domingo, 11 de outubro de 2015

PALESTINA ARRANCA EMPATE 1 – 1 NOS DESCONTOS EM TIMOR-LESTE


Díli, 08 Out (Lusa) - Um golo nos descontos, marcado por um substituto que entrou na segunda parte, deu hoje à Palestina o empate 1-1 contra Timor-Leste, no segundo jogo de qualificação para o Mundial2018 de futebol, no Estádio Municipal de Díli.

Ao minuto 54, numa jogada que começou com um livre do lado esquerdo do ataque timorense, e depois de vários ressaltos, Ramon de Lima Saro abriu o marcador, fazendo saltar em celebração os cerca de 2.000 timorenses que acompanharam o encontro.

Timor-Leste causou ainda várias outras ocasiões de perigo mas acabou por ser a Palestina a pressionar mais no final do encontro. A pressão dos visitantes manteve-se até ao final do encontro e já nos descontos, um remate de cabeça de Ahmed Abuhania, que tinha entrado já na segunda parte, igualou o encontro.

Na primeira parte, a única ocasião de perigo foi um remate à trave de Khader Abuhammad, o capitão palestino, ao minuto 17.

"O futebol tem destas coisas. Nós conseguimos sair na frente, num jogo de estratégia, e eles só tinham essa forma de fazer o golo, numa bola aérea", disse à agência Lusa Fernando Alcântara, o treinador da seleção timorense.

Para o técnico, Timor-Leste não conseguiu segurar a vantagem no último lance, mas deu os parabéns aos seus jogadores "pela entrega e orientação tática que mantiveram durante todo o jogo".

O treinador brasileiro disse que na segunda parte se adotou uma transição ofensiva, abrindo os espaços, o que acabou por trazer o golo timorense.

Depois deste encontro, a Arábia Saudita lidera com nove pontos em três jogos, seguindo-se os Emiratos Árabes Unidos, com sete pontos e o mesmo número de jogos.

A Palestina é terceira, com cinco pontos em quatro jogos, e Timor-Leste é quarto, com dois pontos, à frente da Malásia, que em quatro jogos apenas conquistou um ponto.

O próximo encontro de Timor-Leste é novamente em Díli no próximo dia 13 de outubro, quando receber a seleção malaia.

ASP // NF

FINALMENTE HALAO JULGAMENTO BA MULHER + PODEROSA – EMILIA PIRES


Husi : Vicente Maubocy (Observador Politico) - Tempo Semanal, opiniaun

Drama julgamento:

Emilia Pires konsidera nia aan, feto ida + forte iha Timor Leste. Forsa politica Emilia “doko” orgaun Judicial iha 27/10/ 2014. Nebe Parlamento hasai Resolusaun ida  especifico hodi “expulsa” Juizes portuguses sira iha biban neba nune adia julgamento ba Emilia.

Iha dia 24/10/2014  loron kraik membros Parlamento halo reuniaun ida “secreta” nebe acesores internacionais sira la participa. To kalan bot Parlamento hasai Resolusaun ida hodi “expulsa” juizes portugueses ho alegasaun kona decisaun kasu “taxas” nebe decisaun Tribunal Distrital Dili, decide favor ba ConocoPhillips. Iha dia seguinte  25 /10/2014 komunikado sai, hodi harapa : juizes portugueses,procuradores internacionais i acessores sira hotu  nia actividades hodi fila hotu ba Portugal i Cabo Verde.

Tanba atu “protege” Emilia Pires mossu duni konflitos entre orgaun Executivo + Legislativo kontra  Judicial. Ministerio Publiko ho Trinunais sira firme  defende “ supremacia lei, ba se deit, no la hakruk ba se deit”.

Mossu tentativas lubuk ida atu “enfrakece” orgaun judicial, hanesan troka Presidente Tribunal de Recurssos ho personagens chaves iha orgaun Judicial. Authores sira sente la iha base legal ida forte,no “reciosb”ba komunidade internacional no sociedade civil,no tendencias halai ba “ditadura” por fim desiste.

 Emilia hanoin no iha esperansa bot katak “sadere” ba Katuas Xanana nia bele “livra” husi Tribunal. Depois Katuas Xanana hetan explikasaun husi Presidente Tribunal Distrital Dili katak “ iha Estado de Direito tenki kumpre lei” se lae, Estado monu ba “repubklika banana”. Nune iha momento neba mai oin,  Katuas Xanana“distancia” nia aan kompletamente to ohin loron ba kasus judiciais nebe hassoru membros governo sira.

Reasaun forte husi Estado Portugues + pressaun internacional husi organizasaun magistrados internacionais + relatora Estado direito  Nasoens Unidas adiciona resistencia agentes judiciais Nacional, ho sira nia influencia tomak, i atu labele “prejudika” Katuas Xanana nia imagem no reputasaun maka Xanana foti decisaun resigna husi cargo Primeiro Ministro atu “hadok an” ba membros governo sira nebe pratika korupsaun no prejudika relasoens bilaterais ikus liu viola  principios “Estado Direito Democratico” consagrado iha Constituisaun RDTL.

Emilia hanoin katak ho posisaun Ministro Finansas + responsavel ba “diversifikasaun” Fundo Petroleo billion dollars +  responsavel ba G7+ nebe hetan konfiansa husi Ban Kim Moon, iha “imunidade” suprema atu “livre” ba julgamento iha Tribunal. Ho atributos  hirak Emilia hetan, nia sente seguro “intocavel” katak la iha ema ida, ka orgaun ida bele bok nia, mesmo  ke nia komete salah.

Emilia halo tentativas dala barak atu ” halai ses” husi julgamento. Infelizmente tentativas ka esforsos hirak ne hotu la kossegue hetan sucesso.

Maski rekerimentos husi Emilia nia advogados sira atu adia Julgamento ho razoens oi-oin, Tribunal Distrital Dili rejeita hodi marka duni loron dia 6 de Outubro 2015 ba Julgamento ba mulher +poderosa iha TL.

Breve Cronologia ba Kamas:

Tuir narasaun verbal Nelson Martins ex-ministro Saude, iha loron 2 konsekutivos  hanesan testemuha, deklara katak Iha 2012 nia integra iha ekipa membros governo halo visita oficial ba Australia. Iha biban neba Nelson simu telefone husi Director Kompanhia  MAC’S Metal Craft, Warren Macleod, atu ba visita nia oficina atu hare kamas, nebe ikus mai ministerio Saude sosa ba Hopital Guido Valadares. Fatin nebe Nelson visita maka Melbourne. Nelson ba to duni iha fatin hare kamas, no foti mos “brochures”, ho folin kamas sira nian ida-ida. Bainhira tó Dili, Nelson hakerek karta ida ba Emilia junta  ho “panfletos” + presario  hotu .

