sábado, 27 de agosto de 2016

Insidenti Ainaro, Laos Problema Entre PNTL ho F-FDTL


DILI, (ANTIL) - Insidenti ou kazu ne’ebe mak akontese iha Ainaro, ne’ebe hakanek membru F-FDTL Lasaro Jose da Costa tamba hetan tiru hosi membru PNTL Munisipiu Ainaro laos problema entre instituisaun PNTL ho F-FDTL.

Ba jornalista sira iha konferensia imprensa, Komandante Jeral PNTL, Komisariu Julio Hornay hateten katak Komando Jeral Komando Jeral F-FDTL ho PNTL konsidera hanesan insidenti ne’ebe mak involve oknum PNTL nu’udar suspeitu no F-FDTL nu’udar vitima, lao’s insidenti entre instituisaun PNTL ho F-FDTL.

“Tamba ne’e, Komando PNTL foti medida kautelar hodi submete ba Tribunal Munisipiu Covalima ba primeiru interogatoriu, maibe antes’e hetan detensaun 72 oras,” esplika Komisariu Julio Hornay, Sabadu (27/08), iha Kuartel Jeral F-FDTL, Fatuhada, Dili.

Alende ida ne’e, parte disiplinar komando foti mos medida kauletar ba suspensaun preventiva, signifika membru refere dez-armadu no dez-fardade kedan hodi atende nia prosesu.

Ho dezisaun ne’ebe maka Komando PNTL hola ona liu hosi kolaborasaun servisu hamutuk ho Komando F-FDTL husu ba membru sira hosi instituisaun rua atu mantein servisu normal hodi asegura prestasaun servisu ba komunidade tomak no garante nafatin koordenasaun servisu iha terrenu. 

“Husu ba membru PNTL ho F-FDTL atu serve ita nia povu ho dignu tuir regras servisu, tama instituisaun la’os atu aproveita halo violasaun no tortura hanesan bandalismu, maibe tama instituisaun atu serve povu ho nasaun ida ne’ebe sosa ho ruin no ran,” Komisariu Julio alerta.

Kronolojia, Sexta (26/8) kalan iha expozisaun Ainaro akontese goza malu hosi pessoal F-FDTL ba iha membru Polisia ne’ebe fo seguransa expozisaun, ikus mai rezulta tiru hosi membru PNTL ba membru F-FDTL, Lasaro Jose da Costa hosi Komponente Tereste. - Jornalista: Manuel Pinto / Editor: Gantry Meilana  

Utiliza Armas Fora de Servisu, Komando PNTL Husu Komunidade Hato’o Keixa


DILI, (ANTIL) Komandante Jeral PNTL, Komisariu Julio Hornay bolu atensaun ba komunidade atu hato’o keixa ba komando PNTL bainhira hare’e membru PNTL sira utiliza armas fora de servisu.

“Ba komunidade sira ne’ebe hare’e membru PNTL se dei’t mak utiliza armas fora de oras servisu hato’o keixa mai komando para ami loke prosesu,” Komisariu Julio Hornay hasai lia fuan hirak ne’e iha konferensia imprensa ne’ebe halao iha Kuartel Jeral F-FDTL, Fatuhada, Dili, Sabadu (27/08). Komisariu ne’e husu ohin ba oin ba komandante hotu-hotu iha PNTL laran atu kontrola armas ba nia membru sira.

“Tuir regras armas so bele uza iha oras servisu, fora servisu bandu utiliza armas. Membru sira viola sei simu konsikuensia, tamba ne’e husu bebeik ba komandu ida-idak atu kontrola armas, kuandu to’o oras sinku ba leten armas kompletu ona iha fatin lae,” Komisariu Julio apela. Medidas kontrola armas tenki rutina hodi evita mosu tentativa omesidu sira hanesan akontese iha Ainaro ba membru F-FDTL, Lasaro da Costa. Nia fo atensaun ba membru PNTL ne’ebe habrani a’an hodi uza armas ba iha festa no fatin sira ne’ebe la’os servisu nian, ne’e violasaun. - Jornalista: Manuel Pinto / Editor: Gantry Meilana

Alegasaun Polisia Baku Jurnalista Tanba Hasai Fotografia


Timor-Leste Press Union kona ba alegasaun oknum polisia ne’ebe baku jornalista bainhira knar hasai fotografia iha fatin publiku, ne’e viola ona lei liberdade imprensa nian.

Liberdade imprensa no direitu jornalista atu halo kobertura ba eventu sira iha fatin publiku garante ona iha artigu 41 konstitusaun inklui mos iha lei komunikasuan sosial.

