sábado, 23 de setembro de 2017

Vendedores Husu Governu Minimiza Importasaun Produtus Husi Rai Liur

Vendedor husi Merkadu Taibesi Osorio Noronha husu ba governu foun mai atu minimiza tiha importasaun sasan produtus husi rai liur hodi valoriza produtus iha rai laran.

Tuir nia maioria populasaun Timor-Leste konsumu produtus husi rai liur ne’ebe importa, enkuantu produtus husi rai laran rasik abandona.

“Husu governu foun mai, tenke tau atensaun ba ida ne’e, tanba kuaze populasuan Timor ne’e konsumu nasuan seluk nian duke ita nia produtus rasik,” nia sujere, iha Dili “Ita nia produtus barak mak soe estraga deit iha merkadu sira ne’e, tanba konsumidor sira ba kompras ladun iha.”

Entretantu tuir Programa Manager organizasaun Permatil, Estanislau Claudio Ximenes katak importante tebes ba governu foun mai atu kria politika diak ida hodi asegura produtus iha rai laran.

“Atu oinsa mak governu bele sosa ita nia produtu rasik, hanesan modo ho aifuan sira ne’ebe iha hodi reduz kustu ba importasuan husi rai liur,” nia sujere. “Ita koalia soberania nasaun independente tenke valoriza no sosa rasik ita nia produtu lokal, neneik redus importasaun husi nasaun seluk kuando governu sosa ona ita nia produtu rasik.”

Tanba tuir nia, ida ne’e hanesan motivasaun diak ida ba agrikultor sira hodi produs produtu rasik hodi mai fa’an iha merkadu, atu nune’e populasaun sira ne’ebe hela iha sidade bele sosa.

Lolita Pacheco, Est | The Dili Weekly

Atleta Defisientes Nain 20 Partisipa Paralimpico Iha Malaysia

Atleta defisientes nain 20, kompostu husi feto nain lima no mane nain 15 ba partisipa iha kompetisaun desportu paralimpico iha Malasia fulan Setembru 2017.

Prezidente Komite Paralimpico Nasional Timor-Leste (CPNTL), Julio Sarmento Lopes hateten antes hakat ba iha Malasia atleta sira ne’e iha ona preparasaun ne’ebe diak.

Iha modalidade hat ba atletas Timor-oan sei partisipa inklui mos Boccia, atletismu, tenis meja no badminton.

“Modalidade Boccia ne’e responsablidade husi sponsor rasik, enkuantu modalidade sira seluk ne’e mak responsablidade tomak husi CPNTL nian,” nia hateten, iha Dili.

Kona treinamento ba atleta sira ne’e, nia dehan sira la hela iha asrama, tanba iha mudansa ba iha lideransa (foun).

“Ami konsentradu ba iha treinamentu durante fulan ida resin foin sira hakat ba ne’e,” nia hateten.

Promesa MKIA, Harii Empreza no Dezenvolve Indústria

DILI - Harii Empreza Estatál no dezenvolve indústria, nu’udar programa prioridade ba Ministru Komérsiu Indústria no Ambiente (MKIA), António da Conceição, iha sétimu governu konstitusionál ne’ebé lidera hosi Mari Alkatiri.

“Iha programa tinan lima nian atu harii empreza estatál, nune’e iha parseria ida ne’ebé mak labele hein de’it katak emprezáriu nasionál mak atu harii fábrika boot iha Timor-Leste,” António da Conceição  hatete iha Timor-Plaza, horisehik.

Razaun harii empreza tanba durante ne’e realidade hatudu katak Sira (emprezáriu nasionál) mós laiha kapasidade finanseira natoon atu bele halo, sira karik iha skill ida atu jere negósiu nian maibé laiha kapasidade finanseira atubele hamosu, pur ezemplu fábrika ruma iha Timór.

Nune’e Governu tenke halo parseria ida ho sira hodi bele loke empreza estatál iha Timor-Leste. Aleinde ne’e ministru mós propoin ona iha programa atu hahú dezenvolve indústria iha Timor-Leste, tanba indústria nia produtu mak sai ba atividade komérsiu. Sé indústria ne’e la prodúz komérsiu mós sei la la’o.

GMN TV | TOUR TIMOR - DESPORTO


GMN TV | 1:16:05

Politika Lideransa Risku ba Governasaun


DILI - Politika lideransa nian iha prosesu demokratizasaun sei sai risku ba governasaun. Tanba partidu nebe maka lidera governu nee ho kadeira minoria entaun bele hamosu elisaun antisipada.

Lia fuan hirak nee hato husi Diretor Ezekutivu Arsenio Pereira da Silva ba STL iha nia servisu fatin Kaikoli Dili Sesta, (22/9/2017). Nia hatutan tan katak, sai polimika iha publiku dehan parte balun dehan sei la akontese eleisaun antisipada. Maibe tuir konstituiosaun katak sei mosu elisaun antisipada.

“Hau hanoin prosesu demokratizasaun hau hanoin katak governu lao diak ka ladiak apoiu ka la apoiu nee depende ba parlamentu. Tanba politika sira parlamentu prezemplu kaundu to votasaun depende membrus parlamentu maka deside iha neba,” nia dehan.

