sexta-feira, 7 de julho de 2017

Juiz TL Presiza Formasaun Adekuada

DILI, (TATOLI) - Prezidenti Repúblika Francisco Guterres Lú Olo hakarak iha formasaun adekuada ba Juiz timoroan sira atu bele halo servisu di’ak liu tan.

“Husu mós ba parte kompetente atu rezolve dezafiu sira ne’ebé maka Tribunál Rekursu (TR) infrenta,” Prezidenti Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos konta tuir Prezidenti Repúblika Lú Olo nia liamenon ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Dili, Sesta ne’e, hafoin realiza enkontru.

Tribunál Rekursu, Tuir Deolindo dos Santos ohin loron kazu barak pending tanba TR iha limitasaun rekursu umanu atu prosesa kazu hirak ne’e.

Realidade hatudu ohin loron TR iha juiz na’in tolu de’it nune’e fó implikasaun ba prosesamentu kazu sira ne’ebé tama iha TR.

“Realmente, ami hasoru dezafiu. Kazu barak maka sei pendente no  kondisaun serbisu ba juiz sira seidauk di’ak. Ohin loron, ami iha juiz na’in tolu de’it maka prosesa kazu hirak ne’e. Maibé, dezafiu ida ne’e hanesan motivasaun ida atu ami bele halo buat ne’ebé di’ak liu-tan,” Deolindo hato’o.

Hodi kontinua esplika sorumutu ho Prezidenti Repúblika, ko’alia kona-bá TR nia serbisu lor-loron. Ko’alia mós kona-bá kestaun formasaun ba juiz sira no kestaun infraestrutura tribunál ninian tanba to’o ohin loron kondisaun balun seidauk favorese ba kuadru tribunál atu halo sira nia serbisu.

Iha Tribunál to’o ohin loron, seidauk instala Supremu Tribunál no instalasaun foun Tribunál Distritál Dili.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Foto: Prezidenti da Repúblika Francisco Guterres Lú-olo (liman-los) tur ho Prezidenti Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, iha Palasio Prezidensial, Bairo-Pite, Segunda (12/06). FOTO Mídia PR

Merkadu Traballu Timor-Leste Tenke “Amplia”

DILI, (TATOLI) - Rezultadu peskiza bolseiru timoroan iha Brasil, Mario da Costa Marçal konklui katak sosiedade timoroan tenke partisipa ativamente iha dezenvolvimentu nasaun nian no presiza implementa polítika industriál hodi “amplia” ka aumenta tan merkadu traballu.

“Mezmu la iha esplorasaun ba traballadór sira, bele mós halo fortalesimentu ba empreza privada timoroan nomós sosiedade timoroan sira liuhusi kréditu, tributáriu no modernizasaun ba makina indústria no la estraga ambiente,” relata bolseiru Mario da Costa Marçal ba Ajénsia Tatoli, ohin, sesta (7/07) husi Brasil.

Hodi esplika katak polítika indústria Timor-Leste nu’udar meius ida ba dezenvolvimentu no implementasaun polítika ida ne’e bele garante bem estar sosiál no liberdade hodi partisipa iha programa no planu estadu nian.

Polítika indústria ba Timor-Leste nu’udar nesesidade ba estadu no sosiedade ba formasaun dezenvolvimentu nasaun nian. “La’ós simplesmente ba modernizasaun atividade indústria sira,” nia relata.

Bolseiru kursu Administrasaun Públika, Mario Marçal akresenta, hanoin ba dezenvolvimentu Timor-Leste, presiza tau iha konsiderasaun katak individu idaidak nu’udar sentru ba dezenvolvimentu no presiza valoriza ema.

Timor Gap: Poço a sudeste de Timor com “potenciais significativos” de hidrocarbonetos

A petrolífera timorense Timor Gap anunciou hoje que análises preliminares apontam a existência de "potenciais acumulações significativas de hidrocarbonetos" numa zona do Mar de Timor a 50 quilómetros a sudeste da ilha de Timor.

Os potenciais recursos de prospeção estão no bloco PSC TL-SO-15-01, localizado a cerca de 50 quilómetros a sudeste da ponta leste da ilha, o qual já foi alvo de pesquisas sísmicas de banda larga 2D e 3D, explica a petrolífera numa nota enviada à Lusa.

Localizado "a meio caminho" entre Timor-Leste e o campo de gás Greater Sunrise, o bloco TL-SO-15-01 foi sujeito à pesquisa sísmica Crocodile 3D que em 2016 analisou cerca de 2.780 quilómetros quadrados, a maior parte da área do bloco.