Sekretariu Jeral Timor-Leste Press Union (TLPU), Manuel Pinto konsidera alegasaun hasoru hahalok oknum Polisia Transito Nasional ne’ebe baku (basa) jornalista bainhira hala’o knar iha terenu ne’e viola ona liberdade imprensa iha rai laran.

Iha konstituisaun RDTL artigu 41 hatuur ona kona ba liberdade ba imprensa inklui mos iha lei komunikasaun sosial ne’ebe fo dalan ba jornalista sira livre halo atividade jornalistik nian iha fatin publiku.

“Hahalok ne’e viola ona liberdade imprensa ne’ebe mensiona iha lei inan konstituisaun artigu 41 ne’e,” Pinto lamentavel, iha Dili.

Jeronimo da Silva (Jornalista husi media Bisnis Timor) alega katak hetan basa husi oknum Polisia transito bainhira hasai fotografia ba atividade check point ne’ebe sira hala’o iha area Colmera nian, iha dia 25 Julhu 2016, tuku 12:20PM.

Tuir nia, oknum polisia transito labele tauk ate baku jornalista bainhira hasai fotografia ba sira nia atividade, sekuandu sira hala’o servisu ho lolos e nudar jornalista, livre atu halo kobertura ba atividades saida deit mak akontese iha fatin publiku.

“Se laiha sala ruma mak imi halo, tanba saida mak tenke inkomoda, ami laiha interese pesoal, ami defende interese publiku,” nia hateten.

Tanba ne’e, nia husu ba Komando Jeral Polisia Nasional Timor –Leste (PNTL) atu loke prosesu investigasaun ba oknum ne’ebe involve ona krimi ne’e.

Iha parte seluk reprezentante Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) Elisio Pinto, hateten prosesu investigasaun ba oknum ne’e tenke klean, no fo kastigu bazea ba aktu krimi ne’ebe nia komete ba.

Atu nune’e nia dehan, labele akontese hahalok hanesan iha futuru, polisia implementa lei no orden no halo prevensaun ba krimi, la’os involve iha krimi.

“Prosesu investigasaun tenke la’o, nune’e iha futuru labele akontese tan,” nia sujere.

Hatan ba kestaun ne’e Segundu Komandante Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Komisario Faustino da Costa, husu ba jornalista sira atu labele hasai foto arbiru sein halo kordenasaun ho komandante tutela.

“La’os bandu jornalista atu labele hasai foto, bele hasai maibe tenke halo linha kordenasaun ida hodi nune’e komandante tutela bele iha konyesementu,” Komisario Costa sujere.

Tanba tuir nia, iha situasuan balun labele hasai fotografia, tanba dalaruma polisia hala’o hela servisu balun hasai tiha publika direitamente iha media sosial.

Konaba sala ou la sala hahalok oknum polisia ne’e, nia dehan prosesu investigasaun mak hatudu nia involve duni krimi ou la’e, se provas nia involve entaun tenke prosesa tuir lei ne’ebe iha.

Iha parte seluk Jornalista Jeronimo da Silva, la simu attitude nia alega oknum ne’ebe halo uluk aktu violensia hasoru nia antes husu.

“Hau haree sira halo hela check point, hau ba hasai foto ho intensaun halo berita katak polisia hala’o duni nia servisu check point, maibe derepente polisia ne’e la’o mai basa kedas hau, no mosu diskusaun no oknum ne’e konsege basa tan dala ida,” nia haktuir.

Hafoin ne’e, nia dehan oknum ne’e ho nia kolega sira konsege lori vitima ba komandante Polisia Investigasaun Kriminal Munisipiu Dili, wainhira to’o iha ne’eba komandante ne’e uza tan kartaun jornalista hisik iha vitima nia matan.

“Hau dehan hau jornalista entaun nia husu kartaun, e hau fo ba nia e depois nia uza fali kartaun ne’e hisik iha hau nia matan, depois nia dehan “o bele lori foto ne’e ba halo saida deit konforme o”,” nia haktuir.

Depois de ida ne’e, komandante PSIK entrega hikas kamera no telefone ne’ebe oknum ne’e konsege sita ba vitima.

The Dili Weekly

Feto Kontinua Laseguru Husi Violensia, MKHVBJ: Triste Bo’ot


Movimentu Kondena Hahalok Violensia Bazeia ba Jeneru (MKHVBJ) no igreja sente triste ho aktu violensia seksual no omisidio hasoru feto ne’ebe akontese foin lalais iha fatin ne’ebe diferente e sira kondena maka’as hahalok ida ne’e.

