sexta-feira, 12 de agosto de 2016

SUCO DOTIK, ALDEIA WEBEREK, MUNISIPIU MANUFAHI - DEZENVOLVIMENTU LAHIA


Komunidade la Asesu Ahi Eletrisidade No Signal Telefone Timor-Telecom Nian



Tinan sanulu resin hitu (17) liu ona, Repúblika Demokrátika Timor-Leste hetan ninian ukun rasik an maibé iha ninia povu balu sei halerek nafatin ba ahi EDTL-Eletrisidade Timor-Leste, estrada ladiak, signal Timor-Telecom laiha no seluk-seluk tan. Iha ne’ebé, komunidade sira iha Aldeia Weberek, Suco Dotik, Munisipiu Manufahi la asesu ahi EDTL no komunidade sira mos la asesu signal telefone Timor-Telecom nian. Komunidade Aldeia Weberek Jacinta Sarmento dehan katak durante ne’e ami iha ne’e moris los hanesan izoladu la asesu ba informasaun husi nasional nian nunka asesu buat ida.

Signal telefone Timor-Telecom deit mos atu hetan ne’e araska liu ona, dala ruma atu telefone ba familia sira iha Dili, ami komunidade aldeia Weberek halai ba Suco Dotik nian mak foin bele telefone ba familia sira ne’ebé balu servisu iha Díli ne’eba. Ho ida ne’e ami komunidade iha aldeia Weberek husu ba Governu liuliu ba Sr. Gastão de Sousa, Ministériu Obras Públikas, Transportes no Komunikasaun mak órgaun sentrál Governu nian ne’ebé responsavel ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun ba polítika ne’ebé Konsellu Ministrus define no aprova ba área obras públikas, distribuisaun no jestaun bee nian, saneamentu no eletrisidade, transporte no komunikasaun nian sira. Ami husu politika oinsa mak ami nia aldeia Weberek nee bele hetan ahi eletridade Timor-Leste. Iha Suco seluk no aldeia seluk ahi EDTL diak hela tansa mak iha aldeia Weberek nee la hetan ahi EDTL. Aldeia Weberek mos importante ba Governu Central tamba fatin balu iha ne’e hanesan Prizaun Weberek mos iha. Prizaun Weberek iha tempo Indonesia nian ate agora. Governu liliu parte Ministériu Justisa nian mai haree ona maibé seidauk hadia halo diak atu sulan ema ne’ebé mak halo krime.

Iha sorin seluk, aldeia Weberek agora dadaun ne’e iha ona (TK) Eskola Pre-Primaria ida, (SD) Primaria ida, (SMP) Pre-Secundaria ida, Posto Saude ida no Igreja Capela ida. Komunidade iha aldeia Weberek total hamutuk 360 KK-Kepala Keluarga. Dalan atu tama ba aldeia Weberek hahu husi estrada boot suco Dotik nian ba aldeia Weberek kilo metru tolu (3 km). Informasaun ida ne’e ami hatun atu intervista ba Xefi Suco Dotik maibé Xefi suco Dotik laiha fatin. (*) 

Weberek, Loron 11 Agostu 2016

Foto: Dalan atu tama ba Aldeia Weberek, iha Suco Dotik 2016

POVU KONSIDERA DEZENVOLVIMENTU BA DEIT UKUN NAIN SIRA


Povu konsidera dezenvolvimentu iha Timor Leste (TL), durante tinan 14 nia laran  ne’e, ukun nain sira dezenvolve sira nia an de’it, tanba povu sira iha baze to’o ohin loron sei kontinua moris iha kiak no mukit nia laran.

Komunidade Paulo Guterres Sarmento, husi Suku Maubisse, Postu Administrativu Maubisse, Munisipiu Ainaro afirma katak, ohin loron Timor Leste hetan ona nia independensia, independensia ne’e ba de’it grupu balu.

“Ami nia Suku Maubisse so rona de’it naran dezenvolvimentu, ami Suku Maubisse sai vítima ba dezenvolvimentu ne’e rasik. Ami nia Suku Maubisse lakon  husi ukun nain sira nia matan, no ukun nain sira nia hanoin. ami husu atu nai ulun sira tau matan mós mai ami povu iha Suku Maubisse, liu-liu bee moos, estrada no eletrisidade,” deklara Paulo Guterres bainhira dialogu ho PR Taur Matan Ruak iha Suku refere, Kuarta (10/08/2016).

Nia hatutan, ema bele riku buat oi-oin, maibé sei labele halo buat ida, kuandu estrada ladiak, no bee moos laiha hodi fasilita komunidade sira.

Alende ne’e, nia mós informa katak,  Aldeia hat iha Suku Maubisse ne’e seida’uk asesu ba estrada no eletrisidade, tanba ne’e husu Governu loke matan ba povu nia susar no terus ne’e.

“Ami agrikultores sira kuda modo ho varidades oi-oin, maibé difisil atu asesu ba merkadu, tanba estrada ladiak,”afirma Paulo Guterres.

