quinta-feira, 12 de abril de 2018

Parpol Uza Atributu Artemarsiais Iha Kampana, Hornay: Prosesu Tama Ona MP


DILI - Loron dahuluk ba kampana eleitoral, Partidu politik balun uza atributu artemarsiais nian hodi halo kampana iha baze, prosesu nee rasik tama onaihainvestigasaun Ministeriu Publiku (MP)nian, hodi hein prosesu tomak.

Liafuan nee haktuirhusi Komandante Jeral PNTL, Komisariu Julio da Costa Hornay ba Jornalista, hafoin remata enkontru ho Prezidente da Republika Franscisco Guterres Lu Olo, iha Palasiu Prezidensial Bairu Pite, Dili, Kinta, (12/04/2018).

“Hau hanoin parpol balun utiliza atributu Arte Marsiais iha tempu kampana, nee polisia sira husi Munisipiu Ainaro nian hatama ona, ninia prosesu tomak ba iha Ministeriu Publiku, tanba nee ita hein deit orientasaun husi Ministeriu Publliku, maka ita halo tuir,”informania.

Hornayhatete, kualker kazu saida deit maka akontese iha rai laran, nain ba prosesu nee maka Ministeriu Publiku, no hanesan ezekutar iha trenu nee maka PNTL.

Iha parte seluk Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional, Deputadu Arao Noe hatutan, AMP prontu atu hasoru investigasaun saida deit relasiona ho uza atributu artemarsiais nian iha kultura abertura kampana.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta, (13/04/2018)

Madalena Horta/Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Sirkulasaun Rama Ambon, PNTL La Tolera


DILI - Sirkulasaun rama ambon komesa mosu fali ona Dili laran, hanesan foin dadauk grupu deskonesidu balun hana katuas ida iha parte Fatuhada nian, tanba nee husu ba PNTL,atu toma atensaun ba problema sira hanesan nee.

Kestaun nee fo sai husi Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional, Deputadu Arao Noe ba STLiha PN, Kinta, (12/04/2018).

“Hau hanoin sirkulasaun rama ambon komesa lao fali ona iha tempu kalan, tan nee husu ba PNTL atu haree hodi deskobre tiha, semak sai autor lolos ba problema sira hanesan nee,  liu liu ema neebe maka uza rama ambon hodi hana naok ema iha tempu kalan,”informa deputadu Arao Noe.

Nia hatutan, PNTL tenke haree, atu nunee kaer lalais tiha autor sira hanesan nee, kuandu kaer ona ema ida ruma maka, bele detekta ona sira seluk no ninia autor lolos nee. Tan nee hanesan reprezenta povu kontinua tau fiar ba iha PNTL, atu halao sira nnia knaar ho profesionalismu hodi detekta autor rama ambon.

Iha parte seluk Komandante Jeral PNTL, komisariu Julio da Costa Hornay hateten, PNTL sei la tolera ema sira neebe maka uza rama ambon, hodi hana naok ema iha tempu kalan, no agora operasaun kontinua lao nafatin.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta, (13/04/2018)

Madalena Horta/Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Alkatiri akuza KO sai sentru korupsaun | Xanana: Estadu nia airin a’at


Partidu FRETILIN hahú nia primeira kampaña eleitoral iha Munisípiu Manatuto. Ba militante no simpatizante sira,  Sekretáriu Jeral FRETILIN, Mari Alkatiri, akuza CNRT durante tinan 10 kaer ukun Komisaun Omenajen (KO) sai sentru korupsaun.

Tuir Mari Alkatiri, partidu CNRT kaer ukun tinan 10, problema veteranu sai bo’ot ba bebeik, tanba sira halo komisaun omenazen sai sentru korupsaun.

“Veteranu sira tinan 10 nia laran, komisaun omenazen, halo fali  prosesu veteranu sira hanesan sentru korupsaun atu hariku sira-nia aan rasik, la’os hariku veteranu sira,”katak Alkatiri ba militantes no simpatizante sira iha Manatuto, Tersa (10).

