sábado, 26 de setembro de 2015

Timoroan hahu investe iha transporte maritima


DILI - Empreza Dragon Star Shipping Lda hahu investe iha setor maritima hodi roo pasajeiru super lais halo viajen ba mai Dili - Oe-Cusse. Ro ho naran Star Craft 168 ne’e lais tebes tanba distansia Dili - Oecuse ne’e ho tempu oras tolu deit. “Primeira-ves, empreza timoroan halo investimentu iha area transporte maritima hodi halo ro ne’ebe hanaran Star Craft 168, lori mai halo operasaun Díli-Oe-Cusse ba mai.

Ida seluk fali mak, ami nia parte hanesan ema timoroan ami mos hakarak kontribui hodi bele ajuda Governu, liu-liu difikuldade ne’ebé maka ita nia Governu hasoru kona-ba transportes maritima atu dezemvolve hodi bele transporta pasajeirus Dili-Oe-Cusse ba mai di’ak liu tan,” Sansão Gomes, nain ba kompañia kasu lia ba jornalista Busines Timor, kinta (17/09) iha nia knar fatin Grand Diocese Dili. 

Investidor timoroan ne’e haktuir antes ne’eba sira hato pedido ba governu no  governu mos konkorda, depois halo inspeksaun ba ro ne’e no halo kedas aprovasaun hodi fo atorizasaun ba ro ne’e hodi halo opersasaun. “Dragon Star Shipping ho kompañia nasional ida, halo parseria ho parseiru internasional ida husi Malaysia hamutuk hodi halo investimentu hola ro Star Craft168, ro ne’e foun hola iha Malaysia iha fulan hitu (7) liuba, komesa iha Fevereiru tinan ida ne’e nian no no remata iha Juñu,” Sansão esplika. 

Sansão hatutan bainhira ro ne’e remata nia prosesu empreza Dragon Star Shipping trata kedas dokumentus hodi lori kedas ro ne’e mai iha Timor. To’o iha fulan Agostu liu ba no ro ne’e halo tiha ona operasaun. Nia hatete, investimentu ida ne’ebe sira halo laos investimentu kiik oan, maibe investimentu bo’ot tanba hola ro foun. Nia  reforsa liu tan katak ro ne’e hetan autorizasaun para atu halo operasaun  lais  ba Díli- Oe-Cusse inklui mos Atauro, maibe ba dadaun ne’e ne’e sira sei tau prioridade uluk ba Oe-Cusse. enkuantu Atauro sei iha tan ro ida atu mai mos halo operasaun. 

Nia hatete ro ida kuando tuir tan mai, sira sei halo orariu para tula pasajeirus Dili- Atauro ba mai, iha mos posibilidade sira atu halo orariu ruma para bele ba Jako, atu nune’e illa rua ne’e sira nia ro bele kobre hotu hanesan Oe-Cusse. “Tuir planu kompañia Dragon Star Shipping hakarak hatama ro rua tanba ne’e agora daudauk, ami prepara hela atu hatama ro segundu, atu bele kobre Atauro ho Jako no aumesmo tempo bele ajuda tan halo operasaun ba Oe-Cusse,” Sansão informa. 

Nia dehan iha  futuru sei haree posibilidade seluk, bele aumenta tan, komforme dezenvolvimento no movimento populasoens iha rai laran liu-liu iha zona espesial Oe-Cusse no Atauro. Nia informa ro segundo iha ona tanba halo tiha ona iha tinan kotuk, ro ne’e uza hela iha Malaysia ne’e mak sira hola fali, Dragon Star Shipping mos prepara hela dokumentu para lori ro ne’e mai atu reforsa tan ro ida seluk. Enkuantu ro ne’ebe agora halo ona operasaun ho naran STAR CRAFT 168 no ida seluk ne’ebe sei maitan  agora ida mai ikus ne’e ho naran STAR CRAFT 22.

Tuir nia ro Lalais (kapal cepat) foin mak primeira-vez, Timor-Leste iha. “Uluk tempu Indonesia ro hanesan ne’e laiha, maibe ita ukun an tiha mak foin ita iha. ro ida hetan lisensa husi ita nia governu, governu fo autorizasaun para ro ne’e halao operasaun iha ne’e, liu-liu operasaun Dili- Oe-Cusse ba mai,”dehan nia. Nia esklarese autorijasaun governo atraves de Ministeriu Trasnportes, Sira fo ona autorijasaun tanba ne’e halo tia ona inagurasaun iha semana kotuk no agora daun halao ona operasaun Dili-Oe-Cusse lor-loron.

“Kapal cepat ne’e ho nia kondisaun velosidade maka’as nia durasaun tempo, sai husi Dili ba Oe-cusse ho oras 3 de’it hanesan nune’e mos husi Oe-Cusse mai Dili. Maibe, tanba de’it ita nia tasi iha tempo lorokraik ne’e anin maka’as, kuado anin boot entaun ita tenki redus nia velosidade maka, tenki horas 3 ho balu ou horas haat (4) foin too,” Sansão dehan. Nia hatutan no dehan tan normalmente tasi ne’e dader too meudia laloron normal, entaun sai husi Dili tuku 8 antes meudia too ona iha Oe-Cusse.

Enkuantu kondisaun fasilidade ro ne’e iha maka ninia dezenho hanesan Aviaun, ne’ebe mos fasilidade hanesan, Air conditional (AC) no televizaun. Nia hatete, iha ro  ne’e nia laran komvortable teb- tebes, entaun pasazeirus sira sae tenki iha malirn nomos bele haree televizaun durante halao nia viagem, fasilidade seluk mak hanesan, haris fatin, sintina kompletu.  Alende ne’e fasilidade seluk ne’ebe ro ne’e iha mak fahe ba klasse 3. hanesan, klase Ekonomia, Turista no VIP. 