Tanba ne’e liu husi oportunidade ne’e nia husu ba Prezidenti Repúblika atu lori netik povu iha Suku refere nia aspirasaun hirak ne’e hato’o ba Governu hodi responde netik sira nia preokupasaun ne’e.

Hatan ba preokupasaun ne’e PR Taur Matan Ruak esplika katak,  koalia konaba área hirak ne’ebé importante mak hanesan, eletrisidade, estrada rurál, bee moos.

“Ha’u hatene iha Suku Maubisse, iha problema mais fiar katak sei bele rezolve. Konaba estrada no eletrisidade, imi iha Suku Maubisse iha Aldeia rua de’it mak seidauk asesu ba eletrisidade, Mas ita se iha prosesu, tanba ne’e fiar katak, iha tinan ida ou rua problema eletrisidade sei rezolve,”dehan Taur Matan Ruak.

Maibé Xefe Estado ne’e hateten katak, problema hira ne’ebé povu iha Suku refere infrenta ne’e,  ladok ou la ses husi Suku seluk infrenta, no iha Suku seluk tan aat liu.

“Ha’u fó ezemplu, iha Suku balun, ha’u  la’o loron tomak mak foin to’o, liu husi Turiscai ba Same la’o loron rua toba kalan ida iha dalan, ha’u foin daudauk ba vizita suku Fatucalo, Suku Fatucalo ita la’o husi Turiscai, Suku ida ne’ebé partense Postu Turiscai nian, ba mai ita la’o oras sanulu resin rua mak foin to’o iha Suku refere, ami tauk ne’ebé ami husi Liquidoe mak mai, sira estrada no eletrisidade no buat hotu laiha,”afirma PR Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e haktuir, iha Suku balu konsidera Prezidenti Repúblika halo diskriminasaun ba komunidade, tanba sira balun asesu ona ba estrada no eletrisidade, maibé balu estrada laiha.

Maibé Taur Matan Ruak esplika ba komunidade sira iha fatin refere katak,  Estadu nia  kbi’it mak la to’o  atu halo buat hotu dala ida, maibé tenki iha esperansa katak, iha tempu ida sei rezolve problemas refere balu.

Nia hatutan, tenki hanoin uluk povu sira ne’ebé estrada laiha liu,  tanba durante ne’e, sira nunka haree kareta ho motor.

Taur Matan Ruak dehan, nia mós preokupa tebes ho estrada rural sira, tanba povu iha área rural difisil tebes atu dezenvolve sira nia moris, tanba de’it estrada laiha.

“Ha’u hanoin tinan tolu ou haat tan, ita hatene mai kotuk hanesan ohin ha’u dehan, ita la’o dook duni, fou-foun ahi laiha, iha Timor ne’e balun de’it mak iha, maibé agora barak liu mak iha. Ne’e halo iha tinan tolu ou haat  nia laran, iha tinan 2015 de’it ita abansa makas loos,” Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e  reforsa, estrada ruaral sei lori tempu tan oituan, liliu ba Aldeia sira, tanba Governu  agora sei hahú ho estrada nasional.

“Ba sira ne’ebé estrada, bee moos no eletrisdade la iha, ita labele taka matan ba sira, maibé ida ne’e sei fó perioridade bo’ot loos, ita bo’ot sira haree iha tinan kotuk ha’u veta Orsamentu Jerál Estadu (OJE), ne’e duni ha’u ejije ba Governu para atu aumenta tan orsamentu ba edukasaun, saúde, agrikultura, bee moos no estrada rural sira,”esplika Xefe Estado ne’e.

Povu triste, SEPFOPE tu’ur de’it iha kantor

Povu iha Suku Maubisse, Postu Administrativu Maubise, Munisipiu Ainaro hato’o sira nia sentimentu tristeja ba Prezidenti Repúblika katak, sira triste tebes, tanba Governu, li-liu Sekrtáriu Estadu Polítika Formasaun Profesion i Empregu (SEPFOPE), la akompaña Prezidenti nia vizita ba Suku sira iha Timor laran tomak hodi haree kondisaun moris povu nian.

Komunidade Domingos Mendonça hatete katak, tuir lolos membru Governu sira, liu-liu SEPFOPE labele tur de’it iha kantor, tenki la’o hanesan Prezidenti Repúblika hodi haree kondisaun povu nia moris iha área rural.

“Ha’u rona katak, Governu SEPFOPE atu mai akompanha Prezidenti nia vizita ida ne’e, maibé realidade laiha, ida ne’e ami triste tebes,”dehan Domingos.

Nia haktuir, durante ne’e sira rona liu husi media katak, SEPFOPE ajuda ekipamentus tizolu ba povu iha Suku balu.

“Ami nia Suku Maubisse ne’e, potensia tebes ba rai mean, maibé ami labele dezenvolve tanba, meus laiha,”esklarese nia.