Sekretáriu Jeral FRETILIN ne’e afirma, partidu balun hateten katak, se FRETILIN mak manan, veteranu sira sei la simu osan, oinsa mak la simu osan, kuandu ukun iha tinan 10 la halo ona buat ida, FRETILIN ukun fulan 6 de’it, maibé aprova ona dekretu lei veteranu nian.

Alkatiri esklarese, programa prioridade FRETILIN mak, Infraestrutura, bee moos, estrada, eskola no saude.

“Ha’u eskolla Manatuto atu loke kampaña iha Manatuto, tanba ha’u hakarak manan iha Manatuto, no tanba Manatuto ne’e iha rai klaran, atu habelar dezenvolvimentu iha TL, tenki liu husi Manatuto. Bainhira FRETILIN hahú iha Manatuto, Partidu Aliadu FRETILIN nian hahú iha Oecusse, signifika, Oecusse labele nabilan mesak, TL hotu tenki nabilan,” katak Alkatiri.

Agora dehan atu dada kadoras mai TL, maibé iha Munisípiu hotu iha TL  bee moos laiha, kadoras bee moos nian seidauk tama ba uma kain ida-ida.

“Ita gasta ona US$ 14 bilioens, maibé bee moos seidauk tama to’o uma ida-ida, tanba ne’e mak FRETILIN atu hadia. Lalika mai halo promesa de’it, iha kampaña ita ko’alia oin ida, kampaña liu ita ko’alia oin seluk. Tanba ne’e, FRETILIN hakarak lia los, FRETILIN la kontra ema ida, tanba FRETILIN laiha inimigu ho ema ida,” katak nia.

“Ita dehan, edukasaun ne’e tenki gratis, tanba hakerek iha konstituisaun, povu kiak nia oan iha direitu hanesan ho riku nia oan, tanba ne’e, kualidade eskola tenki hanesan, la’os estudante sira ba hakdasak fali iha rai mak han fali sira nia merenda escolar,” dehan Alkatiri.

FRETILIN nia poltiika ida mak bolsa da mãe sei kontinua, no tenki iha balansu jéneru iha fatin hotu, labele iha diskriminasaun, tanba feto ho mane direitu hanesan de’it.

“Ha’u-nia preokupasa un ne’e mak dalan ba dezenvolvimentu, atu hasai povu husi kiak no mukit. Maibé jestaun ba dezenovolvimentu,” dehan Alkatiri.

Tuir Alkatiri, povu TL joven barak tebes, tanba ne’e FRETILIN fiar katak, joven sira ne’e mak hatene diak liu sira nia kondisaun eskola, tanba ne’e sira hakarak mudansa ba sira nia kondisaun eskola.

“Sira taka tiha Artemarsiais, no deklara fali artemarisias sira hanesan kriminozu, ha’u lakohi koalia ema nia naran, mas kuitadu patrimoniu luta nian mak hanesan ne’e, ha’u tauk fali. Joven sira iha tempu rejistensia partisipa iha luta ida ne’e, no organizasaun artesmarisiais partisipa iha luta ida ne’e, tanba ne’e labele dehan fali sira ba jura ba bandeira merah putih, ida ne’e lalos,” relata Alkatiri.

Nia dehan, vota ba FRETILIN signifika vota ba libertasaun povu, tanba 12 maiu ne’e, hanesan referendu ida, atu garante moris ba oin. Nune’e mós, Laureadu nobel da paz, José Ramos Horta hateten, Alkatiri ho nia jerasaun 1975, kuaze ema barak mate tanba fó sira-nia hanoin no vizaun ba Timor ukun rasik aan.

Nune’e mós, militante partidu FRETILIN, José Ramos Horta, hatete, Alkatiri ho nia jerasaun 1975, kuaze ema barak mate tanba fó sira-nia hanoin no vizaun ba Timor ukun rasik-an.