“Presu ba bilete maka, klase ekonomia $35 dolar, Turista $45 dola, klase VIP $55,” dehan nia. Nia esplika tan presu husi klase tolu ne’e defirensa tanba, exemplu klase ekonomia nia kadeira, halo naton komforme medida emaTimor nia postur tubuh, klase turista iha klaran ho espasu ne’ebe luan oitoan, klase VIP  mos hanesan, nia kadeira luan. Enkuantu ro ne’e nia kapasidade bele tula pasazeirus 168.

 “Ami tarjetu ne’e maka halo atendimento ba populasaun emjeral iha  timor laran tomak hakarak halo viajem Dili–Oe-Cusse no Atauro atu labele hasoru difikulidade hanesan uluk,” Katak Sansão. Tuir investedor timor oan ne’e nia hatene transportes terestres, bele liu husi fronteira maibe tenki taka viza. Nia tenik kuando lori kareta tenki selu kareta nian ketak, ema ida  nia kusto ne’e liu tia ona $100, maibe ho prejensa ro ne’e bele ajuda ona timor oan sira kuandu atu vizita Oe-cuse.

Nia dehan hanesan timoroan sente kontente tanba  governu lilu liu Ministeriu Obras Pulika Transportes no Komunikasaun, no Vise Ministru  nain rua, diretor  jeral Transporte no diretor portu Dili ho tekniku sira iha portu Dili, ne’ebé fo suporta maka’as tebes ba atividade empreza ne’e nian. Nia agradese mos ba populasaun tomak iha Timor, liu-liu ba pasaseirus ne’ebé durante semana hirak nia laran sae tia ona ro ne’e ba mai Oe-Cusse. “Espera katak ho prezensa ro ida ne’e bele rezolve ona problema ne’ebé maka durante ne’e, povu infrenta,” Katak Sansão. (BT)

Business Timor

Timoroan 151 sai empregadu empreza Kmanek Group


DÍLI - Empreza ritel Grupu Kmanek ne’ebé establese iha Timor-Leste iha tinan 2001, to’o oras ne’e kria ona kampu serbisu no emprega ona timoroan hamutuk 151 (atus ida lima nulu resin ida). “Kmanek harii iha tinan 2001 hahu fou-foun ho trabalhadores 10 to’o 15 no iha tinan 2011 loke tan Kmanek iha Timor Plaza, iha tinan 2011 mos ita loke tan Kmanek Sabor, ita kontinua iha tinan 2012 no 2013 loke tan Kmanek Trading Hudilaran no mos Kmanek Agrikultura.

Total trabalahadores lokal ne’ebé ita iha hamutuk 151 pesoas mak agora servisu iha Kmanek ne’ebé mak ita loke,” dehan Operator Manager Yudi Prasetyo ba BT iha nia knar fatin Bidau, kuarta ( 16/09). Tuir nia katak timoroan sira hamutuk 151  servisu iha Grupu Kmanek nia hanesan iha Kmanek Bidau hamutuk ema nain 39, feto 23 no mane 16, Kmanek Timor Plaza hamutuk 42 feto 21 mane 21, Kmanek Trading Hudilaran hamutuk 41 feto 10 mane 30, Kmanek Sabor hamutuk 17 feto 12 mane nain 5 nomos Kmanek Agrikultor hamutuk nain 12 feto 4 mane nain 8.

Nia afirma katak husi numeru ne’ebé iha balu servisu iha gudang, distribuisaun, administrasi no mos atende kliente. Yudi dehan husi trabalhador sira ne’ebé iha, salariu tuir estandar Governu nian minimal mak $150 to’o iha $1000. “Kona ba salariu sira tuir estandar hotu minimal mak $150 no aas liu mak $1000,” dehan nia. Nia mos afirma katak Grupu Kmanek laos deit fa’an nesesidade ba iha komunidade sira maibe mos servisu hamutuk ho komunidade hodi hasae produsaun rai laran hodi nune’e minimiza modo importasaun sira husi rai liur.

“Alende ne’e iha tinan 2007 Kmanek Agrikultura ita servisu hamutuk ho agrikultura sira iha Aileu to’o agora besik uma kain atus hat resin. Ita lori modo husi sira tonelada ida no rua kada loron mai iha Díli hahu husi segunda to’o iha loron sabado nomos uluk ita servisu hamutuk ho Ajensia USAID hodi hakiak Kadiuk iha Vemasse, Liquisa, Metinaru nomos husi Same,” hatete nia. Nia mos dehan tan katak Kmanek kontinua servisu hamutuk ho komunidade sira hodi bele hasae nafatin produtu lokal sira hodi numene bele kria rendimentu ba iha povu no komunidade sira.

“Fa’an modo sira husi produtu lokal rasik no koko halo minimizasaun importasaun modo husi rai liur  tanba tinan ida ne’e mos ita sei servisu hamutuk ho Grupu agrikultura iha Malua no tinan ida ne’e remata ita bele hetan ona rezultadu husi sira,” katak nia. Tan ne’e  planu nafatin koko atu kontinua servi ho komunidade iha Timor-Leste tanba ita hakarak atu minimize importasaun no hasa’e produtu rai laran tanba planu mos hakarak halo esportasaun produtu lokal hanesan modo ba ba rai liur.

Nia infroma katak Kmanek nia moto mak To Be The First Integrated Food Chain tanba agora Kmanek  hotu hetan treinamentu husi Invest People (IP) hodi dezenvolve rekursu humanu  atu atinji mehi. Tuir Traballador sira ne’ebé mak lakohi publika nia naran  waihira dada lia ho BT katak Salariu ne’ebé mak grupru kmanek fo ba sira kada fulan $180. Tan ne’e nia husu atu bele kontinua fo kapasitasaun ba iha traballadorsira iha area hospitalidade tanba sei menus koñesementu iha area refere. (BT)

Business Timor

Desizaun ba Calisto Laiha Presaun Ba Juis Prosesu


DILI - Bainhira juis prosesu foti desizaun ba kazu Calisto buat hotu lao seguru, tanba durante julgamentu laiha presaun ba juis iha tribunal.

Liu husi sala audensia tribunal liu husi juis  Jose Maria de Araujo hatete, durante tribunal halo julgamentu ba prosesu kazu ida nee laiha  presaun ba juis prosesu maibe  buat hotu-hotu lao seguru.