Hanesan publiku hatene ona, katak iha fulan Julhu nia laran komunidade (peskador ida) hetan tan mate isin feto ida iha area Hera nian ho kondisaun la ho roupa.

Enkuantu kazu rua seluk : ida akontese iha Suai, munisipio Covalima, iha ne’ebe feto klosan ida hetan nia mate isin iha du’ut laran tanba nia doben rasik mak oho, no ida seluk iha regiaun administrative especial Oe-Cusse –Ambeno, estudante feto ida hetan violasaun seksual husi nia namoradu ho nia kolega nain hitu (7). 

Porta voz MKHVBJ, Teresa Verdial de Araujo hateten Timor–Leste iha leis ne’ebe diak no asina ona tratados internasional, hanesan Konvensaun ba Eleminasaun Diskriminasaun oi-oin Hasoru Feto (CEDAW) no Konvensaun Direitu Labarik (KDL) hodi proteze feto sira, maibe feto kontinua la seguru.

“Triste bo’ot tanba violensia bazeia ba jeneru kontinua akontese, liu –liu hasoru feto no labarik sira iha ita nia rain,” nia preokupa, bainhira koalia iha konferensia imprensa iha salaun ALFeLa Vila-verde, Dili. 

Kona ba vitima (feto) ne’ebe hetan nia mate isin iha tasi area Hera nian, nia dehan governu halot ona nia mate isin iha semiteriu Kakaulidun.

Enkuantu suspeitu ba kazu omisidio iha Suai polisia kaer tiha ona no agora iha hela prosesu investigasaun. 

Ba kazu iha Oe-Cusse, nia hateten agora dadaun vitima iha hela tratamentu tanba hetan kanek todan iha ulun, hasan tohar no polisia kaptura tiha ona suspeitu sira.

Ho akontesementu hirak ne’e, movimentu husu autor tribunais no ministerio publiku atu tau prioridade ba kazu hirak ne’e no aselera prosesu investigasaun, nune’e bele prevene labele repete tan no familia vitima sira hetan duni justisa ne’ebe justu. 

Entretantu tuir dadus husi organizasaun Asistensia Legal ba Feto no Labarik (ALFeLa) tinan 2010 to’o June 2016, konsege foo ona akompanhamentu legal ba kazu violensia hasoru feto no labarik hamutuk 518, kompostu husi 237 kazu abuzu seksual no 281 violasaun seksual.

Husi kazu 518 ne’e, 40% mak hetan ona desizaun final husi tribunal, enkuantu 60% sei iha prosesu legal. 

Iha sorin seluk, reprezentante husi Igreja Katolika, Pe. Juvito Rego konsidera ne’e problema seriu no presiza halo identifikasaun ba kauza, nune’e bele kombate. 

“Ita presiza identifika nia abut,” nia hateten.

Tuir nia, ema sira ne’ebe halo aktu violensia hirak ne’e tanba lakon ona konsiensia pekadu, sira hanoin hahalok sira ne’e la’os sala. 

“Tenke lei konvensional mak organiza ema sira ne’e ba prizaun Becora no Gleno, e labele husik deit,” nia koalia ho seriu.

Alende ne’e, nia mos sujere ba organizasaun feto sira atu halo sosializasaun no aprosimasaun ba mane sira, tanba mane mak violentu.

Entretantu reprezentante husi Igreja Hosana, Pe. Domingos Alves hateten atu prevene aktu violensia hasoru feto, iha asuntu lima mak presiza fo atensaun no haforsa. 

Nia dehan, asuntu lima ne’e mak hanesan haforsa familia, edukasaun formal, governu tenke taka situs pornografia no igreja mos presiza integra informasaun sira iha dotrina. 

“Review fila fali kurikulum eskola nian, tenke hatama mos informasaun balun kona ba seksual livre no esplika lolos ba estudante sira,” nia sujere.

Iha parte seluk Vise Prezidente Rede Feto Timor-Leste, Alzira Reis preokupa tebes ho situasaun ida ne’e, tanba violensia hasoru feto husi loron ba loron aumenta.

“Husu ba polisia unidade patrulamentu atu halo patrulha ba fatin publiku sira ne’ebe iha potensia akontese violensia hasoru feto,” nia sujere.

Organizasaun feto kondena maka’as aktu ida ne’e, tanba ne’e husu ba autoridade judicial sira atu fo pena ne’ebe todan ba suspeitu sira ne’e.

The Dili Weekly

Kazu Krimi Grave 200 resin Pendente Iha Tribunal


Kazu krimi grave ne’ebe akontese iha tinan 1999 hamutuk 200 resin mak sei pendente iha tribunal no seidauk halo julgamentu, tanba juis internasional laiha.