“Progama FRETILIN nian mak ida ne’e, hadia buat ne’ebé tenki hadia, halo buat ne’ebé tenki halo. Ha’u apoiu nafatin FRETILIN la’os tanba relijiaun, tanba Maromak ida d’eit, maibé ha’u haree ba ema ne’ebe bele kaer rai ne’e didiak,” tenik Ramos Horta.

José Ramos Horta, afirma, nu’udar lider Timor oan ne’ebé estuda polítika partidária iha Timor Leste, haree katak, iha 2001 partidu lubuk ida moris, maibé iha 2012 partidu lubuk ida mos lulun biti.

Alende ne’e, Adjuntu Sekretáriu Jeral FRETILIN, José Reis, hateten, oras to’o ona atu hapara figura iha TL, no hametin organizasaun iha TL.

“Ha’u dezafia Manatuto mak tenki manan bo’ot liu, atu hatudu katak, Manatuto defende Estadu Direitu Demokratiku,” afirma José Reis.

“Iha ne’e laiha FRENTI Armada hasoru FRENTI diplomatiku, ita la luta kontra ema ho ema, maibé ita luta ba dezenvolvimentu,” katak José Reis.

Entretantu kampaña primeiru koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), ne’ebé hala’o iha Ainaro, Kay Rala Xanana Gusmão, hatete, sira ukun tuir lei ho konstituisaun ne’ebé prevé iha rai ida ne’e, la’os viola konstituisaun hanesan partidu seluk halo durante fulan nen nia laran.

Tuir Xanana, durante fulan nen nia laran Estadu nia riin sai aat hotu. Ne’e tamba ukun ne’ebé laiha lejitimidade, ukun ne’ebé la tuir lei.

“Estadu ida ne’e airin ida Parlamentu ne’e a’at tiha ona, lahuk, no Governu ida ne’e iha fulan hitu nia laran, la’o ho kareta Estadu mai halo referendu ba programa, maibe programa ne’e la liu iha Parlamentu. Governu ida ne’e mos la’o tun-sa’e hakilar bla, bla, bla, bla, la halo buat ida,”dehan Xanana hodi haree karakter liderensa FRETILIN nian durante ukun fulan nen nia laran. cos/eus

GMN TV | Grupo Média Nacional

Governu lansa feira turizmu, hein vizita turizmu Asia 2030


Governu liu husi  Ministériu Turizmu (MT), ofisialmente lansa ona feira turizmu ba públiku iha Cristo-Rei. Feira ne’ebé mak lansa ona ne’e, hodi hein vizita turizmu Asia iha tinan 2030.

“Lansa feira ida ne’e ba premeira vez hodi hein vizita turizmu Asia 2030,  ne’ebé sei mai 2000 pesoas husi rai liur, entaun hodi ida ne’e ita promove diak liu tan ita nia sasan kultura ne’ebé ita hili ona hanesan, sasan turizmu. Grupu sira ne’ebé mak fa’an sasan iha feira ne’e mai husi Munisípiu 12, inklui Reziaun Administrativa Espesial Oe-cusse Ambeno,” hatete Ministru Turizmu, Manuel Vong ba Jornalista, hafoin lansamentu  iha Cristo-Rei Domingu (08/04).

Nia hatutan, maske foin mak tama faze esfloratóriu, maibé Timor-Leste nu’udar distiniku turístiku ida ne’ebé mak úniku.

“Ita tenki dezenvolve formasaun marketing no investimentu fokus liu ba área turizmu hanesan, ekonómiku, tenki hasoru malu mak foin bele hetan presu  ida ne’ebé mak ho kualidade iha dezenvolvimentu no kualifikasaun, tanba ne’e laiha dalan seluk atu dezenvolve turista tomak iha ita nia rai,” dehan Manuel Vong.

