quinta-feira, 4 de janeiro de 2018

DOM BASILIO APOIA ALKATIRI


Bispo Diocese Baucau, Mgr. Basilio do Nascimento, rekoñese fo apoiu ba Mari Alkatiri hodi assume kargu nudar Primeiru Ministru (PM) iha VII Governu Konstitusional.

“Verdade nia (Mari Alkatiri) koalia duni ho ha’u, nia husu uma kreda nia opiniaun, tan ne’e ha’u hato’o ha’u nia hanoin dehan, tuir ami nia haree ne’e nia bele ba Primeiru Ministru ka lae, ha’u hanoin katak nia husu buat ne’e tanba nia Musulmanu, iha país katoliku ida, ne’ebe ha’u hanoin katak nia hakarak senti uma kreda nia pozisaun kona ba nia hanesan Primeiru Ministru, Timor oan, maibe nia ema  Musulmanu ida, maibe ha’u dehan ba nia katak Konstituisaun RDTL lahateten katak primeiru ministru tenke ema katoliku, maibe Konstituisaun RDTL hateten katak atu sai Primeiru Ministru mai husi partidu ida ne’ebe manan iha Eleisaun, tanba ne’e FRETILIN manan iha eleisaun agora, no tuir estatutu FRETILIN nian katak tanba FRETILIN mak manan entaun Sekretariu Jeral maka ba Primeiru Ministru,” esklarese Dom Basilio do Nascimento, hodi responde GMN iha Igreja Katedral Baucau, Domingo (31/12/2017).

Dom Basilio reafirma katak, asuntu husu opiniaun ne’e la’os segredu, maibe normal, tanba iha esperensia tinan 2005 ho buat sira ne’e hotu todan oitaon, naton ne’e manifestasaun tanba nia musulmanu, maibe naton ne’e la’os tanba nia musulmanu, nia nudar xefi Governu momentu ne’eba nia hola pozisaun balu ne’ebe tuir Igreja Katoliku nia haree la kondis ba buat ne’ebe sai hanesan dereitu uma kreda nian.

“Momentu Igreja Katolika halo manifestasaun iha Palacio Governu nia sorin iha tinan 2005 la’os  kontesta pesoa ka individual Mari Alkatiri, maibe kontesta ba programa Governu nian,” hateten Dom Basilio.

Iha parte seluk, Dom Basilio mos louva ho maturidade povu nian, tanba la preokupa ho asuntu politiku ne’ebe dadaun ne’e akontese iha rai laran rasik.

“To’o oras ne’e buat ne’ebe hau kontenti ba situasaun ne’ebe hanorin mai ita ne’e maka hau dehan dala balu ona, hare katak povu matenek teb-tebes, povu la hola opozisaun ba se deit, maibe povu iha prinsipiu katak buat ne’e politiku sira nian, nudar povu nia dever maka fo ona votu liu husi eleisaun,” hateten Dom Basilio do Nascimento.

Nia esklarese, buat ne’ebe inportante husi diskusaun ne’e mak tenke hetan solusaun ida diak, la’os ba  idak-idak nia interese, to’o momentu ida ne’e sira seidauk simu malu, tan ne’e hein katak sira simu malu.

“Iha momentu ida ne’e buat indifinidu, Governu la’os fraku, Governu frazil katak, Governu nia ema sira ne’ebe ohin loron tur iha kadeira hirak ne’e maske mai husi partidu oi-oin, maibe ita bele dehan ho pontu de vista tekniku ema hirak ne’e mesak kompetente ne’e duni ba ida ne’e Governu la’os fraku, Governu frazil katak Governu ladun forte tanba apoiu iha Parlamentu, iha momentu ida ne’e sira nia apoiu iha parlamentu la forte,” hateten Dom Basilio.

Liu husi programa Grande Entrevista iha GMN-TV, Kinta (28/12/2017), Primeiru Ministru (PM) atual Sekretario Jeral partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, deklara katak, antes nia assume hikas kargu Primeiru Ministru ba VII Governu Konstitusional rona uluk opiniaun husi parte Igreja.

Alkatiri hateten, hafoin nia halo konsultasaun ho Igreja, Bispu Diocese Baucau, Dom Basilio do Nascimento, fo opiniaun mos katak nia bele assume kargu nudar Primeiru Ministru.

“Hau simu kna’ar Primeiru Ministru la’os FRETILIN maka hakarak hau sai Primeiru Ministru, bainhira hau hasoru malu ho Dom Basilio do Nascimento reprezenta hierarquia Igreja Katolika, nia rasik hateten simu, tanba ne’e hau simu atu hamos StatusQuo, katak ita hot-hotu hatene durante Governasaun tinan 10 gasta US$ 12 milhoens,” Mari Alkatiri esklarese. mia

GMN TV | Grupo Média Nacional

Ramos Horta: 2018 Timoroan tomak tenki kontinua hakmatek


Ministru Estadu Konsilleiru ba Asuntu Defeza no Seguransa, José Ramos Horta ne’ebé reprezenta Primeiru Ministru Marí Alkatiri, no VII Governu konstitsuionál, apela ba Timoroan tomak atu iha tinan foun 2018 ne’e, tenki kontinua moris hakmatek iha dame nia laran.