Iha kazu ida nee bainhira hahu julgamentu mosu interpresaun oioin iha publiku katak juis sira brani ka lae???. Maibe depois julgamentu mosu provas oioin mak tribunal hodi foti desizaun ba arguidu baseia ba faktus neebe iha no tuir konstituisaun neebe mak hatur ona,”dehan nia iha tribunal, Sesta (25/09/2015).

Nia  haktuira katak, antes nee ho deklarasaun sasin Kay Rala Xanana Gusmao nian katak, nia maka  fo ordem hodi haruka fila autor droga nain lima ba Indonesia. Iha ordem nee laiha ordem verbal ou ordem eskrita, maibe ordem iha forsa nian mak tenke kumpri. Neebe tribunal labele dehan ordem nee ilegal.

Ordem nee mai husi hau, tribunal labele dehan ordem nee ilegal. Hau mak autoriza, sira labele koalia buat barak. Tanba segredu nasaun nee hau hatene barak liu sira. Neebe iha forsa laiha ordem verbal ou eskrita maibe kumpri deit. Calisto so kumpri deit ordem superior nian. Tuir los laos nia mak sai arguidu maibe hau mak sai arguidu ba kazu nee. Neebe tribunal labele fo kastigu ba nia, maske kastigu nee fulan ida. Calisto kumpri deit ordem, no ordem neebe hau fo tanba iha interese rede internasional,” tenik Xanana.

Calisto lori autor nain lima nee ba Indonesia laos uza nia osan, maibe governu mak fasilita nia. Neebe tribunal tenke konsidera sirkuntansia neebe maka momentu halo iha kazu nee, maske tribunal tenke halao nia dever. I kazu nee rasik konkretu no uniku kompara ho kazu seluk, tanba kazu nee iha interese rede internasional nian. Labele tau interese nasional nian as liu, tanba TL iha kooperasaun ho nasaun sira nee.

Prosesu nee la lori ba iha Ministeriu Publiku, Xanana hatete, kazu nee nia prosesu labele ba iha MP tanba sekuandu liu husi MP entaun autor sira nee laliu ona. Neebe kazu nee desizaun politik nian ho rajaun tanba iha interese bilateral entre nasaun sira nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (26/9/2015). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

EUA pretende enkoraja fortalesimentu demokrasia iha Giné-Bisau - embaixadór


Embaixadór Estadus Unidus Amérika (EUA) iha Senegál no Giné-Bisau, James Zumwalt, afirma katak nia Governu enkoraja líder gineense sira atu servisu ba fortalesimentu demokrasia iha nasaun.

Iha konferénsia imprensa bainhira hala’o vizita ba Bisau, Zumwalt, rezidente iha Senegál, afirma katak hetan oportunidade atu hato’o apelu ne’e ba dirijente polítiku sira no sosiedade sivíl gineense nian ne’ebé hasoru malu durante loron rua iha nasaun.

Diplomata amerikanu ne’e hatete katak hasoru malu ho Prezidente gineense, José Mário Vaz, partidu polítiku sira, sosiedade sivíl no ba sira hotu nia reitera nesesidade atu fortalese demokrasia no Estadu direitu demokrátiku iha Giné-Bisau.

"Ha’u bele enkoraja parte hotu ba fortalesimentu demokrasia no respeitu ba Estadu Direitu demokrátiku", tenik James Zumwalt, no realsa katak ida ne’e hanesan tónika hosi nia relatóriu sira ba departamentu Estadu norte-amerikanu.

Afirma mós katak iha enkontru sira nia friza nesesidade atu iha Governu ida iha Giné-Bisau ho nune’e Estadus Unidus bele materializa kompromisu ne’ebé asume ho nasaun durante konferénsia doadór sira-nian, ne’ebé hala’o iha fulan marsu, iha Bruxelas.

Relasiona ho krize polítika iha Giné-Bisau kuaze fulan ida resin, James Zumwalt hahii Forsa Armada sira-nia postura "ba nia neutralidade" iha problema ida ne’ebé tuir EUA "polítiku sira mak tenke rezolve".

Diplomata norte-amerikanu ne’e adianta katak nia Governu sei mantein apoiu ba Forsa Armada gineense sira, liu-liu iha nível formasaun iha lia-inglés no iha reforsu interkámbiu ho militár hosi rai sira seluk.

Anunsia katak iha tempu badak sei oferese materiál didátiku besik toneladas neen ba eskola lia-inglés nian ne’ebé situa iha instalasaun Marinha de Guerra, iha Bisau.

Zumwalt, ne’ebé dezloka ba Bisau hosi asiste festividade aniversáriu Independénsia Giné-Bisau nian ba dala 41 (ne’ebé komemora iha loron-kinta), destaka mós kontinuidade apoiu ba autoridade sanitária gineense iha programa prevensaun ba vírus Ébola.

SAPO TL ho Lusa

Singapura tenki taka nia eskola sira no responsabiliza Indonézia


Singapura tenki taka nia eskola sira no responsabiliza Indonézia tanba suar nebe mai hosi inséndiu sira.

Autoridade sira hosi Singapura fó sai ona katak sira konsidera hanesan hahalok "xokante" ida hosi parte Jakarta nian, nebe obriga taka eskola no fahe máskara sira tanba suar maka'as nebe mosu hosi inséndiu agríkola sira iha Indonézia.

Iha ona semana tolu nia laran maka sidade-Estadu ne'e nakonu ho suar maka'as, tanba inséndiu sira nebe akontese iha viziñu illa indonéziu Sumatra.

Eskola primáriu sira, sekundáriu sira no infantáriu sira sei taka nafatin iha loron-sesta ne'e, situasaun ida nebe inéditu, haktuir hosi jornál Straits Times. Kualidade ár hetan ona avaliasaun hanesan "perigozu" hafoin hetan tiha konsiderasaun hanesan "prejudisiál tebes ba saúde".

