sábado, 29 de julho de 2017

Santuáriu hosi orangotango sira iha Indonézia ameasadu tanba okupasaun

Grupu ida konservasaun ambiental alerta ona katak kuaze 1/5 hosi ai-laran ne'ebé serva hanesan santuáriu ba orangutan sira iha parte indonéziu hosi Bornéu hetan okupasaun no estraga, ameasa nune'e esforsu sira reabilitasaun hosi animal ne'e iha risku. 

Porta-vós hosi Borneo Orangutan Survival Foundation, Nico Hermanu, hatete ona katak ai-laran ho hektar 340 resin hosi Samboja Lestari, iha Kalimantan Oriental, hetan invazaun no okupa hosi ema sira ne'ebé maka mai hosi zona sira iha Indonézia no ne'ebé tesi ai sira no kuda hahán sira.

Empreza agro-alimentar sira no populasaun lokal sira sunu ho intensaun zona sira ai-laran nian hodi hamoos rai no okupa ho plantasaun sira.

Atividade sira ne'e akontese besik "eskola ai-laran" ida, ne'ebé simu orangutan hodi moris hanesan semi-independente no aprende hetan hahán mesak, harii uma no hahalok sira seluk ne'ebé importante hodi animal ne'ebé iha risku bele moris.

Xina eziji ba nasaun estranjeiru sira atu labele husu kona-ba Nobel Dame nia feen

Governu xinés husu iha loron-sesta ne'e ba komunidade internasional hodi labele tama kahur "iha sira nia asuntu internu sira" bainhira husu kona-ba Liu Xia, viúva hosi Nobel Dame xinés, Liu Xiaobo, ne'ebé maka foin lalais ne'e mate.

Seidauk hatene Liu Xia nia kondisaun dezde loron 15 Jullu bainhira nia marka prezensa iha nia laen nia funeral.

"Ami la konkorda tebes atu nasaun sira seluk tama kahur iha Xina nia asuntu internu sira", hatete hosi porta-vós hosi ministériu Negósiu Estranjeiru nian Lu Kang, bainhira hatán kona-ba Liu nia situasaun.

"La'ós hanesan kestaun diplomátika ida", nia hatutan, relasionadu ho mensajen sira preokupasaun nian ne'ebé haruka hosi governu sira EUA no hosi nasaun oioin hosi Uniaun Europeia nian.

Professor Laos Halo Aktu Violensia Hasoru Estudante

DILI – Knaar professor laos atu halo violensia hasoru estudante sira, maibe professor hanesan edukador ida neebe mak atu eduka estudante sira iha eskola.

Responsabel GAT husi eskola sekundariu jeral no 4 de setembru Balide, Sergio A.da Cruz, hatete, knar professor sira mai iha eskola atu eduka estudante sira, maibe nudar professor labele halo aktu violensia ba estudante sira.

Konaba karik violensia neebe mak hasoru ita nian estudante sira nee, it abele dehan fila-fali ba iha situasaun, karik professor ida  tenke prepara material, atu bele hanorin ita nian estudante sira, dala ruma ita nian estudante sira halo asaun ida neebe mak ladun diak, entaun bele komesa mosu violensia, maibe tuir lei nee labele, dala ruma ami duni estudante sira ho motor, depois kaer sira lori mai iha eskola, tanba iha eskola, ami mak sai hanesan inan aman nian fatin,” dehan  Sergio ba STL iha nian knar fatin Balide Dili, Kinta (27/07/2017).

Governu Lansa Sistema Digitalizasaun Saúde

DILI, (TATOLI) – Sestu governu konstitusionál liuhosi Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, ohin, lansa sistema digitalizasaun saúde iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (ONGV) Bidau Dili.

“Lansamentu sistema dijitalizasaun saúde iha ONGV inklui sentru saúde neen iha munisípiu Dili, ospitál rejionál Baukau, ospitál referénsia Maliana, Maubisse, Suai no Oecusse”, tenik Diretór Ezekutivu ONGV, José Antonio Gusmão.

Alende ne’e, inagura mós  klínika moras la daet ne’ebé halo sei atende moras sira hanesan moras fuan, hipertensaun, diabete no seluk tan. Sei iha klínika tolu ne’ebé sei atende moras refere.

Nia mós informa, biban ida ne’e hakarak mós halo inagurasaun ba unidade ka departementu formasaun klínika record maibé tanba asuntu tékniku labele halo, maibé sistema digitalizasaun sei estabelese iha unidade ne’e nia laran.

TL-EUA Sei Hala’o Ezersísiu Annual

DILI, (TATOLI) – Forsa Naval Estadu Unidu no Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) sei ezersísiu hamutuk ba atividade kada tinan ho naran Cooperation Afloat Readiness and Training (CARAT).

Tuir komunikadu ne’ebé ajénsia Tatoli asesu hosi mídia embaixada Estadu Unidu Amerika iha Timor-Leste, katak, treinamentu ne’e sei hahú loron 31 fulan-jullu to’o 4 fulan-agustu 2017 ho ekipamentu ne’ebé sei lori hosi aviaun Boeing C-40. Ekipamentu sei to’o ohin e aviaun ne’e sei fila bainhira ezersísu CARAT remata.