“Timoroan sira hotu-hotu ne’ebé namkari iha Timor Leste, ne’ebé mós iha tasi balun, iha Indonesia, iha Malaizia, Filipina, Singapura iha Ingllaterra, Irlandia, Portugal no iha fatin hotu-hotu.Timoroan sira ne’ebé oras ne’e dadaun iha hospital moras, dadur iha Becora, Gleno iha Suai. Sira ne’ebé iha foho ne’ebá dook teb-tebes, kiak la selebra tinan foun, hodi Primeiru Ministru Marí Alkatiri nia naran ne’ebé oras ne’e dadaun iha Oecussi, VII Governu tomak nia naran, ita nia uma na’in Ministeriu Solidaridade Sosiál, Ministeriu Administrasaun Estatal, tatoli ba hotu-hotu, lia fuan Primeiru Ministru tinan foun di’ak ba ita hotu-hotu Timoroan tomak, para moris nafatin hakmatek iha dame nia laran. Dame ne’ebé ita hahú iha 2007-2008 to’o ohin loron. La iha violénsia, iha estabilidade ne’ebé kondisaun ida importante teb-tebes ba dezenvolvimentu rai ida ne’e nian”, haklaken reprezentante Xefi Governu Marí Alkatiri, José Ramos Horta wainhira hato’o mensajen pasajen tinan tuan 2017 tinan foun 2018, iha resintu Palásiu Governu oin Domingo (31/12/2017).

Ramos Horta haklaken, Primeiru Ministru Marí Alkatiri ho ministru sira VII Governu konstitusionál, halo promesa ba povu, tuir kampaiña eleitorál, tuir programa VII Governu nian, atu buka hadia liu tan povu nia vida.

“Atu haklean dame iha nasaun ne’e nia laran, atu dezenvolve relasaun ne’ebé di’ak ho sosiedade tomak, ba hotu-hotu, povu tomak ne’ebé bele tuir partidu bandeira oi-oin, ne’ebé bele fiar relijiaun oi-oin, ne’ebé bele mai husi étnia oi-oin, VII Governu konstitusionál, tuir liafuan ne’ebé mai husi konstituisaun, mai husi ita nia hanoin, mai husi misaun ne’ebé ita simu husi Nicolau Lobato. Tanba ne’e ita kontinua ho prinsípiu filozofia ida ne’e”, Ramos Horta esplika.

Ramos Horta hateten tan, iha loron ne’ebé hanesan mós (31 Dezembru) Estadu Timor Leste mós komemora loron herois nasionál.

“Ohin 31 de Dezembru 2017, iha Rotunda Aeroportu Comoro, Monumentu Nicolau Lobato, Prezidenti Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, membrus Governu ho deputadu sira, forsa armadas, PNTL hamutuk ho sosiedade tomak halo homenajen dala ida tan ba Nicolau Lobato hamutuk ho nia maluk sira heroi no martir sira hotu-hotu. Tanba Nicolau Lobato ho ita nia heroi sira fó sira nia-an, sira nian vida sira nia ran, maka ohin loron ita iha ne’e, iha Largo Palásiu Governu ita selebra fim do ano iha dame, demokrasia no liberdade nia laran. Tanba sira nian sakrifísiu”, Ramos Horta esplika.

Eis Prezidenti Repúblika iha tinan 2007-2012 ne’e haklaken tan katak, Timor Leste (TL) rai ida ke kiak, povu la barak, ladun riku, maibé hetan duni ninia liberdade ho difikuldade no sofrimentu oi-oin, ema fó nia vida, barak hetan tortura, mate no barak mak to’o ohin loron seidauk hetan sira nia ruin.

“Maibé ita orgullu teb-tebes tanba nasaun ne’e moris, hamutuk ho nasaun sira iha mundu nu’udar nasaun soberanu. Ne’eduni mai ita hamutuk, ho Prezidenti da Repúblika, partidu sira hotu-hotu iha opozisaun, Igreja, sosiedade sivil, ho munisípiu sira, Aldeia sira, Suku sira katak, VII Governu konstitusionál sei esforsu, para rai ne’e moris nafatin iha dame. Hametin no haklean dame hadia ita nia instituisaun Estadu, hametin demokrasia, no haree povu nia vida di’ak liu tan. Ne’e mak mensajen no liafuan mai husi Governu, mai husi ita nia Primeiru Ministru Dr. Marí Alkatiri ne’ebé oras ne’e dadaun iha Oecussi, husu ba ha’u (Ramos Horta) atu fó sai mensajen ne’e ba ita hotu, tinan foun 2018 ne’ebé di’ak ba povu hotu-hotu, dame sei klean, dezenvolvimentu sei la’o, Timor Leste sei kontribui liu tan para dame ne’e bele buras liu tan iha ita nia rejiaun, iha ita nia viziñu sira, relasaun sei di’ak liu ho sira, hadame iha mundu. Ida ne’e mak Timor Leste nia kompromisiu”, Ramos Horta deklara hodi taka nia diskursu.