Kazu mais “comiko + rediculo” Director Companhia MAC’S Metal Craft, Warren Macleod Emilia Pires nia “ kaben”.

Espekulasaun:

§  Eskenario Nelson ba visita fatin Companhia MAC’S previamente organizado ona husi Emilia Pires ho nia “esposo”.
§  Emilia maka fo numero telefone Nelson nian hodi nia “kaben” telefone ba Nelson.
§  Tan sa maka Nelson harek surat ba Emilia hodi report nia visita ba Emilia nia kaben nia oficina no junta panfletos ho presus? Emilia maka superior Nelson nian?
§  Manobras hirak ne hotu,logicamente  iha konotasaun directa ba participasaun economica em negocio, claramente viola Artigo,299o Kodigo Penal.

Historia Kamas:

·         Tuir informasaun balu dehan katak Director Companhia MAC’S, maka halo konta ba reparasaun kamas ba Royal Melbourne Hopital;
·         Kamas sira Companhia MAC’S Metal Craft, fan mai Ministerio Saude TL, kamas sira nebe la uza ona iha Hospital Melbourne.
·         Kamas hirak ne nia valor economico, depreciado ona tanba Royal Melbourne Hospital la uza ona; i
·         La iha duvidas husi tranzasaun venda Kamas, MAC’S Metal Craft halo “fortuna bot”.

Polemika Procurement Kamas:

Ministerio Publiko hussu ba Diretora Hospital Dra. Odete Viegas se iha biban neba iha duni situasaun de “emergencia”? iha duni ema barak sofre (malaria, denki no gripe) iha hospital Guido Valadares?

Tuir deklarasaun doutora Odete Viegas, hanesan Diretora Hospital Guido Valadares iha biban neba, responde ba perguntas Ministerio Publiko nune:
      I.        Akontece duni ema barak sofre moras ba tratamento iha hospital, hanesan tinan-tinan akontece bainhira udang monu rai;
    II.        Maibe paciente hotu-hotu toba iha kama leten; fatin mamuk “espasu” maka la tó atu tau kamas;
   III.        Situasaun “emergencia” pratikamente la iha, tanba tinan-tinan akontece

 Tuir Odete pedidos urgentes nia halo ba kamas 2 ba pacientes fasse ran, no makina fasse ran. Ministerio Publico hussu fali: “ se maka halo pedidos sosa kamas 200?” Odete responde: “ husi hau nia parte la halo pedido”. Odete adianta tan katak “ administrador” maka halo pedido ne, tanba iha biban neba nia ba estrangeiro. Tan sa maka Administrador halo pedido iha Directora nia ausencia? Husu MP.

Odete responde : “ Resposta ida ne, diak liu dirige ba Sr. Administrador tanba nia maka inteira diak liu assunto ne”.

Advogados Defensores Emilia:

Emilia kontrata advogados husi Firma Quatro Casas.Firma Advocacia –Luso- Espanhol. Firma ida ne, conhecido iha Portugal no Espanha. Como conhecido, concerteza kusto ba advogacia mos elevado. Sondagens informasaun nebe ami konssegue hetan total  custo ba Advogados husi Quatro Casas oscila entre $ 1 million to $ 2 million
Defensores Emelia nia ema nain 3: Portugueses nain 2 no Timor oan ida.

Custo ne se maka selu?

Ita hotu hein katak Emilia maka akareta kustos. Tanba tinan 7 ministra hetan ossan barak husi fatin barak hanesan:posto ministra; responsavel ba “diversifikasaun” Fundo Petroleo billion dollars; responsavel ba G7 + Conselheira especial Bank Kim Moom, + acessora especial Ministerio Finansas  ho salario $ 33,000 mensal, alem nia espozo mos iha business aumenta tan NGO East Timor Development Agency (ETDA), + nia alin Alfredo Pires, ministro Petroleo no Recusso Natural. Sira hotu hamutuk ossan barak liu, mesmo ke selu million dollars, familia Emilia Pires iha kapacidade financeira + ke suficiente.

Se por azar maka arguida Emilia Pires uza tan ossan Estado TL hanesan fundo “contigencia” maka selu nia advogados, entaun hamossu problema foun ida ke bot liu tan.

Oin sa, ema ida halo korupsaun ossan Estado, lori fali ossan Estado selu nia defesa?

Tempo “bonansa” ba Emilia Pires remata ona ho primeiro dia Julgamento, manobras atu hasai Resolusaun husi Parlamento, mos labele hotu ona. Maun Bot mos hatene mos ona “foer no demagozias” nune hadok an ona.

Emilia hetan pena prisaun ka lae?

Processo rona testemunhas 23 sira nia deklarasoens  sei lao hela atu MP no Juizes colletivo halo colesaun dados atu halo analises ba processo tenderizasaun no adjudikasaun directa tuir lei ka lae?

Tuir hakerek nain nia diagnostico ema nain 3 nia deklarasoens maka vitais: Ministro Saude Nelson Martins, Directora Hospital Odete Viegas no Administrador Hospital.

a.    Deklarasaun Nelson durante loron 2, dehan katak nia ba duni hare kamas iha Companhia MAC’S Metal Craft nia oficina, tanba simu telefone husi Sr. Warren Macleod “por azar ka sorte” Emilia Pires nia kaben. Bainhira tó iha Dili Nelson haruka surat ida ba Emilia kona ba Kamas nia kualidade + folin no panfletos .
b.    Maibe  Nelson la  hatene ka la iha konhecimento  kona ba tenderizasaun ka adjudikasaun directa ba Companhia MAC’S Metal Craft. 
c.    Deklarasau Odete dehan katak la iha “urgencia” sosa kamas. Kamas iha Hospital barak, mas espasu maka la iha atu tau kamas. Pedido urgencia Odete halo apenas ba kamas 2 ba pacientes fasse ran no makina fasse ran.
d.    Kona pedido sosa kamas, Odete momento neba ba Indonesia, nune nia deskonhece totalmente cazu ne. Altura neba Administrador maka halo pedido. Odete nia regresso, Admnistrador informa ba Odete.
e.    Kestaun flagrante pedido sosa kamas  iniciativa Administrador nian ka, mai hussi superior? Iha ne, “batata quente” hanesan “ bola de gelo” halai ba para iha Madalena ka Emilia.