Este ano a Timor Gap assinou um contrato para uma "avaliação completa do potencial de prospeção" da potencialidade completa do bloco à empresa de geociências CGG.

Os resultados iniciais dessa avaliação "revelaram claramente a geologia na zona por baixo do declive norte do canal de Timor", permitindo confirmar "a existência de mais de 30 estruturas sísmicas individuais em vários níveis geológicos (dos períodos Jurássico, Triásico e Permiano), frequentemente empilhados verticalmente, em 17 locais geograficamente distintos", refere a nota da Timor Gap.

Partido Socialista de Timor acusa CNE de impedir ações de campanha

O Partido Socialista de Timor (PST) acusou hoje as autoridades eleitorais de impedirem, em alguns municípios de Timor-Leste, algumas ações de campanha para as legislativas deste mês, no que considerou "uma abusiva" interpretação da lei.

"A base da nossa queixa fundamenta-se no facto de em alguns municípios os militantes estarem a ser impedidos de fazer campanha porta-a-porta, dentro do horário estipulado para a campanha", disse à Lusa, Azancot de Menezes, secretário-geral do PST.

"No nosso ver há uma interpretação errada da lei. Num Estado livre e democrático não se pode impedir elementos dos partidos de andarem nas ruas a distribuir folhetos ou a dialogar com os cidadãos", disse.

A base da polémica está na interpretação dada a um dos artigos do decreto de maio deste ano que regula as regras da campanha eleitoral para as legislativas de 22 de julho e que, segundo o PST, alguns elementos das delegações municipais da Comissão Nacional de Eleições (CNE) usam para "criar obstáculos a todos os partidos políticos".

O artigo em causa determina que todos os partidos têm que fornecer o calendário de atividades de campanha à CNE até cinco dias antes do início da campanha.

Politiku Diak, Laos Deit Ukun, Maibe Prepara Sidadaun Sai Responsabel

DILI – Oras nee haree ba kampana ba Eleisaun Parlamentar (Elpar), lao dadaun, tanba nee eis primeira Dama Isabel Fereira husu ba parpol sira atu politika labele deit ukun, maibe atu prepara sidadaun sai responsabilidade iha nasaun ida nee.

Tuir Eis Primeira Dama Isabel Fereira hatete, nia halo komparasaun iha tinan 2012, ba kampana politika ho agora nian nee nia haree ba diak, maibe presiza hadia liu tan, tanba nee parpol sira iha kampana tenke hatudu politika neebe mak atu hodi eduka sidadaun sira atu responsabilidade ba futuru nasaun.

Hanesan sidadaun no hanesan mos ativista hau hanoin katak Timor bele fo ezemplu ba mundu, laos hatudu no konta deit pasadu hatudu hanesan lutador, maibe atusai hanesan lider politiku foun, ou sai hanesan mediku no edukador,” katak Isabel ba STL Kinta (06/07/2017) iha Ministeriu Edukasaun Vila-Verde.

Nia fo ezemplu lia fuan Mahatmagandi dehan politika neebe diak, politik neebe hanesan mediku buka aimoruk atu kura moras. Maibe nia mos hakarak atu aumenta tan katak politiku neebe diak hanesan mos profesores atu forma ema ba diak.

Iha parte seluk, Reitor IOB Augusto da Conceicao hatete, hanesan akademika nia haree ba kampana nee Elpar nian nee hatun malu barak liu, neebe nia husu para parpol sira atu labele hatun malu iha kampana maibe atu oinsa hatudu programa neebe mak iha ida-idak nia partidu hodi nunee fo sai ba povu atu povu sira mos bele haree programa. Guilhermina Franco/Jacinta Sequeira

Suara Timor Lorosae

Kualidade Edukasaun Sei Muda Salariu Minimu

DILI — Vise Ministru Edukasaun (ME) Abel Ximenes dehan tamba sa maka salariu minimu akontese iha Timor diferente makas ho nasaun seluk, ida nee tamba kualidade edukasaun maka sei muda salariu minimu.

Timor Leste restaura ona nia indepedensia tinan 15 nia laran maibe kuandu hare ba kotuk iha buat balun neebe lao, iha balun mos nebe ladun lao. Maibe tambasa maka Timor nia salariu minimu liu nasaun sira seluk, hanesan Indonezia, Portugal, no Korea, ida nee tamba hare ba kualidade edukasaun maka sei muda salariu minimu iha Timor Leste,” dehan Abel Ximenes liu husi nia deskursu iha inagurasaun Sentru Rekursu ba edukasaun Inkluzivu neebe halao iha Taibesi Has-Laran Dili Kuarta, (7/6/2017).

