segunda-feira, 24 de outubro de 2016

MINA TIMOR TINAN 30 SEI MARAN, PM RUI: TENKI DIVERSIFIKA KAFÉ TL


Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, informa, tinan 30 ba leten mina Timor sei maran, tanba ne’e importante diversifika kafé Timor-Leste (TL).

“Deputada Jacinta Abucau (Partidu Demokratiku) hatete dehan kafé ne’e importante atu diversifika ita ninia ekonomia. Ha’u mós hatete ona katak, kuandu mina maran mak  ita laiha tan buat seluk,  ita han fatuk,”esplika PM Rui Maria de Araújo, liu husi nia diskursu ba komunidade agrikultor sira, iha seremonia lansamentu simbolika ba rehabilitasaun kafé iha Suku Ducurai, Postu Administrativu Lete-foho, Munisípiu Ermera, Sesta (21/10).

PM Rui realsa  katak, Estadu  ne’e la’o tamba uza osan mina,  ne’ebé mak malae sira dada  husi tasi.

“Ita nia mina ne’e kuandu maran ona ita labele halo tan buat ida ona. Kuandu mina  maran ona osan atu Estadu ne’e la’o ba oin selu funsionariu sira, selu administrador sira,  selu PNTL, selu Deputadu, selu Ministru sira, selu Primeiru Ministru osan laiha ona, tinan 30 tan mina hotu ona, se ita la servisu, se ita dada mina la hatene,”hatete PM Rui.

Total kafé ne’ebé, PM Rui ho Ministru Estadu Coordenador dos Assuntos Economia  e Ministro Agricultura e Pescas, Estanislau da Silva, lansa ne’e hamutuk hektares 350.

Tuir PM Rui, rehabilitasaun ne’e haree ba kafé ne’ebé mak tuan, ho objetivu atu hasa’e produtivu ho kualidade  hodi bele kompete iha merkadu internasional.

 Alende  hala’o lansamentu, PM Rui no Ministro Agricultura, Estanislau da Siva mós entrega katana no aisuak ba agrkultores Suku Ducurai hodi hamós sira ninia kafé du’ut.

“Ha’u hato’o parabens ba agrikultor sira hotu, tanba ita  bo’ot sira  brani. Brani tanba saida?  Tanba kafé  ne’ebé tesi ne’e tinan oin fuan mós sei oituan hela. Se ita kuda karik tinan tolu foin mak fuan, ne’ebé imi brani,”esplika PM Rui.

Nune’e mós Xefi Governu  hato’o parabens ba Ministru Agricultura Pescas no mós ninia ekipa tomak, ne’ebé halo esforsu atu hahu’u reabilita kafé  hektares 500, ne’ebé iha  Ermera  ne’e  hamutuk kafé  hektares 350 no Munisípiu Liquiça hektares 150.

Iha parte seluk, Ministru Estado Coordenador   dos Assunto   Economia  e Ministro  Agricultura e Pescas, Estanislau da Silva, lembra hikas katak, altura  ne’eba nia sei iha Governu  nia iha politika  ona para reabilita kafé  iha Timor laran tomak  para hahu’u fila fali plantasaun hodi hamahon kafé iha Timor laran tomak.

“Ne’e duni kuandu  hotu-hotu bolu maun bo’ot Xanana, konvida ami Primeiru Ministru ho ha’u fila mai Governu,  ha’u fila mai ba Ministériu Agricultura, ha’u dehan  ita tenki hahu’u fila fali,  prioridade floresta tau fila fali nafatin  ba Kafé, Kafé ba peskas, tempu mós abondonadu tiha, povu nian kafé mós abondonadu tiha, tinan barak abondonadu, los kalan ba loron ita halo hotu. Sai iha jornal, ha’u sempre hatete, koalia  ne’e midar los, kuandu halo  ne’e la’os fasil,”hatete Estanislau da Silva.

Estanislau da Silva hatete, tinan 2017 sei hala’o deit reabilitasaun kafé  hektares 400. Tanba tinan 2017 ne’e, tinan eleisaun,  ne’e duni ema hotu-hotu sei ba halo kampaña. Maibé nia  fiar katak, Xefi Suku sei hatutan programa reablitasaun kafé  ne’e, tanba  ne’e importante.

“Ami la’os  halo deit  programa rehabilitasaun,  iha kontaktus  ho komprador  ne’ebé durante  ne’e  ha’u mos kontente tanba  (Kompañia Olan mai to’o iha Ermera.  Olan  ne’e la’os kompañia kiik, ne’e hanesan Bazar Internasional nian, ne’e la’os buat kiikoan. Foin lalais ha’u ba Singapura ha’u tu’ur ho sira, sira dehan, sira prontu para kontribui para halo rehabilitasaun kafé ne’e,” hateten Estanislau da Silva.

Estanislau da Silva kontinua dehan, Olan ne’e, la’os  Kompañia kiikoan. Maibé sira iha Africa, iha Amerika Latina iha Asia mai to’o Timor. Alende  ne’e Cooperativa Café Timor (CCT), hakarak ka lakohi nafatin sosa Kafé  iha Timor.

Alende ne’e iha fatin hanesan, Diretor  Jeral Floresta Planta Industria, husi Ministériu Agrikultura,  Maria Nunes hatete, Dirasaun Jeral  Floresta  Kafé Planta Industriais  ne’ebé mak tutela  ba halo identifikasaun ida  liu husi preokupasaun   iha lamentasoens  husi ema  barak  katak, produsaun Kafé tun ba  bebeik  no ninia kualidade mós tun  ba bebeik.