Similariedades:

Kazu Emilia Pires identiko kazu Lucia Lobato no Joao Cancio nebe refere ba Artigo 299o “ Partisipasaun ekonomica em negocio” Kodigo Penal. La lika sai jurista atu interpreta artigo ida ne atu aplika alma e letra Artigo 299o ba Emilia Pires. Inferencias maka tuir mai ne:

1.    Nelson ba Melbourne ba visita oficina MAC’S Metal Craft  obviamente iha ona encontro preliminar Nelson ho Emilia, embora Nelson rejeita deklara iha Tribunal;
2.    Numero telefone Nelson nian Emelia maka fo ba nia kaben Warren Macleod;
3.    Nelson hakerek surat ba Emilia kona ba nia visita ba Warren Macleod nia Oficina junta panfletos kamas no presus ba Emelia;
4.    Ikus mai Emilia nia espozo Waren Macleod maka hetan projecto sosa Kamas liu husi adjudikasaun directa ho alegasaun falsifikada “urgercia / emergencia” sosa kamas, situasaun ida ke Directora Hopital  Odete Viegas “denuncia”.

Recolhe dados pedasuk hirak ne hotu no halo rekonstrusaun atu hatene se maka “cerebro/otak”, se maka hetan beneficios barak husi projecto kamas, se maka sai colaborador ba projecto ida ne, teoria indusaun liu raciocinio logiko hatete : “ Emilia Piresauthora no maior  beneficiaria”

Nune 100% atan hau garante katak Artigo 2990  Kodigo Penal maka kondena Emilia Pires  La os juizes sira. Juizes sira interpreta no executa saida maka hakerek iha lei no aplika ba cidadaun hotu-hotu sem excepsaun.

Saida maka hakbesik ba Emilia?

Portas prisaun nakloke hein hela Emilia depois setensa tun. Iha neba prepara ona spanduk ida, hakerek nune” Seja Bem Vinda Excelencia Corupta ex-Ministra das Finansas” Mulher + Poderosa em Timor Leste”.

Taur Matan Ruak “Selingkuh”!


La presiza ema no buat ne’ebé perfeitu, natoon deskobre de’it buat ne’ebé halo ó haksolok no halo ó iha folin liu ema hotu-hotu no buat hotu-hotu.

 Ema ne’ebé ulun-rua (selingkuh) tanba sira iha jeitu (keahlian) ida ne’ebé ema seluk labele halo. Ema ne’ebé fó dikur (berselingkuh) maka ema ne’e kreativu hodi tenta ema ruma atu monu iha sira nia gaiola. Ema ne’ebé ulun-rua (selingkuh) no ema ne’ebé fó dikur (berselingkuh) ho ema seluk, sempre hakoak mehi ida katak “Moris ne’e dala ida de’it. Halo hotu tiha maka mate. Halo la mate, halo tiha de’it!”.

Halo ka lahalo, Prezidenti Taur Matan Ruak hahí filozofia ida ne’e hodi halo rai nia naran no fó dikur ho realidade moris. Hori hahú hasan kargu nu’udar Prezidenti da Repúblika iha nia kbaas a (2012), Taur Matan Ruak nia familia sai modelu familia Nazare ba familia seluk no merese duni sai “aman” no “inan” ba nasaun Timor-Leste. Ba ne’ebé, iha ne’ebé, iha fatin no kondisaun sa de’it, Taur Matan Ruak ho nia espoza Isabel Ferreira sempre hamutuk ho harmonia. Maibé, iha kotu-kotuk, Taur Matan Ruak ne’ebé uluk mehi atu sai “padre”, kutun moris “ulun-rua” (selingkuh) ho ema seluk.

Ho provas saida? Kalma oituan. Nu’udar oan mahuluk (sulung), Taur Matan Ruak (José Maria de Vasconcelos) ne’ebé moris iha Osso Huna, Baguia, Baucau (10 Outubru 1956) ne’e, iha responsabilidade hodi aplika jeitu “selingkuh” ne’e ho profesionalidade. Antes nia mandatu atu ramata iha 2017, polítikamente, Taur Matan Ruak ulun-rua (selingkuh politik) ho povu Timor-Leste tomak atu altera lei pensaun vitalisia tanba lei refere habokur ne’e ema balun.

“Ita nia Parlamentu Nasionál partidu ha’at  iha ne’eba aseita atu  muda ka halo revizaun ba lei pensaun vitalisia no Prezidente (ha’u) husu bei-beik sira muda lei. La’os tanba 1000 dollar mak sira (mempru parlamentu nasionál) sai atan tiha. Diak liu sira sai ezemplu diak atu altera lei  Pensaun Vitalisia,” dehan Taur wainhira halo dialogu ho komunidade iha Suku Pairara, Postu Administrativu Lautem, Municipio Lautem, Kinta (23/07/2017).

Hein katak, liafuan kmook “abaixo pensaun vitalisia” ne’ebé Prezidenti Taur Matan Ruak levanta bele sai realidade ruma tanba ita nia povu wa’in ba wa’in mak sei moris iha mukit nia laran. Se repzentante povu sira iha uma fukun parlamentu nasionál kutun maten hela no la book an, hein katak povu Timor laran tomak bele hamriik hodi halo referendu atu abaixo pensaun vitalisia hodi habiban povu nia identidade nu’udar timoroan ne’ebé moris koletivu duke hanoin an atu sai riku mes-mesak de’it.

