaun hirak ne’e.

Nune’e tuir Luta Hamutuk nia perspetkiva, investimentu ne’ebé Governu presiza halo ba iha 2017 mak tenki dezenvolve setor edukasaun, saúde, agrikultura, home industry no turismu.ías/mj3

Jornal Nacional

PEKADU ESTRAGA AMIZADE IHA FAMÍLIA NO SOSIEDADE


Bispu Diocese Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB haklaken iha nia homília ba misa selebrasaun festa Nossa Senhora Imaculada da Conceição, nu’udar Padroeira Paróquia Catedral nian esplika katak, sala ka pekadu hadook ema husi Maromak no estraga mós amizade iha família uma laran no iha sosiedade nia laran.

“Ohin ita agradese ba Maromak ba rahun di’ak no grasa oi-oin ne’ebé Na’i Maromak haraik ba nia oan nia inan. Nia de’’it mak moris mai la ho sala, maibé ita hotu la sees husi ida ne’e. No ita konsiente katak sala hirak ne’ebé ita halo, nune’e mós ho tendénsia isin, hanoin no hakarak nian sertamente hadook ita husi Maromak no estraga mós ita nia amizade ho ita nia maun alin, bin feton sira iha família no iha sosiedade nia laran, ida ne’e mak ita ema nia realidade”haklaken Dom Virgílio do Carmo, Kinta(8/12), iha Catedral Díli.

“Saida los mak novidade mai ita ohin, iha esperansa ruma mai ita ne’ebé  ohin komemora festa Imaculada da Conceição nian ne’e? iha ita ema nia vulnerabilidade, Maromak la abandona ita. Husi livru Geneses halo ita dala ida tan reflete oinsa Maromak besik mai ita. Adão ho Eva hatene katak, desobedese Maromak ne’e sala, maibé sira hakarak koko atu sai hanesan Maromak. Maibé iha momentu rona Maromak nia lian, sira tauk, moe tamba sira halo tiha ona sala no isin tanan. No hatan ba Maromak nia bolu, Adão duun ba Eva no Eva duun tutan ba samea, ikus mai kastigu Maromak ninian hahu husi samea, Eva hafoin mak Adão,”hatutan Dom Virgílio iha nia homília.

Amu Bispu Diocese Díli haktuir, samea mak satanas nia ulun no sai inimigu boot ba ema, maibé iha momentu dezesperasaun no inserteza boot ida ne’e nia laran, Maromak la’os de’it hakotu nia ligasaun maibé husik hela mós sinal esperansa nian ba humanidade.

“Samea o sei dolar de’it, han de’it rai-rahun, o nia jerasaun ho feto nian sei luli malu. Atu dehan de’it katak, diabu sei sai ema nia funu maluk permanente. Ida ne’e hatudu sinal ida katak, husi nia desendenti sei iha ida ne’ebé sei mai no konkista satanas ida ne’e. Husi Pe. da igreja balun refere ida ne’e ba Jesus, Mesias ho nia inan ne’ebé sei mai hanesan ita rona, feto sei sama, hanehan o nia ulun(Diabu),”hatutan amu Bispu.

Dom Virgílio hatutan, Virgem Maria liuhusi nia oan Jesus halakon tiha ona mate nia ukun, husi feto ida (Eva) sala tama iha mundu, no husi Maria humanidade tomak hetan hikas fali salvasaun.

“Maski ita ema vulnerável maibé Maromak lakohi ita atu lakon no mohu, tamba sa? São Paulo iha nia surat ba sarani sira iha Efesu dehan, rahun diak ba Maromak ita nain Jesus Kristu nia Aman husi lalehan tutun hodi Kristu Maromak haraik mai ita bensaun oi-oin, bensaun ne’e mak saida? ne’e mak molok hakiak mundu, Maromak fihir kedas ita, atu bele moris nu’udar ema Santu iha nia futar oin hanesan Maria”haklaken Dom Virgílio.

Dom Virgílio haktuir “Ita hotu hodi batizmu, ita simu vokasaun ida ne’e atu sai Santu, Maromak fihir ita atu moris nu’udar nia oan hakiak sira no liu-liu atu hahi Maromak hanesan nain Feto ne’ebé nia fihir molok mundu hahu, atu nia nafatin Santa no sala laek.

Nune’e amu Bispu Diocese Díli, fó hanoin ba sarani sira tenki sente orgullu ba grasa espesial ne’ebé Maromak haraik ona ba ema hotu atu sai nia oan hakiak, no ho festa Imaculada da Conceição ida ne’e hakarak atu dehan ba sarani sira hotu atu admira, dejeisa no koko atu moris iha virtude laran mos ninian no hakribi isin nia hakarak sira no habitu a’at sira iha moris nu’udar ema sarani.