Ministru Singapura nian ba Negósiu Estranjeiru, K. Shanmugan, akuza ona autoridade indonéziu sira hodi la valoriza problema, nebe prejudika mós relasaun sira entre Singapura ho Jakarta.

Inséndiu nebe akontese iha Indonézia, dalabarak, mosu tanba sunu ilegál sira nebe halo hodi "hamoos" área barak hodi halo produsaun óleu palma nian, seluloze no surat-tahan.

SAPO TL ho Lusa

Papa husu reforma iha Konsellu Seguransa. Ba ONU ida nebe demokrátiku liu


Igreja mantén nia pozisaun apoiu nian ba Nasaun Unidu, maibé, ba dala uluk iha istória organizasaun nian maka Papa ida husu diretu reforma ida hosi nia órgaun máximu.

Iha loron-sesta ne'e Papa Francisco, iha sede Nasaun Unidu nian, iha Nova Iorke, fó apelu ida ba reforma hosi Konsellu Seguransa ONU nian.

Ba dala lima maka Asembleia Jerál ONU nian sai hanesan sasin ba diskursu hosi Papa ida, maibé ba dala uluk maka Santu Padre ida husu diretamente reforma hosi órgaun máximu organizasaun nian, nebe Estadu balun iha kbiit ba veto.

Francisco ko'alia iha "nesesidade maka'as ba reforma no adaptasaun ba tempu sira, avansa iha dalan ba objetivu finál nebe fó ba nasaun sira, laiha esepsaun, partisipasaun ida no insidénsia reál no hanesan iha desizaun sira".

Papa espesifika Konsellu Seguransa, maibé la'ós organizasaun ne'e de'it: "Nesesidade ba ekuidade tenki loloos iha órgaun sira ho kapasidade ezekutivu reál, hanesan Konsellu Seguransa, organizmu finanseiru sira no grupu ka mekanizmu sira nebe harii espesífiku hodi hasoru krizi ekonómiku sira".

Ba instituisaun finanseiru sira nia hatete liafuan todan sira. Sira "tenki haree ba dezenvolvimentu sustentável hosi nasaun sira, evita sujeisaun ida nebe maka'as ba nasaun sira ne'e ba sistema kréditu nebe, la promove progresu, halo populasaun tama iha mekanizmu kiak maka'as, exkluzaun no dependénsia".

Foin lalais ne'e, sekretáriu Estadu hosi Santa Sé, kardeál Pietro Parolin, iha entrevista ida ba “L’Osservatore Romano”, afirma ona katak ONU presiza reforma ida nebe halo nia sai "demokrátiku liu", entrega "kbiit ba nasaun barak".

SAPO TL ho Renascença

LABARIK NO FETO SIRA NIA NIVEL NUTRISAUN MENUS LIU


Dili, Radio online_”Ne’e pontu de vista Projeitu Avansa Agrikultura, ne’e laos hanoin ka pontu de vista USAID Governu Amerikanu,” isplikasaun ne’e mai husi Nicholas Richards, Chief Of Party USAID’s Avansa Agrikultura Project iha sesaun intervista ho jornalista sira hafoin de enkontru ho midia sira iha sesaun Breakfast Journalist hodi introdus kona ba Projeitu Avansa Agrikultura ne’ebe hahu implementa ona iha distritu lima hanesan Aileu, Ainaro, Bobonaro, Ermera no Dili, iha  loron 25/9/2015, iha salaun Palm Business and Trade Centre, Suite 02-09, Building 2, Hudi Laran, Surik Mas, Fatumeta Bairo Pite, Dili, Timor-Leste.

Richards  hatutan kona ba rajaun implementasaun projeitu ne’e katak, “Permeiru tamba bazeia ba standard nutrisaun mundial nian katak iha ne’e labarik no feto sira ninia nivel nutrisaun ne’e menus liu, liga ba buat ne’ebe besik liu kauja ba problema ida ne’e mak seguransa aihan no nutrisaun, tamba ne’e mak ami nia projeitu hakarak hadia produsaun agrikultura no hortikultura ne’e para atu bele hasae produsaun no mos hadia nutrisaun.”

Hatan ba perguntas jornalista nian oinsa mak bele garantia katak ho Projeitu Avansa Agrikultura bele hamenus mal nutrisaun, Richards hateten, “labele garantia saida deit, maibe bele garantia katak ho ami nia projeitu ida ne’e maijumenus bele hadia moris ema 33 mil, ami hanoin katak ami servisu iha municipal lima ne’e nia rejultadu bele lao diak no bele sai ejemplu.”

Iha fatin hanesan, Ana Sequeira, Pesoal Komunikasaun iha Projeitu Avansa Agrikultura, informa ba jornalista sira kona ba sei iha servisu hamutuk ho midia sira iha fo apoiu ba midia sira atu hakerek kona ba area agrikultura.   

Rádio Liberdade Dili

Mekah: Dezobediénsia hosi peregrinu sira bele sai hanesan abut hosi trajédia


Trajédia halo ema na'in 700 resin mate no na'in 863 hetan kanek. Iraun akuza Arábia Saudita la hatene jere saida maka sai hanesan konsentrasaun anuál boot hosi ema sira iha mundu.

Ministru Saúde hosi Arábia afirma ona katak konfuzaun nebe hamosu esmagamentu, oho ema na'in 700 resin iha peregrinasaun iha Mekah, karik mosu hosi inkumprimentu, hosi parte peregrinu balun, hosi instrusaun sira nebe autoridade fó.

Iha komunikadu nebe fó sai hosi loron-sesta iha site Ministériu nian, Khalid al-Falih, afirma katak hala'o daudaun investigasaun ida hodi hatene saida maka akontese iha dezastre aat liu iha tinan 25 nia laran iha enkontru anuál iha Mekah.

"Konkluzaun hosi investigasaun sira kona-bá esmagamentu nebe akontese iha Mina, nebe karik mosu tanba dezobediénsia hosi peregrinu balun hodi tuir orden nebe autoridade sira fó, sei fó sai lalais, hanesan akontese dalabarak ona", afirma.