Taur Matan Ruak la’os ulun-rua de’it ba abaixo pensaun vitalisia maibé nia mós ulun-rua (selingkuh) ho Timor-Leste nia identidade. Lori kultura (toman) hosi ema tasi balun ne’ebé atu halakon Timor-Leste nia “identidade hatais”, Taur Matan Ruak ho nia espoza Isabel Ferreira haloko “Taiss” ba mundu. Wainhira halo vizita servisu iha rai liur ka iha munisipiu, sira na’in rua sempre hatais roupa modernu ho kombinasaun hena “Taiss”. Ida ne’e, hatudu katak, Taur Matan Ruak fó dikur (berselingkuh) hela ba hena tradisional “Taiss” no internasionaliza ona “Taiss” nu’udar povu Timor-Leste nia identidade iha mundu intarnasionál. Se imi dehan Taur Matan Ruak “selingkuh” ho ema seluk, ne’e imi nia “urusan”.Taur Matan Ruak, hakarak deskobre de’it buat ne’ebé halo nia haksolok no halo nia iha folin ba ema hotu-hotu. Parabens ba Aniversariu Prezidenti da Repúblika Taur Matan Ruak ba dala-59 (10 Outubru 1956-10 Outubru 2015). (Cassimata)

Matadalan

Importánsia Komemorasaun Tinan 500

Matadalan, editorial

Fulan oin mai, 28 Novembru 2015, Estadu Timor-Leste sei komemora tinan 500 Portugés sira tama iha Lifau, Oe-Cusse, hodi deskobre Timor. Komemorasaun ba loron boot ida ne’e, hetan reasaun pro no kontra. Balun dehan la merese komemora loron ida ne’e tanba loron ne’e idéntiku ho kolonializmu. Seluk fali dehan komemorasaun ne’e importante tanba ho prezensa portugés maka ikus mai hahoris RDTL. Sé lae mós, Timor-Leste Indonézia nian.

Pro no kontra ne’e razoavel.  Pro no kontra hanesan fanun Estadu atu implementa buat ruma ho kuidadu ka responsável. Signifika katak atu hetan rezultadu ne’ebé efikás no efisiénsia, solusaun maka pro no kontra.

Komemorasaun tinan 500 ne’e, la’os la importante hanesan ema balun dehan. Seremónia ne’e importante tebes tanba ohin loron Timor-Leste sai nasaun katóliku ho pursentu boot (95%) iha Ázia tanba Portugés sira nia prezensa iha Timor iha momentu ne’ebá.

Prezensa Portugés mós importante ba TL nia independénsia, tanba karik sira la tama iha ne’e, ita iha Olanda nia okos. Sé karik ita iha Olanda nia okos maka tuir lei internasionál ne’e ita tama ba Indonézia. Ita sai ema Indonézia hotu.

Iha mós aspeitu negativu hosi sira nia prezensa maka sira mai ho polítika biznis ninian. Pur-ezemplu, sira mai foti timoroan sira nia rikusoin hanesan aikameli, bani-been no sira seluk lori ba iha sira nia rain hodi sustenta sira nia moris.

Aleinde ne’e, sira mós mai haterus timoroan sira. Ita lalika helik. Sira obriga timoroan sira sai atan ba sira no halo serbisu obrigatóriu. Timoroan sira mós sai vítima ba edukasaun tanba sira kria klase entre timoroan. Klase liurai, sira (Portugés) fasilita ba eskola maibé klase baibain sira abandona.

Buat hirak ne’e, hela ona ba pasadu. Timor-Leste ultrapasa ona istória moruk hirak ne’e. Tan ne’e, fó hanoin de’it ba Estadu katak bele komemora saida de’it maka Estadu hanoin katak importante. Maibé, halo komemorasaun ida simplis de’it para bele evita fakar osan barak. Ita komemora buat ida ho luxu maibé retornu maka “elojia”. Ita só hetan apresiasaun hosi ita nia maluk nasaun viziñu no nasaun sira seluk ne’ebé partisipa seremónia katak Timor mós bele halo buat ida luxu. Maibé, laiha retornu ekonomikamete ba populasaun. Povu kontinua kiak ka mukit.

Estadu Timor nia ábitu ne’e, fakar osan ba komemorasaun ne’e taka matan maibé la hatene buka osan. Ne’eduni, kuidadu gasta orsamentu arbiru tanba Timor-Leste depende maka’as liu-ba osan minarai. Ohin loron, presu minarai iha mundu tún dadauk ona. Sé Estadu la kreativu buka osan hosi fonte seluk, aban bainrua ita bele tata rai (infrenta krizi ekonomia). (*)

Seremónia Tinan 500 iha Oe-Cusse, Estadu Komemora Loron Kolonializmu


Iróniku oituan tanba uluk maun boot sira maka organiza malu duni sira sai hosi Timor, agora ita ba komemora fali.

Komemorasaun tinan 500 Portugés sira tama iha Timor iha Oe-Cusse, 28 Novembru 2015, hetan reasaun pro no kontra. Padre Martinho no Diretór AJAR konsidera estadu komemora loron kolonializmu. Entretantu, Francisco Branco no Mário Carrascalão dehan importante komemora loron ida ne’e tanba loron ida ne’e maka hahoris RDTL. Sé lae, Timor-Leste ohin loron Indonézia nian.

Teorikamente, tuir Dosente Filozofia Polítika Semináriu Maior Fatumeta, Pe. Martinho Gusmão katak bele simu tan uluk kuandu Liurai Portugal haruka armada ba buka kolonia foun, iha M3—Mercenario, Militár no Missionário. Mercenário ba atu haknauk no kontratu. Militár ba na’uk no hada’u sasán. Missionário ba hanorin ema atu hatene Maromak.

Polítikamente, nia esplika, selebrasaun ida ne’e komik fali. Ita halo festa ba naukteen sira ne’ebé tama atu hahú hakna’uk no na’uk Timor.

Filozofikamente, Amu Martinho tenik, selebrasaun ida ne’e mós laiha sentidu. Tansá? Tan, Timor-Leste ne’e ninia “raison d’etat” la’os 1515, maibé 28 Novembru 1975. Nia informa, sé de’it maka dehan katak Timor-Leste ne’e hahú hosi Oe-Cusse, nia la hatene istória no manipula istória. Ne’e traisaun boot ida.

“Nu’udar Estadu, Timor hahú hosi Díli, 28 Novembru 1975. Rekoñese internasionalmente, 20 Maiu 2002. De restu ne’e manipulasaun,” nia informa ba Matadalan iha nia kna’ar fatin, Kinta (02/10/15).

Diretór Ezekutivu ONG Asia Justice And Raight (AJAR), José Luis de Oliveira mós hatutan lia. Oliveira haklaken, komemorasaun tinan 500 iha Timor-Leste (TL) ne’ebé sei komemora iha Rejiaun Espesiál Administrativu Oe-Cusse Ambeno iróniku oituan tanba komemora fali loron kolonializmu nian.

“Ha’u la hatene, tanba saída maka ita komemora fali loron kolonializmu nian ukun ne’e. Mai ha’u iróniku oituan tanba uluk maun boot sira maka organiza malu duni sira sai hosi Timor, agora ita ba komemora fali,” dehan José Luis ba Matadalan iha nia kna’ar fatin, Farol, Díli, Kinta (01/10/2015).

