sábado, 7 de janeiro de 2017

FC Porto Entrega Kamizola Númeru 48 ba Amu Belo

DILI: Klubu Futebol husi Portugal, FC Porto, entrega kamizola ho númeru 48 ne’ebé iha leten hakerek Ximenes Belo, ba Bispu eméritu Díli, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo.

Serimonia entrega kamizola ne’e hala’o iha loron 21 Dezembru bainhira Amu Belo lori joven sira husi Indonezia hodi ba vizita Estadiu Dragão, ne’ebé nudar eskritoriu (markas) FC Porto.

“Iha loron 21 fulan ne’e, ha’u lori jovens sira husi Indonezia ba vizita Estadio do Drgão (F.C.P). Nia fan Futebol Clube do Porto. Boot sira hosi Diresaun F.C.P. hatudo laran luak ba ami e Diresaun entrega hanesan rekordasuan ba ha'u: camisola (kaos) futelbol Clube do Porto, ho  número 48,” dehan Amu Belo liu husi ninia mensajen ba olatimornews.com.

Númeru 48 ne’e la’os númeru arbiru, maibé iha ninia signifikadu rasik. Númeru ne’e reprezenta tinan moris Amu Belo nian, 1948.

“Número ne'e hatudu tinan ne’ebé atan-ha’u moris: 1948,” katak Amu Belo. (*)

Kontributór, Ola Timor - Editór: Tellukoro

Foto: Dom Carlos Filipe Ximenes Belo simu kamizola ho numeru 48 husi klubu FC Porto. (FOTO: dok. Amu Belo)

Marvi, Aileba Nia Oan

SUPORTER (Marvilovers) balun hosi estrela foun Timor-Leste nian, Maria Vitória (Marvi) ne'ebé Kinta (05/01) kalan, asiste Marvi nia konser iha Centru Convensaun Dili (CCD) tanis.

Tansá? Lia fuan hosi Antonio Borges, Marvi nia aman ne'ebé nakonu ho sentimentu, halo Marvilovers sira ne'e, hakruuk. Tanis.

Situasaun ne'ebé foufoun barillu, hakfodak sai kalmu bainhira Antonio Borges hasai lia fuan dehan:

“…Maske ha'u nia oan Maria Vitória, oras ne’e daudauk sai ona artista, maibé nia abut, nafatin mai hosi povu aileba. Maria mai hosi jerasaun aileba…”

Antonio Borges, ne'ebé koñesidu ho naran istimadu Pai Toy, hateten lia fuan murak hirak ne'e, hafoin Pai José 5, juri Dangdut Academy Asia 2 (DAA2), ne'ebé kalan ne'e sai nu'udar Master of Ceremony, entrega mikrofone ba Pai Toy, atu hato’o lia menon balun ba Marvilovers sira.

Antonio Borges mós tanis. Mata wen suli iha ninia matan okos. Antonio kala hanoin filafali moris uluk. Ninia oan Marvi ho ninia alin sira-nia nia moris ne'ebé nakonu ho terus no susar. Fa'an modo kankung tuir lurón, para bele susteinta sira-nia eskola no nesesidade seluk.

“Ha'u sente triste loos ho Marvi nia aman nia lia fuan, ne'ebé furak no nakonu ho sentimentu. Katuas Antonio ema ne'ebé hakraik an duni. Ida ne'e mak halo ha'u tanis,” dehan Onito Caminha (15), Marvilovers ida hosi Lospalos.

Iha fatin seluk, Marvilovers Martin Amaral (28) dehan nia sente orgullu ho Marvi nia aman, Antonio Borges.

“Maski nia oan ne'ebé agora sai ona artista koñesidu no Timor-oan barak hadomi Marvi. Katuas Antonio hakraik an nafatin no la nega nia moris nu'udar aileba ida. Ita hotu haree no asiste katuas nia hakraik an ne'e halo ita triste no tanis,” Martin hateten.

“Obrigado barak ba imi hotu nia suporta, orasaun no favor. Imi nia di'ak tomak, ha'u sura no selu labele. So Maromak mak bele selu,” hateten Antonio Borges iha ninia lia fuan ikus.

