segunda-feira, 29 de janeiro de 2018

CNRT-PLP-Khunto Avansa Ho Lista Uniku


DILI - Bainhira partidu CNRT, PLP no Khunto hamutuk iha eleisaun antisipada, sei avansa ho naran ida, sigla ida no lista mos uniku.

Tuir Sekertariu Jeral Partidu Khunto Agostino da Silva katak, Kuandu avansa hamutuk signifika nee avansa ho naran ida, sigla ida no lista mos unik, tanba bainhira hamutuk tiha maka avansa ho lista tolu nee ladun diak.

“Se ita hamutuk tiha maka avansa fali ho lista tolu nee ladun diak, tanba nee maka ami avansa ho lista ida, sigla ida no lista mos uniku,” dehan Sekjer Partidu Khunto Agostino, ba STL, iha PN, Dili, Segunda (29/01/2018).

Nia dehan, Partidu tolu nee asina ona plataforma koligasaun, plataforma ida nee to tinan 2022, ida nee maka konjuntura politika AMP nian, neebe atu infrenta iha eleisaun antisipada.

Iha fatin hanesan Xefi bankada CNRT deputadu Arao Noe hateten konaba lista naran nee nivel partidu maka deside, saida maka sira deside pronto ejekuta.

Nia dehan, Partidu tolu nee nia komprimisiu atu ba neeba, para atu sai husi situasaun ida inserteja agora dadauk mosu, diak liu tau interese nasional iha leten diak liu hamutuk, halibur tan partidu kiik sira neebe laiha asentu Parlamentar hamutuk para tau tiha Estadu nee fila fali ba dalan los.

Entretantu tuir informasun neebe maka iha katak, Lista uniku neebe maka partidu tolu nee sei aprezenta ba Tribunal maka, numeru un husi CNRT, numeru dois PLP no numeru tres husi Khunto. Maibe iha parte seluk mos hateten katak, partidu CNRT husu hakarak iha lista naran nee husi numeru un to vinte dois priensia husi ema CNRT. 

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Kriteriu Kampania CNE Kontinua Baseia ba Lei Eleitoral 2017


DILI – Prezidente Komisaun Nasional Eleisaun (CNE) Alcino Barris hateten kriteriu kampania ba kada partidu neebe sei konkore iha eleisaun antisipada, husi parte CNE kontinua lei eleitoral iha iha eleisaun 2017.


“Ami sei kontinua uza leii eleitiral neebe proive partidu ida labele uza atributu rejistensia nian hodi atribui ba nia partidu, nunee mos emblema partidu labele uza simbolu resitensia nia i ida nee esperensia iha eleisaun 2017 sira tenke halo tuir, tamba lei maka haruka tamba nee maka tenke halo tuir antes de halo imprimisaun,” dehan Alcino ba Jornalista sira, hafoin enkontru ho PR Lú Olo iha Palasiu Prezidente Bairru Pite, Segunda (29/01/2018).

Konaba kriteriu partidu sira konkore iha eleisaun antisipada, ba CNE ida nee laiha problema no ba oin kestaun nee fo brifing nafatin ba partidu poltiku sira, bainhira PR estabelese ona kalandariu eleisaun.

Konaba situasaun eleisaun antisipada neebe nia atmosfera diferente ho eleisaun normal, lider masimu CNE nee rekonsese no hateten dadaun nee iha preokupasaun oituan husi parte CNE, tamba naturesa no situsaun diferente tebes.

Prezidente CNE nee garatia eleisaun Antisipada sei lao diak tamba antes nee susesu eleisaun 2017 hatudu ona, oinsa CNE sei tenta maximiza, nunee bele fo susesu ba eleisaun atisipada neebe maka iha, hodi sai hanesan eleisaun neebe kredibel no satisfatoriu ba povu tomak.