Tuir nia haree, ne’e nunka akontesse iha fatin seluk. Tuir istória ne’ebé nia hatene, povu Timor uluk barak maka sai vítima. Bainhira evanjelizasaun tama iha Lifau populasaun sira iha momentu ne’ebá liman sorin kaer kruz, sorin kaer espada (katana).

Nia hatutan, atividade sira ne’ebé komemora ne’e la fó retornu sosiál ekonómia mai ita nia nasaun. Dala barak komemorasaun boot sira ne’e, tuir nia, só fó benefísiu de’it ba emprezáriu sira. “Ezemplu, ita komemora tinan 100 revolusaun Don Boaventura nian, retornu sosiál ekonómia iha ne’ebé? Hosi komemorasaun ne’e saída maka ita hetan ba ita nia sosiedade? La iha,” nia haktuir.

Diretór ne’e tenik, atividade sira ne’e kompañia sira maka raut osan. Hanesan iha serimónia boot iha Tasi-Tolu tinan hirak liu-ba ne’ebé momentu ne’e kompañia sira lori sasán hosi Surabaya mai tau hotu sira raut fali sasán sira ne’e fila. Tanba ne’e, Oliveira dehan, signifika katak sira (kompañia) lori fali osan sai hotu.

Tan ne’e, nia informa, tanbasá maka gasta osan bar-barak depois ho ambisaun boot tet-tebes hakarak halo buat sira ne’ebé sufistikadu (cangih) iha tempu ne’ebé badak, maibé afinál la konsege. Uluk dehan atu halo otél fitun lima (5), agora otél ne’e la konsege harii, sosa fali aviaun ho ró ida para hodi lori ema ba mai Díli.

“Ita inventa sasán, gasta osan povu nian arbiru. Maun boot sira favor boot ida hanoin ba ita nia oan no beioan sira. Osan ne’e la’os ita nian de’it,” Oliveira sujere.

Tuir loloos, nia haktuir, komemorasaun loron evanjelizasaun ne’e komemora tiha ona iha Tasi-Tolu ne’ebé partisipa hosi Enviadu Espesiál Amu Papa nian foin lalais ne’e. Ne’eduni, komemorasaun iha Oe-Cusse ne’e ema bele interpreta sala dehan komemora fali loron kolonializmu nian.

Iha parte seluk, Deputadu Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco hateten, tuir nia interpretasaun, presiza duni atu komemora tanba sé karik tinan 500 ba kotuk navegadores no misionárius sira la tama iha Lifau, entaun Timor-Leste (TL) ohin loron la’os nasaun independente no ita tama ba teritóriu Indonézia.

Nia dehan, bainhira misionáriu sira tama mai iha Lifau, sibilizasaun rua (2); Kristianizmu ho Animizmu Maubere” hasoru malu no hahoris Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL). Ne’eduni, sé karik sibilizasaun rua (2) ne’e la hetan malu, RDTL ne’e la eziste. “Sé la hetan malu, ita ne’e automátikamente Indonézia. Maibé, grasas tanba ho sibilizasaun ne’e RDTL moris,” dehan Branco.

Enkuantu, Eis Vise Primeiru Ministru, Eng. Mário Viegas Carrascalão katak ida ne’e hanesan simbóliku hodi hatudu TL ba mundu no ne’ebé marka istória. Maibé la hatene uluk misionáriu sira maka to’o uluk ka sira be administrasaun.

“Ha’u hanoin buat ida ke simbóliku no oportunidade ida atu hatudu mós Timor-Leste ba mundu. Ha’u la konkorda ida dehan katak deskubrimentu ne’e tanba antes ne’e povu iha tiha ona mai hosi fatin barak,” dehan Carrascalão ba Matadalan iha Hotel Timor, Sesta (03/10/15).

Maibé, tuir nia, prezensa portugés sira nian ne’e importante ba TL nia independénsia, tanba karik sira la tama iha ne’e, ita iha Olanda nia okos. Sé karik ita iha Olanda nia okos maka tuir lei internasionál ne’e ita tama ba Indonézia, ita sai ema Indonézia hotu.

Carrascalão salienta katak Timor-Leste nia dezenvolvimentu ne’e emerjénsia no depende ba vizita Governu no realiza selebrasaun ruma. Atu selebra tinan 500 foin ita hahú halo estrada, halo dezenvolvimentu. Nia dehan, tuir loloos ne’e labele akontese hanesan ne’e tanba ita bele gasta osan arbiru de’it.

“Atu komemora, sim,  ita tenke hadi’a ita nia uma nune’e bainaka sira to’o mai ne’e tenke hetan uma ida ke di’ak. Ita hakarak halo dezenvolvimentu ne’e tenke hadi’a mós povu ki’ik-oan (povu Oe-Cusse) nia moris. Sé lae, ema viziñu sira ne’ebé avansadu maka mai utiliza ita nia produtu sira ne’e,” Carrascalão dehan.

Nia informa, ita komemora ne’e gasta osan arbiru de’it maka sei fó impaktu boot iha futuru hodi hamosu krizi. Nia fó ezemplu hanesan Portugal uluk gasta osan arbiru de’it maka ohin loron akontese krizi, tanba ne’e sé Timor-Leste maka gasta osan arbiru maka sei sai hanesan Portugal iha futuru oin mai.

Aleinde ne’e, Ministru Estadu Koordenadór Assuntus Administrasaun Estadu no Justisa no Ministru Administrasaun Estatal, Dionísio Babo Soares hatete, objetivu hosi  komemorasaun tinan atus lima (500) misionarista tama iha Timor, ne’e hakarak atu selebra  tinan atus lima (500) inkontru sub-divizaun rua entre Portugés ho Timor.

“Tinan atus lima (500) liu-ba, malae sira mai ita nia rain ne’ebé agora to’o ona tinan atus lima (500),  ita halo buat ne’e iha Timor laran tomak, maibé konsentra liu iha Oe-Cuse. Só iha 28 Novembru loron selebrasaun independénsia ne’e maka ita akomoda iha Oe-Cusse,” Dionísio esplika.

Nia akresenta, selebrasaun ne’e sei kompleta ho atividade barak, kona-ba kultura, desportu no debate intelektuál.

“Depois agora dadaun ne’e iha malae portugés lubuk ida sa’e motór hosi Portugal mai, no 28 de Novembru sira sei to’o iha Timor,”  nia hatete.