Entaun  husi  ne’e mak dirasaun   nasional Kafé planta industriais halo indentifikasaun importante.   Produtu importante mak tenki  halo reabilitasaun  ba  Kafé.   Ne’e mak  iha desizaun sira  ne’e hotu tau orsamentu ba 2016 atu halo reabilitasaun 500 hektares Kafé ninian,  ne’ebé husi total  Kafé  ne’ebe  TL nian maismenus 59. 000  hekares no 21.000 hektares  Kafé  ne’ebé prudusaun ladiak  los  ona.

“Ita foti 500 hektares  ne’e  bele koresponde deit ba 2% husi total area  ne’ebe mak  ita mensiona 21.000,  ne’e kuandu   ita temi 500 hektares  ita hanoin dehan bo’ot, Maibé kiikoan.   Husi intervensaun  durante  ne’e halo, PM Rui ho Ministru Agricultura hala’o lansamentu  ne’e hanesan simbolikamente deit iha Suku Ducurai, Maibé  aktividade  ne’e ita halo 350 hektares iha Ermera no 150 hektares iha Liquiça,” esplika Diretor Floresta  Planta Industriais, Mario Nunes, liu husi ninia diskursu ba povu agrikultor sira iha Suku Ducurai.

Nia hatutan, total  Xefi Familia ne’ebé mak oferese sira-nia Kafé hodi halo rehablitasaun hamutuk 296.   Husi 296 Xefi Familia  ne’e, 192 iha Ermera no 104 iha Munisipiu Liquiça.

“Tinan-tinan  sira tuir mai  ita sei halo reabilitasaun  nafatin,  to’o ikus mai ita bele hetan produsaun Kafé  ida ne’ebé diak ho  mós kualidade diak,”dehan Mario Nunes.

Iha biban ne’e mós Deputada Parlamentu Nasional husi Komisaun  E,  ne’ebé mak trata asuntu  Economi Dezenvolvimentu,  Jacinta Abucau,  hatete, Kafé hun  ne’ebé mak tuan nia produsaun mós hahú menus.

“Tanbasa mak presiza halo reabilitasaun, ida  ne’e programa  ne’ebé mak  importante hanesan Diretor hato’o tiha ona katak,  iha orsamentu 2016 atu halo reabilitasaun ba Kafé. “Ha’u mós tempu Indonesia ninian Extensionista  ne’ebé ha’u hatene oituan,  ne’ebé se bele ita aproveita ho fasilidade  ne’ebé Governu fo. Hanesan Kafé nain diak liu ho nia produtu,”dehan Abucau.avi

Jornal Nacional

POSU MINA RAI IHA RAI MARAN 80-RESIN


Timor-Leste, rai ne’ebe riku tebes ho rekursu naturais. Dau-daun ne’e mos Institutu Petroliu Geologia (IPG) identifika ona posu mina rai iha rai maran kuaze 80-resin.

Prezidenti IPG, Helder Guterres hatete, IPG hahuu halo identifikasaun ba posu mina rai iha rai maran ne’e, husi kedas Suai to’o Com-Lospalos. Infelismente, IPG identifika deit mapa rai leten nian, tanba mapa rai okos nia mak seidauk iha ida ne’e presiza estudu detaillu liu.

‘’Hakarak ka lakohi mina rai ne’e iha duni, tanba uluk kedas desde tempu ita nia avo sira mina ne’e sai nafatin no sulin hela deit, ida ne’e hatudu iha duni posu iha rai okos, tanba ne’e mak mina ne’e sulin sai hela deit, maibe atu hatene posu ne’e nia nia naruk no luan ne’e oinsa mak seidauk hatene los, tanba sei halo hela estudu,’’ dehan Helder ba jornalista sira iha Centro Convenções de Díli, Sesta (21/10/2016).

Helder konsidera ne’e hanesan naha todan ida ba sira, tanba husi sira nia estudu mak foin hatene saida mak iha rai okos ne’e no iha okos ne’e kontamina saida, tanba ne’e mak presiza estudu ne’ebe mak diak.

Oras ne’e dadaun area sira ne’ebe mak sira identifika hanesan Pualaka Manatuto, Molop ho Sibuni iha Munsípiu Bobonaro  no fatin sira seluk ne’ebe mak identifikadu ona ne’e ita tau ona blok ida hodi fo atensaun nune’e bele halo estudu dadaun ona hodi hatene iha iha rai okos ne’e oinsa.

“Depois mak hafoin IPG sira halo estudu sira sei kopera hamutuk ho Autoridade Nasional Petroliu Mineral (ANPM) hanesan regulador no Timor Gap hanesan fa’an nain, tanba ne’e kuando IPG halo estudu hotu fo hatene ba ANPM hanesan regulador hodi regula posu sira ne’e depois ba area produsaun entrega ba Timor Gap para fa’an,’’ tenik Helder.

Kona ba fatin identifikasaun, Helder esplika katak, sira halo indetifikasaun ne’e husi Suai mak uluk, tanba sira nia mapa ne’e lao husi weste ba leste i lao tuir deit iha tasi mane nian, entaun husi Suai liu husi Ainaro, tesik mai Same, ba fali Viqueque ba iha Com-Lospalos.nia

Jornal Nacional

SEGURANSA INTERNA FRAKU HUSI FATORES TOLU


Komandante Unidade Polisia Maritima (UPM), Superintendente Polisia, Lino Saldanha, hateten, , Seguransa interna fraku ne’e tanba husi fatores tolu, kompostu husi,  formasaun fraku, ekipamentus fraku, inklui la domina lei.