Asidente Trafiku Komesa Redus

DILI - Asidentes neebe akontese iha Fulan Agustu 2017 liu ba ho nia total 165 kazu  husi kazu sira nee redus ba 19 resin, tanba komunidades hatene ona regras tranzitu espera katak sei redus tan iha fulan oin mai.

Lia-hirak nee hatoo husi Komadante Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komissariu Polisia, Julio Hornay ba jornalista sira hafoin remata inkontru ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lu-Olo iha Palasiu Prezidente Bairru-Pite Kinta, (21/9/2017).

Nia hatutan tan katak alende situasaun injeral neebe lao hakmatek durante nee. Polisia Unidade Tranzitu (Poltraz) mos hatudu sira nia servisu diak iha terenu hamutuk ho komunidade sira. Tanba nee iha esperansa katak ba oin sei bele iha mudansa nafatin kona ba kazu asidente trafiku.

Komissario mos hateten, liu husi sorumutu ho Prezidente da Republika, Prezidente Francisco Guterres Lu-Olo mos dehan, nia sente apresia teb-tebes ho servisu PNTL durante prosesu kampanha eleitoral mai too iha formasaun governu.

"Super malária" faz disparar alarmes após rápida disseminação no sudeste asiático

Os medicamentos tradicionais têm vindo a registar "taxas alarmantes de falha" no tratamento desta doença

A equipa de cientistas da faculdade de Medicina Tropical da universidade de Mahidol, em Banguecoque, Tailândia, alertou para o perigo de a malária se tornar intratável, devido à rápida disseminação, no sudeste asiático, de uma "super malária".

Esta nova forma perigosa do parasita da malária, que surgiu no Camboja e desde então tem vindo a espalhar-se por partes da Tailândia e Laos, chegando ao sul do Vietname, não pode ser curada com os principais medicamentos contra a doença.

"Pensamos que é uma séria ameaça", afirmou o professor Arjen Dondorp, chefe da equipa de cientistas, em declarações à BBC. "É alarmante que esta variedade esteja a espalhar-se tão rapidamente em toda a região e tememos que se possa espalhar mais e ir para África", acrescentou.

No artigo, publicado no jornal online The Lancet Infectious Diseases, a equipa de cientistas detalhou "o recente desenvolvimento sinistro" que tem vindo a dar resistência aos medicamentos à nova forma de malária.

Pyongyang diz que ameaças de Trump soam como “os latidos de cão”

Declarações do ministério dos Negócios Estrangeiros da Coreia do Norte surgem depois de Trump ter dito há dois dias que a única solução será “destruir totalmente” o país caso o regime de Pyongyang prossiga com o seus planos nucleares

O ministro dos Negócios Estrangeiros da Coreia do Norte, Ri Yong Ho, disse esta quinta-feira de madrugada que as ameaças do Presidente norte-americano, Donald Trump, de destruir o seu país soam como "os latidos de um cão".

"Se ele (Trump) pensa que pode atemorizar-nos com os latidos de um cão, realmente é um 'sonho de cão'", disse Ri, que participa na Assembleia-Geral da ONU, informaram os media norte-americanos, citados pela agência EFE.

A expressão "sonho de cão" é usada pelos norte-coreanos para referir-se a coisas absurdas ou que não fazem sentido.

As declarações de Ri surgem depois de, na terça-feira, Trump ter dito, perante a Assembleia-Geral da ONU, que a única solução será "destruir totalmente" a Coreia do Norte caso o regime de Pyongyang continuar a ameaçar os Estados Unidos e aliados.

Alkatiri Lakohi ‘Rende’ Ba Opozisaun Maioria

DILI: Governu ne’ebé moris frajil ho kadeira 30 no opozisaun maioria ho kadeira 35 sai hanesan ‘ameasa’ ida. Maski nune’e, ba aprezentasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE), Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, otimista no avansa nafatin ba oin.

VII Governu Konstitusionál lakohi atu ‘rende’ sedu, tanba órgaun ezekutivu ne’e sei aprezenta programa ba interese povu no nasaun nian, hodi liberta sidadaun sira husik kiak no mukit.

Tanba ne’e, PM Alkatiri hateten, la’o to’ok mak haree, kuandu Governu aprezenta programa mak foin hatene partidu opozisaun vota kontra ka a favór.

“Governu halo programa atu serbí povu ida ne’e, atu hasai husi mukit no kiak atu lori dezenvolvimentu ba to’o fatin ne'ebé presiza”, dehan nia, hafoin soru-mutu ho Xefe Estadu, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’, iha Palasiu Prezidensiál Ai-Tarak Laran, horisehik.

Tanba ne’e, Alkatiri husu ba deputadu opozisaun sira atu kolabora no kontribui-malu hodi hadi’a dezenvolvimentu nasaun no ba povu nia futuru.

Entretantu, kona-ba tomada-de-pose ba daruak membru Governu sira, sei halo ho modelu inkluzivu.

Kona-ba rezultadu servisu VII Governu iha loron 100 nian, nia dehan, servisu loron hirahira la’ós sai barómetru ba Governu nian, maibé sei haree liu ba rezultadu servisu jeralmente.