Babo esplika, razaun hosi selebrasaun ne’e tanba  uluk  tinan 500 liu-ba, malae mutin mai tama ita nia rain. Nia hateten,  hosi selebrasaun refere, benifísiu ba Timor iha.

“Tinan atus lima ne’e benifisiu iha. Benefísiu mai Timor ita la lembra, tinan 500 mai ita sira ne’e beiala ona. Benifísiu klaru ke ita komemora hodi fó ómenajen no fó ónra ba ita nia passadu, halo tuir istória ba jerasaun foun hodi fó nafatin espíritu para ita bele la’o nafatin ba oin hanesan nasaun ida,” nia esklarese ba Matadalan iha Caicoli, Kuarta (30/09/15). (Jon/Efrem/Mj1/Anibal)

Matadalan

MANUTENSAUN NAKROMA, GOVERNU ALOKA RIHUN 600 USD


Ministeriu Obras Publikas, Transportes no Komunikasoens (MOPTK) aloka orasamentu rihun 600 USD ba manutensaun ro Nakroma iha Surabaya-Indonesia.

Iha loron 3 Setembru 2015, Governu harukao na Nakroma sai husi Dili ba Indonesia hodi halo manutensaun ne’ebe to’o dau-daun ne’e ninia persentazen atinji ona 35%.

“Nakroma nia kondisaun defisil tebes, tanba ne’e, tenke halo manutensaun total,” informa Diretor Porto Dili, Lino Barreto, ba jornalista sira iha nia servisu fatin, Kinta (8/10/2015).

Estimasaun tekniku sira nian, tuir Lino Barreto, manutenusan ba ro Nakroma finaliza iha Novembru ne’e no bele fila hikas mai Timor Leste hodi halao atividade Dili-Oecusse no Atauro.

Iha fatin hanesan Julio Santos hanesan responsabel ba tekniku manutensaun ro hatete, tuir sira nia relatoriu katak, ro Nakroma ne’ebe mak ba halo manutensaun ne’e atinji ona 35%.

“iha loron 19 Outubru ne’e, sei halo hela strayel depois ida ne’e ita sei iha adisional ne’e hanesan lista ida ne’ebe mak ita sei hare no seidauk bok,bainhira ro ne’e tama ba iha tasi laran mak ita hare no buka material sira ne’e atu nune’e bele monta hotu,” informa Julio Santos.

Rehabilita Porto Dili

Governu liu husi Ministeriu Obras Publiku Transporte e Telekomunikasaun (MOPTK) iha tempu badak nia laran sei halo rehabilitasaun ba portu Dili.

Direitor Portu Dili, Lino Barreto hatete, prosesu rehablitasaun ba kondisaun Porto Dili sei hyalo uluk husi parte leste nian, tanba nia kodnisaun klot liu ona atu atende nesesidade esportasaun no importasaun nian.

“Hau fiar katak,iha fulan Novembru tinan ida ne’e ita sei halo rehablitasaun, tanba prosesu ne’e iha ona CNA (Comisaun Nasional Aprovisionamento) ninia liman no sira agora elabora hela kontratu ho kompania ida hodi halo rehablitasaun ba Portu Dili i orsamentu ne’ebe sei aloka ba rehabilitsaun portu Dili hamutuk miloens 950 USD,” dehan Lino Barreto.

Joao da Costa, trabalhador iha Porto Dili hatete, kondisaun Portu Dili oras ne’e aat ona no mos area Porto nian ne’e nakonu ho rai rahun, ne’ebe fassil tebes fo impaktu ba trabalhadores sira nia servisu no saude.

“Ita hatene katak ita nia portu ne’e fatin ne’ebe mak klot tebes, tanba ne’e presiza halo duni rehablitasaun ne’ebe mak diak,” hateten João da Costa.

Helio Pinto hanensa Mandor ba trabalhador sira hateten, bainhira ro barak tama hotu mai lori sasan kareta bot sira mos tama sai tula sasan difikulta karetea sira ne’e atu ses malu, tanba iha portu rasik mos kontentor inklui kareta tronto bot barak tebes.

“Situsaun sira hanesan ne’e mos bele halo dezastre. Tan ne’e, presiza halo duni rehabilitasaun ba Porto Dili,” hateten Helio Pinto. nia

Jornal Nacional

FETO MÓS BELE HALO SERBISU HANESAN MANE


Feto la’os deit sai dona de casa, maibé bele halo serbisu mane sira halo, hanesan lori ai, fera ai, halo to’os no fila liman ba mai no serbisu mane nian sira mos bele halo.

“Ha’u hanesan feto, ha’u mós bele halo serbisu mane nian, tanba ha’u bele leba modo karon bo-bo’ot tula ba kareta bele mai fa’an iha kapital Dili laran, atu nune’e bele sustenta familia uma laran,”hateten Joana de Jesus hanesan vendedor ne’ebé fila liman ba mai Dili Aileu ba JN-Diário iha Tasibesi Kinta (8/10).

Nia hateten, wainhira serbisu ne’ebé karik feto bele halo, hanesan feto sira mos prontu atu halo, tanba sei hein deit mane, dalabark buat hotu la lao, tanba tur feto sira katak, wainhira atu ba halo to’os bo’ot ruma feto mos tenki akompania ba halo hotu.

“Ami halo serbisu atu ho mane hanesan, tanba ami mos bele hit modo karun tula sae ba kareta, depois lori to’o iha Dili ami hatun rasik, ne’ebé ami hanesan feto toman tiha ona ho serbisu hanesan ne’e, “hatete Joana de Jesus.

Iha fatin hanesan Margarida da Silva hanesan vendedores afirma katak, nia hanesan feto husik hela oan ba nia aman maka haree, nia tenki lori modo, aifarina, aifuan, ho sasan sira seluk tenki ba mai Dili.

“Modo ho aifarina ho sasan sira seluk ne’ebé ami lori mai fa’an ne’e, ami rasik maka halo to’os hodi kuda, i dalaruma ami ba sosa fali iha fatin seluk, no ami dalaruma nakukun deit ami iha tiha Dili ona,”katak nia.

Tiur nia katak, wainhira sira kuandu ba halo to’os, dalabark mane la tuir sira ba ida, entaun sira rasik mesak ba halo to’os to’o kalan maka fila mai uma, tanba ho to’os ne’ebé maka sira halo bele sustenta familia uma laran. eni

Jornal Nacional

FAILANSU FRONTEIRA, LA’OS SALA MIGRASAUN HO UPF


Fundasaun Mahein konsidera failansu sira ne’ebé akontese hodi hamosu desintendementu entre komunidade Timor Leste (TL) ho Indonesia ne’ebé hela besik iha fronteira, la’os sala servisu migrasaun ho Unidade Patroillamentu Fronteira (UPF), maibé sala Governu nian.