Nia hatutan katak, povu Koreanu iha dejenvolvimentu ekonomia neebe bot no as teb-tebes. Nia salariu minimu 2600.000, Portugal 600 Euro no Indonezia Rp. 2.400 maibe iha Timor salariu minimu $ 1.15.

Tamba nee povu Timor tenki loke matan selae siutasaun maka sei trava. Maibe kompara edukasaun husi nasaun Korea makas teb-tebes. Durante tinan 15 nia laran formasaun barak ba profesores no infraestruturas sira. Nunee mos realidade duni katak edukasaun inkluizivu akontese duni iha Timor.

Diretor Koica iha Timor Leste Park Keysoo dehan tempu ida nee sai hanesan onra ida ba nia atu partesipa iha programa inagurasaun sentru rekursu ba edukasaun inkluzivu iha Timor. Tamba nee parte Koica nian fo apoiu ema volontariu hamutuk nain 35 nebe servisu iha areia oin-oin atu hare ba edukasaun nian.

Reprejentante Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM) Dili Sekertariu Geral Superintedente Munisipiu Dili Zeca Smith mos fo agradese ba esforu husi Koica nian nebe fo sira nia apoiu tomak atu loke eskola inkluzivu ida nee iha munisipiu Dili nian. Edukasaun ida nee tenki tau hanesan asuntus importante teb-tebes iha areia edukasaun. Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

MAP Hetan Progresu Iha Área Peska

DILI, (TATOLI) – Diresaun Jerál no Peska, durante nia ezisténsia ne’ebé la’o tinan rua ho balun iha Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) hetan ona progresu liuliu iha área peska tanba konsege hatama ró ba peska industriál 18 husi kompañia Hong Long no Best Seafood ne’ebé hatama reseita ba kofre Estadu pur volta mil U$500.

Diretór Jerál no Peska, Acácio Guterres ba TATOLI informa, progresu seluk mak iha governasaun  da-VI ne’e fó mós atensaun oinsá mak bele hakiak ikan iha Timor-Leste.
“Ne’e mak prioridade ida no rezultadu hatudu katak komunidade barak mak iha interese atu hakiak ikan, tanba ne’e mak agora ita atu fó apoiu nafatin ba sira”, Acácio hatete iha Komoro, ohin.

Interese komunidade nian ne’e liuhusi pedidu barak ne’ebé haruka ba diresaun husi peskadór ki’ik maibé ministériu mak seidauk fó apoiu materiál peska nian, nune’e mós husi parte hakiak ikan nian iha pedidu barak maibé lakonsege mós tanba prioridade Governu nian iha tinan ne’e osan ladún tau barak tanba Timor-Leste hasoru eleisaun tolu hanesan Suku, Prezidensiál no Parlamentár.

“Ita espera katak iha tinan 2018 osan sira ne’e bele iha aumentu para fó apoiu ba ita-nia komunidade”.

Pedidu hakiak ikan mai husi munisípiu 12 tanba haree rezultadu husi hakiak ikan ne’e barak mak iha progresu di’ak no susesu entaun fatin sira ne’ebé iha poténsia atu hakiak ikan ne’e, komunidade husu mas orsamentu mak lasufisiente.

“Ami simu proposta ne’ebé sira hatama mai no tau hamutuk para preparasaun Orsamentu Jerál Estadu 2018 (OJE) tau fali para ita bele fó apoiu ba komunidade”.

Diresaun ne’e mós prodús fini ikan iha munisípiu Vikeke, Manufahi, Ermera no Maliana hafoin fahe ba komunidade sira. Sentru produsaun fini ikan ne’e tuir dadus nasionál iha 2016 hamutuk 59.240.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Foto: Peska Industriál. Foto Google.

UE Koloka Observadór 26 iha Munisípiu 12

DILI, (TATOLI) – Adjuntu Xefe Misaun Uniaun Europeia (UE), Xabier Meilan hateten agora dadauk EU koloka observadór hamutuk 26 iha munisípiu 12 inklui Rejiaun Autónoma Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) ho observadór rua durante kampaña no eleisaun lejislativa.

“Ema sira ne’e iha kontaktu permanente ho autoridade eleitorál, partidu polítiku hodi asiste atividade kampaña partidu polítiku no halo análize ida sé sira kumpri ona lei eleitorál Timor-Leste no obrigasaun internasionál ne’ebé Timor-Leste aseita no asina ona tratadu pertinente sira”, tenik ba ajénsia Tatoli iha nia kna’ar fatin, Otél Timor, kuarta (5/7).