“Ema barak oras ne’e iha Timor Leste koalia katak, parte seguransa interna Timor  fraku, ami konsidera buat sira ne’e ba ami hanesan ofisias polisia, husi ha’u nia parte ne’e los, buat ne’ebe povu ho ema bo’ot sira preokupa. Fraku ne’e tanba primeiru formasaun fraku, segundu ekipamentus fraku, terseiru ami la domina  lei ami fraku,”deklara Lino Saldanha, liu husi nia diskursu, iha serimonia enseramentu treinamentu baziku maritima ba membru foun anu letivu 2016, iha kampaun UPM, Licedere-Dili, Sesta (21/10/2016).

Tanba ne’e tuir nia haree, seguransa interna labele fraku tenke responde kestaun tolu ne’ebe mak iha, se lae ema fasil atu bele halo hahalok át iha Timor ne’e.

Nune’e, nia parte sujere ba komandante jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), tenke tau iha konsiderasaun, Ministeriu Interior no parte intidade hotu –hotu tanba oras ne’e dadauk ita hotu-hotu hakarak seguransa diak.

“Seguransa diak labele komitmentu deit, tenke tau iha pratika, pratika mak seida tenke iha responsabilidade, disiplina, badinas no matenek atu servisu makas liutan fo forsa ba komando jeral servisu makas liutan no ministeiru interior servisu makas tan,” nia hatete.

La haluha nia parte mos husu ba inan-aman sira ne’ebe nia oan sira servisu iha Polisia kaer ona paun fuan ida metin ona iha liman, tenke kaer metin paun ida ne’e metin atu servi ba rai ida ne’e.

Maske nune’e nia dehan, dadauk membru UPM nain 5 ba tuir formasaun iha nasaun China, rua iha Malaysia, lima sei aranka tan ba China, dehan ba sira imi ba deit osan laiha imi ba deit, buka osan rasik deve naran ema fo tiketi fo hán imi, ba aprende osan buka rasik komando la fó osan imi ida ne’e mak preokupasaun ne’e  unidade ne’e infrenta.Eus 

Jornal Nacional

KONGRESU CNRT DEPENDE BA XANANA GUSMÃO


Sekretario Jeral Partido Congreso Nacional Reconstrucção Timor (CNRT), Dinisio Babo hatete, Congreso Partido CNRT nian nee atu halao iha Novembro mai nee maibe Presidente Partido, Xanana Gusmão okupado hela ho negosiasaun Fronteira Maritima , tan nee CNRT hein deit dezisaun mai husi Maun Boot Xanana.

Sekretario Jeral CNRT, Dinisio Babo hatoo lia hirak nee ba Jornal Nacional Diario foin lalais nee iha Korea relasiona ho Kongresu Nacional CNRT nian nebe tuir planu atu halao iha Novembro, fulan oin mai.

“Kongresu CNRT nian seidauk deside,  ita hein katak se bele iha fulan Novembro, maibe ami reuniaun Konsellu Politika Nasional, tenki rona ami nia President CNRT, Xanana Gusmão  nebe daduk nee okupadu hela hanesan Presidente kordenador ba negosiasaun Fronteira Maritimas nian,  tan nee Maun Boot Xanana deside los ona, ami pronto halo kongresu ona” dehan Dinisio Babo.

Husu konaba iha  opiniau nebe lao iha publiku nia let katak besik tama Kongresu CNRT nian, membru CNRT komesa fahe malu, Sekretario Jeral CNRT nee hatan katak partido CNRT nee ida deit, laiha CNRT grupo no la fahe ba se se deit.

Atual  Ministru Administrasaun Estatal nee konkorda katak atu tama kongresu nasional partido nian, nee iha politika, ema balu hakarak konkore ba Sekretario Jeral  partido nian iha kongresu, nee normal.

“Balu tenki buka maluk hodi apoia nia maibe ida nee laos problema iha CNRT nia laran”dehan Dinisio Babo.

Husu konaba oinsa estatutu partido CNRT nian, li-liu mandatu Presidente partido no Sekretario Jeral nian? , Dinisio Babo hatan katak  uluk primeiru kongresu lolos nee dehan mandatu rua deit maibe depois de segundu Kongresu  muda tiha katak bele hanaruk tan nebe agora kongresu tuir mai nee mak sei deside.

Nudar sekretario Jeral aktual oinsa ita nia posisaun ba kongresu mai nee, kandidata ba mandatu tuir mai?  Nia hatan katak ba nia atu kontinua ka la kontinua nee depende ba kongresu mak sei deside.

“Ba hau nee depende ba kongresista sira, maibe tendensia  mak hanesan ita nia partido historiku mos mantein ninia lideransa too agora, partido kiik mos balu hanesan nee”dehan Nia.

Sekretario Jeral nee mos dehan tan katak agora CNRT intresante, tamba CNRT partido ida lao hamutuk ho Maun boot Xanana, ema kuandu haree mundansa,  ema haree  ba Sekretario Jeral deit,  nee intresante tamba dinamika politika ida nebe diak , saudavel, ita haree parte positivu nebe depende ba kongresista sira atu deside. Se mantein, ita mantein se lae, ita kontinua CNRT nafatin hodi apoia programa governu nian nebe iha.

Konaba membru CNRT rasik balu pesemista katak CNRT nee depende deit ba Maun Boot Xanana maibe wainhira Xanana laiha ona, CNRT mate?  Nia hatak katak, primeiru ema sira nee la fiar an, segundu ema sira nee iha liur nebe lahatene dinamika partido nian.

“Hau servisu iha partido des de 2007 too agora , iha tinan lima primeiru hau latama iha governu , hau servisu iha kraik depois CNRT konsege sai segundu partido mais votadu no manan tan eleisaun 2012 nee CNRT ninia estrutura nee boot teb-tebes ona” nia dehan.