Partisipantes ne’ebé hola parte iha festa selebrasaun Nossa Senhora Imaculda da Conceição mak hanesan, Vigário Geral Diocese Díli, Pe. José António, Vigário Episcopal Asuntu Pastoral, Pe. Juvito Rêgo Araújo, Vigário Episcopal Vida Consagrada, Vigário Epicopal Asuntu Edukasaun, Pe. Guilhermino da Silva, Vigário Episcopal Asuntu Sosial, Pe. Imanuel, amu Pároco sira, Vigário Paroquias, Superiores sira, padre no madre, Seminarista, Konsellu Pastoral, Grupu kategorial no sarani sira.ías

Jornal Nacional

MARVI PRESIZA HETAN SUPORTA


Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, hateten,  talentu  Maria Vitoria (MarVi),  ne’ebé  mak hatudu liu husi kompetisaun  Dangdut Akademia Asia 2 iha Jakarta, Indonesia presiza duni  hetan suporta.

“Governu hare’e  hela esplora  posibilidade  ne’ebé  mak iha. Ha’u husu ba Embaisador Timor-Leste  nian  iha Indonesia atu estuda  hamutuk ho Indosiar  ho tan sel-seluk,  talentu  ne’ebé  mak merese  ita    suporta, la’os deit ba Maria, maibe mós sira sel-seluk,”esplika PM Rui, ba  jornalista sira  iha Palasiu Governu Tersa (06/12).

Xefi Governu hatutan,  MarVi tama   iha prosesu  kompetetivu ho baze ba meritu hatudu katak, nia   iha kapasidade dezenvolve ba  oin entaun buka  oinsa atu suporta.

“Ha’u   ninia hanoin kestaun agora la’os apoiu finanseiru, maibe  oinsa haree ba oin talentu  ne’ebé mak iha  ne’e  hetan nafatin suporta atu  nune’e bele dezenvolve ninia a’an ho diak  liu tan ida ne’e mak preokupasaun ita hotu nian,”hateten PM Rui.

PM Rui hatutan, Governu  bele suporta MarVi, maibe depende mós ba ninia familia rasik  ninia hakarak.

“Klaru que sei depende mós ba nia ho ninia familia rasik sira nia hakarak  oinsa? Governu bele suporta, maibe desizaun  privadu ida que ema ida-idak tenki foti depois haree saida mak  ita bele halo,”hateten PM Rui.avi

Roque Rodrigues: Uluk Luta ho Ran, Agora Luta ho Kosar-been


DÍLI, (ANTIL) - Eis-sekretáriu Estadu Defeza iha I Governu Konstitusionál, DR.Roque Rodrigues hatete katak jerasaun 75, jerasaun tuan pasa estafeta, pasa toxa ba jerasaun 2002, jerasaun restaurasaun indepedénsia nian hodi bele kontinua konsolida ukun rasik an ne’ebé eroi no martir sira rai hela mai ita.

Perante sívita akadémika, ativista nasionál nomós internasionál inklui media sira iha Kampus Sentrál, Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) bainhira sai oradór ba kalan reflesaun loron invazaun Indonézia mai Timor-Leste iha 7 Dezembru 1975, Kuarta (7/12) katak jerasaun tuan sira, ita-nia martir sira ho nia isin, ho nia ran, ho nia sofrimentu ho nia kosar, luta hodi fó mai ita ukun rasik an no fó mai ita soberania.

“Imi-nia tarefa agora la presiza ran, agora ne´e presiza mak kosar-been, agora presiza mak imi-nia haka´as-an, vontade hodi serbi. Sosiedade loron aban nian mak sosiedade koñesimentu nian, mak iha universidade hodi estuda. Estuda hodi serbi ita-nia povu,” hateten eis-sekretáriu estadu defeza ne’e.

Jerasaun 2002 nian mak konsolida ukun rasik an, reforsa soberania, fó lian ba ita-nia estadu, kria parseria ne´ebé forte entre ita-nia povu ho nia lideransa polítika, kria dame. Ita atu sai nasaun ida ne´ebé mak dezenvolvidu, país ida ne´ebé mak hamnasa, hamnasa ba futuru ho seguransa. Ho labarik sira, absolutamente ita sei haksolok.

Tanba ne’e, Eis-sekretáriu Estadu Defeza iha I Governu Konstitusionál, Roque Rodrigues husu ba foinsa’e sira atu kontinua aprende no aprende ho domin, aprende ho paixaun, fanu ita-nia an rasik para halo netik buat ruma ba ita-nia rain. “Ita aprende diplomásia katak aprende ho kakutak, joga kakutak ho haraik-an,” nia subliña.