Tanba materiál importante sira ne’ebé mak presiza hodi hala’o servisu iha fronteira ne’e, limitadu tebes.

“Dalabarak ita fó sala ba UPF, fó ba servisu migrasaun, maibé ita nia rekursu mak limitadu, postu operasaun sira iha fronteira mós limitadu,” katak Vise Diretur Fundasaun Mahein, João Almeida Fernandes ba jornalista sira iha Comoro Dili, Kuarta (07/10)

João Almeida informa katak, iha fronteira terrestre nian mós, hamosu ona problema barak, tanba meius sira ne’ebé ema uza atu servisu iha fronteira ne’e, aat hotu ona.

Tanba tenik João Almeida, dalabarak komunidade sira la’o do’ok mak ba migrasaun atu hetan legalizasaun husi migrasaun atu ba vizita familia iha Atambua Indonesia, entaun sira hili dalan ilegál, tanba relasaun komunidade sira iha fronteira ne’e, metin tebes.

“Fronteira marítima ninian, ita iha forsa defeza no forsa seguransa polisia, servisu balun ita halo ho susesu, maibé balun la konsege,”afirma João Almeida.

João Almeida esklarese, Governu tenke hatene buka meius, oinsa mak atu bele kontrola komunidade sira iha fronteira ne’e, hodi labele la’o bei-beik husi dalan ilegál.

Tanba João Almeida fundamenta katak, realidade hatudu katak, iha fronteira terrestre ne’e, ema hotu bele halo vizilansia sai ba Indonesia no tama mai TL.

Alénde ne’e, Governu mós tenke hametin servisu iha fronteira ninian, tanba dalabarak ema sempre hamosu situasaun ne’ebé ema barak la espera.

João Almeida esklarese, komunidade sira husi Indonesia ho TL dalabarak hili dalan ilegál hodi hala’o atividade negósiu no seluk tan, tanba Governu laiha kontrolu ba ida ne’e.

João Almeida dehan, situasaun ida ne’e mós, labele fó sala ba komunidade sira, tanba sira hili dalan ida ne’e hodi buka osan atu sustenta sira nia familia uma laran.cos

Jornal Nacional

TEMPU BADAK NAKROMA 2 TO’O TL


Roo berlin Nakroma 2 sei to’o iha Timor Leste iha tempu badak, hodi fasilita konetividades transportasaun no movimentasuan povu Timor Leste ninian.

Visi Ministru Negosius Estranjeirus i Kooperasaun (MNEK), Roberto Soares informa katak, roo Berlin Nakroma 2 ne’e, Timor Leste hetan apoiu husi Governu Alemaun.

“Iha tinan hira tuir mai, sei realiza tan kooperasaun ita nian, hodi lori roo Nakroma 2, atu bele ajuda iha prosesu konektividade transportasaun, atu lori movimentasaun ita nia povu, no ita nia fasilidades ne’ebé ke iha ba ita nia teritoriu tomak,”informa Roberto Soares iha MNEK Dili, hafoin asina notas intendementu ho Governu Alemaun.

Delegasaun Governu Alemaun nian ne’ebé mai Timor Leste ne’e, lidera husi Head of division Development Police Asia, Brunhilde Vest.

Roberto Soares hatutan, pertenente kooperasaun ne’e, ba Ministériu relevante sira hanesan, Obras Públika Transporte i Komunikasaun, Agrikultura, Joventude no Desportu, inklui mós SEPFOPE.

Nia informa, antes ne’e ministériu hirak ne’e, halo ona konsentrasaun iha MNEK hodi halo konsultasaun intensiva ida, atu hamosu pontu intendementu.

“Pontu diskusaun ho Alemanha ne’e, hetan intendmentu ne’ebé diak tebes, tanba ne’e mak, ohin ita asina dokumentu ida, la’os dokumentu ne’ebé kesimetin kooperasaun, maibé ida ne’e hanesan, rezultadu husi diskusaun ne’ebé mak ami halo, iha termus seluk hanaran, akta husi reuniaun, atu sai hanesan sasukat i progresu kooperasaun entre Timor Leste ho Alemaun nian,”informa Roberto Soares.

Nia hatutan, Alemanha kontinua nafatin retera sira nia prontidaun hodi reforsa kooperasaun ho Timor Leste, iha áreas konkretas balu.

Roberto Soares lori Governu nia naran, fó agradesementu ba delegasaun Alemanha nian ne’ebé la’o dok husi Berlin, hodi mai hametin kooperasaun ho Timor Leste.

Nia afirma, Governu Timor Leste agradese tebes Governu Alemaun, tanba fó ona sira nia enerjia no tempu tomak hodi mai to’o Timor Leste atu haree progresu dezenvolvimentu Timor Leste nian.

“Horkalan (horibairua kalan), Alemaun mós halo sira nia festa iha Timor Leste, hodi komemora tinan 25 unifikasaun Alemaun ninian iha ita nia nasaun,”tenik Roberto.

Nia esklarese, selebrasaun ne’ebé mak alemaun halo iha Timor Leste ne’e, sai hanesan inspirasaun no motivasaun ba povu Timor Leste kona-ba, oinsa mak atu bele unifika sira nia diversidade ho objetivu ida de’it.cos

Jornal Nacional

DGMH SEI SOBU MERKADU AMBULANTE


Servisu Diresaun Gestaun Merkadoria e Higeni (DGMH) sei sobu merkadu Ambulante (mini merkadu-Red) ne’ebe maka vendedores balu kontinua kria iha estrada ibun.

DGMH sei sobu merkadu ambulante, tanba dala barak kria fila fali engrafamentu iha fatin publiku hanesan merkadu ambulante iha parte Comoro (Kampung Baru) vendedores sira fa’an sasan iha estrada ibun.

“Ami sente ladun diak tanba movimentu komprador ho transporte kuaze hanesan deit iha estrada ibun hanesan ne’e, dalan mos klot tan, e merkadu kik ne’ebe vendedor kria. tuir lolos tau hamutuk vendedor sira laos fo fali oportunidade atu kria fali tan merkadu kik tanba ne’e fo impaktu ba movimentu transporte publiku,”hateten Lorenso da Costa nudar komunidade ba JND iha Kampung-Baru-Dili Kuarta (08/10) ne’e.