Prezidente Asosiasaun Maestradu Timor-Leste (AMTL), Juis Antoninho Gonsalves, hateten durante tinan tolu ona (2014-2016) kazu hirak ne’e paradu.

“Julga kazu krimi grave ne’e tenke iha juis internasional , agora juis internasional laiha e kazu hirak ne’e pendente,” prezidente AMTL Gonsalves hateten.

Tanba ne’e, nia husu ba governu no Parlamentu Nasional  atu haree asuntu ida ne’e, tanba uluk sira mak halo rezolusaun hodi duni sai juis internasional sira.

“Kuandu sira duni juis sira ne’e fila, sira tenke muda lei hodi fo dalan ba juis nasional atu julga kazu hirak ne’e,” nia preokupa.

Sekuandu governu la halo amandamentu ba lei ne’e, entaun nia dehan kazu hirak ne’e nafatin pendente.

Iha parte seluk Diretor Judicial System Monitoring Program (JSMP), Luis Oliveira Sampaio, husu responsablidade governu nian hodi haree ba situasaun ne’e.

“Ne’e preokupasaun bo’ot ne’ebe governu tenke haree,” nia hateten.

Tanba kazu krimi grave ne’e, nia hateten pendente desde tinan 2014 bainhira governu hasai rezulusaun hodi duni sai juis internasional sira.

Iha parte seluk Diretor Asosiasaun Direitor (HAK), Manuel Monteiro deskonfia governu no Parlamentu Nasional laiha ona vontade atu prosesa kazu krimi grave sira ne’e.

“Sira duni sai juis internasional hodi ignora prosesu kazu krimi kontra humanidade ne’e,” Monteiro hateten.

Nia dehan, parlamentu no governu hatene momos kona ba lei artigu 163 ne’ebe mensiona prosidementu legal atu julga kazu krimi grave tenke iha komposisaun husi juis internasional, “Maibe sira kontinua duni juis sira ne’e,” nia kestiona.

Ho ida ne’e, nia husu ba governu no parlamentu nasional tenke hili, halo amandamentu ba lei  ou reafirma hikas juis internasional sira?

Tanba, nia dehan governu labele ignora vitima nia direitu atu hatene kona ba prosesu kazu ne’e to’o ona iha ne’ebe? e vitima iha direitu atu hetan justisa no lia los inklui mos direitu atu hetan reparasaun.

“Ne’e direitu ne’ebe mak universal, direitu ne’ebe mak fundamental labele haluha ida ne’e,” nia hateten.

Iha parte seluk Membru Parlamentu Antoninho Bianco, hateten kazu krimi grave ne’e kompetensia tribunal nian, maibe importante agora mak oinsa bele haforsa kondisaun tribunais nian hodi responde ba situasaun ida ne’e.

“Governu presiza haforsa rekursu humanu, oinsa bele harii tribunal supremu, situasaun ne’e mak kompleta ona, hau hanoin sira bele haree ba kazu sira ne’e,” nia hateten.

Tanba tuir nia, atu prosesa kazu hirak ne’e presiza tempu no juis ne’ebe atende kazu hirak ne’e, tenke iha kapasidade ne’ebe natoon.

The Dili Weekly

Amu Belo Preokupa Hiper Invade Timor


DILI, (ANTIL) – Oras ne’e, hiper nu’udar konsekuénsia hosi globalizasaun invade dadauk Timor-Leste.

Eis Bispu Administradór Apostóliku Dioseze Dili, Don Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, dehan kestaun ne’e liuhusi nia deskursu iha seremónia intrega Medalla Colar “Ordem de Timor” iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Sesta (26/8).

Nia esplika, hiper ne’ebé invade Timor maka dezenvolvimentu, konsumizmu, fasilitizmu, hipergozu, tanba meius komunikasaun sosiál, ekonomia, sivilizasaun foun no modernidade.

Hiper sei rezulta ema lakohi serbisu, disiplina, obidiénsia, lakohi sakrifísiu no hakarak buat hotu-hotu fásil.

“Buat ida hiper ne’e atu okupa dadauk Timor, la’ós ukun na’in sira maka sei ukun, maibé hiperkomunikasaun, ekonomia, dezenvolvimentu, fasilitizmu no konsumizmu ne’e maka sei ukun joven sira”, nia esplika.