Kona ba Sistema vota nafatin tuir resensiamentu idak-idak, idak-idak se vota tuir nia suku, labele vota livre tamba risku nee boot, no kona ba tempu kampania no eduksaun sivika, maka CNE sei organiza, media mos sei envolve no karik tempu permite CNE sei halo debate ida tan. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

PR Deside EA, Arao: Opsaun Neebe Diak Liu


DILI - Xefi bankada CNRT Arao Noe hateten, desizaun Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo, nee kompetensia eskkluziva Prezidente Republika, tanba knar Prezidente Republika nian tenke deside para atu buka solusaun ba Estadu nee nia moris liu liu iha parte politik, neebe maka opsaun ida diak liu maka ba eleisaun antisipada.

“Se fo ba ida, fo fali ba ida mos ita sei dada malu nafatin, tanba nee maka opsaun ida paling diak liu ba elisaun antisipada, para povu maka foti desizaun, povu nian atu fo konfiansa partidu ida neebe, se partidu nee konsege forma bele kontinua ba ukun,” dehan deputadu Arao ba jornalista sira iha, PN, Dili, Segunda (29/01/2018).

Maibe deputadu Arao bolu atensaun deit ba ema hotu katak, Prezidente Republika sira tuir mai atu foti desizaun atu forma Governu ho minoria labele akontese tan, atu nunee Estadu nee labele monu ba situasaun sira hanesan nee tan dala ida, entaun laos deit partidu ho maioria, mais tenke kriteira maioria iha Parlamentar.

Iha parte ketak Prezidente PD Mariano Assanami Sabino hateten, ukun nee povu nian entaun bainhra kuandu lideransa impresta ukun nee para atu servi, mais kuandu lahalo diak fo fali ukun nee ba povu nia limana, para povu asumi ninia direitu tomak determina fali ba iha votasaun.

Entretantu Sekertariu Jeral Partidu Khunto Agostino da Silva hateten, Xefi Estadu hola tiha ona desizaun neebe maka deside eleisaun antisipada hodi hakotu impase politika neebe maka lao durante nee. 

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

PN Desolve Ona, Deputadu/A 29 Funsiona KP


DILI - Parlamentu NasionaL (PN), dezolve ona, maibe sei iha Komisaun Permanente (KP) sei kompostu husi deputadu/a nain 29 hodi funsiona atividade too mandatu foun simu pose.

Informa Sekretariu Jeral PN Mateus Belo katak, Komisaun permanente nee forma desde inisiu lejislatura lao forma ona,i estabelese komisaun permanente nee iha rezolusaun deliberasaun PN numeru 3/2017 konstituisaun da komisaun permanente, tanba nee iha deputadu nain 19 sei kompstu husi bankada 5.

“Komisaun KP nee mai husi deputadu/a sira nain 26, hamutuk ho Prezidente PN ho nia Vice nain 2 hamutuk 29. Husi  29 nee husi  Bankada Fretilin nain 10 inklui Prezidente PN, Bankada CNRT nain 10, Bankada PLP 4, PD 3, Khunto 2,” katak Sekjer PN Mateus ba Jornalista Segunda (29/01/2018) iha PN.

Nia hatete, sira nain 29 neebe hola parte iha komisaun permanente nee sira nia servisu atu asegura funsionamentu PN, ba deputadu sira seluk mai nafatin mai, hodi hein too reuniaun ba lejislatura foun pose mak remata sira nia mandatu.

Nunee mos Prezidente PN Aniceto Guterres hatete, PN desolve ona, maibe sei iha komisaun permanente atu halao atividade, neebe estabelese Komisaun Permanente. Ba deputadu/a sira neebe atu hola parte iha komisaun permanente, nee depois mak prepara karta hodi hasai ba iha bankada sira atu nunee husu atu indijita deputadu/a sira atu hola parte iha komisaun permanente.

Nunee mos Deputadu husi Bankada Khunto Jose Agustinho da Silva hatete, kona ba plenria atu iha kalae depende ba PPN atu deside, maibe ema hotu hatene PN bazeia ba anunsiu desizaun husi PR desolve opna PN, maibe PN funsiona nafatin liu husi estabelese knar, asuntu nee tenke iha plenaria. 