Alende ne’e, komunidade Laurina da Costa Araujo hatutan liu tan katak, Governu promete ona atu halo uma ba povu kbi’it laek sira, maibé to’o agora la realiza.

Adriano Martins de Araújo, informa katak,  inan aman sira iha Suku refere tau  hamutuk ona hanoin atu loke sentru formasaun ba sira nia oan sira.

“Ami nia formasaun iha programa tolu mak hanesan, ingles, portugues no komputador, tanba ne’e ami husu ba Prezidenti Repúblika  atu apoiu hela ami nia formasaun tolu ne’e, li-liu ba komputador,”tenik nia.

Hatan ba preokupasaun ne’e, Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak hatete katak, vizita ninian ba Suku, SEPFOPE sempre akompaña, maibé SEPFOPE labele akompaña ba Suku refere, tanba okupadu ho servisu.

“Ha’u mai ne’e, lori Estadu tomak nia naran, Governu labele vizita Suku hotu, tanba servisu ne’e barak tebes, se ami mai hotu, se mak atu halo servisu,”afirmatak Taur Matan Ruak.

Konaba makina tezoru ne’e, Taur Matan Ruak dehan, Governuu labele naran fó de’it makina ne’e, tenki tuir uluk formasaun hatene tiha mak Governu fó.

Konaba sentru formasaun ne’e, Taur Matan Ruak agradese tebes inan aman sira husi Sku refere nian, tanba iha hanoin diak ba sira nia oan sira.

Taur  Matan Ruak hatutan, agora Governu loke ona sentru formasaun, tanba sentru formasaun barak mak Governu loke ona iha fatin fatin, maibé joven sira lakohi tuir.Cos

Jornal Nacional

POVU LASIMU WIRANTO SAI MD RI, PR TAUR: “WIRANTO SEI LA ESTRAGA RELASAUN TL-RI”


Povu ejiji ba Estadu atu husu ba Governu Repúblika Indonesia (RI) kansela Jeneral Wiranto ba Ministru Defeza (MD) Indonesia nian, tanba krimi ne’ebé mak Wiranto halo iha Timor Leste (TL), li-liu violasaun direitus humanus seidauk rezolve.

“Ita haree ba 1999, hanesan Prezidenti Repúblika,  oinsa servisu hamutuk ho Indonesia, tanba agora Panglima Wiranto  sai fali tan bo’ot iha Indonesia, oinsa Estadu nia haree ida ne’e, tanba nia halo krime iha Timor Leste,”relata komunidade Luis Mendonça de Araújo ba Prezidenti Repúblika, liu husi dialogu komunitária iha Suku Liurai, Postu Administrativu Maubisse, Munisipiu Ainaro, Kinta (11/08/2016).

Luis Mendonça hatutan, durante ne’e sira rona katak, Tribunal internasional atu tau matan ba problema violasaun direitus humanus, maibe to’o agora Estadu Timor Leste seida’uk aprezenta ida ne’e.

Alende ne’e nia mós informa ba Prezidenti Repúblika katak, iha Suku Liurai ne’e, Aldeia hat mak seida’uk hetan eletrisidade hodi fo naroman ba komunidade iha fatin refere.

Nune’e mos komunidade Paulino Soares,  rekomenda ba PR Taur Matan Ruak, atu ajuda halo kapela iha Suku refere, tanba povu laiha forsa atu halo kapela ne’e to’o hotu.

Hatan ba preokupasaun ne’e, PR Taur Matan Ruak hatete katak, Timor Leste nia ligasaun ho Indonesia ne’e, diak liu husi nasaun hotu, no iha mundu ne’e  so Timor ho Indonesia mak halo ida ne’e.

“Wiranto sei labele estraga ita nia relasaun, sira nia problema ne’e, ita labele mete, sira mak haree. Tribunal internasional ne’e, la gampang, ita respeita sira nafatin, tanba ita nia relasaun ho Indonesia ne’e diak tebes,”esklarese Xefe Estado, Taur Matan Ruak.

Tanba ne’e, Taur Matan Ruak husu ba povu atu labele preokupa Wiranto sai MD Indonesia, tanba Governu Indonesia la’os foti Jeneral Wiranto ba Ministru atu estraga relasaun diak Timor Leste ho Indonesia.

Kona-ba kapela, Taur Matan Ruak dehan, maioria povu ihaTimor laran tomak, ejiji Estadu atu halo kapela.

“Ita labele halo buat sira ne’e hotu dala ida, ita nia Governu hahu husi ki’ik ba bo’ot,”haklaken Taur Matan Ruak.