Insidente ne'e akontese bainhira grupu boot rua hosi peregrinu sira to'o besik iha kruzamentu ida iha Mina, iha kilómetru balun hosi Mekah, hodi diriji ba sesaun "tuda fatuk ba diabu" iha Jamarat.

Trajédia halo ona na'in 863 kanek no lori ona ba hospitál sira nebe besik ba fatin akontesimentu. Maibé bainhira presiza, sei lori sira ba unidade sira seluk iha nasaun ne'e.
Liurai-mane Salman, hosi Arábia Saudita, haruka halo ona revizaun ida hosi planu sira nebe prepara ba peregrinasaun.

Iraun indignadu

Iraun, nasaun rival hosi Arábia Saudita, hatudu ona nia indignasaun tanba nia sidadaun hamutuk na'in 131 nebe mate iha enkontru anuál boot musulmanu nian no, iha Teeraun, polítiku balun hatete katak Riade la konsege jere eventu boot ne'e.

Komentáriu sira iha loron-sesta ne'e hosi ministériu Saúde Arábia Saudita nian sira interpreta hanesan tentativa ida desresponsabilizasaun nian. Seguransa durante peregrinasaun iha Mekah sai hanesan tema sensível ida ba dinastia saudita, tanba sira aprezenta internasionál hanesan guardiaun Islaun ortodoksu no ba sira nia fatin lulik - Meka ho Medina.

Maibé ho fotografia hosi mate-isin sira nebe sirkula iha imprensa, sai susar hodi taka lia loos no aponta sala ba ema seluk, hodi aumenta posibilidade atu kazu ne'e iha karakter polítika nian.

SAPO TL ho Renascença – Foto: EPA@ Directorate of the Saudi Civil Defense Agency/Lusa

KONTROLA PESKA ILEGAL, UPM PRESIZA TAN RÓ 5


Haree ba nesesidade marítima nian ne’eb’e loron ba loron sempre aumenta liu-liu peskas ilegais ne’ebé sempre tama sai tasi Timor maka Unidade Poloisia Marítima (UPM) propoin ba Governu liu hosi Komandu Jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) atu iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2016 ne’e bele sosa tan Ró foun 5 nune’e bele kontrola Tasi diak liu tan.

“Ita nian Primeiru Ministru fo atensaun ona iha semana rua liu ba katak ita tenki fo atensaun maka’as ba Tasi maibe ita atu fo atensaun ne’e ho saida? se ita fo atensaun ba Tasi ita hamriik deit iha Tasi ninin hateke deit ba Tasi klaran ne’e bele maibe fo atensaun ba Tasi, entermus ho kondisoens ita sosa Ró ba para ha’u bele haruka ha’u nia ema sira ba Tasi laran ne’eba hodi hala’o patrulla,”dehan Komandante UPM ne’e ba Jornalista iha Kuartel Jeral PNTL, Kaikoli, Dili, Sesta (18/09/2015).

Nia hatutan kona ba proposta ne’e alem de hasoru ona komandante Jeral, hasoru mos finansas PNTL atu bele haree liu husi orsamentu audiosional atu koloka tan orsamentu hodi sosa tan Ró 5 ho tipu hanesan MV husi Indonesia ho presu ne’ebe kiik.

“Ha’u mai koalia ho finansa PNTL atu haree to’ok oinsa liu hosi Orsamentu adiosional ami koloka para asves it abele hola tan Ró 5 tipu hanesan MV,”dehan Lino.

Nia realsa, uluk sosa Ró MV ida deit hosi Australia karun liu ida deit ho presu $ 460,000, agora espera katak iha Orsamentu por volta $330, 000 sosa iha Indonesia bele to’o Ro MV ne’e 5 ona, hodi apoia servisu UPM nian.

Nia dehan, Ró ne’ebe mak oras ne’e uza mak rua deit Lusitania ho MV ida. Maibe Ró hamutuk 17 ne’e aat total seidauk halo manutensaun. Iha fatin hanesan Komandante Jeral PNTL komisariu Julio Hornay hatete, kona ba preokupasaun husi Unidade Marítima, oras ne’e diskuti hela ona hodi finaliza no aprezenta karta adisional ba Primeiru Ministru no komisaun revizaun orsamentu tamba osan ne’ebe koloka la to’o.

“Ami diskuti hela. Tamba ne’e mak ami tau orsamentu adisional ba komisaun revizaun orsamentu no Premeiru Ministru hodi haree tamba sa ami persiza osan ne’e? Tamba durante ne’e ita nia Ró sira ne’e aat hotu no difisil atu halo kontrola iha area tasi,”dehan Komandante Jeral PNTL ne’e iha fatin hanesan.Nes

Jornal Nacional

PROJETU ESKOLA REFERENSIA MANATUTO-BAUCAU PROBLEMA


Konstrusaun ba Eskola referensia Manatuto infrenta problema hela, tanba kompania abandona tiha konstruksaun eskola durante tinan ida resin, maibe foin lalais ne’e mak komesa fali.

Diretur jeral servisu koperativu Ministeriu Edukasaun Antoninho Pires hatete, tuir lolos ne’e Governu tenki blacklist tiha kompania sira ne’e, maibe Governu sei toleransi atu kompania refere kontinua nafatin obra ne’e hodi halo lais para labarik sira belle uza ba eskola.

‘’Agora sira halo uluk fatin ba profesores sira, depois mak foin tama ba edifisiu ne’ebe sentral ne’e ba Manatuto nian, Baucau nian alende kompania atraza iha mos problema entre traballadores ho kompania, ne’e laos problema ministeriu nian, maibe problema tanba kompania l aselu trabalhadores mak konstrusaun ne’e atraza , maibe iha ona komitmentu supervizaun atu finalize obra ne’e iha tinan ida ne’e,” dehan Antoninho ba jornalista sira, Tersa (21/09/2015) iha Ministeriu Edukasaun.