Humberto dos Santos | Independente

Timor-Leste suspende lisensa no kaer ró xinés sira ne'ebé halo peska ba tubaraun

Governu timoroan suspende ona iha loron-sesta ne'e lisensa sira hosi ró xinés oioin ne'ebé maka deskobre halo peska ba tubaraun iha tasi timoroan nian, bainhira halo hela investigasaun sira hodi determina katak empreza kumpri ka la'e kritériu legal sira.

Ministru Agrikultura ho Peska timoroan nian, Estanislau da Silva, hatete ona ba usa katak bainhira hala'o hela investigasaun sira, ne'ebé akontese ho baze hosi informasaun sira ne'ebé fó hosi governu indonéziu, "ró sira ne'e labele sai hosi portu Carabela" iha kosta norte nasaun nian.

Nia hatete katak desizaun hodi suspende akontese tanba aspetu sira ne'ebé relasionadu ho empreza rasik no seidauk relasionadu ho atividade peska iha Timor-Leste, liuliu peska ne'ebé halo ba tubaraun tonelada resin ne'ebé konfirma iha operasaun ida ne'ebe hala'o iha fulan ne'e.

"Ami simu informasaun detalladu hosi Indonézia kona-ba kompañia no nune'e maka ha'u nu'udar ministru kompetente desidi suspende atividade sira hosi kompañia, hodi halo investigasaun detalladu kona-ba rejistu hosi ró sira peska nian no ligasaun hosi kompañia ho sira seluk ne'ebé maka envolvidu iha atividade sira peska ilegal nian", esplika hosi governante.

Nia hatete katak importante liu maka determina "katak ró sira ne'e iha envolvimentu antes iha peska legal", buat ne'ebé la permiti iha Timor-Leste, ka "sira halo mós rejistu iha liu nasaun ida, asaun ne'ebé la permiti mós".

Hasai pelumenus ema na'in 11.000 tanba atividade hosi vulkaun iha illa Bali

Pelumenus hasai ona ema na'in 11.000 dezde loron-segunda ne'e hosi zona este hosi illa indonéziu Bali tanba atividade hosi vulkaun Agung, maibé autoridade sira afirma fali katak laiha perigu ba turista sira.

Diretór informasaun hosi Ajénsia Nasional ba Jestaun Asidente sira nian, Sutopo Purwo Nugroho, hatete iha loron-sesta ne'e iha deklarasaun sira ba Efe, ajénsia notísia españól nian, katak númeru hosi ema sira ne'ebé hela besik iha vulkaun, ne'ebé iha loron-segunda alerta aumenta hosi eskala 3 ba eskala 4, aumenta ba na'in 50.000.

"Sirkula publisidade ne'ebé maka'as, inklui informasaun falsu barak kona-ba aumentu ida hosi nível alerta nian", responsável ne'e hatete iha komunikadu.

Ajénsia hatete ona katak maioria hosi atrasaun turístiku, ne'ebé maka situa besik iha vulkaun, no mós aeroportu internasional Ngurah Rai sei la afetadu hosi erupsaun ida hosi vulkaun nian.

"Laiha razaun hodi deskonfia ba seguransa hodi halo viajen ba Bali", nia garanti.

Japaun hatete katak "preparadu" ba ameasa hosi bomba hirojéniu nian

Iha loron-sesta ne'e Governu Japaun hatete katak "senti preparadu" hodi hasoru ameasa hosi Koreia-Norte ne'ebé hatete katak atu lansa bomba hidrojéniu ida ba oseanu Pasífiku, hodi hatán hasoru diskursu hosi Prezidente norte-amerikanu, Donald Trump.

Ministru porta-vós hosi Ezekutivu japunés, Yoshihide Suga, hatete ona katak Japaun "preparadu ba situasaun ne'e", tanba autoridade sira hala'o hela "vijilánsia ho di'ak" no nia klasifika ona hanesan "intolerável" ba ameasa ne'ebé halo hosi rejimi norte-koreanu.

"Japaun sei halo esforsu nesesáriu sira hodi proteje seguransa hosi povu japunés nian", nia hatete iha konferénsia imprensa.

Ministru Negósiu Estranjeiru norte-koreanu, Ri Yong-ho, hatete ona katak nasaun bele lansa, hanesan teste, bomba hidrojéniu ida ba Pasífiku, hanesan halo parte hosi "resposta iha nível aas tebes" ne'ebé halo hosi líder Kim Jong-un ba Estadus Unidus.

"Bele sai hanesan detonasaun poderozu liu hosi bomba H ida iha Pasífiku", Ri hatete ba meiu komunikasaun súl-koreanu sira iha hotel iha Nova Iorke, bainhira asisti hela asembleia-jeral ONU nian.

Ri hatán ona hanesan ne'e bainhira ema husu kona-ba mensajen hosi Kim, ne'ebé aviza ona xefe Estadu norte-amerikanu katak sei selu karun tanba diskursu "exéntriku" iha ONU ne'ebé Trump ameasa halo estraga total ba Koreia-Norte.

SAPO TL ho Lusa