Tanba ne’e, Amu Belo husu ba ukun na’in sira to’o inan aman atu kuidadu, trava, atu eduka no fó razoens ba sira ne’ebé moris. (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Don Carlos Filipe Ximenes Belo halo deklarasaun hafoin simu Medalla Colar Ordem de Timor hosi Estadu iha Palasiu Prezidensial, Sesta, (26/8). Foto Palasiu Prezidensial

Ministru Gastao Inagura Estrada Halilaran-Laulara


DILI, (ANTIL) – Ministru Obras Públikas, Transporte no Komunikasaun (MOPTK), Gastao F. de Sousa akompanha ho membru governu balun no konvidadu espesial inagura estrada Halilaran-Laulara iha Palácio Nobre-Lahane, Sexta (26/8).

Seremonia inagurasaun estrada ne’e halo ho koa fita hamutuk ne’ebe tau iha estrada klaran. Partisipa mos iha koa fita ne’e hosi membru governu balun, delegasaun Banku Mundial ne’ebe reprezenta hosi Bolormaa Amgaabazar, Korpu Diplomatiku sira ekipa, Padre Mouzinho Lopes, ekipa trabalhadores ba projeitu estrada, membru administrativu lokal no bainaka husi Indonesia Sekretariadu Jeneral Obras Públikas no Abitasaun Públikas Taufik Wijayono.

Projeitu ho naran “Upgrading  and Maintenance of Dili-Ainaro Road Project, LOT-1: Halilaran-Laulara Section (STA. K2+000.00 – K12+000.00),” MOPTK hanesan nia Proprietáriu, Katahira & Engineers International (KEI) mak sai hanesan nia konsultor, no durasaun ba projeitu ne’e loron 723 husi 8 Augostu 2014 to’o 31 Jullu 2016.

Servisu nebe remata husi seksaun primeiru projeitu dalan 110km Dili ba to Ainaro nian nu’dar pasu importante ida iha projeitu dalan nian ne’ebé importante tebes iha TL, no sei seguru liu, lais liu no diak liu entre Norte ho Sul iha pais / rai ida ne’e, liga ba Munisipiu Dili, Aileu, no Ainaro, ne’ebé representa hamutuk 30% husi populasaun iha rai laran tomak.

“Halo rede dalan ne’ebé diak-liu sei fo asesu ba servisu merkadu ba populasaun ne’ebé moris iha áreas rurais, projeitu ne’e sei iha impaktu positivu ba dezenvolvimentu ekonómiku no prosperidade ba nasaun Timorense, liu-liu populasaun iha área rurais ne’ebé lakon oportunidade tamba infrastruktura bazica ne’ebé laiha,” afirma Ministru MOPTK Gastão.

“Reabilitasaun dalan koredor 110 km husi Dili ba Ainaro, nu’dar hamoris dalan transporte seguru liu no diak liu, ne’e nu’dar dalan Gastão resistente liu atu hasoru klima ne’ebé diak, rai-monu no be’e sae,” dehan  Representante husi Banco Mundial nian, Bolormaa Amgaabazar.

Projeitu ne’e implementa husi MOPTK TL nian, no hetan finansialmentu tokon US$ 60 husi Associasaun Banco Mundial ba Desenvolvimentu International (IDA), Total hamutuk tokon US$ 25 husi kreditu no tokon US$ 20 nu’dar doasaun, no-mos Banco Internasional ba Rekonstrusaun no Desenvolvimentu (BIRD) tokon US$ 15.

Governu TL mos sei tau osan tokon US$ 50 ba projeitu ne’e, no-mos iha adisional osan atu reabilita dalan 22,6km husi Laulara ba Solerema no konstrusaun dalan halao dau-daun hela ba dalan entre Solorema no Bandudatu, husi Bandudatu ba Aituto no entre Aituto ba Ainaro. - Jornalista: Julia Chatarina / Editor: Gantry Meilana

Foto: Inagurasaun Estrada no tesi veta hanesan simbolu husi Representante Banco Mundial, no membrus Governu (Foto: MOPTK)

Orasaun ba Itália, Rai Nakdoko ho Magnitude 6,2 Sobu Sidade no Hamate Ema Barak


Ekipa Survei Geologia Amerika (USGS) hateten rainakdoko iha oras 03.36 madrugada, nininia sentru nakdoko ho distansia 76 kilometer iha sentral sira Perugia, ho klean kilometru 10.

La Repubblica relata nakdoko sente mos iha sidade Roma. No uma adres sira  mos nakdoko kuzae segundu ka detik 20.

Sergio Perozzi,  Governador sidade Amatrice, hateten metade hosi sidade ne rahun.