Hodi dehan tan, parte EU ko’alia ona ho autoridade eleisaun hanesan Sekretariu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) no Komisaun Nasionál Eleisaun (sigla portugés-CNE) nível lokál, asiste no observa ona atividade kampaña para análize parte sira halo tuir ona lei, respeita direitu ema nian no kandidatu durante kampaña.

“Loron eleisaun, ami sei haruka observadór sira ba estasaun voto para haree ema sira bele iha direitu atu vota ho normál”, afirma tan.

Nune’e nia dehan, loron rua hafoin eleisaun UE sei aprezenta ba meius komunikasaun sosial sira konaba konklusaun ne’ebé UE halo ona durante kampaña, saida mak haree antes eleisaun no durante tempu kampaña.

Antes ne’e Diretór Jerál STAE, Acilino Manuel Branco hateten observadór husi EU ba eleisaun lejislativa hasoru malu ona ho nia hodi renova sira nia mandatu ba festa demokrasia hafoin eleisaun prezidensiál.

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Avansa Boot Partisipa Feto Iha Politika, Presiza Hatudu Kualidade

DILI - Durante nee iha avansa boot partisipasaun feto sira nian iha vida politika, maibe presiza hatudu kualidade neebe mak diak, hanesan feto neebe iha papel importante.

Tuir eis Primeira Dama Timor Leste, Isabel Ferreira hatete, partisipasaun feto ba vida politika  iha avansu boot, tanba feto barak hola parte iha politika, mais nia mos sempre haree ida nee, laos susesu ou partisipasaun ida diak, tanba na realidade partisipasaun makaas, mais situasaun nafatin.

"Hau hanoin partisipasaun feto nian ba vida politika iha Timor Leste iha avansu boot ida, tanba feto barak hola parte iha politika, mais hau mos sempre haree ida nee, laos susesu ou partisipasaun ida diak, tanba narealidade partisipasaun makaas, mais situasaun nafatin, hau prefere partisipasaun uituan mais impaktu neebe boot, ida nee mak importante, ba hau laos numeru, maibe kualidade,” dehan Isabel ba STL iha edifisiu ME Vila-Verde Dili, Kinta (06/07/2017).

Nia hatete, hanesan feto neebe partisipa iha politika nee hanesan oportunidade diak ida, atu hatudu sira nia kualidade hanesan feto neebe iha papel importante, hanesan jestor no edukador iha familia, maibe tau mos intrese ida nee iha sira nian vida politika, hanesan ema neebe mak edukador sai ezemplu ba politika sira seluk, nomos sai edukador ba sidadaun sira.

Nia sublina, feto mos bele sai lideransa ida neebe mak diak, tanba nee, feto sira tenke hatudu sira nia kualidade, tanba kualidade mak importante, no presiza prepara ho diak, aumenta koinesementu neebe mak diak iha vida politika. Jacinta Sequeira/Guilhermina Franco

Suara Timor Lorosae

Pensaun Vitalisa Injustisa Social Parpol Tenke Halakon

DILI – Hanesan sidadaun neebe moris iha nasaun ida nee, sente lamentavel tebes ba lei pensaun vitalisia neebe oras nee kontinua eziste iha Timor Leste. Lei nee hatudu injustisa social boot ba povu ida nee.

Tuir Komunidade Suku Laisoru Lai de Baixu, Julio Farkus katak, hanesan sidadaun baibain sente triste tebes tanba lei pensaun vitalisia nee kria injustisa social ba povu, partidu politiku sira tenke halakon.

Lei pensaun vitalisia nee ladiak, nee sei fo impaktu ba povu nia moris tanba kria ona injustisa social, partidu politik tenke halakon,” dehan Farkus ba STL liu husi via telefonika-Dili, Kuarta (06/07/2017).

Farkus haktuir, pensaun vitalisia oras nee sai fali ona interese, tuir lolos pensaun vitalisia nee fo ba ema neebe mak luta durante 24 anos iha ailaran deit, laos ba ema neebe kaer kargu iha orgaun estadu simu hotu.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNTL, Victor Soares dehan, tuir lolos partidu politik sira uza lei pensaun vitalisia sai sira nia produtu iha kampania, maibe haree nein partidu ida koalia pensaun vitalisia. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Votus Determina Futuru Nasaun, FetoTenke Forte

DILI – Organizasaun Naun Governamental Timor Leste, liliu asuntu feto nian hanesan, CAUCUS, MOFFE no Patria realiza workshop nudar meius edukasaun sivika ida ba feto sira.