Kona-ba eletrisidade Aldeia hat ne’ebé mak seida’uk hetan ne’e, Xefe Estado hateten, kuandu estrada iha hanesan ne’e, fasil ba Governu atu dada eletrisidade. Cos

Jornal Nacional

BUKA TUIR KILAT AK 33-PISTOLA 20 LAKON, FCRTL INSATISFAS ESTEITMENTU KOMANDO PNTL


Sekretari Geral Fundasaun Conselho Rezistensia Timor-Leste (FCRTL), Jose Nuno Lopez Guterres ‘Sabaray’ deklara, FCRTL insatisfas ba esteitmentu Komandante Jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), Komisariu Julio Hornay konaba polisia sei buka tuir kilat bo’ot AK 33 no pistola 20 ne’ebé lakon iha krize tinan 2016 liu ba.

Tanba tuir FCRTL estatementu komisariu, Julio Hornay  ne’ebé fó sai iha públiku ne’e bele kria fali konfusaun no bele kria mos paniku ba populasaun.

“Tanba agora dadauk ita hatene katak, ita nia partidu politiku sira komesa hala’o ona sira nia aktividades, entaun ho situasaun sira ne’e bele fó pániku ba ita nia povu, tamba ne’e mak ita husu ba ita nia Komandante Jeral, wainhira atu halo esteitementu ruma ba iha públiku presiza hanoin no haree didiak, tamba ita hotu-hotu hamutuk hakarak atu fó ita nia kontribuisaun diak ba ita nia rain no ita nia estabilidade nasional,”deklara Jose ‘Sabaray’ iha Sede FCRTL, VilaVerde, Kinta (11/08/2016) liu husi konferensia imprensa relsiona deklarasaun komisariu PNTL, Julio Hornay konaba buka  kilat bo’ot AK 33 no pistola 20 ne’ebé lakon iha krize 2016.

Sekretari Jeral FCRTL hatutan, kilat PNTL nian ne’ebé lakon iha krize 2006, agora ne’e halo ona tinan 10 resin, tanba sa mak PNTL labele hetan fali fali kilat no pistol sira ne’e no atu besik ona eleisaun jeral 2017 mak foin foti fali kestaun ida ne’e tau iha públiku??

“Segundu ha’u hakarak relata oituan konaba armas ne’e, iha krize 2006 ne’e problema krize militar nian la’os PNTL nian, militar mak iha petisionáriu, sai husi F-FDTL nia kuartel la’os PNTL. Maibé tanba saida mak PNTL nia kilat mak lakon fali? No iha ne’e ha’u mos hakarak atu haka’as oituan katak, iha krize 2006, ha’u hanesan ema sivil ida ne’ebé mos hola parte iha momentu krize ne’e, F-FDTL fó konfiansa ba ema sivil ne’ebé F-FDTL fó kilat ka armas, maibé kuandu situasaun krize ne’e remata, iha loron 3 de’it F-FDTL rekolla fila fali kilat ne’e hotu,”argument Jose Guterres.

Nia reforsa katak, F-FDTL bele rekolla fila fali kilat sira ne’e, tamba wainhira sira fó kilat, sira sei hakerek ema ne’e nia naran kompletu, númeru kilat nian no bala hira, ne’e identifika husi komandante sira ne’ebé fó armas ba ema sivil sira. No PNTL, tanba saida mak kilat lakon, nia laiha rejistu no fó kilat laiha justifikasaun klaru, tamba ne’e mak sira deskonfia bo’ot katak, kilat no pistola sira ne’ebé lakon, la’os iha ema sivil nia liman no karik dalaruma bele iha instituisaun ne’e nia laran rasik.

“Nusa mak tinan 10 resin ona, sira labele hetan fali armas ne’ebé sira fó sai, tamba armas ne’ebé fó sai hanesan mos armas ne’ebé militar sira fó sai, katak tenki rejistu ema nia naran, númeru kilat ne’e, pistola mak foin fó ba ema pesoais ida ne’ebé kaer, e tenki fó ba membru PNTL, la’os fó ba ema sivil, no tamba sa mak to’o ohin loron ita seidauk identifika klaru konaba kilat ho pistola ne’ebé ita fahe ba ita nia membru sira?

Tamba ne’e mak hanesan fundasaun konsellu resisténsia ne’ebé halo kontrolu hanesan mos kontrolu sosiais, lamenta tebes ho estatementu ne’ebé exelénsia  komjer PNTL fó sai ba iha públiku,”fundamenta Jose Guterres. ías/mj3

Jornal Nacional

TL SEI LANSA LIGA BASKET BOLL-VOLLEY BOLL


Sekretariu Estadu ba Juventude no Desportu (SEJD), Leovigildo da Costa Hornai hateten, iha fulan ida ne’e (Agostu de 2016) ne’e Timor Leste sei lansa tan ninia liga rua mak, Basket Boll no Volley Boll.

“Hau aproveita Federasaun Volley Ball de Timor Leste nian, Sr. Inocencio de Araújo  nian iha ne’e, katak prossesu la’o hotu ona, i fiar katak la iha rezerva no la rekuza ho fasilidade ne’ebé mak minimu, ho pensamentu (hanoin-red) ida deit, katak Timor Leste bele dezenvolve dadauk ho neneik, i la’o los tuir nia dalan,” informa SE Leovigildo da Costa Hornai liu husi nia deskursu iha seremonia enseramentu primeiru Liga Futebol Amadora Timor Leste mak hala’o iha Sky Bar Timor Plaza andar-5 Comoro Dili, Kuarta (10/08/2016) kalan.