Maibé, tuir nia,ita mós presiza hatene hodi bele kria relasaun ida ne´ebé mak di´ak ho Indonézia katak réjime Suharto la hanesan ho réjime ne´ebé mai husi Megawati Soekarno Putri to´o réjime Joko Widodo (Jokowi). Ne´ebé, ita-nia relasaun ho Indonézia nu´udar ema, nu´udar maluk ita-nia relasaun ne´e di´ak maibé tan réjime Suharto, Indonézia nia ema mós mate, ita-nia ema mós mate.

Joven sira tenke kumprende istória, nune´e mosu tan figura, ema sira hanesan Nicolau Lobato no seluk tan hodi bele luta atinji ita-nia objetivu, ita-nia hakarak  ba ukun rasik an.

Husu ba foinsa´e sira atu bele tau iha hanoin, ita-nia laran katak ita bele aranka ho koñesimentu ne´ebé kle´an ne´ebé akontese iha pasadu. Iha pasadu lori mai prezente hodi projeta ba futuru.“Ha´u hakarak husu ba foinsa´e sira, ha´u hakarak agradese ba vontade foinsa’e sira nian hodi aprende istória. Atu harii futuru, ita presiza hatene katak ita ne´e mai husi ne´ebé, oinsa ita-nia pasadu, ita-nia abut mai husi ne´ebé atu nune´e ita bele sai forte,” nia agradese.

Povu ida ne´e subar sentimentu nasionalista, la iha forma maibé iha huun. Povu aproveita okaziaun, okaziaun ida ne´e mak 25 Abril (Revolução dos Cravos) revolusaun ida ne´e mosu tanba nasaun koloniál Áfrika sira hahú kaer kilat hodi obriga dadauk ona fasista Portugés hodi rende. Portugés la biban hodi hasoru, ita aproveita oportunidade ida ne´e, ita kaer metin okaziaun ne´e hodi kria partidu polítiku.

“Aprende, halo sala. Semak la halo sala la aprende, presiza halo hodi sala, sala hodi hasai hikas lisaun hodi halo di´ak. Ida ne´e mak ita halo ba nasaun,” katak Eis-sekretáriu Estadu Roque Rodrigues.

Kumpre orden Saudozu Nicolau Lobatu katak,  presiza kria elementu eksteriór ida hodi fó informasaun kona-ba nasaun nian nune’e hamosu tan frente diplomátika alende frente armada no frente klandestina.Ho frente ida ne´e mak halo determinasaun ba ita-nia povu, kapasidade ekstraordinária hodi halo sakrífisiu, lideransa ida ne´ebé mak nabilan ho solidaridade internasionál ita konsege.

Atu konklui, eis-sekretáriu defeza ne’e reforsa katak FALINTIL (Força Armada da Libertação Nacional de Timor-Leste) sira iha kapasidade eroika rihun ba rihun hodi halakon Indonézia, forsa armada Indonézia nian la halakon iha Timor-Leste soke lakon hirak ne´e hotu, hothotu la´ós tan militár maibé lakon mós tan polítika. Indonézia nia lakon tan serbisu hamutuk entre frente tolu (frente armada, frente klandestina nomós frente diplomátika) nomós solidaridade internasionál. Ho ida ne´e mak fó mai ita, ita-nia indepedénsia.

Ho nune’e, atu prense indepedénsia ida ne’e, dala ida tan nia husu estudante no foinsa’e sira atu kontinua aprende. “Imi tenke kontinua aprende. Aprende no aprende maske halo sala. Semak la halo sala la aprende, presiza halo hodi sala, sala hodi hasai hikas lisaun hodi halo di´ak. Ho nune’e, mak ita bele halo buat ruma ba nasaun,” nia hakotu. (Jornalista:Rafy Belo/Editor: Otelio Ote)

Foto: DR.Roque Rodriguês durante nia intervensaun iha Kampus Sentrál, UNTL, Kuarta (7/12) bainhira sai oradór iha kalan reflesaun hodi hanoin hikas invazaun Indonézia nian mai Timor-Leste iha tinan 41 liu ba.// Foto ANTIL: Rafy Belo

UNTL Organiza Reflesaun 7 Dezembru


DÍLI, (ANTIL) - Universidade Nacional Timor Lorosa´e (UNTL) kompostu husi sívita akadémika tomak organiza atividade reflesaun 7 Dezembru hodi hanoin hikas invazaun Indonézia mai Timor iha 7 Dezembru 1975 hafoin restaurasaun unilaterál, 28 Novembru 1975 husi Frente Revolucionário de Timor-Leste Indepedente (FRETILIN).