Tuir Diretora CAUCUS, Paula de Corte Real Araujo hatete katak, tema ba workshop nee mak promove partisipasaun feto iha eleisaun parlamentar, feto nia votus detrmina future nasaun Timor Leste.

“Feto nia votus determina future nasaun tanba nee feto tenke forte. Entaun liu husi edukasaun sivika nee bele enkoraja feto sira partisipa iha eleisaun parlamentar,” dehan Paula ba jornalista sira iha Timor Plaza-Dili, Kinta (06/07/2017).

Paula haktuir, atividade edukasaun sivika nee partisipante sira mai husi feto sira iha sosiedade sivil sira no mos lideransa komunitaria sira inklui Xefe suku, xefe aldeia, delegada no mos reprezentante feto juventude I suku iha Dili laran.

Iha fatin hanesan, Komisaria Funsaun Publika (KFP) hanesan mos orador, Maria Domingas F. Alves esplika, husu ba feto Timor Leste liliu feto sira iha sosiedade sivil tenke forte. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Governu Kria Kondisaun Ba Defisiente

DILI – Defisiente la signifika katak, sira la hanesan ho ema babain, maibe sira mos iha direitu no dever hanesan sidadaun. Nunee presija kria kondisaun ba sira.

Tuir Prezidente Republika Francisco Guterres lu-olo katak, ema neebe defisiente, diferensa mak husi liafuan deit. Tanba liman rua kleuk hotu sei la halo buat ida, ho ida neebe liman diak. Nunee governu kria kondisaun ba sira.

Agora governu tenke hare oinsa mak, fo nia direitu nee ba nian para kria kondisaun. Se nia liman rua la iha, nia bele konsege halo buat ruma. Nia bele estuda, no too tempu bele hanorin deit liu husi matenke neebe nia iha,” hateten PR Lu-Olo bainhira entrevista husi revista lafaek iha Palasiu Prezidente Aitarak Laran, Kuarta (05/06/2017).

Xefi Estadu nee salienta tan, Governu tenke estuda talentu, defisiente ida idak nian. Hodi fo apoiu nunee, sira mos bele sai hanesan sidadaun ba rai ida nee maske ho defisiensia.

Iha fatin seluk Akademika Estefania Noronha hateten, defisiensia laos moris ida nee, sira hasoru iha tempu neebe sira boot. Maibe sira hasoru hahu kedan sira moris mai. Nunee presaija tau matan ba sira, atu bele envolve iha atividade hotu. Terezinha De Deus

Suara Timor Lorosae

Timor Gap: Posu iha sudeste Timor ho "potensial maka'as" ba hidrokarbonetu sira

Petrolífera timoroan Timor Gap fó sai iha loron-kinta ne'e katak análize preliminar sira hatudu katak iha "potensial akumulasaun maka'as hosi hidrokarbonetu sira" iha zona ida iha Tasi Timor iha kilómetru 50 hosi sudeste illa Timor nian. 

Potensial rekursu sira hosi sondajen situa iha bloku PSC TL-SO-15-01, lokalizadu besik kilómetru 50 hosi sudeste ponta leste illa nian, ne'ebé sai ona hanesan fatin peskiza sísmika hosi banda larga 2D ho 3D, explika hosi petrolífera iha nota ida ne'ebé haruka ba Lusa.

Lokaliza "iha dalan klaran" entre Timor-Leste ho kampu gás Greater Sunrise, bloku TL-SO-15-01 sai ona hanesan fatin ba peskiza sísmika Crocodile 3D ne'ebé iha tinan 2016 analiza ona 2.780 kilómetru kuadradu, parte boot hosi área bloku nian.

Tinan ne'e Timor Gap asina ona kontratu ida ba "avaliasaun kompletu ida hosi rai ne'ebé iha potensial" hosi potensialidade kompletu bloku nian ba empreza jeosiénsia CGG.

Partidu Sosialista Timor nian akuza CNE tanba impede asaun sira kampaña nian

Iha loron-kinta ne'e Partidu Sosialista Timor nian (PST) akuza autoridade eleitoral sira tanba bandu, iha munisípiu balun iha Timor-Leste, asaun balun kampaña nian ba lejislativu sira iha fulan ne'e, ne'ebé konsidera hanesan "abuzu ida" ba interpretasaun lei nian.