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosar

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | Grupo Média Nacional

Polícia islâmica detém e corta cabelo de 12 transexuais na Indonésia


Jacarta, 29 jan (Lusa) - A polícia indonésia deteve 12 transexuais na província de Aceh, a única onde vigora a lei islâmica ("sharia"), aos quais cortou o cabelo e obrigou a vestir roupa masculina, denunciaram hoje ativistas.

Dezenas de agentes da polícia local e islâmica efetuaram as detenções no sábado à noite em cinco salões de beleza do distrito Aceh Norte, no norte da ilha de Samatra, disse um ativista da defesa dos direitos LGBT (Lésbicas, gays, bisexuais e transexuais).

Os detidos foram libertados no domingo, acrescentou a mesma fonte, que pediu o anonimato. No mesmo contacto telefónico com a agência noticiosa espanhola EFE, a fonte acrescentou que as 12 pessoas "estão a recuperar do trauma sofrido".

O chefe da polícia de Aceh Norte, Ahmad Untung, qualificou os transexuais como "uma ameaça pior que terroristas" e disse que a polícia atuou por estarem a incomodar os residentes com um comportamento "contrário à 'sharia' e à natureza humana", de acordo com declarações prestadas ao portal Kliksatu.com.

Aceh, província que aprovou em 2002 a aplicação da lei islâmica, criminaliza as relações homossexuais e condena os infratores a castigos corporais, que podem chegar até 100 bastonadas.

Pelo menos 527 pessoas foram espancadas em Aceh desde 2016 até outubro passado, por infrações como apostar, consumo de álcool ou adultério, entre outras, de acordo com o centro de investigação indonésio Institute for Criminal Justice Reform.

No ano passado e pela primeira vez, dois homens foram condenados a serem açoitados em público por manterem relações homossexuais.

Embora Aceh seja a única província do arquipélago que aplica a "sharia", organizações não-governamentais (ONG) e ativistas denunciaram um aumento da repressão contra a comunidade LGBT na Indonésia, país com a maior população muçulmana do mundo.

EJ // SB

Austrália prevê ser o décimo exportador de armas no mundo

Sidney, 29 jan (Lusa) -- O Governo da Austrália anunciou hoje uma nova estratégia de Defesa que inclui incentivos aos fabricantes da indústria militar do país para o colocar entre os dez principais exportadores de armas no mundo.

O plano inclui um fundo de mais de 3.079 milhões de dólares (2.479 milhões de euros) para ajudar os fabricantes a expandir os seus negócios, assim como a criação de um gabinete de exportação de material militar, entre outras medidas.

"Trata-se de assegurarmos a maximização das oportunidades a favor de empregos australianos, de tecnologia australiana e da inovação australiana", disse em Sidney o primeiro-ministro, Malcolm Turnbull, ladeado pelos responsáveis da Defesa, Marise Payne, e de Material de Defesa, Christopher Pyne.

O Governo australiano pretende aumentar as receitas geradas pelas exportações da indústria de Defesa, dos atuais 1.215 milhões de dólares (978 milhões de euros) para 2.025 milhões de dólares (1.631 milhões de euros) anuais, como parte das suas aspirações para a próxima década.

A Austrália, que atualmente se encontra entre os 20 principais exportadores militares, de acordo com o Instituto Internacional de Investigação para a Paz de Estocolmo, aponta como potenciais clientes os mercados dos Estados Unidos da América, Europa, Médio Oriente, Canadá, Nova Zelândia e a região indo-pacífica.

O plano para incrementar a venda de armamento não foi, contudo, bem recebido por toda a sociedade australiana.

Marc Purcell, representante do Conselho Australiano para o Desenvolvimento Internacional, criticou o anúncio, considerando que,"no contexto de incerteza internacional, onde o conflito é o mais provável", os esforços internacionais deveriam ser canalizados para a construção da paz.

SR // SR

Akadémiku konsidera EA gasta osan deit


Akadémiku balun husi Universidade Dili (UNDIL) no Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) konsidera desizaun ne’ebé Prezidenti Repúblika foti ona hodi ba fali eleisaun antesipada ne’e, gasta de’it osan Estadu nian.