Iha okaziaun ne’e Ministra Solidaridade Sosiál Florentinha Smith, lori komisaun organizadora nia naran, Ministériu Solidaridade Sosiál ho Ministeriu Administrasaun Estatal, hato’o ksolok natal kmanek no tinan foun ba povu tomak Timor Leste no enkoraza nafatin povu atu hatene agradese ba Maromak nia laran di’ak ne’ebé haraik ba ema hotu iha tinan ida nia laran.

“Tanba Na’i Maromak nia kbi’it tomak ne’ebé fó biban ita hotu, ba buat di’ak tomak ne’ebé ita sente durante ne’e, ita haksolok nafatin, ita rai no buat foun sei mosu mai iha ita nia moris iha futuru. Lori Komisaun organizadora nia naran ne’ebé kompostu husi Minstériu Solidaridade Sosiál, Ministériu Administrasaun Estatal, hakarak hato’o ami nia boas festas no hakuak boot ba ema hotu”, hateten Florentina Smith.

Florentina Smith esplika, iha tinan foun ne’e ema hotu presiza moris iha paz, estabilidade no trankuilidade nia laran, no tinan foun ne’e bele lori nafatin prespetiva foun no susesu ba ema hotu

Selebrasaun pasajen ba tinan 2017 ba tina foun 2018 iha resintu palásiu Governu oin ne’e hetan mós animasaun husi banda múzika Timoroan 5 do Orente, no mós artistas Timoroan sira, ne’ebé iha fulan hirak liu ba, tuir kompetisaun Akademi Dangdut Azia iha Indonesia.

Selebrasaun ba troka tinan tuan tinan foun ne’e, nu’udar jestu agradesimentu Governu no povu TL nian ba tinan 2017.

Hanesan mós ho ema iha mundu tomak selebra loron 31 fulan Dezembru tinan 2017, festeza ho tiru fogetis kor oi-oin iha momentu kalan fahe rua, nune’e mós iha Timor Leste, selebra tinan foun ne’e ho ambiente ne’ebé iha paz no hakmatek laran.

Iha palásiu Governu oin ne’e, VII Governu konstitusionál, liu husi Ministériu Solidaridade Sosiál no Ministeriu Administrasaun Estatal, organiza selebrasaun agradesimentu tinan tuan ba tinan foun  ne’e, ho tiru fugetis ho kor oi-oin rihun resin, nu’udar aprezentasaun prinsipál ida hodi taka pasajen tinan tuan 2017-no loke tinan foun 1 de Janeiru 2018.

Komemorasaun tinan ida ne’e maski ladun hetan partisipasaun másimu husi membru governu sira, no mós deputadu sira maibé komunidade sira iha kapitál Díli ho entusiaismu, partisipa iha selebarasaun ne’e, ho sira nian familia, hodi asiste ezibisaun tiru fugetis.

Komemorasaun troka tinan tuan-tinan foun ne’e, la’o iha trankuilidade no hetan mós seguransa husi Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) husi unidade trânzitu. ixo

GMN TV | Grupo Média Nacional

Cacusan CF Seidauk Prepara án Ba Liga Époka 2018


DILI, (TATOLI) - Treinadór no fundadór Cacusan CF, Vasco Fernandes hateten Cacusan CF seidauk halo preparasaun hodi hasoru liga époka datoluk (2018) ne’ebé sei hahú iha 22 Fevereiru, fulan oin.

“Ami seidauk iha preparasaun ruma tanba natón iha duni vizita ida hosi órgaun ezekutivu LFA maibé to’o agora seidauk iha informasaun kontinuidade ba klube sira atu enkontru ba jogu époka 2018 nian,” Vasco hato’o informasaun ne’e ba Ajénsia TATOLI iha nia kna’ar fatin via email, kinta dadér ohin.

Tuir nia katak jogu époka 2018 ne’e di’ak liu hala’o iha Dili duké hala’o iha Munisípiu Baucau ho Maliana tanba hetan reseita hosi billete dollar 12 ou dollar 7  ne’e oinsá bele rekompensa klube nia gastu.

“Di’ak liu joga iha Dili no osan ba prémiu tenki aumenta, osan ba kampiaun tenki aumenta, osan subsídiu hosi governu tenki aumenta, tenki iha patrosinadór úniku (sponsor tunggal) ba klube 8 ne’ebé iha Divizaun I LFA hanesan patrosinadór  serveja Bintang,” Vasco esplika.

Nia informa subsídiu pursentu 60 (60%) hosi governu anterior ba klube sira foin alokadu iha dezembru 2017 nia klaran. Nia hatutan klube kada fulan gasta osan 12 mil dollar amerikanu durante fulan 7 ka 8, maibé klube vensedór  hetan deit 15 mil ne’e maka problema tanba despeza hosi klube boot liu kompara ho reseita ne’e.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Treinadór Cacusan CF, Vasco Fernandes (kamiza metan, daruak hosi imajen liman loos).