Iha okaziaun ne’e, SE Leovigildo kompremenata mos ba Komadante Jeral PNTL, Komisariu Julio Hornay ho nia mebrus tomak, sussesu aktividades desportu rai laran. No liliu ba Liga Futebol Amadora Timor Leste ninia sussesu ne’e tanba hetan apoiu masimu husi husi PNTL.

SE Leovigildo hatutan, kolaborasaun ida que kapaás tebtebes, ho Policia Militar (Falintil-Forcas Defesa de Timor Leste), i hakarak hakruk no apresia ba kolaborasaun servisu sira ne’e hotu.

“Hau ata sei kontinua kumpri ba orientasaun no desizaun mak sua selensia Primeiru Ministru hatun, maibe hau atu adianta lalais deit katak, tanba deit ita nia kampu Estadíu Municipal Dili, tenke tama iha faze rehabilitasaun entaun ita halo took nia jestaun ida diak para depois jogu home a way i super tasa it abele muda fali ba Baucao ka Maliana,” promete SE Leovigildo.

SE Leovigildo rekuinese katak, ne’e kustu orsamentu tenke sai tan i liliu prejudika oituan ba presidente klubu no sponsror sira, maibe hanesan presidente LFA Nilton hateten ona katak, vontade no komitmentu boot ne’ebé iha, fiar katak buat hirak ne’e bele la’o diak.

“Hau hakarak konvida no komprimenta fila fali emprezarius nasional sira katak, laos sadik imi maibe halo tuir took buat ne’ebé mak hahu tiha ona, liu husi imi ida-idak koko imi nia vontade no imi nia responsabilidade sidadaun nudar Timor-oan ne’ebé mak hatudu patriotism no nasioanalismu ba rai doben Timor Leste ida ne’e, liu husi apoiu no investe liu tan ho fo apoiu ba Liga Futebol Amadora, nune’e liga ne’e bele sai prestiju no sai dignu ba rai Timor nia identidade futebol,” dejafia SE Leovigildo.

Agradese mos ba membru komite 12 de Novembro, sira ne’ebé mak ho voluntariamente hodi kolabora ho PNTL hodi fo asegura prosesu sira ne’e la’o diak no sussesu. dehan SE Leovigildo. Ito

Jornal Nacional

PM Rui Sujere Muda LFA Ba Liga Profisionál


DILI,  (ANTIL) - Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo husu ba estrutura Liga Futeból Amadora (LFA) atu muda LFA ba Liga Profesionál.

Embora infraestrutura desportu ninian seidauk iha kondisoens, maibé Rui dehan torneiu ida ne’e (LFA époka 2015-2016) komprova tiha ona katak ita bele.

“Ha’u sei lembra bainhira ami sei ki’ik, kuandu bola futeból laiha, ami tebe meias no jambua. Entre ami sira ne’ebé uluk tebe meias no jambua, barak maka sai jogadór profisionál ona. Portantu, ita nia Liga mós tenkiser sai hanesan ne’e. Hosi infraestrutura ne’ebé limitadu, neineik-neineik ita la’o ba oin hamosu kondisoens para futeból iha Timor bele avansa oin,” nia dehan.

Nia lansa dezafiu ida ba Liga, rezidenti klubu sira no ema sira ne’ebé hadomi futeból, katak labele hadomi de’it futeból maibé tenki paisaun ba futeból.

“Hadomi no paisaun lá hanesan. Paisaun ne’e normalmente ema fó vida ba desportu ida ne’e,” nia esplika iha seremónia “Gala Anual de Liga Futeból Amadora Timor-Leste” iha Timor Plaza, foin lalais ne’e.

Tuir nia haree katak ohin loron adeptus ba partidu ne´e barak demais maibé adeptus ba klubu laiha. Tan ne’e, tenki dezafia sosiedade para bele sai adeptus ba klubu.

“Adeptus ba klubu signifika katak adeptu sira tenki kontribui kuotas no tenki paisaun ba sira nia klubu para bele dezenvolve klubu,” eis Ministru Saúde ne’e enkoraza. (jornalista: Xisto Freitas)

SEJD Konvida Emprezáriu Investe iha Futeból


DILI, (ANTIL) – Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Leovigildo Hornai konvida emprezáriu nasionál sira atu investe iha área desportu, liu-liu futeból.

Leovigildo hato’o sujestaun ne’e iha seremónia “Gala Anual de Liga Futeból Amadora de Timor-Leste” iha Timor Plaza, foin lalais ne’e.

Tuir Leovigildo, ne’e la’ós sadik, maibé konvida atu hakat tuir emprezáriu nasionál balun ne’ebé hahú ona investe iha klubu futeból.