“Estrada at kuase sorin balu kotu. Iha mos ema ne’ebé iha fatin fatin sira neebe hetan estragus ne’e. akontese rai halai, no edfifisu barak rahun” hateten Perozzi ba radio RAI.

Aliened sidade Amatrice, sidade Accumoli mós hetan estragus todan.

Stefano Petrucci afirma, governu local Accumoli,  esforsu halo operasaun buka vítima sira  iha sidade Accumoli hetan ema nain 4 hosi familia ida iha hela uma ho kondisaun estragus todan nia okos

Iha Suku Pescara del Tronto, besik Kota Accumoli, ema nian rua mate.

Korpo protesaun Sivil Italia kompara katak desastre ne grave.

“Nakdoko maka’as. Kama haree hanesan lao rasik iha kuartu laran,”hateten Lina Mercantini iha Umbria ba ajensia Reuters.

Iha tinan 2009, rai nakdoko ho magnitude 6,3 iha Aquila hamate ema liu 300.(TP/BBC

Timor Post

LIAFUAN IKUS EURICO GUTERRES BA NIA OAN MANE RONALDO


DILI - Matebian Ronaldo Miguel Guterres, oan hosi Eurico Guterres, Kinta, (25/08) maizemenus tuku 17:00 otl halo’ot ona iha semitériu Rai Kotu, Komoro. Eurico nu’udar matebian nian aman ne’ebé labele akompaña to’o halo’ot nia oan nia isin mate, liu hosi telefone hato’o de’it liafuan ikus ba família  iha TL atu halo’ot didi’ak nia oan Ronaldo.

 Bainhira família  sira to’o iha fatin ne’ebé  mak atu halo’ot Ronaldo, matebain nian aman Eurico Guterres telefone ba Xefe Suku Comoro, Eurico da Costa de Jesus hodi dehan, sira iha Kupang sira mós halo misa ba nia oan Ronaldo.

 Nu’udar aman Eurico Guterres hato’o liafuan ikus ba nia oan Ronaldo via-telefone ba Xefe Suku Comoro ho lia menon katak ‘halo’ot didi’ak Ronaldo’.

Hafoin halo’ot tiha matebian Ronaldo, parentes hotu fila ba matebian nia uma iha Aldeia Moris Foun, Suku Comoro hodi han hamutuk, maib’e antes ne’e jornalista Timor Post hakbesik ba Xefe Suku Comoro hodi dada lia kona-ba matebian Ronaldo.

Xefe Suku Comoro, Eurico da Costa De Jesus hatete, ohin (horseik) halo’ot matebian Ronaldo iha Dili Timor-Leste (TL) nia aman Eurico Guterres halo misa iha Kupang Indonézia hodi fo ninia sentimentu nu’udar aman.

Matebian Ronaldo hetan rekomendasaun hosi governu TL liu hosi Ministériu Saúde hodi ba halo tratamentu iha Bali maibé médiku sira la konsege salva nia vida entaun lori mai fali iha Dili, iha Kuarta (24/08/2016) ho aviaun Srywijaya.

“Ohin ita halo’ot hela Ronaldo iha ne’e, nia aman Eurico Guterres halo misa iha Kupang Indonesia hodi hatudu mos ninia sintimentu nu’udar aman i nia maun bot mos ohin atu mai halo’ot nia alin maibe mai to’operbatasanMotael Polisia imigrasia la husik nia atu tama mai,”haktuir Xefe Suku Comoro ba Timor Post iha matebian nia uma Aldeia Comoro, Kinta, (25/08).

Xefe Suku Comoro ne’e mós hato’o mensajen ba família  matebian Ronaldo katak, fator polítika ne’e la importante maibé nu’udar família  tenke hametin relasaun hodi tau matan nafatin ba oan sira para sira nia futuru ne’e sai di’ak.

Iha fatin ne’e mós Timor Post tenta hodi dada lia ho matebian nia inan maibe hosi matebian Ronaldo nia inan lakohi fo komentáriu no nia husu de’it deskulpa fil-fila ba Timor Post tanba nia laran sei triste hela ba nia oan Ronaldo.

Diretór Escola São Pedro, Pe. Aderito Costa hatete, parte eskola sente lakon joven ida ne’ebe matenek tanba nia iha kapasidade no hatene situasaun uma laran nian no mós komprende ninia família.

“Ha’u koñese mate isin Ronaldo ne’e tinan ida resin, nia labarik ida ne’ebe mak komporta di’ak iha klase, nia nonok no nniia kolega sira gosta para estudu hamutuk ho nia i nia nunka kria problema”,haktuir Pe.Aderito Costa SDB ba Timor Post iha Escola São Pedro Comoro.