Reitor Universidade Dili, Estevão da Costa Belo, hateten, relasiona ho situasaun impase polítika ne’ebé durante ne’e la´o iha rai laran durante fulan nen, Prezidenti Repúblika foti ona desizaun hodi fila fali ba eleisaun antesipada.

Ba eleisaun antesipada ne’e sei gasta osan no gasta tempu deit no eliesaun antesipada bele   afeta mós ekonómia rai laran, tanba  agora uza osan doa-désimu deit mak responde makina Estadu, Estevão da Costa  Belo ba GMN iha nia knaar fatin Kampus UNDIL Balide, Dili, Sesta (26/01).

Maibé maske desizaun ida nee iha impaktu bo’ot ba nasaun no povu, maibé Estevão husu ba  polítiku sira atu hakruk desizaun neebé mak Xefi Estadu foti ona.

Labele  halo fali problema, kuandu ita halo problema ita nia nasaun sei la ba oin, needuni husik povu mak desidi rasik liu husi  eleisaun antesipada,hateten  Estevão da Costa  Belo.

Estevão mós husu ba povu Timor Leste atu kumpri desizaun Prezidenti Repúblika nian nee, li-liu juventude sira.

Nia esplika,  konstituisaun númeru 86 fó dalan atu hakat ba eleisaun antesipada ho nune Partidu ne’ebe mak manan hodi bele forma Governu para halo dezenvolvementu ba ita nia rain no nune Estadu ida ne’e bele funsiona ho diak para intituisaun Governu ou Akademiku sira no mos  intituisaun Não Governamental hotu bele la’o estavel fali tanba durante ne’e ema hotu hein desizaun ne’e no ba situasaun politika ida ne’e atu bele iha nira rohan.

Nune mós estudante UNTL, Rotario Pereira, hateten, eleisaun antesipada ne’e, fó impaktu ekonómia povu Timor Leste.

“Iha pontus tolu, primeiru mak ita aprova osan montante bo’ot atu responde eleisaun antesipada iha ka lae, segundu ita haree liu mós ba estabilidade nasional, terseiru mak ita iha kampaña  eleitoral nian ha’u hanoin Xefi Estadu nu’udar aman ba nasaun atu observa polítika ida ne’e, hodi hanoin mós buat sira ne’e sela’e bele hamosu instabilidade, no povu mak sei terus nafatin,” katak Rotario. aba

Governu Tenke Tau Atensaun ba Seguransa Kalan

Kestaun seguransa sai preokupasaun ba ema hotu iha Timor-Leste liu-liu tempu kalan. Ida ne’e afeita tebetebes ba movimentu sidadaun sira ne’ebé hakarak la’o iha tempu kalan. Governu mos seidauk tau atensaun ba ahi (lampu) sira ne’ebé lakan iha tempu kalan iha estrada sira sidade Dili nian kuaze barak maka la funsiona. Ema tauk la’o kalan tamba situasaun seguransa ne’e aumenta liu tan ho inserteza polítika ne’ebé dadaun Timor-Leste iha impase polítika. Maske laiha sinal boot ida ne’ebé hatudu katak Timor-Leste iha risku ba estabilidade nasional. Maibe ida ne’e situasaun ida bele afeita seguransa mos ba ekonomia rai laran.

Dili nu’udar kapital nasaun nian ne’ebé ema barak maka buka moris ba. Pursentu 21, 67 husi totál populasaun Timor-Leste ne’ebé hela Dili, i ida ne’e boot liu tuir dadaus sensus populasaun tinan 2015. Ita bele dehan katak merkadu boot lokaliza iha Dili, iha Hotel boot sira, Bar, Restaurante no Loja sira, tenke asegura katak sira bele kontinua hetan vizita husi sidadaun sira, ne’e fo impaktu mos ba kresimentu ekonomia rai laran. Nune’e mos Hospital sira ema labele tauk atu la’o kalan hodi fo impaktu ba sira nia saude i ida ne’e Governu presiza kondisiona ekipamentu seguransa ne’ebé monta iha Dili atu hadok sentimentu tauk ema nia, sidadaun nasional no mos sidadaun estrajeiru atu la’o iha tempu kalan nian.