Atividade refere hala’o ona durante tinan 23 nia laran. Ezersísiu ne’e nu’udar serie ezersísiu militár bilaterál entre parte rua inklui Bangladesh, Brunei, Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura no Tailándia.

Entre forsa TL ho EUA hala’o ba dala lima. Treinamentu tinan ne’e sei foka liu ba hadi’a kapasidade seguransa marítima, téknika no ekipamentu inklui haforte servisu ekipa ne’ebé efetivu.

Nune’e mós hadi’a abilidade téknika salva vida, seguransa ró nian no manutensaun ekipamentu.

Hosi treinamentu hamutuk ne’e, ninia importansia mak hametin relasaun entre forsa rua ho atividade seluk maka desportu no sosiál.

Editora: Rita Almeida

Foto: Foto dokumentasaun mídia embaixada Amerika iha Timor-Leste

Adia fila fali leitura sentensa ba kaben-na'in portugés sira ne'ebé prezu iha Díli

Iha loron-sesta ne'e adia fila fali ba dala rua leitura ba desizaun ikus iha julgamentu hosi kaben-na'in portugés sira ne'ebé prezu iha Díli kuaze tinan tolu resin, to'o loron 11 Agostu, hodi esklarese informasaun kona-ba prova adisional sira ne'ebé introduz hosi juís sira rasik.

Iha semana ne'e ba dala rua ona maka arguidu sira Tiago ho Fong Fong Guerra tenki rona Tribunal Díli adia leitura ba sentensa iha julgamentu ne'ebé hahú hosi fulan-Outubru 2014, bainhira kaer kaben-na'in ne'e, ba dala uluk, iha Díli.

Adiamentu ne'e husu hafoin defeza aprezenta tiha rekerimentu ida ba tribunal hodi husu atu bolu espesialista ida hodi klarifika diverjénsia sira kona-ba transferénsia rua ne'ebé halo hahú hosi konta ida iha Makau.

Diverjénsia sira ne'e iha relasaun ba transferénsia rua ne'ebé halo iha fulan-Dezembru 2011 ne'ebé tribunal identifika hanesan levantamentu osan sira nian - ida maka ho folin dolar rihun 800 resin - maibé defeza insisti relasionadu ho transferénsia ba Estadus Unidus.

Timor-Leste Presiza “Antivirus”

DILI, (TATOLI) – Eis-prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hateten, sosiedade no mundu ohin loron ema barak aproveita oportunidade ba nia aan duke ba ema barak. Mundu tomak halo ida ne’e inklui ita-nia nasaun.

“Biar  quinze anos mai ho vísiu barak husi nasaun sira dezenvolvidu, komesa hetan”, hateten eis-prezidente, Taur Matan Ruak  iha Auditóriu Arkivu no Múzeu Rezisténsia Timor-Leste (AMRT), ohin.

Kompara ho komputadór, se la iha antivirus ida forte atu kombate, tempu ba tempu, to’o momentu ida fó risku ba komputadór ne’e maske foun. Nune’e mós ba ita-nia nasaun.

Tanba ne’e pensaun vitalísia ba eis-prezidente repúblika ne’ebé fulan ida dolár 2.500 ne’ebé tinan ida hamutuk 30.000, tinan-tinan entrega ba Sentru Quesadhip Ruak hodi halo ba bolsa estudu.

CNRT Komesa Lakon Konfiansa Husi Povu

DILI – Partidu Congreso Nasional Reconstrucao Timorense (CNRT), neebe mak lidera husi maun Kay-Rala Xanana Gusmao komesa lakon ona konfiansa husi povu liu husi eleisaun Parlamentar 2017-2022.

Tamba, iha eleisaun Parlamentar 2012-2017 Partidu CNRT manan maioria simples ho kadeira iha Parlmentu Nasional hamutuk 30 maibe iha eleisaun parlamentar 22 de Julho 2017 povu komesa lakon konfiansa ona ba partidu CNRT neebe mak kaer governu ba 10 ona nia laran.

Tuir observador Politika UNDIL, Fransisco Mausoro katak “Partidu Fretelin no CNRT lakon kadeira hotu, Fretelin husi 25 ba fali 23, CNRT husi 30 ba fali 22 karik ema komesa baruk ona ho promesa CNRT nian durante ida nee,”dehan Mausoro.

Nia hatutan, durante CNRT nia ukun iha Ministeriu barak neebe mak kaer iha governu nia aran nee la korespende ba promesa hotu neebe mak karik hatoo iha kampania eleitoral iha durante tinan 10 nia laran.

Tuir dadus partisipasaun eleitoral bot teb-tebes total hamutuk 76,74% fo ninia votus ba iha partidu A, B, C ka D. Tamba povu nee matenek ona no povu atu julga se iha eleisaun parlamentar kada tinan 5 nia laran.