Antoninho informa katak, kompania rua ne’e Timor oan hotu, maske servisu ho ema estranjeirus, maibe asina kontratu ne’e ho ema Timor oan, maibe konstrusaun ida Manatuto ne’e kompania ida husi Same no ida Baucau ne’e ema Baucau ona mak kaer duni obra ne’e i orsamentu ba kontruksaun eskola rua ne’e hamutuk U$ 500 mil ba leten, tanba infrastruktura ne’e dehan pluranual ne’e tinan ida ne’e la hotu pasa fali ba tinan oin, osan sira ne’e hodi estabelese buat sira ne’ebe mak iha konstruksaun ne’e, hanesan iha Manatuto nian, kompania ne’e manan ho U$ 800 mil no mos munisipiu sira seluk mos hanesan ho kustu ne’e.

“Munisipiu balun sedauk iha edifisiu propriu, balun ne’ebe hetan ona mak hanesan Ermera, Dili ho Oecusse ne’e sira iha sira nia edifisiu rasik no sira seluk ne’ebe mak sedauk iha ne’e tama ona iha faze tuir mai, tanba kontruksaun halo laos oituan, ne’ebe halao dala ida maibe ida ne’e konstruksaun bot presiza osan mos bot, tan ne’e hau hanoin munisipiu sira ne’ebe mak hetan edifisiu propriu mak munisipiu Dili, Ermera i la kleur ita halo inagurasaun iha municipiu Oecusse iha edifisiu propriu no mos Maliana,’’ esplika Antoninho. nia

Jornal Nacional

MTAC PARTISIPA ASSEMBLEIA-JERAL OMT IHA MEDELLIN-KOLOMBIA


Ministeriu Turusmo Arte no Cultura (MTAC) partisipa iha Assembleia Jeral Organizasan Organizasaun Mundial Turismo iha Medellin-Kolombia.

Organizasaun Mundial Turismu (OMT) ne’e estabelese iha 1957, nia sede lokaliza iha Madrid, Espanha.

OMT hanesan azensia organizasaun Nações Unidas nebe espesializada iha area turismu. Objektivus prinsipal husi OMT maka atu dezenvolve turismu sustentavel, paz, no prosperidade hodi nune bele alkansa objektivus dezenvolvimentu miléniu ká MDGs.

OMT iha nia membrus husi nasaun hamotuk 156 husi teritóriu 6 no membrus avialiadus hamotuk 400 nebe reprezenta husi setor privadu, instituisaun edukasionais, assosiasaun turismu no autoridades turismu lokais.

Iha assembleia-jeral ba dala 21 iha Kolombia nebe hahu husi dia 12-17 Setembru 2015, nasaun 120 maka partisipa inklui Timor-Leste nómos delegadus hamotuk 900 inklui 70 ministrus no sekretariu estadus turismu mak marka prezensa iha assembleia ne’e. Assembleia-jeral ne’e, ofisialmente loke husi Presidente Kolombia, Sr. Juan Manuel Santos no Sekretaiu-Jeral OMT, Sr. Taleb Rifai iha dia 14 Setembru 2015. Assembleia-jeral ba dala 22 tuir mai sei halo iha Xina.

José Quintas nudar tekniku profesional superior ne’ebe reprezenta Ministeriu Turismu, Artes no Kultura iha assembleia-jeral ba dala 21 liu husi karta komunikadu ne’ebe mak redasaun JN-Diario simu iha Bebora, Dili, Sabdo (19/09/2015), haktuir katak, Timor-Leste sai full member ká membru ativu ba OMT hahu iha tinan 2005. Timor-Leste mós partisipa ona iha assembleia-Jeral OMT ne’e ba dala 5.

Jose Quintas nia hare katak Timor-Leste sai membru ba organizasun ne’e, hetan ona benifisu barak hanesan, Timor-Leste liliu ministeriu turismu hetan assistensia tekinku husi OMT desde iha tinan 2005 to ohin loron. Nómos hetan kapasitasaun iha area rekursu humanu tinan-tinan ba funsinarius ministeriu turismu iha nível diretor no diretor-geral hodi ba partisipa treinamentu iha area polítika no planiamentu turismu. Treinamentu nebe funsinariu ministriu tuir ona maka iha Maldivas, Brunei, Malásia, Butão, etc.

Durante delegasaun Timor-Leste partisipa iha assembleia-jeral ne’e, Sr. Quintas afirma katak nia aproveita oportunidade ne’e hodi hasoru malu ho Sr. Xu Jing, Diretor OMT ba Asia Leste no Pasifiku hodi kualia kona-ba oinsa OMT atu fó nia apoiu liu husi assistensia tekniku ba ministeriu turismu hodi nune bele estabelese nia sistema estatistika nebe solidu hodi nune sai baze importante hodi halo planiamentu no polítika diak ba dezenvolvimentu turismu Timor-Leste iha futuru.

Tuir informasaun husi Jose Quintas katak sai membru ativu iha OMT, Timor-Leste iha oportunidade bot hodi assesu mós ba fund husi organizasaun ho naran Sustainable Tourism for Eliminating Poverty (ST-EP) nebe nia programa foka liu ba turismu komunitaria.

Karta komunikadu ne’e haktuir tan katak, ministeriu turismu mós asina ona akordu ho ST-EP fulan hirak liu ba nebe fasilita husi OMT hodi nune Timor-Leste bele sai membru ba ST-EP iha tempu besik. */mia

Jornal Nacional

SEPFOPE LANSA FILME “DALAN REALIZA MEHI”


Sekretario Estadu Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Elidio Ximenes, Kuarta kalan (16/09/2015), lansa filme badak “Dalan Realija Mehi”

Lansamentu ne’ebe halao iha Jardim Largo Lecidere ne’e partisipa mos husi Sekretario Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Nelio Isaac Sarmento, Direktora INDMO Isabel de Lima, representante IDB (Banku Dezenvolvimentu Aziatiku), Shane Rosenthal, autor sira ba filmajen dalan realija mehi nomos Direktur inklui partisipantes husi sentru formasaun Don Bosco, Tibar no Senai Becora.