Ajendamentu Mosaun Hein Enkontru Lider Bankada

DILI – Parlamentu Nasional (PN), atu halo ajendamentu mosaun sensura neebe mak AMP (Aliansa Maioria Parlamentar), hatama ba governu liu husi meza PN, sei hein dia 8 Janeiru nee tama, mak liu husi enkontru lider bankada mak deside ba iha plenaria.

Lia hirak nee hatoo husi Deputada Maria Teresa da Silva Xefe Bankada PD katak, kona ba mosaun sensura bainhira OR (Orsamentu Ratifikativu) kaduka ou sumba tiha sira komesa feriadu ona, neebe dia 8 tama fali mak foin tama fali haree atu tau konsiderasaun oinsa.

“Atu halo ajendamentu ba plenaria hein dia 8 servisu lao fali mak atu haree tau konsidera oinsa hein  lider bankada sira sei enkontru atu halo ajendamentu ba plenaria, maibe ida nee mos kompetensia ba prezidente parlamentu hotu atu haree hodi halo ajendamentu ba plenaria,” katak Deputada Teresa ba STL Kinta (04/01/2018) iha Bankada PD, PN.

Iha parte seluk, Deputadu Jose Agustinho da Silva husi Bankada Khunto ba STL foin lalais ba nee katak, dokumentu ba rekursu OR no mosaun, Prezidente PN admite, neebe rekursu OR halo ona ajenda no hetan ona aprovasaun  iha diskusaun plenaria, signifika OR sumba.

Konaba mosaun sensura nee hakarak ka lakohi tenke hatama iha ajenda tanba P-PN simu ona,  karik diferensa ideias, iha lider bankada PPN iha direitu, maibe  labele haluha katak PN orgaun soberanu, neebe buat hotu lori ba iha plenaria mak deside. Espera katak buat neebe mak AMP hatama husu para hatama iha ajenda.

Entretantu jornalista koko komfirma ho Prezidente Parlamentu Nasional Aniceto Guterres  kona ba atu halo ajendamentu ba mosaun neebe AMP hatama, maibe Prezidente sei ba halao konsulta ba saude matan, ho nunee laiha tempu hein fali Sesta nee. 

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Kondisaun Estrada Balibar-Besilau Ladiak

DILI - Kondisaun Estrada dirasaun Balibar-Besilau oras nee kuak tun sae, inklui Maubise nian mos tahu sei dodok, ida nee fo impaktu boot ba movimentu transporte.

Lia hirak nee hatoo husi Motorizada Belchior de Jesus katak, haree kondisaun estrada oras nee halo sira sente triste loos, tanba kondisaun estrada nee kontinua aat nafatin, mezmu balu kompania sira hadia ona, maibe iha Maubise  nian  tahu dodok loos, depois mai fali iha Balibar-Besilau nee kuak makas loos.

“Ita haree ba kondisaun estrada nee bele fo impaktu ba ema atu halo viazem, tanba estrada kuak tun sae, no tahu dodok bele halo ema hetan dezastre lalais,” katak Motorizada nee bainhira dada lia ho STL Tersa (02/01/2018) iha dalan Balibar Aileu.

Nia haktuir, haree ba kondisaun estrada Same mai Maubise nee agora diak ona, mezmu balu sei aat, maibe diak ona, tanba kompania kontinua hadia, iha fali Maubise nian nee tahu dodok, makas maibe prosesu nia laran kompania sira hadia, maibe mai too Balibar Besilau nee, aat makas loos.

Entretantu, Komunidade Aileu Fatuk-Hun Benancio Tilman hatete, kondisaun estrada mak nunee, husu para governu atu haree kompania sira balu hadia estrada, tanba estrada balu diak ona hanesan iha Aileu kota, nian, maibe mai fali iha Balibar Besilau nian nee triste tebes, tanba  dalan nee kuak mesak bo-boot deit. 

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Futuru Ekonomia TL Sei Diak

ILI - Ekonomia Timor Leste (TL) sei sai diak iha futuru, importante povu iha rai doben ida nee tenke moris hamotuk no esforsu, tanba TL rai ida neebe riku tan nee, ba oin TL tenke kore aan husi dependesia fundu minarai nian.

Kestaun nee fo sai husi Ministru estadu Rekursu Minarais, Mariano Sabino Asanami ba STL, sabadu semana nee, iha igraze Maria Auxiladora bain hira partesipa misa agradesementu ba loron Heroi nian.

“Hau hanoin ekonomia Timor Leste sei lao diak iha futuru aban bain rua, importante maka povu hamotuk governu ida nee lao diak, no lider sira tuur hamotuk maka sei halo mudansa ba ekonomia, rai ida nee nakonu ho riku,” dehan Ministru Assanami.

Nia mos haktuir liu tan katak, haree ba osan husi fundu mina rai nian hela deit ona Billaun 16.5 tanba nee maka governu iha ona hanoin ida katak, tenke iha lei minarais nian balun atu nunee, ba futuru mai fundu minarais nian nee, tenke tau ketak no fundu nee sai hanesan fundu rezervadu, ho ida nee bele kore aan husi dependensia ba osan mina rai nian.