Tuir Justino Sapolo, Dekanu Filosofia do Direitu katak povuida agora nee laos hanesan tempu uluk no laos povu ida neebe mak hanesan tinan 15 liu ba. Maibe, povu ida neebe mak matenek atu hatene hili no matan loke ona partidu politiku neebe mak halo promesa deit povu hatene ona. DomingosPiedade/Natalino Belo

Suara Timor Lorosae

Leitura de sentença de casal de portugueses retido em Díli volta a ser adiada

A leitura da sentença no julgamento de um casal de portugueses retido em Díli há quase três anos foi hoje adiada pela segunda vez, até 11 de agosto, para esclarecer informação sobre provas adicionais introduzidas pelos próprios juízes.

Pela segunda vez esta semana, os arguidos Tiago e Fong Fong Guerra viram o Tribunal de Díli adiar a leitura do acórdão num julgamento cujo caso se arrasta desde outubro de 2014, quando o casal foi detido pela primeira vez em Díli.

O novo adiamento foi solicitado depois de a defesa ter apresentado um requerimento ao tribunal a pedir que fosse chamado um especialista para clarificar divergências sobre duas transferências feitas a partir de uma conta em Macau.

As divergências dizem respeito a duas transferências efetuadas em dezembro de 2011 que o tribunal identifica como levantamentos em dinheiro - uma delas é de mais de 800 mil dólares - mas que a defesa insiste correspondem a transferências para os Estados Unidos.

Bilionário chinês condenado por corromper funcionários da ONU para construir centro em Macau

Pequim, 28 jul (Lusa) - O empresário chinês Ng Lap Seng, que queria construir um centro das Nações Unidas em Macau, foi na quinta-feira condenado por corrupção e branqueamento de capitais, num caso que envolve um ex-presidente da Assembleia Geral da ONU.

Na quinta-feira, depois de um julgamento de quatro semanas, Ng Lap Seng, de 69 anos, foi condenado por todas as seis acusações que enfrentava, incluindo corrupção, suborno e branqueamento de capitais, num tribunal federal de Manhattan, em Nova Iorque.

A data em que se procederá a deliberação sobre a pena não foi anunciada pelo tribunal. Ng pode enfrentar uma pena de prisão superior a 65 anos.

Governu Foun Labele Dependente Liu Minarai

DILI - Husu ba governu foun VII governu konstituisional neebe mak mai atu labele depende liu ba osan husi fundu minarai, tamba rekursu nee nao renovavel. Tamba nee husu ba politika governu foun atu reforsa agrikultura no turizmu komunitaria.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Portavos Redi Juventude Munisipiu Ermera Zaquel Martins do Carmo ba STL iha Edifiusiu Fongtil Kaikoli Dili Sesta, (28/7/2017). Nia dehan durante tinan 10 nia laran governu investe osan barak halo dejenvolvimentu sira nebe mai husi osan minarai.

Tuir ami nia hare durante nee governu investe osan ba dejenvolvimentu barak liu husi osan minarai. Maibe fiar katak rekursu minarai larenovavel. Fignifika katak mina kuandu maran la mosu fali. Tamba nee husu ba governu nebe mai husu atu tau atensaun liu ba seitor agrikultura, no turizmu sira nebe iha ona atu bele hatama reseitas ba estadu,”nia dehan.

Turizmu komunitaria governu liu husi SEPFOPE implementa ona maibe husu ba futuru atu bele reforsa tan iha areia ida nee. Parte seluk governu foun neebe mai tenki tau liu prioridade ba iha seitor agrikultura hanesan holtikultura no peska.

Prezidente Partidu Republikanu (PR) Joao Mariano Saldanha, PhD husu ba governu foun nebe mai presija hare no tau prioridade liu ba areia Agrikultura, Turizmu, Kreditu ho funan kiik, Infraestrutras diak sei bele fo benefisiu diak ba povu tamba uja orsamentu estadu nian. Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

Votus Abandonadu, CNE Falla Edukasaun Sivika

DILI – Tuir akta resultadu provisoriu apuramentu nasional eleisaun parlamentar, 22 de Julho de 2017 liu husi rejultadus ba verifikasaun ba akta apuramentu munisipiu nian iha horas 72 nia laran remata ona. Maibe, iha votos abandonados ho total 29 (0,00).

Rezultadu apuramentu nasional remata ona maibe numeru votantes neebe la partisipa iha elpar hamutuk 176. 951 pessoal (24,26%) husi total eleitores neebe registu hamtuk 760. 907 votantes, nunee total partisipantes iha eleisaun parlamentar hamutuk 583. 956 votantes (76,74%).

Tuir Fransisco Mausoro katak numeru pessoal iha partisipasaun eleisaun parlamentar menus tebes ho votus abandonadu hamutuk 29 (0,00%), kerdizer ema baruk ona ho eleisaun tamba CNE la halo ninia serbisu ho diak maibe CNE sai fila fali departamentu kiik ida ba STAE.