Tuir nia atu rezolve problema ne’e refere Governu liu husi dirasaun kompetenti tenke kria regras forti hodi regula vendedores nakar.

“Se karik sei kontinua ho merkadu ki’ik hodi halo negosiu iha tempu lokraik se bele fo sansaun ba sira atu nune tauk labele fa’an tan sasan ou kria merkadu ki’ik iha fatin publiku hanesan ne’e,”afirma Lorenso.

Hatan konaba asuntu ne’ebe refere, Chefi Dirasaun Gestaun Merkadoria e Higeni (DGMH) Bonifacio Soares sei tau atensaun ba kestaun ne’e hodi labele prejudika movimentu transporte publiku.

“Patrulhamentu lao nafatin karik hetan ami sei foti soe nafatin sira nia sasan, so que vendedor mak laiha konsiensia no sira uja tempu ami deskansa nian mak kontinua fa’an fali. E durante ne’e laiha tan sansaun seluk, sansaun maka karik ami hetan sei foti soe hotu sira nia sasan inklui gerobak, maibe ho informasaun ne’ebe hau hetan ona, hau fiar katak seguransa sivil (Walikota-Red) iha tempu badak sei to’o iha fatin neba,”hateten Bonifacio. Ita

Jornal Nacional

Estranjeru Iha Direitu Sai Sidadaun TL


DILI - Sidadaun estrangeiru sira neebe liu ona ezame husi Diresaun Nasional Registu Notariadu (DNRN) iha ona diretu hanesan sidadaun Timor-Leste, no iha mos dever hodi kontribui ba dezenvolvimentu rai ida nee.

Tuir Ministru Justisa Ivo Valente katak, sidadaun estrangeiru sira neebe liu ona husi ezame ida nee iha ona diretu hanesan sidadaun Timor-Leste, maibe tenki iha mos dever hodi kontribui ba dezenvolvimentu rai ida nee.

Hau lori estadu nia naran, fo parabens no benvidu ba imi nain 66 neebe mai husi nasaun oi-oin, ohin sertifikadu sai hanesan sidadaun Timor-Lest. Ohin ba oin imi mos iha ona diretu hanesan sidadaun ba rai ida nee nian, maibe imi mos tenki iha mos dever atu kontribui ba rai ida nee tanba hanesan imi hotu hatene katak nasaun foin ukun tinan 10 resin, presiza ita hotu nia kontribuisaun,” hatete Ivo iha diskursu serimonia entrega sertifikasaun nasionalidade Timorense ba sidadaun estrangeiru, Sesta (09/10/2015), iha sentru formasaun Judisiariu Caicoli, Dili.

Ivo hatutan, karik iha entre sidadaun foun sira nee balun iha hanoin diak ruma, fahe mos ba sidadaun Timor oan sira seluk hodi oinsa bele iha hanoin neebe diak dezenvolve rai ida nee, tanba rai nee ba oin presiza ema hotu nia kontribuisaun.

Iha biban nee Diretora DNRN, Maria do Rosario Fatima hatete, ohin sidadaun estrangeiru hamutuk 66 mak simu sertifikadu hodi sai sidadaun Timor-Leste. No sidadaun 66, nain 6 mai husi sidadaun estrangeiru ho naturalizasaun no 60 hau husi kazamentu nian. Entre sira nee balun hela tinan 10 iha Timor-Leste no balun fen ka laen kaben ema Timor-Leste no hela iha Timor liu ona tinan 5. Sira mos hatene lian ofisial hanesan Tetum ho Portugues no konhese mos istoria no kultura Timor nian. Sira neebe ohin simu sertifikadu nee, sidadaun estrangeiru sira hela iha munisipiu sira no sira tuir ona ezame iha tinan kotuk no ohin simu sertifikadu nee no sidadaun sira nee balun mai husi Indonesia, Portugal ho nasaun balun tan. Informasaun kompletu iha STL JOrnal no STL Web, edisaun Sabado (10/10/2015). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Prezensa Kompania MMC La Involve CAMS


DILI - Presensa Kompania Macs Metal Craft (MMC) neebe kaer projetu sosa kama nee laliu husi prosesu ekipa Comisaun Aprovizionamentu Ministeriu Saude (CAMS) nian. Tuir regras normal bainhira kompania ida atu kaer projetu tenke liu husi ekipa nee.

Tama ba loron lima Tribunal kontinua rona sasin akuzasaun husi Ministeriu publiku. Iha nee sasin Agapito iha 2011 hanesan official aprovizionamentu iha Ministeriu Saude nian. No iha 2012 official tekniku aprovizionamentu MS nian. Ba tribunal nia hatete, iha 2012 nia parte hetan despaisu husi superior sai ekipa Comisaun Aprovizionamentu Ministeriu Saude (CAMS) nian.

Tuir nia, prosesu normal no regras neebe iha CAMS bainhira kompania ida atu kaer projetu MS nian tenke liu husi ekipa nee, nunee mos ba prosesu single course ka emerjensia mos liu husi nee. Sekuandu iha prosesu neemak CAMS halo konkursu dala rua ka tolu mak laiha kompania ida labele hola sasan ba projetu nee. No sekarik iha kompania ida mak bele, entaun nia mak kompania uniku.

Maibe kontrario fali iha prosesu nee asina kontratu iha loron 12 Abril 2012 no PO sai uluk tiha iha loron 5 Abril 2012, nia parte la hatene. Tanba tuir prosesu legal nee hanesan nee. Nia hatutan, prosesu projetu sosa kama nee la involve CAMS. Kazu nee nia hetan despaisu husi nia direitora aprovizionamentu Emilia Mendonça hodi husu kotasaun kompania nian liu husi email. Laos liu husi aprovizionamentu nian neebe la involve CAMS ida mak forma maibe tuir los tenke liu husi CAMS nee. I kazu nee laiha kompania ida mak bele kompete ho kompania Macs Metal Craft iha projetu nee.

Kona ba kontratu nee nia mak prepara tanba hetan despaisu husi diretora Emilia ho asinatura husi Vice Ministra Madalena Hanjam. Neemak iha CPV tau osan montante rihun 900 dolar amerikanu no iha kontratu nian ho montante rihun 800 dolar.  Informasaun kompletu iha STL JOrnal no STL Web, edisaun Sabado (10/10/2015). Domingas Gomes/ Joao Anibal

Suara Timor Lorosae