“Ha’u la-temi emprezáriu ida-ida, maibé koko to’ok imi nia vontade no espíritu patriotizmu no nasionalizmu ba rai doben ida ne’e liu-hosi futeból”, nia fó hanoin.

Eis Prezidenti Konsellu Nasionál Juventude Timor-Leste tenik, partisipasaun emprezáriu nasionál sira área desportu ho objetivu atu tulun Liga Futeból Amadora (LFA) para Liga ne’e sai prestíjiu, sai dignu no sai Timor nia identidade. (jornalista: Xisto Freitas)

Foto: Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Leovigildo Hornai

Kazu Omisidiu Registu Aas Iha PSIK


Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PSIK) konsege registu ona kazu krimi hamutuk 56 no husi numeru ne’e kazu omisidiu mak domina liu.

Adjuntu Diretor PSIK, Adino Nunes Cabral, hateten hafoin PSIK estabelese iha 30 January 2015 konsege registu no loke prosesu investigasaun ba kazu krimi hamutuk 56 ne’ebe delega husi Ministeriu Publiku.

“Kazu domina liu mak omisidiu no burla informatiku,” Adjuntu Diretor Cabral hateten, iha nia knar fatin Kaikoli, Dili.

Alende kazu rua ne’e, nia dehan PSIK mos konsege investiga kazu balun hanesan violasaun seksual, explorasaun seksual, falsifikasaun dokumentus, explorasaun jogus elisita , krimi kontra ambiente inklui krimi droga.

Husi kazu hirak ne’e, nia dehan kazu balun iha hela prosesu investigasaun, no seluk entrega ona ba ministeriu publiku hodi prosesa ba julgamentu.

Maibe, nia dehan iha kazu balun akontese iha 2012, MP delega mai PSIK tanba durante tinan barak seidauk hetan arguido. “Hanesan droga, ami konsege detekta no halo ona julamentu iha tribunal,” nia hateten.

Alende simu prosesu direita husi ministeriu publiku, nia informa PSIK mos dala ruma halo prosesu investigasaun ba kazu flagrante direitu sira.

Iha parte seluk Deputada Anna Ribeiro, konsidera ne’e progresu signifikativu ida ne’ebe PSIK konsege atinji ona.

“Ita apresia ho servisu ida ne’e, espera iha future sira bele diak liu tan,” nia esperansa.

Maibe, nia husu ba governu atu fasilita ekipamentus ne’ebe sufsiente ba instituisaun ida ne’e, hodi servisu diak liu tan iha future.

Tanba tuir nia, PSIK sei halo investigasaun ba kazu sira ne’ebe ho natureza kompleksu no todan. “Sira presiza ekipamentus modernu no sufsiente atu halo servisu ne’e,” nia dehan.

Kona ba kazu omisidio registu aas iha PSIK, nia dehan presiza hetan atensaun seriu husi autoridade seguransa.

The Dili Weekly

Duplu atentadu iha Tailándia provoka ida mate no 19 hetan kanek


Duplu atentadu iha estánsia balneária Tailándia nian halo ema ida mate no hakanek ema 19, entre hosi sira maka turista, anunsia iha ohin hosi polísia. 

"Bomba dahuluk esplode iha 'pub'"ida nia oin, lokaliza iha zona turístika Hua Hin, iha tuku rua Banguecoque nian, informa polísia lokál.

Bomba tuir mai esplode hafoin  minutu 30 no iha deit metru 50 hosi primeiru.

Esplozaun rua ne’e provoka tailandeza feto ida mate no hakanek ema  estranjeiru  19, inklui olandés  rua, haktuir polísia.

"Iha ema na’in tolu maka hetan kanek todan", hatutan polísia.

Iha  agostu 2015, ema na’in 20, inklui turista xinés, mate iha  esplozaun ida iha sentru Banguecoque nian.

SAPO TL ho Lusa

Porta-vós hosi prezidénsia indonézia hatete katak "laiha fatin" ba grupu sira LGBT


Porta-vós ida hosi prezidénsia indonéziu hatete iha loron-kinta ne'e ba AFP katak "laiha fatin" ba komunidade gay iha nasaun ne'e hafoin defensór sira hosi direitu ema nian hato'o kesar sira kona-ba atake homofóbiku sira ne'ebé akontese.

Komunidade lésbika, gay, biseksual no transseksual (LGBT) refere katak iha "estraga" hosi direitu sira ne'ebé hetan tanba atake verbal sira sira hosi ministru sira no membru sira hosi organizasaun islámiku sira ne'ebé influente iha Indonézia, hatete hosi relatóriu ida hosi Human Rights Watch.

Iha tinan ne'e, funsionáriu importante sira no instituisaun indonéziu sira sai hanesan alvu hosi atake sira ne'ebé publika ho dalan sistemátiku hasoru komunidade gay, subliña hosi relatóriu hanesan katak refere ba apelu sira ne'ebé sira husu, liuliu, katak homoseksual sira labele tama iha universidade sira.