Nia hatutan katak Maun Xanana figura ida central iha partido CNRT maibe maun Xanana mos prepara tiha ona ema , prepara tiha base nebe CNRT hanesan partido, garante katak sei lasai hanesan partido seluk.

CNRT forte, iha konfiansa boot teb-tebes, tamba maun Xanana nia figura maibe Xanana laos figura CNRT nian deit,  partido hotu hotu iha timor nee mos iha maun Xanana nia okos, ate timor leste nee mos hotu hotu sei fihir hela ba maun Xanana, laos CNRT mesak, kebetulan maun Xanana sai hanesan Presidente CNRT nian maibe nia maun ba ema hotu hotu iha Timor.

Nia hatutan tan katak Maun Xanana bele laiha maibe ninia vizaun no ninia mizaun , ninia ideias , no kultura nebe nia hametin iha partido CNRT  sei moris nafatin.  CNRT  Maun Xanana prepara ona atu partido ida nebe boot teb-tebes iha futuru.

“Ema barak koalia iha liur, koalia iha media sosial nee sira nunka partisipa iha partido politiku , observador maibe nunka halo investigasaun, koalia hanoin tuir deit sira nian kabun, nebe sira hatete, nebe partido CNRT kontinua iha ninia motto katak “Fiar an Lao ba oin nafatin”.

Lakohi komentariu ba Kazu Kalbuadi

Sekretario Jeral  Partido Congreso Nacional reconstruccao Timor (CNRT), Dinisio Babo Soares hatete nia parte lakohi fo komentariu ba kazu Francisco Kalbuadi nian tamba etika legal nian, nebe ita komentaru nebe la etis ona.

“Primeiru hau lakohi fo komentaraiu tamba tuir etika legal nian nee la etis ona. Segundu kestaun justisa nee kestaun sensivel nebe ami CNRT akompanha hela tamba kazu nee laos seriu ida nebe fo impaktu negativu ba partido no mos kazu nee los ka lalos” Dinisio Babo ba JN-Diario konaba kazu Kalbuadi ninia nee resposabilidade pesoal laos organizasaun.

Kazu Francisco Kalbuadi nian konaba agariasaun fundos ba CNRT nebe halao iha tinan 2012 iha Hotel Timor molok eleisaun Jeral iha tinan 2012 liu ba nee.

Nia hatutan katak, nia nudar Sekretario Jeral mos laiha konesimentu ba problema nee tamba Ministeriu Publiku halo investigasaun laos bolu instituisaun maibe bolu ema individu, neebe nia mos seidauk koalia maluk sira nebe tribunal bolu no mos seiduk koalia ho parte judisial hodi haree buat nee.

Karik problema nee mos relasiona ho kongresu CNRT nian nebe sei mai? Sekjen hatan partido buat ketak ida, nee laiha ligasaun ba malu no judisial nee buat seluk .  Tamba iha hanoin balu katak kongresu besik ona,  CNRT komesa fahe malu ona. rau
Jornal Nacional

Edifisiu MF La Iha Klareza Ba Publiku


DILI – Edifisiu Miniteriu Finansa (MF) seidauk utiliza husi funsionarius, tanba nee kona ba edifisiu foun presiza iha klareza ba iha publiku liu-liu husi Ministeriu Finansa.

Tuir observador Politika UNDIL, Fransisco Mausoro katak relasiona ho edifisiu MF iha Aitarak Laran, bele hamosu korupsaun publiku ba povu tanba edifisiu foun nee lao kleur la klaru ba povu.

Ita hotu hotu preokupa no hare ba edifisiu ida nee ho tempu neebe mak naruk teb-tebes no buat ida tan neebe mak sala mak sistema iha (MF) hodi halo sira lakohi fo sai ba iha publiku,” dehan Mausoro ba STL, iha nia edifisiu UNDIL, Mascarinhas, Segunda(24/10/2016).

Iha fatin ketak, Membru Parlamentu Nasional Komisaun D, Deputadu Felisberto Monteiro Gutteres katak kona ba edifisiu foun MF, Povu Timor Leste hotu-hotu hatene.

Felisberto mos dehan Edifisiu MF ladiak dalaruma kon kali kon iha laran no automatikamente buat hirak nee labele lao tamba projetu liga ba familia.

Tanba nee, propoin ba iha governu no estadu husu atu labele tan kria hanesan nee tamba orsamentu povu nian laos individu nian. No gasta osan povu saugatae deit. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (25/10/2016). Domingos Piedade Freitas

Suara Timor Lorosae

Deputadu Balu Servisu, Balu Ba Pasiar Iha Estranjeiru


DILI - Deputadu husi bankada Fretilin Ozorio Florindo kestiona deputadu balu halao nia knar servisu maske iha tempu resesu nia laran, maibe deputadu balu ba pasiar iha estranjeiru.

Despaisu ba deputadu sira iha rai laran dehan hela iha nee Segunda Tersa kontinua servisu, despiasu ba estranjeiru kontinua lao, ita PN servisu nee deszeklibradu, ema balu servisu laiha tempu, deputadu balu mesmu ke resesu laiha deskensa to ohin loron seluk pasiar ba estranjeiru vizita ba mai dezeklibriu boot iha PN ida nee,” dehan deputadu Ozorio, liu husi sesaun plenaria, Segunda (24/10/2016).

Nia dehan, tuir rejimentu orsamentu tama ona, tuir los labele iha ona plenaria, labele mos iha viajen ba estranjeiru, mais Parlamentu Nasional halo,  lahatene  obriga ema atu kumpri regras, mais PN rasik sempre iha diskusaun.