Iha fatin hanesan Vice Ministru komersiu Industria MCI, Jacinto Barros Gusmao hateten, atu dezenvolve ekonomia TL ba oin sai diak liu tan maka, tenke investe makas iha setor agrikultura, industria no kooperativa, liu husi atividade sira nee bele kore aan husi dependensia ba osan husi fundu mina rai nian. 

Madalena Horta | Suara Timor Lorosae

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV

Edukasaun Ambientál Mak Bele Redús Lixu


DILI, (TATOLI) – Depois festeja tinan foun, área destinasaun turístika ba ema lokál no estranjeitu hanesan Kristu Rei, Dolok One, Tasi-Tolu, João Paulo II, no jardin sira iha Autoridade Munisipál Dili nakonu ho lixu tanba falta edukasaun ba ambientál.

“Ami observa sidadaun hotu ne’ebé iha sidade Dili ne’e la preokupa no lixu ne’e la’ós sai hanesan problema ba sira tanba iha Kristu Rei lixu barak mas ema barak mak tuur iha lixu nia klaran, signifika ida ne’e la’ós problema ba sira”, katak peskizadór Konservasaun Flora no Fauna (KFF), Alito Rosa, iha Peace Cofee ne’ebé harii besik edifísiu UNTL (Fakuldade Agrikultura) nian, ohin.

Hatutan tan: “Atu redús ida ne’e mak tenke iha edukasaun ambientál hahú husi edukasaun baze to’o universidade tanba husi labarik ki’ik to’o boot barak mak laiha konxiénsia”.

Observasaun ne’ebé KFF halo iha kapitál Dili ba loron dahuluk tinan ne’e, lixu kontinua lekar iha lurón ninin inklui mós fatin turístiku, maski sidadaun ida-idak iha direitu atu festeja loron ne’e maibé tenke kuidadu mós ambiente.

 “Lixu iha sidade Dili komplikadu tebes tanba populasaun rihun ba rihun hela iha ne’e no kada minutu sira sempre prodús lixu, sira prodús la tau tuir nia fatin no sira so’e de’it. Tansá problema lixu labele rezolve? Ida-ne’e sai hanesan pergunta ba ita hotu no fanu ita halo reflesaun ba an rasik, asaun ki’ik no simples”, katak.

Afirma tan: “Lori fila lixu bá nia fatin” bele tulun mós Governu harii sidade Dili ida ne’ebé moos no livre husi lixu”.

Alito hatutan tuir dadus ne’ebé iha, karreta tula lixu iha sidade Dili tomak hamutuk 40 no kada loron volume lixu amuenta no atu hamenus maka Governu tenke kria polítika ida di’ak banihira lahalo maka sei kontinua no fó impaktu ba área sira hanesan turizmu, saúde no ambiente.

Kestaun lixu halo ambiente iha fatin turístika lafurak atu haree tanba konxiénsia umana bainhira hala’o paseiu iha lokál refere prodús lixu no lekar iha fatin sira ne’e.
“Impaktu maka’as mak iha área turizmu tanba lixu sai inimigu boot ba área turizmu nian. Se ita hakarak ema estranjeiru mai Timór, sira la’ós mai haree lixu, maibé haree natureza furak Timór nian. Kuaze ha’u observa iha Dili laran, iha tasi-ninin, tasi-laran no rai-maran sira ne’e kuaze ho lixu tomak no ita konsidera sidade Dili hanesan kaixa lixu nian”.

Iha área ne’ebé poténsia boot ba turizmu nian ne’e, iha loron foun bainhira ema ba vizita husik hela de’it lixu iha ne’ebá mezmu fatin atu tau lixu iha nomós tanba lixu fatin ne’ebé ki’ik no ladún barak atubele akumula lixu ho kuantidade produsaun barak husi vizitór sira.

“Iha Kristu Rei lixu fatin menus tebes no iha Kristu Rei nia kotuk laiha liu. Atividade iha ne’ebá ne’e kuaze prodús lixu tanba sira bá lori sasán, hahán, no fila sira rai hotu iha ne’ebá entaun ne’e problema boot. Governu iha tinan foun no di’ak liu ho hanoin foun tenke rezolve se la’e loron ida ema sei lamai”.

Atu redús lixu maka Governu no ema hotu tenke iha kompromisu katak loron ida sidade Dili tenke moos no muda ema nia hanoin kona-ba lixu.

Alito repara kuantidade lixu iha tasi-laran ladún barak hanesan iha rai-maran, maibé nia impaktu boot liu tanba plástiku sira iha tasi-ninin bainhira anin no udan halo nia tama tasi no falun tiha ahu-ruin sira halo nia mate, nomós rede husi atividade peska nian ne’ebé so’e tama tasi-laran sei halo mós lenuk no animál tasi susar atu halo sira-nia atividade.

Loloos Timor-Leste bele aprende jestaun lixu husi nasaun seluk no implementa “maibé governante sira bá halo estudu komparativu iha Austrália, Japaun, Indonézia sira nunka implementa. Sira bá haree ema-nia sidade moos, maibé mai Timór sira lapreokupa. Loloos ne’e fasil se Governu iha kompromisu tanba ita tenke muda uitoan polítika no jestaun lixu ne’ebé durante ne’e ladi’ak”.