Ronaldo ba eskola hanesan estudante ida bai-bain ne’ebe kumpri ninia obrigasaun iha eskola hala’o nia kna’ar pontualidade iha eskola no halo hotu nia traballu tanba iha dedikasaun iha ninia futuru.

“Maibé realidade Ronaldo hapara nia vida mak moras ne’ebé grave entaun to’o rohan ona médiku sira la konsege hodi salva nia tanba ita ema laiha kbi’it hodi kontrola ne’ebé so Maromak de’it mak bele kontrola”, dehan Pe, Aderito.

Iha fatin hanesan, Xefe da Turma A, Jairo da Piedade Xavier hatete, sente tristi tanba lakon kolega di’ak ida hosi turma A nian tanba iha turma A ne’e mane na’in ualu de’it maibé Ricardo lakon tiha ona entaun husik hela mane na’in hitu de’it.

“Hau sinti tristi tanba lakon kolega di’ak ida iha ami nia eskola, nia estudante ne’ebé lahatene problema no bainhira ami husu nia motor nia sempre fo ba ami hodi uza”, hatete Jairo ho matan ben tun.

Serimónia halo’ot matebian Ronaldo hetan akompana hosi matebian nia kolega sira ne’ebe mak eskola hamutuk iha eskola São Pedro maibe hosi família  matebian ne’e rasik ladun iha liu-liu matebian nia aman rasik Eurico Guterres akompanha deit iha Kupang-Indonézia.

Ronaldo nu’udar oan ba-datolu ho maun no feton ida, hosi aman Eurico Guterres no inan Guida Beatriz Belo de Araújo. Ronaldo moris iha loron 20 Fevereiru 2000, iha Suku Oebobo, Kupang-Indonézia.
  
Ronaldo ho nia maun, feton no nia inan, disidi fila mai Timor Leste iha tinan 2000 tanba nia aman divórsiu ona ho nia inan hodi hola fali feto ki’ik.

Ronaldo iha fulan hirak liu ba sofre moras todan baixa iha Hospitál Nasional Guido Valadares (HNGV). Maibé tanba moras todan tebes doutor sira rekomenda ba halo tratamentu ba nia moras iha ospital Siloam, Bali, Indonézia, iha Domingu (24/07).

Durante fulan ida iha ospital Siloam, doutor sira halo operasaun, iha loron haat liu ba pasiente nia kondisaun tun maka’as (grave), ikus mai muda ba sala ICU, maibé iha loron Segunda (22/08) pasiente hakotu-is.

Iha Kuarta (24/08), família sira lori Ronaldo nia isin mate fila mai Dili ho aviaun Sriwijaya. Eurico akompaña de’it nia oan to’o iha Aeroportu Denpasar-Bali. Ronaldo nia isin mate to’o iha Dili tuku 14:00, família sira lori ba mate uman iha Aldeia Moris Foun, Suku Komoro, Postu Administrativu Don Aleixo.

Entretantu Ministra Solidaridade Sosial (MSS) Isabel Guterres, hato’o kondolensia bo’ot ba família  matebian.

Isabel subliña, pasadu la-sai hanesan barometru ba sentimentu humanu ema ida-idak atu hetan tratamentu saúde ne’ebé balansu, tanba ema ida moris iha mundu ne’e la’ós  fatin ida ne’ebé permanente ona ba ema ne’e rasik.

“Ita ema moris la-ses hosi mate, iha mate maka iha moris, no hanesan membru governu ne’ebé tutela ba area sosial hato’o ninia kondelensia wa’in ba família bo’ot Ronaldo Guterres ne’ebé la-konsege ultrapasa ba nia moras iha Bali Indonézia,” subliña Ministra Isabel iha nia servisu fatin, Kaikoli Kuarta, (24/08).

Isabel afirma, hahalok inan-aman nian iha pasadu la’ós sai fali naha todan ida ba oan sira, tanba ne’e maka ba mate-bian Ronaldo Guterres ne’ebé governu ajuda ba halo tratamentu médiku iha Bali Indonézia ne’e la’ós kulpa família, maibé hanesan sidadaun iha direitu hanesan.(mj3)

Timor Post

CATT KONSIDERA GOVERNU LAIHA PLANU KONTROLA AVIAUN


DILI - Diretóra Cofe Ajénsia Tour Travel (CATT), Carolina Maria da Silva hatete, governu laiha planu atu halo kontrolu ba aviaun tuan sira ne’ebé halo hela operasaun iha Timor Leste tanba realidade iha aviaun balun maka kondisaun la di’ak.