Reprezentante povu nee afirma tan katak, deputadu balu iha interese atu le orsamentu, balu laiha interese atu le orsamentu naran foti deit apova, to ikus maka foti konsekuensia dezenvolvimentu iha kraik lalao.

Iha fatin hanesan Vise bankada Fretilin Josefa Pereira Soares hateten koalia konaba prezensa, ou korun nia hanoin ida nee tenke hare didiak korun nee mos dala ruma nia konsekeunsia mai husi saida, mai husi despaisu husi Prezidente rasik maka halo, despaisu barak ba iha estranjeiru, barak tun ba iha kraik. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (25/10/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Arao: “La Los Politikus Intervein Serbisu Tribunal”


DILI – Tuir Deputadu Arao Noe nuudar komisaun ba asuntus konstituisaun, justisa, admistrasaun publika, poder local no anti korupsaun katak la los politikus sira intervein serbisu tribunal.

Deklarasaun nee fo sai husi Deputadu Arao Noe, iha uma Fukun Parlamentu Nasional, Segunda (24/10/2016). Nia dehan nuudar estadu direitu ema hotu-hotu serbisu bazeia ba lei no konstituisaun tuir artigu 1 katak laiha orgaun soberanu ida neebe mak tuir ninia hakarak.

Tribunais laos moris mesak no presiza mos governu neebe mak halo programa hodi halo funsiona tribunal ninia funsionamentu. Parlamentu mak aprova osan ba tribunal no politika ba tribunal governu mak define husi estrutura no formasaun governu mak halo,” dehan Arao.

Nia hatutan, ema hotu-hotu iha direitu atu halo intervesaun tanba Parlamentu deit ema kritika, Prezidente Republika nuudar xefi Estadu ema kritika, Primeiru Ministru nuudar xefi governu deit ema kritika, satan tribunais tamba ema hotu iha frakeza. Karik tribunal tamba ninia funsionamentu no lalaok ladun diak tamba la tuir baze legal neebe mak iha hanesan kontituisaun no ida nee normal.

Iha fatin ketak, tuir Asosiasaun Maestradu Juridisariu Tmor Leste (AMJTL) Antoninho Goncalves katak intervensaun politika iha neebe-neebe buat hirak nee akontese no laos iha Timor deit.

Nia hateten, buat ruma neebe mak lao lalos, labele fo kulpa ba tribunal tamba sira fo hatene tiha ona no deside hanesan nee no buat nee sei lao hanesan nee. Asosiasaun fo ninia opiniaun ema la halo tuir no tenta politiza husi justisa. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (25/10/2016). Domingos Piedade Freitas

Suara Timor Lorosae

Justisa Labele Lao Sidi


DILI - Deputadu bankada CNRT Cesar Valente hateten, servisu justisa iha rai laran labele sidi, bainhira julga ema tenke to desizaun final.

Hanesan reprezentante povu ita sempre lori povu nia hanoin sira husu katak justisa nee labele lao sidi sidi, julga ema halo ita atu hateten presedesaun ka entermus nia prosesu nee lao desizaun final no hamonu sentensas no publik hatene,” dehan deputadu Cesar ba STL, iha PN, Dili, Segunda (24/102016).

Nia dehan, ida nee so Tribunal maka esplika defikuldade saida maka halo kongke iha prosesu nee iha frakmentasaun katak, desizaun Tribunal Disttrital hakotu tiha ema halo rekursu nonok tiha.

Hanesan dadauk kazu kongreta Domingos Caero ninian, Joao Cansio, Abilio Lima, Emilia Pires no seluk tan, kuandu Tribunal Distrital sira fo tiha sentensa, mais sira neebe maka simu tiha sentensa husi Tribunal halo falo Rekursu.

Iha fatin hanesan Vise bankada Fretilin Josefa Pereira Soares hateten, labele intrefere iha Tribunal nia kompetensia, kabe ba desizaun konaba sala ka lasala husi Ministru sira ou membru Governu sira nia keixa neebe tama ona iha Tribunal, tuir nia hare ida nee karik Ministeiru Justisa atu fo justisa buat ida justu ho sala neebe ema halo nunee ka la nunee.

Deputada Josefa hateten, juis sira tenke brani foti desizaun tuir lei, ba se deit lalika hare nia nee ema kiik ema boot, tanba lei nee maka aas liu buat hotu hotu, tanba halo sala tenke responde ba sala neebe ke halo. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (25/10/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Tribunal haruka eis-ministra atu fila ba Timor-Leste no entrega pasaporte


Iha loron-segunda ne'e Tribunal Díli nian fó ona loron lima ba eis-ministra Finansa, Emília Pires, atu hetan fali julgamentu, hodi fila ba Timor-Leste no entrega pasaporte, hodi rekuza aumenta autorizasaun ne'ebé fó ona ba nia hodi sai hosi nasaun.

Desizaun ne'e fó sai iha loron-segunda hosi juís José Maria Araújo, ne'ebé prezidi prosesu ne'ebé envolve eis-ministra, no kritika ona katak Emília Pires seidauk fila ba nasaun no entrega nia pasaporte ne'ebé tuir loloos tenki halo ona iha loron 20 Outubru.

Juís konsidera ona katak ne'e hanesan violasaun ida ba medida koasaun nian ne'ebé maka nia halo parte no haruka ona atu eis-ministra tenki fila to'o loron 29 Outubru.

Emília Pires, ne'ebé hetan akuzasaun, hamutuk ho eis-visi-ministra Saúde nian, Madalena Hanjam, tanba partisipasaun ekonómiku iha negósiu no administrasaun ne'ebé ladi'ak, husu ona autorizasaun ba Tribunal Díli nian hodi halo viajen ida tanba reprezenta Estadu timoroan nian.