Atividade reflesaun ne´e, hala´o iha Kampus Sentrál, UNTL, Díli, Kuarta (7/12) ho oradór prinsipál mak eis-komandante Força Armada da Libertação Nacional de Timor-Leste Independente (FALINTIL), Cornelio Gama alias L-7, eis-diplomata, DR. Roqûe Rodriguês no Komisária Olandina Caeiro hodi fahe sira-nia istória no esperiénsia durante luta ba Timor-Leste hodi hetan nia indepedénsia.

Reflesaun ne´e hala´o ho tema jerál katak “Hateke ba Futuru Nakonu ho Esperansa no Espíritu Nasionalizmu ho Patriotizmu”. Tema espesífiku mak “Imi-nia Terus, Susar no Mate mak Fó Liberdade ba Ami Tomak”.

Hafoin halo reflesaun, reitór UNTL, Francisco Miguel Martins ho nia estrutura tomak, estudante sira no istoriadór na´in tolu sunu lilin hamutuk hodi fó Um Minuto de Silêncio nomós presta omenajen ba éroi sira ne´ebé mak la iha ka mate ona hodi luta ba indepedénsia Timor-Leste ninian. (Jornalista: Rafy Belo/Editor: Otelio Ote)

Foto: Sívita akadémika UNTL sunu lilin hodi presta omenajen ba eroi libertasaun nasionál sira, iha Kampus Sentrál, UNTL, Kuarta (7/12).//Foto ANTIL, Rafy Belo

Komunidade Arte Komemora Loron Invazaun Indonezia ho Atividade Pinta


DILI, (ANTIL) - Komunidade arte timoroan, Arte Moris no Gembel halibur hamutuk hodi komemora loron invazaun husi Indonezia, 7 Dezembru 1975 hodi halo pintura ne’ebé refleta ba loron istóriku ida ne’e hamate ema barak.

“La’ós ita de’it mak mate maibé Indonézia mós mate no dalabarak sai pergunta boot tansá mai invade ita?”, Casimiro Valdez, Koordenadór ba Atividade 7 Dezembru ne’e haktenik.

Nune’e, liuhusi atividade pinta ne’e, atu hatudu ba povu tomak katak loron ne’e importante duni no fó motivasaun ba artista sira halo nia arte la’ós ba loron boot de’it maibé loron baibain mós sira bele halo liuhusi aspirasaun husi pintór sira.

“Tanba iha 1975 balun laiha imajen nune’e liuhusi parte arte nian imajina akontesimentu iha momentu ne’ebá atu dezeña filafali situasaun iha momentu ne’ebá liuhusi pintura”, Casimiro dehan.

Atu hanoin hikas fali tinan 41 loron invazaun Arte Moris no Gembel kolabora malu halo eventu ida ne’e bele la’o no atividade hetan partisipasaun husi joven no komunidade sira ne’ebé pasa ferias iha área Palásiu Governu nian.

Suporta ba atividade ne’e, husi kompañia Dellos hanesan tenda no hemun Delos no aqua no Maravilha suporta halo kamiza ba pintór sira. (Jornalista: Maria Auxiliadora/Editor: Otelio Ote)

Governu Resensia Bazeia Ba Análize Sensibilidade Situasaun


Dili, (ANTIL) – Resensiamentu eleitorál ne’ebé halo iha nasaun Australia no Portugal bazeia ba análize ne’ebé Governu halo, liu hosi sensibilidade situasaun orsamentál.

“Resensiamentu ne’e, halo bazeia ba ánaliza hotu ne’ebé Governu halo, mak deside ba nasaun rua. Desizaun polítika husi Governu mak tinan oin bele halo iha nasaun hotu ne’ebé mak Timoroan sira hela ba,” Ministru Estadu Koordenadór Asuntu ba Administrasaun Estatál no Justisa no Ministru Administrasaun Estatál, Dionísio Babo Soares informa ba ANTIL iha Parlamentu Nasionál, Tersa (6/12).

Desizaun ne’e, halo hosi Konsellu Ministru, hafoin konsulta ema hotu, inklui embaixadór iha rai liur no deside resensiamentu halo iha fatin rua, Portugal no Australia.

Timoroan sira ne’ebé iha Europa liu hosi Portugal no uza pasaporte Portugal nian, hanesan ba Inglatera, sira tenke fila fali ba Portugal atu bele halo resensiamentu. Iha Australia mós iha Timoroan barak mak iha ne’eba.. (Jornalista : Zezito Silva/Editór: Otelio Ote)

Foto: Ministru Estadu Koordenadór asuntu Administrasaun Estadu e Justisa no Ministru ba Administrasaun Estatál, Dionísio Babo Soares halo intervista ba jornalista sira foin lalais ne’e iha Dili. Foto ANTIL/Rita Almeida