Filme ida ne’e atu fanun no fo hanoin ba malu oinsa eskolha area formasaun ne’ebe joven hakarak. Filme ne’e mos bele fanun joven sira hodi bele eskolha area iha formasaun hirak ne’ebe Governu no sektor privadu sira fasilita ona ho nune bele lori joven sira ba merkadu trabalhu.

Elidio Ximenes hateten, ida ne’e primeira ves ba SEPFOPE atu oinsa bele atrai joven sira hodi tuir no eskolha area no formasaun vokasional.

“Liu husi media ita mos bele atrai no fanun ema oinsa atu deside hakarak ba iha area espesifiku,” hateten SEPFOPE Elidio Ximenes.

Nia tatoli ba joventude hotu atu aproveita oportunidade ne’e tanba Governu bele suporta fasilidade ba sentru formasaun ne’ebe akreditadu ona. Importante maka tenke hahuu husi jovens ida-idak nia an rasik.

Iha fatin hanesan Nelio Isaac Sarmento hateten, laos filme maka importante, maibe mensajen husi filme ne’e maka importante tebes, nune’e fo hanoin ba joven atu bele eskolha sentru formasaun no area espesialidade hodi hasae kapasidade moris nian.

“Hau agradese tebes ba SEPFOPE nebe uja ona estratejiku diak hodi atrai joven sira kona ba importansia husi formasaun profesional nebe akreditadu, “ hateten Nelio Isaac. ita/cos

Jornal Nacional

SEJD FÓ POSSE BA ESTRUTURA FUTEBOL AMADORA


Sekretariu Estadu Juventudi i Desportu (SEJD), Leovigildo da Costa Hornai, Tersa feira (22/09) fó posse ba Nilton Gusmão nu’udar Prezidenti Liga Futebola Amadora Timor Leste (TL).

Seremonia tomada de pose ne’e hala’o iha Gabinete SEJD Ex-Sional Lecidere Dili, ho objetivu atu promove, hakbi’it, Gloria no fair play.

Marka prezensa iha seremonia ne’e mak, Primeiru Ministru (PM) Rui Maria de Araújo, Vise Ministru Solidaridade Sosial (MSS) Miguel Manetelu, Sekretariu Jeral Federasaun Futebool de Timor Leste (FFTL) Amandio Sarmento, Federasaun Atleta Espesiál de Timor Leste Domingas Pereira Cairo, no Prezidenti Sentru Treinamentu Desportu Juvenil de Timor Leste, Alexandre Victor no mós konvidadu sira seluk.

“VI Governu Konstitusional ninian, hatur metin ona ho polítika ida ne’ebé atu fo enfaze liu ba partisipasaun ne’ebé mak kompletu no iha prinsípiu ida igual. Tanba ne’e mak laiha dúvida, pensamentu ho razaun ida que nakonu ho espíritu estudu no analiza ne’ebé klean, para depois atu hetan nia rezultadu di’ak no nia benefísiu ba ema hotu-hotu, atu nune’e sidadaun hotu-hotu bele goza independénsia ida ne’e, ho dignidade, responsabilidade, no sentidu firme para bele kontribui ba dezenvolvimentu nasional,” hateten Sekretariu Estadu Juventudi no Desportu, Leovigildo da Costa Hornai, iha nia diskursu.

Nia hatutan tan katak, eventu ida ne’e marka istória ida tan iha TL nia papél iha mundu.

“Ohin marka tan história ida, ne’ebé hatudu mai ita hotu katak ita iha kualifikasaun para atu hatudu ba mundu katak Timor Leste mós bele, ho nune’e mak desportu tenke dezenvolve duni iha ita nia rain doben ida ne’e. Atu dezenvolve desportu iha ne’e i espesiál liu atu dezenvolve futebol ne’e, ita presiza koalia iha kontestu iha sentidu responsabilidade nu’udar Timor Leste nia sidadaun no hatudu ita nia sentidu patriotismu no nasionalismu”, Leovigildo hateten.

Governante ne’e akresenta katak, nia parte ho ninia diretores nasionais sei esforsu atu liga ne’e bele realiza, tanba ne’e mak ekipa instaladora sei halo aprosimasaun ba ema ida-idak, ba instituisaun, liu-liu FFTL assosiasaun futebol sira seluk.

Iha fatin hanesan, Prezidenti exekutivu Liga Futebol Amadora, Nilton Gusmão hateten katak, ho tomada de pose ne’e, marka tan história dezenvolvimentu desportiva futebol ida iha TL.

“Ba ami hotu ne’ebé mak enkuadra iha orgaun sosial, ne’ebé ha’u prezidi, sei promete atu dedika ami nia esperénsia no kompeténsia atu diriji, atu lori susesu ba liga ne’e rasik, tanba ne’e mak ami sei esforsu maka’as hodi realiza aktividade liga futebol amadora”, dehan Nilton Gusmão.

Nilton Gusmão hatutan katak, estrutura liga futebol amadora sei servisu maka’as atu satisfasaun ba assosiasaun desportiva ka klube futebol no expektadores iha territóriu tomak.

“Atu atinji ami nia metas no espetativas hirak ne’e, ami mós husu nafatin apoiu no koordenasaun tomak ba Governu liu husi SEJD no estrutura asembleia jerál liga futebol Amador no FFTL,” katak Nilton Gusmão.

Entretantu Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo, hato’o parabéns no saudasoens ba Sekretariu Estadu Leovigildo Hornai hamutuk ho nia ekipa instaladora, tanba inisiativa hodi dinamiza prosesu foun ida iha kontestu futeboll de TL. Nune’e mós Xefi Governu ne’e hato’o mós parabéns ba atletas espesial olimpico de Timor Leste tanba hamorin ona TL nia naran iha mundu intenasional nia matan, maske ho kondisaun fiziku ka alezadu no parabens mos ba jogadores juvenil ekipa Nasional sub-12, tanba sira nia dedikasaun no esforsu hodi tau TL nia naran iha mapa mundu ninian no iha rejiaun ninian.