Eis-governanta na'in rua ne'e halo parte iha medida sira koasaun nian ne'ebé inklui bandu sai hosi nasaun maibé juís autoriza ona atu Emília Pires reprezenta Timor-Leste iha enkontru oioin iha Estadus Unidus Amérika no iha Europa.

Maibé, autorizasaun ne'e vale de'it to'o loron 19 Outubru, loron ne'ebé Emília Pires tenki fila ba Timor-Leste, hodi entrega pasaporte iha loron 20 Outubru no iha loron 21 tenki ba tribunal hodi rona nia deklarasaun final sira.

Maibé, Emília Pires nia defeza aprezenta ona rekerimentu ida iha loron 18 Outubru hodi husu adiamentu hodi bele fila iha loron 01 Novembru no hodi dezisti hosi Emília Pires nia deklarasaun final sira, hakat ikus antes julgamentu hodi hanoin ba kastigu.

Tribunal adia ona opsaun hodi la halo deklarasaun sira maibé la simu pedidu ba adiamentu no haruka ona atu eis-ministra aprezenta pasaporte iha loron lima nia laran.

Iha sesaun loron-segunda nian, juís marka ona ba loron 04 Novembru ne'ebé sei hanesan sesaun ikus ba julgamentu, loron ida ne'ebé sei fó sai loron hodi le kastigu nian.

Emília Pires ho Madalena Hanjam hetan akuzasaun tanba iregularidade bainhira sosa kama hamutuk atus resin ba ospitál iha kontratu hamutuk ho Emília Pires nian laen nia empreza, ho kombinasaun entre sira na'in tolu hodi konkretiza negósiu iha folin dolar rihun 800.

Iha alegasaun ikus sira, Ministériu Públiku prova ona akuzasaun tomak no husu ona kastigu tinan 10 iha kadeia ba arguida na'in rua ne'e.

Alegasaun ikus sira hosi defeza hato'o krítika oioin ba Ministériu Públiku no krítika ba oinsá diriji prosesu ne'ebé hahú hosi tinan 2012.

Iha nia deklarasaun ikus iha tribunal, Hanjam hatete katak respeita justisa, Ministériu Públiku no advogady sira, hodi fó hanoin nia istória serbisu nian ba nasaun no garanti ona katak nia kumpri prosedimentu sira hotu ne'ebé iha durante knaar sira ne'ebé nia kaer.

Julgamentu hahú iha tinan ida liubá no rona tiha ona sasin hamutuk sanulu resin, inklui eis-Prezidente sira Xanana Gusmão ho José Ramos-Horta no eis-primeiru-ministru Mari Alkatiri.

SAPO TL ho Lusa

Jornada Pedagójiku universidade nasional timorense aranka iha kuarta-feira



Linguístika, Literatura, polítika kona-ba lian no difilkudade hanorin portugés iha Timor-Leste sai hanesan tema balun iha debate jornada Pedagójika dahuluk ne’ebé  Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Díli, realiza iha semana ne’e.

Enkontru hirak ne’ebe hala’o iha Auditóriu Fakuldade Edukasaun Arte no Humanidade UNTL kuarta no kinta-feira ne’e, tuir faktu organiza hamutuk hosi alunu Departamento Língua Portuguesa UNTL no hetan  kordenasaun ho dosente Sentru Lian Portugés instituisaun ne’e nian.

Ajenda provozóriu fornese kona-ba debate temátiku oioin durante loron rua iha Jornada Pedagójika ho estudante no konvidadu sira hafahe“matenek no esperiensia kona-ba hanorin no aprende portugés iha Timor-Leste”.

Prevé ona painél temátiku sira kona-ba linguístika, literatura no didátika nomós debate kona-ba polítika iha lian, papel hosi feto timoroan iha edukasaun no difikuldade iha aprendizajen no dezafiu sira iha hanorin lian portugés iha Timor-Leste.

@SAPO TL ho Lusa

Turizmu Timor, reseita ba ekonomia timoroan



Turizmu iha Timor-Leste presiza"esforsu hamutuk" hosi ita hotu - ministru

Dezenvolvimentu setór turizmu iha Timor-Leste, hodi kapitaliza potensiál n’ebé nasaun ne’e oferese, presiza"esforsu hamutuk" hosi Governu, setór privadu no sosiedade rasik, defende  iha ohin ministru hosi setór ne’e. 

Francisco Kalbuadi Lay, ministru Turizmu, Arte no Kultura, rekorda difikuldade ne’ebé setór ne’e sei hasoru iha Timor-Leste no hatete katak  só hamutuk maka bele garante dezenvolvimentu konsolidadu no sustentável.

Esforsu ida ne’ebé bele responde, iha sorin seluk, espetativa turista sira rasik, ne’ebé hakarak" hatene no aprende liu tan kona-ba nasaun no povu ne’e " no sai hanesan " memória di’ak", maibé moos espetativa timoroan nian"ne’ebé  hakarak servisu  ka sai empreendedór" iha area ne’e.

"Ita hotu hatene katak turizmu sai hanesan setór prioritáriu ida  ba dezenvolvimentu nasionál. Maibé  hatene katak iha buat barak maka presiza halo atu  potensia oportunidade ne’e", nia haktuir.

"Atu kapitaliza beleza natureza nian, turizmu istóriku, praia, atu kapitaliza buat hirak ne’e hotu, importante liu maka dezenvolvimentu ba rekursu umanu no kriasaun ba infraestrutura turístika", nia afirma.