Tanka atake homofóbiku foun sira, responsável sira hosi Estadu indonéziu limita hodi afirma katak protesaun ba direitu sira hosi komunidade homoseksual nian la'ós hanesan prioridade ida.

"Direitu sira hosi sidadaun sira kona-ba asesu ba ensinu ka hetan billete identidade hanesan protejidu, maibé iha Indonézia laiha fatin ba proliferasaun hosi movimentu LGBT", hatete hosi porta-vós prezidénsia nian, Johan Budi, ba Ajénsia France Presse.

Ministru oioin lansa hela "atake vernal sira" ne'ebé halo hasoru komunidade homoseksual, entre sira maka titular hosi pasta Ensinu Superior ne'ebé defende ona aplikasaun hodi bandu organizasaun sira LGBT iha fatin universitáriu sira.

Ministru Defeza hatete ona katak atitude hosi grupu sira LGBT ba defeza direitu sira nian hanesan "espésie ida funu modernu nian".

Relatóriu hosi organizasaun Human Rights Watch hato'o katak provokasaun hasoru grupu sira LGBT aumenta hahú fulan-Fevereiru no rejista daudaun epizódiu sira violénsia nian hasoru minoria seksual sira iha Indonézia.

"Impaktu hosi retóriku anti-LGBT hosi parte reprezentante governamental sira hanesan maka'as tebes", hatete hosi defensora ida direitu sira hosi lésbika sira nian hodi hatutan ba relatóriu hosi Human Rights Watch katak iha Indonézia "hakiduk daudaun" ba asuntu relasionadu ho respeitu ba direitu fundamental sira.

SAPO TL ho Lusa

Ministru Austrália nian akuza imigrante sira halo kesar bosok hodi hetan azilu


Ministru Imigrasaun australianu, Peter Dutton, hatete iha loron-kinta ne'e katak imigrante sira iha sentru sira detensaun nian ne'ebé Austrália halo iha Nauru no Papua Nova Guiné halo kesar bosok hodi hetan azilu iha nasaun oseániku.

Deklarasaun sira hosi Peter Dutton mosu liutiha loron ida hafoin fó sai relatóriu hamutuk 2.000 kona-na insidente sira ne'ebé iha detalle ba kazu sira violénsia seksual no ameasa sira hasoru feto sira no auto agresaun sira entre imigrante sira ne'ebé kaer iha sentru Nauru nian.

"Simu ona informasaun katak insidente balun iha akuzasaun falsu sira ba agresaun seksual, tanba, iha final, ema sira ne'e selu ba kontrabandista sira hodi mai iha ami nia nasaun (…). Liuliu ema balun bele halo automutilasaun hodi bele to'o iha Austrália", Dutton hatete ba rádio 2 GB.

Ministru hatete mós katak kesar sira tenki hetan investigasaun hosi autoridade sira Nauru nian.

Dokumentu sira ne'ebé publika iha loron-kuarta hosi edisaun australianu diáriu nian The Guardian, hato'o abuzu sira no trauma sira iha labarik no feto sira ne'ebé detidu iha sentru ba imigrante sira ne'ebé Austrália halo iha viziñu repúblika Nauru nian.

Dokumentu sira hato'o kona-ba kazu barak hosi agresaun seksual, liuliu hasoru joven prizioneiru sira, ne'ebé halo hosi guarda sira, halo hosi prizioneiru sira seluk ka halo hosi sidadaun lokal sira.

Tuir fonte, relatóriu atus resin hatudu kazu sira automutilasaun sira entre ema detidu sira, inklui tentativu oho-aan nian.

"Relatóriu hosi insidente sira" agora fó sai ne'e hakerek hosi fulan-Maiu 2913 no fulan-Outubru 2015 hosi funsionáriu sira hosi empreza sira ne'ebé kaer sentru sira ne'e.

Austrália ativa fali iha tinan 2012 nia polítika ba tramitasaun iha nasaun sira seluk ba pedidu sira hosi imigrante sira ne'ebé hala'o viajen ba Austrália hodi buka azilu no hetan ona akordu hodi loke sentru sira detensaun nian iha Papua Nove Guiné no Nauru.

Iha relatóriu foun ida, hosi Human Right Watch (HRW) no Amnistia Internasional (AI) fó sai katak ema hamutuk na'in 1.200 resin ne'ebé husu azilu, inklui feto no labarik sira, ne'ebé Austrália transfere ba Nauru sai hanesan vítima sira hosi abuzu maka'as, tratamentu aat no neglijénsia.

Imigrante barak ne'ebé autoridade australianu sira kaer hanesan ema sira ne'ebé halai hosi konflitu sira iha Afeganistaun, Darfur, Pakistaun, Somália no Síria no sira seluk halai hosi diskriminasaun ka tanba laiha nasionalidade, hanesan ema minoria sira hosi rohingya hosi Birmánia ka bidun hosi rejiaun Golfu nian.