Sorin seluk impase polítika ne’e kleur oituan ka situasaun polítika ne’ebé ladun diak kontribui ba ema tauk liu tan la’o iha tempu kalan. Ho ekipamentu seguransa ne’ebé la funsiona, ne’e fasil ba ema kriminozu sira aproveita halo violensia. Iha kazu ida iha violensia ne’ebé hasoru funsionariu embaixada Indonezia nia iha area edifisiu embaixada nian. Staff embaixada nian ida hetan sona kanek maske polisia ajuda ona lori ba tratamentu iha Hospital maibe kazu ne’e labele identifika no kazu ne’e nia suspeitu sai ema deskuñesidu. Ida ne’e ambaixadór Indonezia ba Timor-Leste, Sahat Sitorus fó tavel warning ba ninia sidadaun sira ne’ebé iha Dili atu labele la’o iha tempu kalan. No Ambaixadar hato’o nia sentementu tristeza katak ema deskuñesidu ida bele sona staff embaixada nian iha area ring I rezidensia Primeiru Ministru nian wainhira vítima sai husi embaixada atu fila ba uma.

Husi deskrisaun kazu ne’e hatudu sinal ida ba seguransa kalan iha perigu, ida ne’e kauza frajilidade seguransa iha rai laran. Instituisaun hotu-hotu tenki iha CCTV ne’ebé bele ajuda ba prosesu atuasaun seguransa nian. Travel warning ne’e fo impaktu tebetebes ba mundu. Wainhira sidadaun estrajeiru ruma hetan kanek ka mate depois susar identifika ema ne’ebé halo krime hasoru. Ida ne’e bele fó impaktu mos ba komunidade internasional sira ne’ebé atu visita Timor-Leste relasiona situasaun seguransa rai laran. Kresimentu ekonómika nasaun nian sei tun, wainhira turista sira mos menus tama ita nia rai no investór sira atu kuda sira nia osan mos sei iha duvida.

Ikus liu, kazu krime ne’e akontese dala barak iha estrada kantu sira ne’ebé nakukun. Polisia sira mos dalaruma labele hala’o sira nia kna’ar ho diak tuir prinsipiu ne’ebé hateten katak asegura lei no ordem no mantein patrulamentu iha oras rua nulu resin hat nia laran. Ida ne’e la’os problema mak organiza maibe tenki sai patrulamentu rutina duni husi PNTL. Ho ida ne’e Fundasaun Mahein (FM) rekomenda ba governu presiza hadia kondisaun aat sira liu-liu ekipamentu sira ne’ebé bele kontribui ba seguransa tempu kalan, hadia lampu sira ne’ebé aat no kontrola mos ba CCTV sira ne’ebe monta ona. Ida ne’e bele evita krime sira ne’e akontese iha tempu kalan no sidadaun sira iha fiar atu la’o iha kalan sein sentimentu tauk. Nune’e Fundasaun Mahein mos rekomenda ba Governo, Ministro Defeza no Siguransa, Ministériu Justisa no Ministériu Negosiu Estrajeiru no Kooperasaun atu halo security briefing ba membru diplomatiku sira, konsulado no ambaixador sira ne’ebé hala’o serbisu iha Timor-Leste. No mos ba PNTL atu halo patrulamentu regular ba fatin sira protokolu no embaixada sira ne’ebé iha Timor-Leste.

DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE: LALA’OK NO DEZAFIU SIRA

 

MENSAJEN BA PARTISIPANTES KONFERÉNSIA NASIONAL PROMOVE HOSI KOMISAUN NASIONAL ELEISOENS (CNE)

Tema: DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE: LALA’OK NO DEZAFIU SIRA

Díli, 26 janeiru 2018

Liuhosi mensajen ida ne’e ha’u hato’o ha’u-nia saudasaun ksolok ba señor Prezidente Komisaun Nasional Eleisoens, ba señor komisáriu sira, ba CNE nia kolaboradór sira, no ba ema hotu-hotu ne’ebé loron-loron ajuda CNE hala’o sira-nia servisu. Misaun importante ida CNE nian mak oinsá garante servisu administrasaun eleitorál ida ne’ebé, nu’udar servisu neutral administrasaun nian, serve ema hotu-hotu hanesan no serve Estadu ho di ‘ak.