Nia haktuir, investimentu ne’e bele mai husi setór publiku nomós setór privadu sira, maibé atu dezenvolve turístiku ne’e, sei laiha folin, kuandu laiha promosaun no kualifikasaun.

“Ita bele ona lori Timor ba mundu no lori mundu mai Timor, durante iha mandatu fulan 6 konsege dada investimentu ho osan US$ 40.000 ba investimentu, no investimentu hirak ne’e mai husi ita nia parseiru sira husi nasaun oi-oin, ha’u laiha intensaun ida atu hetan benefisiu husi buat sira ne’e, tanba ha’u mai atu servi povu no rai Timor-Leste ho ita nia kbit tomak, tanba ne’e osan sira ne’e deposita ona iha Banco Nacional Comercio de Timor-Leste, sei sai fundu ba ekonómia turizmu nian, tanba ne’e komunidade ne’ebé mak hela besik iha turístiku mak sai nain ba setór turizmu nian, atu promove juventude turístiku, tanba juventude mak ekonómia Timor Leste nian,” relata Manuel Vong.

Iha fatin hanesan, Amu Bispu Dioseze Dili,  Dom Virgilio do Cormo da Silva, fó parabens no agradese ba VII Governu, liu-liu Ministru Turizmu ho nia membru sira hotu, tanba iha inisiativa  kontinuidade atividades ne’ebé mak sira halo hodi hatudu no fó atensaun bo’ot tebes ba iha setór turizmu nian.

“Ita mai iha fatin ida ne’e, ita haree fatin ne’e fresku duni, tanba Governu nia planu oinsa fatin sira ne’e bele dezenvolve. Durante ne’e Governu dezenvolve ona fatin sira hanesan estatua João Paulo II nian, nomós Igreja sira iha Munisípiu, hodi dezenvolve diak. Husu ba Timoroan hotu, fatin sira ne’ebé mak Governu halo ona, ita hotu tenki kuidadu, labele soe foer iha fatin sira ne’e para ita haree ambiente ne’e furak,” katak Dom Virgílio. Aba

GMN TV | Grupo Média Nacional

WHO Konsidera Seguransa Alimentár Sai Obstákulu Iha Timor-Leste

DILI, (TATOLI) – Reprezentante Organizasaun Saúde Mundiál (WHO-sigla ingles) iha Timor-Leste, Dr. Rajesh Pandav, konsidera seguransa alimentár iha TL sai obstákulu boot tanba fornesedór hahan lokál menus.

“Seguransa alimentár eh ai-han ho programa monitorizasaun ne’ebé kualidade, pratikamente la eziste, nune’e presiza fornese hahan lokál atu hasa’e kualidade nutrisaun”, Rajesh iha nia intervensaun ba workshop nasionál kona-ba kodex alimentár iha Ótel Timor, ohin.

Ho obstákulu hirak ne’e, governu Timor-Leste tenke rekoñese nia responsabilidade hosi ai-han ne’ebé seguru no nutritivu ba públiku inklui konsumidór sira ne’ebé uza sub-padraun, kontaminadu, notadamente ho orijen mikrobiana, liga ho króniku malnutrisaun, nasismu no menus nutrisaun iha Timor-Leste.

Nune’e mós, nasaun sai hanesan lixu fatin ba ai-han no produtu hahan la tuir padraun ai-han no sistema kontrolu ai-han nasionál.

Rajesh konsidera produtu hahan ne’ebé prazu ona hosi merkadu lokál tanba regulamentu ba hahan importasaun fraku no konsumidór nia konsiénsia menus no pobreza.

Obstákulu boot liu mak dezenvolve enkuadramentu legál ida, estabelese padraun ai-han nasionál, promove kolaborasaun multisetoriál ba seguransa alimentár, estabelese laboratórium no sistema inspesaun bazea ba risku hanesan parte ida hosi sistema kontrolu ai-han nasionál.