Komunidade iha papél importante tanba sira mak prodús lixu no jestaun lixu tenke mai husi uma-kain ida-idak atu abitua so’e lixu ida ne’ebé presiza so’e no ida ne’ebé presiza atu halo fali ba buat seluk.

Tuir observasaun iha terrenu, área Kristu Rei nian, lixu hanesan katupa fatin, agua mamuk, plástiku, botir bebidas sei naklekar iha tasi-ninin no estrada ibun, rezultadu husi tinan foun ne’ebé ladauk hamoos.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Fatin lixu iha entrada ba Kristu Rei.

Ema Feriadu, Lixu Butuk Tan De’it

DILI, (TATOLI) – Dili tenke rekoñese katak fo’er butuk (nakonu), maski governu liuhosi servisu Saneamentu Munisípiu Dili rekolla kada loron-loron ate hamosu tan dekretu lei hodi kondena komunidade ne’ebé soe lixu arbiru. Maibé tanbasá lixu kontinua butuk?

“Ami rekoñese sidade Dili nakonu ho fo’er tanba traballadór sira ferias (funsionáriu Saneamentu), hahú 25 iha momentu Natal no iha loron 30-31 Dezembru monu iha loron sábadu no domingu, enkuantu iha 1 Janeiru selebra tinan foun no iha 2 Janeiru governu fó toleránsia pontu ba funsionáriu sira,” Xefe Departamentu Saneamentu Munisípiu Dili, Domingos dos Santos Soriano esplika kauza hosi lixu butuk iha loron boot natal no tinan foun 2018 foin lalais ne’e.

“Traballadór sira presiza deskansa no kontente ho família sira maibé fo’er nunka deskansa eh sempre iha fo’er nafatin.”

Atu minimiza lixu la bele butuk iha loron feriadu, Xefe Departementu ne’e observa, tenke iha konsensia hosi komunidade sira, liu-liu soe lixu iha lixeiru ne’ebé governu prepara ona, la’ós soe arbiru iha loron boot enkuantu traballadór saneamentu sira deskansa ho família.

Dili iha loron boot nakonu ho fo’er kauza ida mak ema hotu kontente ho pasa férias ho família to’o lakontrola an ate lakon konsensia kona ba sentidu atu hadomi ambiente.

“Hahú iha loron 2 Janeiru saneamentu halo monitorizasaun ba fatin lixu no rekolla lixu hodi redús fo’er iha Dili, fatin sira ne’e rekolla ona mak hanesan, Taibesi, Bekora, Kalifórnia, Bidau Toko Baru no Manleuana.”

Ho ida ne’e nia husu atu komunidade sira la bele lakon konsensia liu-liu oinsá soe lixu ho di’ak. Promete mós sei halo sosializasaun ba komunidade hodi hatene soe lixu iha fatin lixeiru, nune’e Servisu Agua no Saneamentu (SAS) rekolla kada loron ba loron.

Maibé bainhira komunidade sira soe lixu arbiru, konsekuénsia prova susuk barak no bele rezulta moras ba komunidade sira.

Entretantu iha Jardín Largo Lesidere, hahú hosi Tasi ibun to’o Cristo-Rei, servisu rekolla lixu responsabiliza hosi kompañia nasionál ida maibé tanba kontratu termina ona iha loron 30 Dezembru, entaun iha 31 to’o 2 Janeiru la iha ema atu halo limpeza.

Enkuantu, funsionáriu SAS oras ne’e hamutuk nain 248 no fahe ba grupu haat, grupu dasa, grupu karreta rekolle lixu, grupu lere jardín no grupu lixeiru Tibar.

Ne’ebé rutinamente hala’o servisu tuir oráriu servisu hosi saneamentu nian hanesan; ba  ra’ut fo’er hahú iha tuku 6: 00 dadeer to’o remata no depende ba volume lixu ne’ebé iha fatin-fatin no lori hikas ba lixeiru Tibar.

“Husu ba governu atu aloka orsamentu no rekruta rekursu umanu ne’ebé sufisiente atu bele halo servisu di’ak liu tan iha área saneamentu,” Xefe Departamentu Saneamentu Munisípiu Dili, Domingos dos Santos Soriano sujere tan.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Imajen: O lixo, um enorme problema aqui. Foto Espesial.

Tribunal arbitral internasional fó razaun ba Timor-Leste kona-ba kesar hosi empreza australianu

Tribunal internasional arbitrajen ida desidi konkorda ho Timor-Leste kona-ba prosesu ida ne'ebé aprezenta hosi empreza australianu ida tanba akordu ne'ebé asina iha tinan hitu liubá ba fornesimentu hosi kombustível no jerador sira ba nasaun.

Kazu ne'e envolve kesar ida hosi empreza australianu Lighthouse Corporation kontra Timor-Leste tanba fornesimentu hosi kombustível no jerador sira, no rona ona iha Sentru Internasional hosi Rezolusaun hosi Diverjénsia sira Investimentu nian (ICSID iha sigla lian inglés). Ikusmai la halo akordu ne'e.