"Ami nia reklamasaun iha baze hosi faktu katak iha munisípiu balun militante sira hetan bandu hodi labele halo kampaña ba uma sira, tuir horáriu ne'ebé maka estabelese ba kampaña", hatete hosi Azancot de Menezes, sekretáriu-jeral PST nian, ba Lusa.

"Tuir ami nia haree iha interpretasaun ne'ebé laloos ba lei. Iha Estadu ida livre no demokrátiku labele impede elementu sira hosi partidu sira hodi la'o iha estrada hodi fahe folletu sira ka ko'alia ho sidadaun sira", nia hatete.

Baze hosi polémika ne'e maka iha interpretasaun ne'ebé halo ba artigu ida hosi dekretu fulan-Maiu tinan ne'e nian ne'ebé regula regra sira kampaña eleitoral nian ba lejislativu sira loron 22 Jullu nian no ne'ebé, tuir PST, elementu balun hosi delegasaun munisipal sira hosi Komisaun Nasional Eleisaun nian (CNE) uza hodi "kria obstákulu ba partidu polítiku sira hotu".

Polísia indonéziu investiga Prezidente Widodo nia oan-mane tanba blasfémia

Polísia indonéziu halo hela investigasaun ba Prezidente Indonézia, Joko "Jokowi" Widodo, nia oan-mane ki'ik tanba deskonfia halo blasfémia no hamosu ódiu ba oan-mane ki'ik, hatete hosi porta-vós ida hosi forsa seguransa lokal.

Tuir Argo Yuwono, polísia hakarak rona Kaesang Pangarep iha interogatóriu, hafoin simu tiha kesar ida kona-ba vídeo ida ne'ebé nia halo parte iha Youtube iha fulan-Maiu.

Maibé, iha loron-kinta ne'e, órgaun komunikasaun sosial lokal haktuir visi-xefe Polísia Jakarta, Syafruddin, nia liafuan ne'ebé hatete katak kazu ne'e karik la hatudu ofensa kriminal ida no tanba ne'e sei tama iha arkivu.

Vídeo, ho kuaze minutu tolu, ho títulu "Ask Daddy for a Projet" hanesan referénsia ida ba polítiku indonéziu nia oan sira ne'ebé husu favór pesoal ba sira nia negósiu.

Iha filmi halo mós kritika ba ema indonéziu sira ne'ebé, durante tensaun intoleránsia ne'ebé akontese iha nasaun ne'ebé maioria hanesan ema musulmanu, deklara ona katak sira rekuza ritual fúnebre sira ba sira ne'ebé apoia ema ne'ebé la'ós musulmanu hanesan líder sira.

Asosiasaun oioin ne'ebé defende no promove direitu ema sira nian husu nafatin hodi hapara Lei kona-ba Blasfémia, ne'ebé sira bolu hanesan "drakonianu", ne'ebé permiti atu ema ne'ebé kondenadu bele kumpri kastigu iha kadeia to'o tinan lima no dalabarak uza hodi ataka ema minoria sira iha nasaun.

SAPO TL ho Lusa

Trump aviza Koreia-Norte katak hanoin hela resposta sira ne'ebé "todan tebes"

Prezidente norte-amerikanu, Donald Trump, aviza ona iha loron-kinta Koreia-Norte katak nia hanoin hela "asaun balun ne'ebé todan tebes" hodi hatán ba lansamentu lahó presedente hosi misil ida ho kapasidade hodi atinji Estadus Unidus.

Iha vizita ba Polónia, antes ba simeira G20, ne'ebé halo iha findesemana ne'e iha Hamburgu, Prezidente Estadus Unidus nian apela mós ba nasaun tomak hodi konfronta Pyongyang ho nia "hahalok ne'ebé aat, aat tebes", haktuir hosi ajénsia Associated Press.

Trump sei hasoru malu iha Hamburgu ho nia homólogu rusu, Vladimir Putin, ne'ebé la konkorda ba reforsu sira hosi kastigu ekonómiku no dalaruma asaun militar sira hasoru Pyongyang.

Iha deklarasaun públiku dahuluk sira dezde Koreia-Norte halo teste ba dala uluk ba misil balístiku interkontinental ida, Donald Trump lakohi avansa ba pormenor sira kona-ba resposta ne'ebé bele mosu hosi Estadus Unidus, maibé nia konsidera insidente hanesan "ameasa ida", husik klaru katak sei "hasoru ho forsa maka'as", haktuir mós hosi AP.