Carolina hatete, realidade aviaun Sriwijaya foin dadauk hetan problema iha TL bainhira tula hela pasajeirus derepenti nia fasilidade balun la funsiona ne’e tanba governu falla kontrolu.

“Ita bele haree katak, aviaun Sriwijaya iha problema hela ho nia kondisaun, ne’e fó impaktu bo’ot ba ita nia pasajeiru sira, sala ne’e governu maka ladun iha planu di’ak atu  halo kontrolu ba kondisaun aviaun,”dehan, Carolina iha Sentru Konvensaun Dili Merkadu Lama Kinta, (25/08).

Carolina mós kestiona kona-ba presu bilhete ne’ebá maka foin dadauk Governu ho na’in ba aviasaun sira asina ona akordu hodi redus presu bilhete maibé akordu ne’e to’o agora na’in ba aviaun sira la kumpri sira mantein nafatin presu uluk nian.

Nia informa, fulan Juñu liuba ministéiru lubuk ida asina ona akordu hodi hasai lei ida ho estandarte ba bilhete aviaun hosi $ 110 to’o $170, maibé asina akordu ne’e parte ajénsia sira la hatene sira dada fila fali la priense kritéria estandarte merkadu livre, maske akordu ne’e halo ona hodi implementa presu bilhete ne’e maibé ajénsia sira la hatene.

“Durante ne’e ami ajénsia sira sempre hatene iha sistema katak, presu ne’e la tuir duni lei ida ne’ebé hosi Ministériu Obras Públika no Transporte Komunikasaun (MOPTK)  hasai ,”dehan Carolina.

Problema kondisaun aviaun nian, tuir Carolina sai hanesan problema bo’ot ba ajénsia tanba bainhira aviaun iha problema maka halo pasajeirus hotu senti trauma hotu, Pasajeiru sira tenki halai hotu mai iha ajénsia sira.

“Ami lakohi atu halo pasazeiru sira sai vítima kuandu pasajeiru sira ne’ebé maka sosa ona bilhete aviaun Sriwiijya kuandu aviaun ne’e nia kondisaun derepenti a’at ami tenki buka meus sosa fali tiketi aviaun seluk nian para pasajeiru sira bele aranka maibé ida ne’e ba pasazeirus ne’ebe maka moras todan, ba ema bai-bain ami sosa fali bilhete seluk ba pasazeiru sira nune’e sira bele aranka ho aviaun seluk,”nia hatete.

Hatan ba kestau ne’e Ministru Turizmu Kalbuady Lay hatete, governo liu hosi Ministeriu Turismu regula tiha ona regulamentu foun, ba oin ajénsia sira iha TL tenki iha kontratu ida ne’ebe maka prefeitu no klaru ho aviaun nain sira atu nune’e labele kria tan problema ba malu.

“Kuandu aviaun ajénsia sira fan tiha ona bilhete derepenti maka aviaun ne’e la semo aviaun nain ho ajénsia sira tenki iha konkordansia ida saida maka atu bele halo karik bele ganti rugi ba fali pasazeirus maibé responsabilidade ne’e iha aviaun tenki konkorda malu,”dehan Kalbuady.

Tanba ne’e ba oin atu fo lisiensa governu tenki husu ajénsia sira nia jaminan, jaminan ne’e para kuandu ajénsia sira la fo fila ema nia ganti rugi maka estadu bele foti ida ne’e hodi rezolve.

“Foin dadauk ami asina tiha akordu hau ho ministru agrikultura no peskas no kordenador asuntu ekonomia atu kordena ho imi ajénsia atu fo hatene ministeriu hira maka asina akordu ida ne’e para atu lori regula fila fali halo didiak,”informa Kalbuady.

Konaba presu bilete, Kalbuady hatete, lei ba regula presu bilhetelabel permant nxtenki ih mudansa atu permanente lei la fo dalan ida.

“Ita hatene agora iha TL aviaun tolu aviaun Nam air, stelyn ho Sry Wiyaja mais bilhete ne’e ba mai ho presu $ 100 mais ida ne’e diak hela, kuandu ultima hora maka ema ba kundu hare aviaun  rua ne’e ba ona maka o ba derepenti iha buat ruma urjenti nian $150 fatin maka ne’e justu ka lae tanba ne’e atu regula presu bilhete aviaun ho masimu ne’e la loos,”haktuir Klabuady.

Kalbuady esplika, Lei ba ajensia sira aprova tiha ona hosi  Konseilho Ministru (KM) depois ba Prezidente Republika Taur matan Ruak mós promulga tiha ona.(res)

Timor Post