Tanba ne’e, nia haktuir fevereiru 2017, governu kria Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár (AIFAESA) ho objetivu kontrola kualidade, kondisaun transporte no saúde jenériku ai-han no sira nia produsaun no komersializasaun sira hodi reduz ou prevene risku ba saúde públiku.

Nune’e, WHO suporta dezenvolvimentu estratéjia seguransa alimentár iha estratéjia nasionál saúde ambientál nia okos, hanesan programa seguransa alimentár ne’ebé rasionál ho bee moos atu hemu, ijiene no sanitasaun.

WHO suporta projetu hodi asegura edukasaun seguransa alimentár, sensibilizasaun públiku no prestasaun konsumidór sira. Ida ne’e inklui formasaun báziku kona-ba seguransa ai-han ba oinsá prosesa ai-han, restaurante sira no fornesidór ai-han sira seluk.

Atividade semináriu ne’e suporta hosi WHO no FAO hanesan atividade dahuluk hosi atividade sira seluk ne’ebé sei mai hodi reforsa konsiénsia no kapasidade nasionál kona-ba kodex depois Timor-Leste sai membru hosi Komisaun Kodex Alimentáriu.

Jornalista: Zezito Silva | Editora: Rita Almeida

CNE: Kampaña EA AMP La Viola Lei


DILI, (TATOLI) – Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-Sigla Portugués), Alcino Barris, afirma Prezidente Aliansa Mudansa Ba Progresu-AMP, Kay Rala Xanana Gusmão ho Portavós AMP, Taur Matan Ruak uza atributu arte Marsial KORK antes abertura kampaíña iha Ainaru, la viola lei partidu polítiku.

“Atributu hirak ne’ebé bandu atu uza hosi partidu polítiku (ParPol) mak labele uza naran konfisaun relijioza, naran rezisténsia no veteranu no símbolu balun Estadu nian, enkuantu arte marsiál la temi iha lei númeru 2/2016 kona-ba lei ParPol nian,” Alcino barris esplika ba jornalista sira iha CNE, Kaikoli foin lais ne’e.

Nia dehan, atributu KORK ne’ebé mak, Kay Rala Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, uza molok kampaíña la iha lei mak bandu, maibé depende ba seguransa sira atu haree tanba arte marsiál iha rezolusaun ida bandu kona-ba utilizasaun no rezolusaun sei vigor hela.

Ba CNE sei investiga ba ema balun aproveita sae iha palku hodi ajita massa ba desizaun hirak ne’ebé órgaun soberania sira hola no reprova fali órgaun soberania iha públiku, ne’e CNE konsidera “la étika”.

CNE sei aprezenta aktu ne’e ba polisia investigasaun atu haree tanba kampaña eleitorál tenke aposta programa sira importante, nune’e bainhira manan fó atendimentu ba nesesidade povu nian, la’ós atu halo ajitasaun.

Iha parte seluk, Jurista, Manuel Tilman akresenta katak rezolusaun governu anteriór bandu arte marsiál, maibé sira nia kampaña mak atu dada ema nia votu mak liuhosi arte marsiál, mezmu ida ne’e partidu KHUNTO nia lisan, maibé labele hamosu fali arte marsiál.

“Ha’u labele fó komentáriu detallu kona-ba asuntu atributu arte marsiál ne’ebé uza hosi lideransa sira,” Tilman ba Ajénsia TATOLI iha Praios dos Coceirros, ohin.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Prezidente CNE, Alcino Barris. Foto CNE

Formasaun Deviza Troka Jerasaun Tuan


DILI - Xefi estadu Maior Jeneral da F-FDTL, Maijor Jeneral Lere Anan Timur hateten, tenke prepara ona jerasaun foun sira, atu nunee bele troka jerasaun tuan sira nee, tanba nee maka Ministru Defeza no Siguransa aprejenta ona proposta ema nain hat mai iha Prezidente da Republika, no sei lori ba iha Konsellu Ministru atu haree ninia prosesu.