Ministru ne’e koa’lia iha abertura konferénsia loron rua kona-ba dezenvolvimentu Timor-Leste hanesan destinu emerjente ida iha turizmu ne’ebé reúne espesialista hosi nasaun barak iha kapitál timoroan semana oin mai.

Organiza hosi Instituto de Tecnologia de Díli (DIT) no hosi  Faculdade de Economia da Universidade do Algarve, enkontru ne’e hakarak  analiza dezafiu no oportunidade ne’ebé  koloka ba destinu turístiku emerjente.

Manuel Vong, reitór DIT, iha nia parte, esperansa katak enkontru bele hetan rekomendasaun di’ak ba Timor-Leste.

"Ita hakarak aprende prátika di’ak, liliu iha kampo destinu emerjente, hanesan pasu dahuluk  atu dada parte hotu hodi envolve atu konsege progresu iha setór vitál Timor-Leste nian ne’e", haktuir Vong.

"Ami hein katak rekomendasaun  finál konferénsia ne’e bele ajuda dezenvolve Timor-Leste no ninia kontributu ba dezenvolvimentu sosioekonómiku sustentável iha Timor-Leste", nia afirma.

Vong rekorda katak  setór turizmu sai hanesan" motor prinsipál ida moos iha ekonomia mundiál no atividade ida importánte no signifikadu globál, hatudu kresimentu ida sustentadu".

Fahe  prátika di’ak, estimula diálogu no promove reflesaun kona-ba estratéjia dezenvolvimentu ba tipu  destinu ne’e  iha mundu globál hanesan tema iha análiza durante loron tolu konferénsia, ne’ebé  hala’o  entre segunda no kuarta-feira oin mai.

Setór turizmu, ne’ebé foin hahú ihaTimor-Leste, sai hanesan setór potensiál ba dezenvolvimentu nasionál, ho operadór sira aponta oportunidade oioin maibé moos dezafiu signifikativu ba investimentu iha domíniu ne’e.

Projetu barak ho dimensaun kiik, iha área otelaria, restaurasaun no nani, implementa tiha ona iha Timor-Leste hamutuk ho dimensaun boot seluk lasés hosi papel ne’e durante tinan barak nia-laran.

Konferénsia ne’e konta moos ho espesialista turizmu oioin hosi setór ne’ebé analiza aspetu sira hanesan "turizmu sustentável", turizmu komunitáriu, eransa kulturál intangível no sira seluk, hanesan  ezemplu hosi nasaun barak inklui Butaun, Indonézia no Giné-Bisau.

SAPO TL ho Lusa

Turizmu reprezenta ona reseita 14MD ba ekonomia timoroan nian iha tinan 2015

Setór turizmu reprezenta ona iha Timor-leste reseita besik dólar milaun 14 iha tinan kotuk, ho millaun turista entre vizitante estranjeiru rihun 50 ne’ebé maka to’o iha nasaun ne’e, hateten horisehik hosi ministru timor oan ida.

Valór, tuir ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Estanislau da Silva esplika katak Governu hakarak hare’e dezenvolvimentu signifikativu ba to’o tinan 2030, aumenta reseita anuál ba millaun 150 no turista rihun 200.

 “Ne’e maka setór ida ne’ebé bele ajuda hadia kualidade vida timoroan barak nian”, nia haktuir, no esplika katak iha tinan 2030 setór  ne’e bele fó servisu ba ema liu rihun 15 .

"Maibé  ita tenki halo atu sai  destinu ida kompetitivu. Ita servisu dadauk ba ida ne’e ", nia afirma iha abertura ba konferénsia loron rua kona-ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste hanesan  destinu emerjente ida turizmu nian ne’ebé  reúne espesialista nasaun barak iha kapitál timoroan iha semana oin mai.

Organiza hosi Instituto de Tecnologia de Díli (DIT) no hosi  Faculdade de Economia da Universidade do Algarve, enkontru ne'e hakarak  analiza ba dezafiu no oportunidade ne’ebé  koloka ba destinu turístiku emerjente.

Aspetu sira hanesan konektividade, infraestrutura turístika, rekursu umanu no to’o iha posibilidade ba kriasaun transportadora aérea nasionál ida sai hanesan kestaun hirak ne’ebé  tenki konsidera, nia informa.

"Futuru depende ba ita nia asaun koletivu. Hatene katak, politika no estratejika, desizaun sira maka ita foti iha ohin hamosu impaktu boot iha futuru. Governu timoroan  iha komitmentu no servisu", nia afirma.

Koa’lia kona-ba potensiál turístiku boot nasaun nian – iha luku no rai-henek ho ai-laran, vestíjiu arkeolójiku no turizmu kulturál no istóriku - ministru ne’e hatete katak tenki  prepara  estratéjika polítika foun ida ba setór ne’e.

"Ita hakarak dezenvolve ekonomia aléinde setór petróleo no gás. Ita hakarak bainhira to’o  2030 kiak estrema bele lakon no ita iha  ekonomia ida laóspetrolífera diversifikadu", nia haktuir.

"Ekonomia ida ho kresimentu, kria empregu, elojia koezaun sosiál no proteje ba ambiente. Ita  dependente liu ba petróleo no gás no tanba ne’e tenki promove ho lalais diversifikasaun ekonómika", nia konsidera.

“Iha ámbitu ne’e, Estanislau da Silva informa moos kona-ba esforsu reforma boot ne’ebé governu hala’o hela, "hodi kria ambiente emprezariál ida di’ak liu, atrai investimentu no fasilita atividade ekonómika".