Ha’u hato’o mós ha’u-nia saudasaun ba señor no senõra konferensista sira no mós ba partisipante hotu-hotu iha Konferénsia Nasionál ida ne’e kona-ba Demokrasia iha Timor-Leste: Lala’ ok no Dezafiu sira.

Komisaun Nasional Eleisoens hala’o beibeik ona lala’ok oin-oin atu haklaken no haklean koñesimentu kona-ba relasaun entre direitus demokrátikus, deveres sidadaun sira-nian no oinsá ita-nia sistema eleitorál funsiona. Ha‘u hahi’i CNE, ba lala’ok sira ne’ ebé halo tiha ona.

Haklaken no haksesuk kona-ba sidadania importante tebes ba sistema demokrátiku atu la’o di’ak no atu mobiliza sidadaun sira hodi partisipa maka’as iha vida polítika no dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku país nian.

Ha‘u hakarak hatete ba CNE no ba partisipante hotu-hotu katak tema Konferénsia Nasionál CNE nian loos tebes ba situasaun ohinloro nia, iha ita-nia rain.

Ita-nia povu nia vitória no restaurasaun independénsia foin lori mai ita nia rain, demokrasia no respeitu ba sidadaun sira-nia dignidade.

Buat hotu-hotu ne’ebé ita halo ona, iha tinan rua nulu resin neen nia laran, hahú husi Restaurasaun Independénsia, iha 20 Maiu 2002, ita hetan tanba ita hala’o demokrasia.

Liuhosi demokrasia mak ita harii fila fali ita-nia rain hosi akudesan no ita hametin ita-nia país.

Ita presiza hahi’ i maibé ita tenke sukat no tetu buat hotu-hotu ne’ebé ita halo ona, iha tinan sanulu resin neen nia laran no hosi ne’e ita aprende oinsá halo di ‘ak liu abanbairua.

Lala’ok demokrasia nian barak ona no importante tebetebes.

Maibé, ita-nia demokrasia, no ita-nia sosiedade, hasoru dezafiu mós.

Dezafiu boot liu ba ita mak oinsá ita hasa’e ita-nia kapasidade atu dezenvolve ita-nia sosiedade, ekonomia no hadi ‘a kondisaun moris povu nian.

Ida ne’e mak dezafiu ida ne’ ebé importante liu hosi dezafiu barak ne’ebé ita hasoru hafoin funu ramata no ita hahú ukun-an.

Ho haraik-an no ho determinasaun, mak ita sei uza demokrasia no partisipasaun sidadaun sira-nian, nu’ udar ai-riin hodi ita bele dezenvolve ita-nia ekonomia no ita-nia sosiedade – no nakfila ita-nia rain ba Nasaun ida ho kondisaun moris di’ak liu.

Bainhira ha’ u hanoin kona-ba dezafius demokrasia nian iha Timor-Leste, ha’ u hanoin-hetan uluk dezafiu ida ne’e: dezenvolve ita-nia país, hari’i kondisaun moris di ‘ak liu ba hotu-hotu iha ita-nia rai doben.

Funsionamentu demokrasia nian, partisipasaun sidadaun sira-nian, tuir ha’u-nia hanoin, iha objetivu ida ne’ e: nakfila dignidade sidadaun sira-nia iha ai-riin metin ba dezenvolvimentu nasionál.

Durante fulan barak liubá, ita tama iha faze ida ne’ebé ita la hatene loloos sá polítika mak ita tenke tuir. Ita aproveita husu ita-nia an rasik: ita ida-idak, nu’udar sidadaun, nu’udar oan feto no oan mane Timor-Leste nian, oinsá ita ajuda demokrasia no sistema polítiku Timor-Leste atu hetan rezultadus dezenvolvimentu nasionál ne’ebé ita hakarak tebetebes.