Tribunal konsidera ona katak laiha juridisaun kona-ba problema ne'e, fó responsabilidade ba Lighthouse Corporation ba folin total sira hosi prosesu arbitrajen nian "inklui folin sira hosi tribunal" no selu ba Timor-Leste osan hamutuk dolar millaun 1,5 resin (euro millaun 1,3) "relasionadu ho folin sira no despeza legal sira ne'ebé relasionadu" ho prosesu.

Iha nia desizaun, tribunal espesialista sira nian fó razaun ba Timor-Leste, hodi hatete katak instituisaun laiha juridisaun kona-ba kazu ne'e, taka nune'e prosesu ida ne'ebé maka hahú hosi tinan 2010 no ne'ebé to'o iha ICSID iha 2014.

Desizaun ida kontráriu, bainhira favorável ba Lighthouse bele iha "impaktu finanseiru maka'as" ida ba Timor-Leste, hatete hosi fonte sira hosi ezekutivu timoroan ba Lusa.

ICSID, hanesan parte hosi grupu Banku Mundial, baibain uza hodi sai mediador ba konflitu sira ne'ebé envolve Estadu sira no empreza sira ka ema sira hosi Estadu sira seluk no, iha kazu ne'e, defini ona hanesan fórum hodi rezolve konflitu sira iha ámbitu hosi kontratu sira ne'e.

Iha konkretu, iha kontratu tolu ne'ebé asina entre fulan-Outubru ho fulan-Novembru 2010 hodi fornese kombustível no jerador sira ba Timor-Leste, asina hosi Timor-Leste, primeiru-ministru, iha momentu ne'ebá, Xanana Gusmão - ne'ebé ko'alia ona durante arbitrajen - no hosi sekretáriu Estadu Eletrisidade, iha tempu ne'ebá, Januário da Costa Pereira no hamutuk ho fornesedor sira hosi Carlos Oliveira da Zebra Fuels ho Albert Jacobs hosi Lighthouse.

Pedidu arbitrajen nian aprezenta hosi Lighthouse Corporation iha ICSID iha loron 16 Dezembru 2014, no desizaun - ne'ebé agora Lusa iha asesu - sai liutiha tinan tolu hafoin loron 22 Dezembru.

Susesu dahuluk hosi Timor-Leste iha kazu ne'ebé akontese iha Fevereiru 2016 bainhira painel hosi árbitru sira asede haketak prosesu iha faze rua (kompeténsia ho méritu rasik).

Timor-Leste argumenta ona katak la fó konsentimentu ba arbitrajen hosi ICSID, rejeita depois katak Lighthouse iha estatutu hosi "investidor estranjeiru" ka hetan benefísiu hosi Akordu Espesial ida Investimentu nian (AEI) iha lei ne'ebé hala'o, nune'e empreza australianu laiha protesaun hosi arbitrajen ICSID nian.

Ikusmai, Timor-Leste konsidera katak laiha, ba efeitu sira hosi Konvensaun ICSID nian, "investimentu" hosi parte Lighthouse.

Tribunal desidi ona konkorda ho Timor-Leste iha argumentu inisial rua, hodi konklui katak la presiza desidi kona-ba objesaun datoluk.

Iha nia desizaun, tribunal hato'o nia opiniaun favorável ba argumentu timoroan sira nian, liuliu afirma katak Lighthouse la hatudu konsentimentu ruma ba arbitrajen dezde halo akordu sira ne'e iha ICSID.

Maski iha versaun dahuluk ida hosi termu sira referénsia nian hosi akordu iha aluzaun ba ICSID iha akordu ikus, ikusmai, konfirma katak konflitu sira ne'e tenki rezolve de'it iha "tribunal lokal sira".

Tribunal konkorda mós ho pozisaun timoroan nian katak Lighthouse laiha "sertifikadu ida hosi investidor estranjeiru" ne'ebé eziji hosi lei hodi iha benefísiu sira ne'ebé iha ligasaun ba estatutu ne'e.

"Hanesan evidente hahú hosi Konstituisaun Timoroan katak Timor-Leste hakarak iha kontrolu administrativu kona-ba investimentu externu sira ne'ebé simu, no LIE promulga ona hodi garanti kumprimentu hosi objetivu ne'e", refere hosi tribunal.

SAPO TL ho Lusa

Makau sei asina memorandu hodi fahe informasaun finanseiru ho Timor-Leste

Makau sei asina memorandu entendimentu ida hodi fahe informasaun finanseiru ho Timor-Leste, anunsia iha loron-kuarta ne'e.

Informasaun konsisti hosi despaxu hosi sekretáriu ba Ekonomia ho Finansa Makau nian, Lionel Leong, ne'ebé publika iha Boletin Ofisial, ne'ebé sudelega iha kordenadora hosi Gabinete Informasaun Finanseiru (GIF), Chu Un I, "kbiit nesesáriu sira hodi reprezenta Rejiaun Administrativu Espesial Makau nian iha selebrasaun hosi memorandu entendimentu nian".