SAPO TL ho Lusa

Deputadu sira hosi opozisaun angolanu husik reuniaun parlamentu nian hanesan protestu


Partidu sira hosi opozisaun angolanu husik ona reuniaun plenáriu iha loron-kinta ne'e iha Asembleia Nasional, hanesan protestu hasoru inkluzaun ba aprovasaun hosi pontu foun tolu kona-ba planu tarefa sira preparasaun nian ba eleisaun jeral sira.

Asuntu ne'e laiha akordu entre partidu maioritáriu, Movimentu Popular hosi Libertasaun Angola nian (MPLA), no opozisaun sira, no envolve mós intervalu iha reuniaun plenáriu loron-kinta ne'e, tanba pedidu hosi deputadu sira hosi Uniaun Nasional ba Independénsia Total Angola nian (UNITA) no hosi Konverjénsia Ampla ba Salvasaun Angola nian - Koligasaun Eleitoral (CASA-CE), ne'ebé autoriza hosi prezidente hosi órgaun ne'e, Fernando da Piedade Dias dos Santos.

Iha kauza maka inkluzaun ba diskusaun no votasaun iha jeneralidade - ne'ebé hato'o iha loron-kinta hosi MPLA - hosi projetu sira Lei Rejimentu hosi Asembleia Nasional, hosi Lei Orgániku hosi Sistema Informasaun no Jestaun ba Prosesu Eleitoral sira, nune'e mós ba Lei hosi Alterasaun ba Lei Orgániku kona-ba Eleisaun Jeral sira, ne'ebé previstu ba tinan 2017.

Tuir informasaun ne'ebé fó sai hosi parlamentu angolanu, opozisaun hatete katak laiha tempu sufisiente hodi estuda diploma sira, hodi reklama mós ba nesesidade hosi "konsensu polítiku" iha asuntu ne'e.

Ho manutensaun hosi alterasaun ba orden serbisu nian, akresenta tan pontu tolu ne'e, deputadu sira hosi opozisaun, aleinde UNITA ho CASA-CE, hosi mós PRS no FNLA, la fila fali ba sala plenáriu nian.

SAPO TL ho Lusa

Maroko fó aviaun rua Canadair hodi kombate hasoru ahi sira


Ministra hosi Administrasaun Interna portugeza, Constança Urbano de Sousa, fó sai ona iha loron-kuarta ne'e katak Maroko sei fó aviau rua Canadair hodi tulun iha kombate hasoru inséndiu sira iha Portugal.

"Agora daudaun ami hala'o ona mekanizmu oioin, Ami konsege ona Canadair rua ne'ebé mai hosi Maroko no aban [loron-kinta] sei hahú operasaun. Oferta ida hosi Reinu Maroko sira nian ne'ebé ami agradese maibé, agora daudaun, ami nia foku maka iha luta hasoru fenómenu ne'ebé, naturalmente, sei sai aat liu tanba meteorolojia ida adversa", afirma hosi governante.

Ministra fó sai mós katak hala'o ona protokolu bilateral ne'ebé halo ho Federasaun Rusu hodi fó tan ajuda, maibé la espesifika kona-ba ajuda ne'e bainhira maka to'o no hira.

Anúnsiu hosi governante halo iha Viana do Castelo, distritu ida ne'ebé afetadu liu hosi ahi-han ailaran sira iha loron hirak ikus ne'e. Aviaun marokinu sira ne'e sei hamutuk ho Canadair ne'ebé fó ona hosi Itália no aviaun rua seluk ne'ebé disponibiliza hosi España.

Iha loron-kuarta, Governu portugés hala'o ona tuir dalan formal mekanizmu europeu hosi protesaun sivil no hetan ona resposta pozitivu hosi aviaun Canadair italianu ida ne'ebé sei to'o iha Portugal hodi tulun kombate inséndiu sira, hatete hosi fonte ofisial ba Lusa.

Tuir fonte hosi Ministériu Administrasaun Interna, governu portugés halo ona pedidu formal hodi husu tulun ba Estadu-membru sira hosi Uniaun Europeia iha matéria protesaun sivil hodi hetan tulun hodi luta ba inséndiu sira ne'ebé akontese iha Norte no Sentru nasaun ne'e nian.

Iha loron-tersa, aviaun rua Canadair españól sira hein ona iha zona Viana do Castelo hodi reforsa kombate ba inséndiu hamutuk 11 ne'ebé akontese hela iha distritu, fó sai hosi Komisaun Distrital Protesau Sivil portugés (CDPC), José Maria Costa.

Operasional na'in 2.000 resin maka iha loron-kuarta, tuku 19:50, kombate hasoru inséndiu boot ailaran sira hamutuk 13 iha kontinente portugés no foku hosi inséndiu oioin iha illa Madeira.

SAPO TL ho Lusa