Ha’u preokupa ho ida ne’e loron-loron.

Ha’u apela ba timoroan hotu-hotu atu hanoin klean ba ida ne’e, atu ita bele harii país ida di ‘ak liu, país ida ne’ebé ita mehi hosi kedas tempu luta no Rezisténsia.

Bainhira ita luta hela ba ita-nia liberdade, ita mehi atu ukun ho ita nia kbiit rasik atu hari’i país ida ne’ebé di’ak liu ba ema hotu-hotu.

Ita manán ona ita-nia luta. Ita manán ona páz. Maibé ita seidauk nakfila ita-nia mehi atu hakotu kiak. Ita sei mehi nafatin atu nakfila Timor-Leste ba país buras liu no ho kondisaun moris di ‘ak liu.

Ita sei tuba rai metin nafatin ba hetan ida ne’e. Ita labele husik mehi ne’e.

Ha’u hakotu mensajen badak ne’e ho votus ba debate di’ak ida no servisu di’ ak ida ba partisipante sira hotu iha Konferénsia Nasional ida ne’e.

Ho laran ksolok mak ha‘u hein katak imi-nia lala’ok no debate sei ajuda ita-nia país no ita hotu atu nakfila demokrasia ba sidadaun sira-nia ai-riin metin ida, atu ita hetan ita-nia objetivu nasionál: nakfika Timor-Leste, iha tinan sanulu mai ne’e, ba país ida ne’ebé iha rendimentu médiu alto, la iha kiak no iha kondisaun moris di’ ak ba timoroan hotu-hotu.

Ita sei servisu hamutuk atu haforsa demokrasia no ita tenke buka-hetan rezultadu sira ne’ ebé povu hein no hakarak.

Viva povu Timor-Leste! Viva Timor-Leste!

Alkatiri Lakohi Povu Maioria GOLPUT Iha EA


DILI, (TATOLI) - Primeiru Ministru Sétimu Governu, Mari Alkatiri husu atu la bele hili GOLPUT (abstensaun/La Vota)  iha Eleisaun Antisipada (EA) hanesan eleisaun lejizlativu 2017 ne’ebé liu ona.

“Ema hotu kontente hakarak vota, ida ne’e pozitivu ona, maibé labele tan iha abstensaun tanba foin daudauk abstensaun boot tebes no ema la vota mós barak,” Primeiru Ministru, Mari Alkatiri bolu atensaun iha diálogu ho komunidade Rejiaun Autónomu Enklave Oe-cusse Ambenu (RAEOA) iha Salaun Alfándega Paleban, foin lalais ne’e.

Evita partisipasaun iha eleisaun mínimu, nu’udar Primeiru Ministru, Alkatiri husu ba autoridade Oe-cusse, espesiálmente no jeralmente territóriu Timor laran tomak atu hatudu sira nia responsabilidade liuhosi dalan mobiliza votante sira hodi hakat ba sentru votasaun iha loron vota ba eleisaun antisipada.

Tuir Nia eleisaun nu’udar eventu demokrasia ida ne’ebé povu hili nia direitu, tanba ne’e autoridade sira tenke responsabiliza ida ne’e.

“Ita seidauk hatene sá fulan mak sei realiza eleisaun, tanba presiza preparasaun hosi órgaun eleitorál hanesan Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) ho Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE). Maibé governu hakarak lais di’ak liu,” Alkatiri hatete.

Biar nune’e, Governu sei respeita nafatin tékniku sira hanesan CNE ho STAE nia desizaun ba realizasaun loron eleisaun Antisipada, governu konxiente katak polítika sira só deside, maibé tenke hatene mós tékniku, kuandu la konsidera malu ne’e ladi’ak.

“Eleisaun Antesipada tenke sai eleisaun ne’ebé transparente liu atu ema labele iha dúvida.

Iha parte seluk rezultadu eleisaun tuir dadus Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) iha eleisaun lejizlativu 2017, partidu KHUNTO 6.40% ho total votu 36.547 hetan kadeira 5 ba Parlamentu Nasionál (PN).