Memorandu ne'e haree "ba fahe informasaun finanseiru relasionadu ho prevensaun no represaun hosi krimi sira brankeamentu kapital sira no finansiamentu ba terorizmu", haktuir hosi despaxu.

Akordu ho Unidade Informasaun Finanseiru hosi Repúblika Demokrátiku Timor-Leste nian laiha loron asinatura previstu.

Makau asina ona memorandu entendimentu ka akordu koperasaun hamutuk ruanulu resin hodi fahe informasaun finanseiru relasionadu ho prevensaun no represaun hosi krimi sira brankeamentu kapital sira no finansiamentu ba terorizmu nian.

Iha loron 05 Dezembru liubá, Rejiaun Administrativu Espesial Makau nian (RAEM) halo parte iha "lista metan ida" hosi paraízu fiskal hamutuk 17, ne'ebé konsidera hanesan juridisaun sira ne'ebé la kopera, ne'ebé adopta hosi ministru Finansa sira UE nian.

Makau kritika ona "desizaun unilateral no parsial", tanba "la koresponde ba situasaun loloos", aponta katak teritóriu "la'ós hanesan fatin hodi halai no halo evazaun fiskal ka paraízu fiskal ida".

"Hanesan kontráriu, [Makau] kopera nafatin ho dalan ativu ho sosiedade internasional, inklui ho UE no ho Organizasaun ba Koperasaun no Dezenvolvimentu Ekonómiku (OCDE), hodi kombate, hamutuk, evazaun fiskal transfronteirisu no hodi promove justisa tributáriu", reasaun hosi Governu RAEM nian, liuhosi komunikadu.

Ezekutivu Makau nian enaltese mós katak hanesan membru hosi "Fórum Global kona-ba Transparénsia no Troka Informasaun sira ba Finalidade Fiskal sira" no hosi "Kuadru Inkluzivu hosi Baze Tributáriu no Transparénsia Lukru sira nian", ne'ebé halo parte hotu hosi OCDE, indika katak, liuhosi revizaun ba asuntu ne'e, rekoñese ona korespondénsia hosi transparénsia fiskal no troka informasaun sira hosi RAEM ba kritériu internasional ikus sira.

"Makau partisipa mós iha projetu sira koperasaun internasional hosi OCDE, promove, hamutuk ho autoridade fiskal sira hosi mundu tomak, reforma fiskal no kombate hasoru atividade sira relasionadu ho evazaun fiskal, hodi hetan objetivu hosi justisa tributáriu", hatutan.

Invoka mós aprovasaun, iha fulan-Maiu, ba lei foun ida kona-ba fahe informasaun iha matéria fiskal no hatete katak Governu sei serbisu ba dezenvolvimentu hosi Konvensaun Multilateral kona-ba Asisténsia Mútua Administrativu iha Matéria Fiskal ba Makau, hodi esplika katak, hafoin aplikasaun ba teritóriu, Makau bele halo troka automátiku ba informasaun sira ho Estadu-membru sira hosi UE.

Hamutuk ho ne'e, Governu revela katak estuda hela aperfeisoamentu hosi rejimi jurídiku ne'ebé aplika ba atividade ‘offshore’.

SAPO TL ho Lusa

Lere Konsidera Populasaun iha Maturidade ás

DILI, (TATOLI) - Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsas Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Lere Anan Timur haktuir situasaun seguransa durante selebrasaun Loron Natal no Tinan Foun la’o ho di’ak.

Lere informa katak situasaun la´o hakmatek tanba la sees hosi koooperasaun ne´ebé di´ak entre F-FDTL, PNTL no populasaun.

“Populasaun iha maturidade ne’ebé ás no maioria iha konsiénsia hodi selebra loron-boot ida ne’e ho hakmatek, maske selebrasaun Natal no Tinan Foun ida ne’e iha krize polítika nia laran,” líder másimu F-FDTL hato´o informasaun ne´e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Repúblika, Bairru Pité, Dili, kuarta ne´e, hafoin hala´o enkontru ba dahuluk ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo iha ambiente tinan foun (2018).

Nia dehan, desizaun saida de’it maka Prezidente Repúblika hanesan Komandante Supremu Forsas Armadas foti ba kestaun krize polítika no seguransa nasionál iha rai laran, F-FDTL sei apoiu totalmente.

Hakotu krize polítika, tuir Lere, Prezidente Repúblika hanesan órgaun máximu mak iha kompeténsia tomak hodi foti desizaun tuir Konstituisaun RDTL.

Durante enkontru, Xefe Estadu Francisco Guterres Lú Olo apresia no louva serbisu hosi F-FDTL no PNTL ne’ebé mak profesionál tebes hodi asegura situasaun seguransa iha laran liu-liu iha Natal no Tinan Foun.

Enkuantu, Lere orgullu ho Prezidente Repúblika hanesan Komandante Supremu ba Forsas Armadas nia apresiasaun di’ak ba serbisu sira ne’ebé F-FDTL no PNTL hala’o iha Natal 2017 no Tinan Foun 2018.

Jornalista: Xisto Freitas

Imajen: Enkontru entre Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsas Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Lere Anan Timur ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo. Imajen Mídia Palásiu PR.