Esforsu maka bele konkretiza, koa’lia moos, iha reforma atu hadi’a setór kafé nian, primeiru projetu iha kuda no komersializasaun iha kamaraun no peska komersiál dahuluk iha nasaun.

SAPO TL ho Lusa 

Timor-Leste simu estranjeiru kuaze 15.800 iha trimestre daruak- Governu

Aeroporto Díli iha trimestre daruak tinan ne’e simu estranjeiru sira hamutuk  15.778, númeru trimestrál ne’ebé aas liu  dezde inísiu 2015, tuir  dadus ne’ebé fó sai hosi  Diresaun Jerál Estatístika Ministériu Finansa timoroan.

Entre janeiru no juñu to’o  iha Aeroporto Nicolau Lobato, aeroportu prinsipál nasaun nian hamutuk sidadaun estranjeiru rihun 31, ho sira ne’e maihosi Indonézia (8.219), Austrália (5.337), Xina (3.580) no Portugál (3.369).

Ho totál to’o  iha aeroporto kapitál timoroan nian hamutuk  vou 747 iha  trimestre daruak tinan ne’e nian,ho pasajeiru 27.149 tama no sai hamutuk 27.447.

Tráfiku globál pasajeiru nian iha trimestre daruak maka trimestral daruak aas liu dezde trimestre ikus tinan uluk nian.

Iha periodu  hanesan tama mai Timor-Leste besik karga kilu rihun 59, haktuir  dadus hanesan.

SAPO TL ho Lusa

OMS preokupadu ho númeru hosi infetadu ho hepatiti B iha São Tomé & Prínsipe


Pelumenus 9,3% hosi mane sira ho tinan entre 15 no 49 no 6,1% hosi feto sira ne'ebé iha tinan hanesan hetan hepatiti B, iha São Tomé & Prínsipe, haktuir hosi Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS).

"Luta hasoru hepatiti konstitui problema ida saúde públiku nian iha São Tomé & Prínsipe. Problema ne'e tenki hetan atensaun espesial ida ne'ebé tenki hahú hosi análize ba situasaun", hatete hosi Claudina Cruz, hosi eskritóriu OMS nian iha kapital saun-tomense.

Misaun hamutuk ida hosi konsultor sira OMS nian no hosi Fundu Global hasoru malu iha nasuan hodi kordena di'ak esforsu sira iha estratéjia hamutuk ne'ebé inklui luta hasoru tuberkuloze, HIV/Sida ne'ebé maka autoridade sira hatete katak tuun ona hosi 1,5 ba 0,5%.

Misaun hamutuk ne'e halo hela avaliasaun hosi programa sira ba luta hasoru HIV/Sida no tuberkuloze ne'ebé hetan finansiamentu hosi Fundu Global. Hanoin mós kona-ba impaktu hosi intervensaun sira, analiza ona oinsá resposta sira ba hepatiti B no C no prepara hela hamutuk ho autoridade saun-tomense sira estratéjia hamutuk ida kombate nian.

Programa hosi ONU ba Dezenvolvimentu (UNDP) hanesan benefisiáriu prinsipal hosi Fundu Global no halo jestaun hamutuk ho instituisaun nasional sira hanesan Sentru Nasional ba Endemia sira (CNE) hosi fundu sira ne'ebé fó ba instituisaun ne'e.

Hamutuk dolar millaun 5,5 resin maka uza ona iha luta hasoru HIV Sida no tuberkuloze hahú hosi tinan 2005.

Agora daudaun notifika ona kazu tuberkuloze hamutuk 178 no 82% hosi kazu sira tuberkuloze multirezistente "trata ona ho susesu", hatete hosi diretór hosi sentru endemia sira nian.

UNDP hato'o avaliasaun rigorozu ida hosi programa sira ne'ebé hala'o daudaun no identifikasaun ba dalan estratéjiku foun sira ba tinan hirak tuirmai, hodi konsidera katak "rezultadu di'ak sira sei hanesan fraku, la kompletu, liuliu iha área HIV no tuberkuloze nian".

Hamutuk dolar millaun 24 maka fundu global fó ona ba tuberkuloze, HIV no malária hahú hosi tinan 2005. Períudu finansiamentu foun besik hahú no sei hatene alterasaun balun entre tinan 12017 no 2019.

"Importante maka tenki hatene katak rekursu sira ne'ebé uza hanesan adekuadu, katak atividade sira ne'ebé hala'o hanesan la'o ho di'ak, tenki koñese nível hosi kobertura ba intervensaun sira, alkansa populasaun afetadu sira no hatene katak implementasaun hosi programa ne'e hamosu ona diferensa balun ka la'e", defende hosi Claudina Cruz.

Iha perspetivu hosi parseiru sira, avaliasaun hosi programa sira ne'e tulun nasaun no parseiru sira hodi defini ajenda foun ida ba luta hasoru moras sira no hametin dezempeñu hosi programa no intervensaun di'ak sira, nia hatutan.

Iha semana liubá, governu brazileiru fó ona ba Saõ Tomé & Prínsipe ai-moruk sira ba tratamentu fulan neen ba tuberkuloze nian.

Diretór hosi programa saun-tomense nian ba luta hasoru tuberkuloze, Gilberto Frota, esplika ona katak pelumenus ema na'in 90 hosi na'in 178 ne'ebé moras tuberkuloze hetan tratamentu hosi nia serbisu sira, iha ai-moruk sira ne'ebé disponível ba tratamentu durante fulan neen oinmai.

Governu brazileiru konsidera katak apoiu ba tratamentu tuberkuloze nian hanesan prioridade ida koperasaun niain ho São Tomé & Prínsipe iha área saúde nian.

SAPO TL ho Lusa