Marvilovers rihun ne'ebé kalan ne'e namlele hela ho situasaun sentimentu, hakfodak hamriik no haksoit. Sira foti liman aas no hamutuk hakilar “Marvi….Marvi….Marvi…” (*)

Aquino Campos – Ola Timor -  Editór: Alexandre Assis

Foto 1: Antonio Borges, artista Dangdut Academy Asia 2 (DAA2) Maria Vitoria nia aman. (Olatimornews Foto/Aquino Campos)

Foto 2: Marvi bainhira anima Marvilovers sira iha CCD, Kinta (05/01) kalan. (Olatimornews Foto/Aquino Campos)

ME Kestiona Estudante Hili RI, La Hatene Koalia Ingles-Portugues

DILI – Ministeriu Edukasaun (ME), kestiona estudante sira neebe mak kontinua sira nia estudu iha ensinu superior no hili departamentu Relasaun Internasional (RI), maibe realidade remata estudu la hatene koalia Ingles no Portugues.

Kestaun nee fo sai husi vise Ministru edukasaun II, Abel Ximenes hatete, obriga inan aman no estudante, universidade, nomos ME para bele fo informasaun neebe diak, para estudante sira bele hili area ou kursu diak ba nia futuru.

Konaba ensinu superior hotu-hotu tenke buka hadia ou melhora ninia aan, depois fanu mos Ministeriu Edukasaun atu bele halo servisu diak liu tan, ba oin ita halo servisu ida neebe mak ho kualidade,ita lalika hanoin haruka ita nia oan sira ba eskola iha liur, maibe iha rai laran, tenke hili eskola neebe mak ho kualidade,” dehan Abel ba jornalista iha edifisiu ME Vila Verde, Kuarta (4/1/2017).

Nia dehan ema barak ba foti relasaun internasional, bainhira foti tiha relasaun internasional ba servisu iha neebe, tamba nee media bele ajuda fo informasaun hamutuk para habelar informasaun diak ba kandidatu sira.

Iha parte seluk, Direitor ezekutivu fundasaun Cristal, Agostinho Goncalves hatete, tinan nee Cristal iha kooperasaun ho governu Xina sei hari sentru kultura no linguistic, neebe sira sei fo prioridade ba lian Ingles, portugues no tetun. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (6/1/2017). Jacinta Sequeira/Guilhermina Franco

Suara Timor Lorosae

Kazu FFTL Sei Julga Iha Marsu Laran

DILI – Tribunal Distrital Dili (TDD) tuir orariu neebe mak marka ona sei halao julgamentu ba kazu Federasaun Futebol Timor Leste (FFTL) iha loron (21/03/2017).

Tuir official justisa neebe la temi naran hatete, iha loron (11/11/2016) tribunal halo adiamentu, tanba arguida Maria do Rosario Fatima eis Diretora Diresaun Nasional Registu Notariadu (DNRN) foin simu notifikasaun iha loron (10/11/2016).

Iha kazu nee arguidu involve arguidu nain rua mak Zelaziu Carvalho nudar funsionariu FFTL nian ho Maria do Rosariu Fatima eis Diretora DNRN. Arguidu Zelajiu simu notifikasaun kleur ona maibe arguida Maria foin simu hanesan ohin no aban julgamentu.

Neemak defesa arguidu nain rua nian, Advogadu Jose Guterres hatete, tuir lei neebe mak iha katak antes loron 15 arguidu sira tenke simu ona notifikasaun hodi sir abele prepara defesa no prepara mos liafuan ruma relasiona ho faktus neebe ministeriu Publiku akuza ba sira. Maibe ida nee foin simu iha loron horseik no ohin julgamentu.

Audensia nee prezide husi juiz kolektivu Albertina Nunes, Jumiaty Freitas no Antonio Helder. Reprezenta Ministeriu Publiku Prokurador Ambrozio Rangel no Jasinto Babo. Entretantu arguidu nain rua hetan assistensia legal husi Advogadu Privadu Jose Guterres. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (7/1/2017). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Laiha Duvida Ba Feto Nia Kapasidade Iha Eleisaun Jeral

DILI – Laiha duvida ba feto sira nia kapasidade iha eleisaun jeral, tanba feto mos preparadu tuir sira nia kapasidade neebe mak iha, nomos Fundasaun Caucus no Patria fo kapasitasaun ba feto sira.

Tuir deputadu husi bankada PD, Adriano Joao hatete, feto mos bele kompete iha eleisaun jeral, liu-liu iha eleisaun parlamentar, tanba ema hotu hatene katak, numeru 1-3 nee feto tenke iha, tanba feto presiza iha numeru 1-3.

Hau hanoin ita laiha duvidas ba feto sira nia kapasidade, tanba sira mos preparadu ona sira nia aan liu husi formasaun neebe mak durante nee sira hetan iha fundasaun caucus no patria.Feto potensial husi Partidu Demokratiku, barak teb-tebes atu kompete iha eleisaun parlamentar ninia, maibe ba iha eleisaun prezidente ninia nee ami seidauk disidi,” dehan deputadu Adriano ba STL liu husi via-telefone Dili, Sesta (06/01/2017).