Partidu CNRT iha votu hamutuk 167.345, 29.50% no iha kadeira 22 ba PN. Partidu Fretilín 168.480, 29.70% no iha kadeira 23 ba PN.

Partidu Libertasaun Popular (PLP), rekolla votu 60.098, 10.60% no iha kadeira 8 ba PN. Partidu Demokrátiku (PD) iha votu 55.608, 9.80% iha kadeira 7 ba Parlamentu Nasionál.

Total eleitór iha eleisaun lejizlativu 2017 hamutuk 565.973 hosi populasaun Timor-Leste um millaun ital.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri.

CNE Hakarak Halo Edukasaun Sívika Hanesan Programa Regulár


DILI, (TATOLI) – Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE-sigla portugés) hakarak halo edukasaun sívika sai hanesan programa regulár atu aumenta taxa partisipasaun votante depois Prezidente Repúblika disolve Parlamentu Nasionál no anúnsiu eleisaun antesipada.

“CNE hakarak halo edukasaun sívika hanesan programa ida regulár ho desizaun Prezidente Repúblika nian disolve Parlamentu Nasionál, iha tan referénsia ida atu CNE asegura no hakarak efetua edukasaun sívika iha teritóriu no diásporu (rai-liur) atu fahe informasaun no motiva nafatin eleitór sira atu hakat fila fali ba sentru votasaun atu ezerse fali sira nia direitu votu nune’e prosesu partisipasaun ne’e bele konklui”, tenik Prezidente CNE, Alcino Barrís, ba jornalista sira iha Otél Timor, sesta, (26/1).

Hodi dehan taxa partisipasaun iha eleisaun parlamentár tinan 2017 ne’e aumenta aas kompara ho eleisaun lejislativa 2012 tanba edukasaun sívika ba votante.

“Agora ami tenta ho edukasaun sívika ne’e para mantein partisipasaun no posibilidade bele aas tanba oras ne’e ami tenta verifika hela ida ne’ebé mak la vota. 
Ita hatene tanba ita uza lista manuál, tanba ne’e sé mak la vota ita hatene no karik ema ne’e laiha ona (mate) karik ka ema ne’e bainhira atu vota halo hela viajen ho aviaun”, katak.

Eleisaun 2017, timoroan barak mak iha rai liur, liu-liu hanesan Inglatera no Irlándia la konsege vota tanba la konsege halo atualizasaun ba baze dadus.

“Sira molok atu vota tenke rejistu foun fali no muda sira nia hela fatin para ita loke sentru votasaun iha ne’eba atu sira bele vota”, dehan tan.

Alcino esplika sistema ne’ebé Timor-Leste adopta hela mak bele vota iha fatin unidade jeografia, seidauk bele loke atu vota iha fatin seluk maske kartaun eleitorál bele vota tanba risku. Se kuandu vota online bele, tanba kontrola aritmétikamente ema vota sistema alista ona.

Para atu evita ema vota dala ida mak tenke orienta tuir unidade jeografia. Tanba ne’e mak atualizasaun baze dadus ne’e loke to’o agora no sei mak hakarak vota iha fatin ida, nia tenke muda no vota iha fatin ne’e, labele muda tan. “Muda hela fatin muda mos kartaun, ema sempre fasilita hanesan ne’e”.

Nia dehan tan ba oin CNE sei fó konsiderasaun ba Inglatera no Irlandia tanba timoroan barak tebes. Austrália hanesan Melbourne, Sidney, Darwin, no Perth ema foin mak aumenta barak.

“Vida moris iha liur ema buka liu vida duke polítika, ita ba sira dehan hakarak vota maibé sira la vota. Maibé agora ami sei tenta fali sira ne’ebé momentu atu vota la konsege muda sira nia kartaun eleitorál no ami sei halo esforsu másimu para sira bele hetan kondisaun ne’e tanba resensiamentu ne’e obrigatóriu, maibé vota direitu ida-idak.

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Imajen: Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun, Alcino Barris.