“Hau nia preokupasaun iha forsa armadas maka atu prepara jerasaun foun hodi troka jerasaun tuan sira, no primeira faze ema nain tolu, no nain tolu nee semak atu sae ba Xefi estadu Maior, semak ba Vice no semak ba Xefi Estadu Maior Jeneral, tanba ami nia idade aumenta ba bebeik ona, tan nee presiza jerasaun tuan sira atu troka,” informa Lere Anan Timur ba Jornalista, bainhira remata enkontru ho Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu Olo, iha Palasiu Prezidensial Bairo Pite, Dili, Kuarta, (11/04/2018).

Nia hatutan, promosaun deviza nee halo atu oinsa instituisaun F-FDTL bele sai professional diak liu tan iha estadu nia laran, tanba nee tenke hein se los maka atu liu iha promosaun deviza ida nee.

Iha parte seluk Ministru Defeza no Siguransa, Jose Agostinho Siquera Somotxo hateten, promosaun deviza ba kargu  Brigadeiru Jenerais F-FDTL, ema nain hat nia naran maka tama ona iha proposta ba Prezidente da Republika fiar katak, iha tempu badak sei promove ema nain hat ba Brigadeiru, atu nunee bele responde siguransa rai laran.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta (12/04/2018)
  
Madalena Horta | Suara Timor Lorosae

Horta: Alkatiri Halo Negosiasaun Ho Australia Lalori Advogadu Internasional


MANATUTO - Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta hateten,Mari Alkatiri halo negosiasaun ho Australia nee susar tebes, no lalori advagadu oin oin iha mundu internasional, nia   ho Jose Teixeira, Advogadu Timor oan, sira nain rua mesak laiha Advogadu Internasional.

“Negosiasaun neebe hetan akordu ida naran Timor See Triting,tratadu maibe neebe fo 90% ba Timor, husi nee komesa mina rai mai, maibe iha 2005 Mari hateten, ita loke kedas ona primeiru lei fundu petroliu para hatama osan husi Tasi Timor ba fundu minarai, nee modelu ida uniku iha mundu nee,” dehan Horta iha kampania primeiru partidu Fretilin, iha munisipiu Manatuto, Tersa, (10/04/2018).

Eis aman nasaun nee hateten, tuir ema sira iha Norwegia hateten, iha mundu nee fundu soberanu nee iha tolu ke diak liu Timor nian numeru um iha Asia, tanba osan ida nee tama iha fundu minarai nian maka Governu AMP 2006-2007, bele gasta dez Billions ou liu tan.

Iha fatin hanesan Sekjer Fretilin, Mari Alkatiri hateten,kuandu koalia konaba soberania, soberania hahu husi kualidade iha povu nia moris, no kuandu koalia kona ba  vida, hahu husi bee mos, hahu uma sanitasaun, hahu uma idaba povu atu moris ho dignidade.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta (12/04/2018)

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Casa de Portugal rejista iha Timor-Leste ho apoiu hosi eis-Prezidente José Ramos-Horta


Grupu ida ho ema portugés sira no luzu-timoroan sira, inklui eis-Prezidente José Ramos-Horta, rejista ona iha loron-kuarta ne'e, iha Díli, Casa de Portugal, asosiasaun ne'ebé moris hodi "defende no promove interese sira hosi komunidade portugeza nian" iha Timor-Leste.

La'ós hodi hetan lukru no harii hosi grupu ida dahuluk ho ema na'in 21, asosiasaun foun mosu, haktuir hosi estatutu sira, hodi haree ba "prezervasaun hosi identidade komunidade nian no hosi nia patrimóniu kultural, liuliu lian no kultura portugeza" no mós hodi kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Objetivu sira seluk hosi asosiasaun maka bele sai hanesan "interlokutor privilejiadu ida" hodi buka solusaun sira ba problema espesífiku sira ne'ebé afeta komunidade portugeza Timor-Leste nian.