Deputadu nee mos husu ba feto sira atu bele kompete mos iha eleisaun prezidenete, tanba feto tenke hatudu brani, no hatudu kapasidade hodi bele kompete mos iha eleisaun prezidente neebe mak sei halao iha tinan ida nee nia laran.

Iha parte seluk, Direitora fundasaun patria, Laura Pina, liu husi via-telefone hatete, husi Fundasaun Patria no Caucus sempre fo formasaun ba feto maluk sira, tanba iha eleisaun jeral nee la hanesan ho eleisaun suku, tanba iha eleisaun jeral nee mai husi partidu ida-idak mak sei reprejenta nia feto hodi bele tuir formasaun husi Fundasaun Patria no Caucus. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (7/1/2017). Jacinta Sequeiraa/Guilhermina Franco 

Suara Timor Lorosae

Díli simu ho ksolok joven kantora timoroan finalista iha konsursu televizivu indonéziu

Kapitál timoroan kinta-feira moris iha festa ida boot liu hotu, ho ema millaun resin simu Maria Vitoria, joven feto ho tinan 15 ne’ebé sai famozu iha konkursu múzika indonésiu no simu ho espetákulu iha Díli.

Marvi, hanesan naran koñesidu hafoin konsege hakat to’o meia-finál iha konsursu ne’ebé promove hosi televizaun indonézia nian ida maka ema haree barak liu, ohin loron naran koñesidu liu iha Timor-Leste, ho ninia imajen domina iha rede social sira.

Ema millaun resin konsentra iha aeroporto Nicolau Lobato, no fatin barak sidade nian no tuir tan fali, iha Centro de Convenções de Díli ne’ebé maka hamutuk ho artista timoroan sira seluk, simu joven ne’e ho konsursu muzikál kiik ida.

Karavana dook ida ho ema millaun resin akompaña Marvi ho motor ne’ebé halo ema hotu hakarak halo selfies, komprova estatutu estrela pop joven ne’e.

Lian poderozu joven ne’e hamosu aplauzu kontínua durante konsertu, ho ema barak akompaña espetákulu ne’e iha CCD, ka liuhosi transmisaun diretu hosi televizaun nasionál, RTTL.

Marvi, ne’ebé ohin loron simu iha Parlamentu Nasionál, simu ona iha aeroportu Díli membru Governu balun inklui sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Nelio Isaac no sekretária Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosioekonómiku Feto, Veneranda Lemos Martins.

Marvi hola parte iha grupu ida ho na’in neen ne’ebé aprezenta ba edisaun tinan ne’e, iha Dangdut Akademia Azia 2, maka transmite hosi kanál televizaun indonésiu Indosiar, programa ne’ebé domina audiénsia iha Timor-Leste.

Iha semana hirak ikus ne’e mosu apelu barak atu Governu aumenta apoiu ba setór kultural ihaTimor-Leste, ho ezemplu hanesan talentu Marvi, labarik joven kiak ida ne’ebé uluk faan modo iha dalan ninin.

Mosu moos apelu atu aribui bolsa ida ba joven ne’e hodi bele estuda múzika no kanta.

Partisipasaun joven sira, ho talentu koñesidu ona iha Timor-Leste, mosu durante programa ne’e la’o iha vídeo, foto no komentáriu apoiu ema millaun resin ne’ebé fahe liuhosi rede sosiál, to’o líder istóriku timoroan, Xanana Gusmão, ba akompaña ho surpresa iha programa ne’e.

Partisipante sira hili hafoin prosesu pré-selesaun ida ne’ebé hala’o iha Timor-Leste ho konkursu ne’ebé nunka akontese iha nasaun, partisipa kantór timoroan barak, balun hosi sira anima ona festa no iha ona vídeo klips no álbun amador gravadu.

Hanesan ezije iha konkursu ne’e, tenki interpreta tema musikál ho estilu ida famozu Indonézia nian, dangdut, ne’ebé partisipa moos hosi nasaun neen iha rejiaun oioin inklui Singapura, Malázia no Brunei.

Dangdut sei buka ninia influénsia ba estilu musikál seluk ne’ebé famozu liu iha indonézia, kroncong, moris ho influénsia musikál lori ba rejiaun ne’ebá hosi navegadór portugés sira.

SAPO TL ho Lusa