“Ha’u hakarak hato’o mos ha’u nia mesajen ba imi hotu katak, ohin ita hotu tenke aprende husi labarik sira no difisiente sira, tanba alénde fó tomada de pose ba estrutura exekutivu ne’e, iha apresiasaun ba atleta espesiál olímpiku no ekipa jogadores juvenil ne’ebé reprezenta ona, no hamorin ona TL nia naran iha Internasional”, Rui Araújo elojia.ito

Jornal Nacional

Komisaun C aparezenta relatoriu konferensia internasional, Timor Leste tenki adere ba OMK


Komisaun C Parlamentu Nasional (PN) ne’ebe trata ba asuntu Finasas Publika aprezenta relatoriu konaba Konfrensia ne’ebe halao husi Organizasaun Internasional Komersiu Mundial (OMK) ne’ebe mak halao iha Singapura iha fulan Julho liu ba.

Konfrensia Internasional durante loron tolu nia laran nebe koalia konaba tema “dezafius para o futuru” nee importansia ba Timor Leste mak oinsa prepara an atu adere ba Organizasaun Komersiu Mundial nee.

Hafoin rona aprezentasaun komisaun C, prezidenete Parlamentu Nasional, Vicente Guterres hateten, Timor Leste tenke prepara an sai membru ba organizasaun Komersial Mundial, tanba sei fo vantazen boot ba Timor Leste.

Maske Timor Leste ladauk sai hanesan membru ba organizasaun ne’ebe refere maibe espesialista sira husi Singapura kontaktu ona atu TL tama uluk ba organizasaun ne’e.

“Se bele ita tama uluk ba organizasaun mundial do komersiu depois domina todos mekanismu depois tama iha ASEAN, ida ne’e hanesan sira nia konsep tuir ka la tuir ne’e desizaun TL nian, maibe importante mak ita iha preparasaun intermus de rekursus humanus iha areas oi-oin, ita tenke iha, mas sedu ho tarde ita tenke tama,”deklara Vicenti Guterres iha plenaria Tersa (22/9) horseik.

Vicenti Guterres hatutan, dadaun ne’e intermus de rekursusu humanus hahu preparadu tiha ona hanesan estudante universitariu sira no ekonomista sira ne’ebe mak formadu iha areas ne’ebe refere hodi hahu prepara iha intermus de kanaliza ita nia formadu sira.

Relator iha aprezentasaun ne’e deputadu Antoninho Bianco nudar membru komisaun C aprezenta no akompanha husi vice komisaun C, deputada Izilda Manuela da Luz Pereira Soares. Iha aprezentasaun relatoriu ne’e, deputadu Antoninho Bianco hateten, iha konfrensia ne’e oinsa Nasaun ne’ebe mak hamahon an iha organizasaun komersiu mundial ne’e bele ratifika hodi bele fasilita nasaun sira hotu ne’ebe mak hamanan an iha organizasaun refere.

Haktuir Antoninho Bianco, Nasaun balu sei sai hanesan observadores e balu membru kompleitu ona, tantu Timor Leste seidauk sai nudar membru, maibe TL hetan nafatin konvite hodi partisipa konfrensia mundial komersiu mundial nian.

Deputadu bankada FRETILIN ne’e haktuir katak, enkuantu Timor Leste atu sai membru ba Organizasaun Mundial Komersiu ne’e persiza prepara an diak liu tan rekursus humanus, fasilidades no seluk tan.

Iha intervensaun deputadu Paulino Monteiro husi bankada Partidu Demokratiku (PD) hateten, importante tebes TL muda sistema sai janela unika.

“Sira nia sistema diak ida mak janela unika, iha janela unika ne’e sistema ida que sira kria kapas ne’ebe oinsa komisaun hato’o ba Governu oinsa bele halo mos estudu komparativu ida klean iha setor sira seluk para setor hotu-hotu ne’ebe iha liu-liu komersiu e industria no seluk tan. Tanba ita nia rai Alfandega mos susar teb-tebes, ba obras publikas no sel-seluk ita persiza hadia duni, ita uja sistema ida que diak atu evita mos korupsaun, evita manipulasaun no sleuk que ita haree to’o agora seidauk diak,”haklaken deputadu Paulino.
Nune’e mos deputadu Josefa Pereira husi bankada FRETILIN hateten persiza duni TL halo tuir sistema ne’ebe mak lao iha Singapura.

“Hau atu hatete deit katak, komisaun D foin dadauk ba iha Singapura mos to’o iha fatin ida ne’e ami haree sira nia jestaun ne’e lao diak teb-tebs, sira bele konsege iha loron ida bele hatama 18 milloens de kontetores e mais de U$ 33 milloens por ano de kontetores, e sira nia jestaun lao diak teb-tebes,”afirma deputada Josefa.

Nia espelika mos katak, iha Singapurta iha institusoen 2 ne’ebe mak toma konta ba iha Portu ne’e mak halo sira ninia jestaun ne’e lao diak e sira iha autoridade maritima e portuaria e portu de Singapura.

“E ida ne’ebe que sira tau MPA nia funsaun hanesan autoridade portuaria nia mos iha funsaun hanesan regulador portuaria e nia iha funsaun hanesan planeasdor dezenvolvimentu portuaria. E iha mos nia funsaun importante nia hanesan reprezentante do paiz iha relasoens interna ne’ebe que iha relasaun ba asuntu importasaun no exportasaun,”katak Josefa.

Iha biban ne’e deputada bankada FREILIN ne’e sujere, atu ita ninia Aportil ba halo sira nia estudu kompartivu hodi bele implementa iha TL konaba disiplina atendimentu iha partes hotu-hotu bele lao diak liu.

Entretantu deputadu bankada CNRT, Duarte Nunes haktuir katak, TL uja ezemplu Singapura janela unika ne’e importante teb-tebes para futuru bele hadia Portu, Aportil no Alfandega.

“Janela u nika ne’e importante tebes, tanba dala ruma ita nia Ró paradu e antri hela ida ne’e so ajuda ita para empreza sira selu tan multa no skay depois osan aumenta ne’e ita nia povu ne’ebe mak tenke selu sira nia osan,”tenik deputadu Duarte Nunes. bal

Jornal Nacional