Promove solidariedade iha komunidade portugeza no hametin relasaun ho komunidade sira seluk hanesan objetivu sira seluk hosi asosiasaun ne'ebé hakarak harii núkleu hosi asaun kultural no formasaun nian.

Fernando Figueiredo, mentor prinsipal hosi projetu, hatete katak Casa de Portugal reprezenta vontade ne'ebé hatudu hosi ema portugés no luzu-timoroan barak hodi iha fatin ne'ebé "fahe anseiu sira, espetativa sira, susar sira no dalan hodi bele halo parte iha sosiedade timoroan".

Nia fó hanoin katak iha pasadu halo ona tentativa sira seluk hodi harii asosiasaun ida hanesan maibé hafoin ne'e laiha kontinuasaun tanba komplikasaun iha burokrasia.

Iha kazu ne'e, prosesu hahú iha fulan barak nia laran no seidauk konklui ida, falta, hafoin rejistu públiku, aspetu sira hanesan publikasaun iha Jornal Repúblika.

Ho apoiu hosi eis-Prezidente timoroan José Ramos-Horta no hosi embaixada Portugal nian iha Díli, Casa de Portugal, ne'ebé nia rede provizóriu sei situa iha Sentru Kultural hosi misaun diplomátiku, sei hahú simu asosiadu sira.

Nia esplika katak sei hahú halo mós esforsu sira iha autoridade timoroan sira hodi hetan sede ida.

SAPO TL ho Lusa

Justisa brazileiru konjela sasán hosi eis-Prezidente Lula da Silva nian


Justisa brazileiru haruka konjela sasán hosi Lula da Silva nian no hosi Institutu Lula hodi selu tusan ida ho dolin real millaun 30 (euro millaun 7,1), konfirma hosi advogadu defeza hosi eis-Prezidente brazileiru iha loron-kuarta ne'e. 

Tribunal ida hosi São Paulo haruka ona konjela osan hosi antigu xefe Estadu nian, hosi Institutu Lula no hosi empreza LILS, hodi garanti pagamentu ba multa ida ne'ebé determian hosi Justisa nasaun nian.

Iha komunikadu, Lula da Silva nia defeza hatete katak investigasaun ba operasaun Lava Jato hakarak hasai hosi eis-Prezidente "posibilidade ruma defeza nian, hodi bandu nia uza nia sasán ho rekursu sira hodi garanti débitu fiskal ne'ebé sei ko'alia hela iha reprezentasaun administrativu.

Tuir Lula da Silva nia advogady, Cristiano Zanin Martins, "eis-Prezidente laiha valor sira ne'ebé indiak iha dokumentu no desizaun hodi blokeia ne'e hetan ona reklamasaun hosi rekursu".

"Institutu Lula no mós Paulo Okamotto (prezidente hosi Institutu Lula) iha osan real millaun 30", afirma hosi organizasaun ne'ebé lidera hosi eis-Prezidente liuhosi komunikadu.

Lula da Silva, ne'ebé governa ona Brazil entre 2003 no 2010, prezu dezde loron-sábadu liubá iha sede hosi Polísia Federal Kuritiba, ne'ebé hahú kumpri ona kastigu ida tinan 12 no fulan ida tanba korupsaun pasivu no brankeamentu kapital sira.

Justisa brazileiru kondena ona iha juridisaun rua iha prosesu ida hosi operasaun Lava Jato ne'ebé hetan akuzasaun simu apartamentu luxu ida hodi favorese kontratu sira hosi konstrutora OAS ho estatal petrolíferu brazileiru Petrobras.

Defeza konsidera katak kondenasaun laiha "baze legal" ida no prizaun hanesan kontra "prezunsaun hosi inosénsia ne'ebé garanti iha Konstituisaun".

Dezde nia detensaun, Lula simu de'it vizita hosi nia advogadu sira no tribunal bandu ona vizita hosi governador na'in sia Estadu nian, senadór na'in tolu no líder ida hosi Partidu Traballador (PT) nian.

SAPO TL ho Lusa