sábado, 20 de janeiro de 2018

JHN Hale’u Timor Deskobre Natureza Nia Furak


DILI, (TATOLI) - Asosiasaun Nasionál, Juventude Hadomi Natureza (JHN) organiza juventude sira, hodi halo formasaun karaktér kona-ba oinsá hadomi natureza liuhusi atividade oi-oin. Tan formasaun karakter JHN nian mak hadomi natureza nune’e sira hale’u Timor-Leste hodi deskobre natureza nia furak.

Xefe Divizaun Caverna no Koordenadór Asuntu Estudu no Peskiza, JHN, João da Costa Freitas informa ba Ajénsia TATOLI, Kinta (18/01) katak  atividade sira ne’e mak hanesan tama sai fatuk ku’ak (caverna), sa’e no tuun foho (alpinista), sosio-kultura; buka hatene istória no fatin istóriku sira no atendimentu ambientál; oinsá haburas ambiente sira.

Tanba, iha kampus sira dalabarak iha atividade estra-kurikuler maibé iha mak joga bola, koru, estudante balun dalaruma ba kampus, estuda no fila uma loos de’it. Atu tama sai ba fatin leet sira ho aproveita natureza kuaze la iha. Simplesmente, joven timoroan sira gosta la’o, ba la’o, dalaruma seidauk iha orientasaun ba buat ruma.

“Ita tenke kria kondisaun ida para la’o oinsá? La’o atu halo saida? Tanba ida ne´e mak ami forma tiha grupu ida naran Juventude Hadomi Natureza, fokus liu ba iha atividade natureza nian; tama sai ai-laran, tama sai fatuk ku´ak (caverna) no sa´e foho (Alpinista), sósio-kultura; buka hatene istória kona-ba fatin ne´ebé mak ba. Depois iha mós atendimentu ambientál; oinsá atu bele haburas fali,” Nia esplika.

Karakter husi Asosiasaun Nasionál, JHN ne’e independente no voluntarizmu; ita serbisu ba ita-nia rain, la husu buat ida. “Ita kuidadu ita-nia natureza,” nia salienta.
Xefe Divizaun Caverna esplika, voluntáriu sira ne’e hola parte iha JHN ne’e mai husi munisípiu oi-oin, Oe-cusse de’it mak seidauk iha. Voluntáriu sira ne’e mai husi universidade sira, sekundária sira no balun la eskola.

“Ami iha doutrina rasik katak ita serbisu ba ita-nia rain, husi organizasaun ida ne´e; ita unidade no ukun rasik aan. Ami forma joventude sira oinsá mak sira serbisu ba sira-nia rain, labele moe no serbisu ho onestidade,” nia reforsa.

Nia informa tan, sira konsege ona hale’o Timor-Leste ho la’o ain ho lori sasan oi-oin no orsamentu ne’ebé menus liu, kuaze la to’o dolár 100.

“Ami konsege tama to’o iha munisípiu.Munisípiu Ermera ami forma grupu haat; Matadalan Futuru Samalete, Eskola Rua, NCS ho Maukruma (Ermera Vila ho Gleno) hodi halibur juventude sira bele hatene sira-nia rai liuhusi natureza,” informa João Bosco.

Entretantu, rezultadu husi la’o ain ne’e mak JHN sira konesege hetan fatin turistítku sira, liu-liu kaverna ka rai ku’ak sira, hetan beleza naturál sira eh ekolojia, iha zona leste, rai-klaran nomós zona oeste. Seluk husi ne’e, bele hetan beleza naturál no halibur informasaun sira, hakerek rai nu’udar istória ba aan rasik no karik ba jerasaun sira tuir mai.

Dadus informasaun sira ne’ebé hetan durante aventura, espera sei entrega mós parte kompetente, haree ba situasaun polítika iha rai-laran.

“Karik loos ona, ami identifika fatuk ku’ak barak, iha Maubise, iha Ermera, Baucau, Viqueque, Lospalos, mesak furak de’it, karik ida ne’e bele sai turizmu ekolojia, ita bele dezenvolve turizmu komunitária para bele hetan fali masukan ruma husi ne’ebá. Agora ami seidauk entrega ba, agora governu seidauk tuur loos,” nia dehan.

Xefe Divizaun Caverna no Koordenadór Asuntu Estudu no Peskiza, João da Costa Freitas esplika tan, Timor-Leste riku istória tan molok indepedénsia nasaun ne’e liu ona périodu tolu; hahú husi Japaun, Portugal no Indonézia. Nune’e importante presiza prezerva nafatin hodi rai nu’udar eransa ida ba jerasaun sira tuir mai.

Seluk mak hadomi natureza, buat ki’ik ida mak importante halo mak kuidadu ita-nia ambiente, liu-liu buka keta soe fo’er arbiru no konsensializa ita-nia aan no hatoman aan hodi labele soe fo’er arbiru.

Hanesan membru ida husi joventude hadomi natureza, haree katak commitment husi autoridade lokál, satan fahe ona ba munisípiu no munisípiu. Tenke atensaun didi’ak, karik aban bainrua lakon tiha. Tanba ne’e JHN forma karakter joven nian atu hadomi natureza.

“Liuhusi ida ne’e ita forma neneik husi baze, estudante sira komesa koko ona atu fó hanoin katak natureza mak ida ne’e. Natureza la’ós de’it ai-laran, buat ne’ebé mak moris no fó valór di’ak ba ita-nia rain ne’e natureza,” nia dehan.

Nia reforsa tan, ita labele ko’alia de’it nasionalizmu no patriotizmu maibé importante idealizmu mós. Tanba ne’e, hadomi natureza parte ida mós hodi konkretiza nasionalizmu no patriotizmu. Ho razaun ne’e mak JHN nia idealojia mak hadomi natureza.

“Ha’u sidadaun Timor-Leste ida, ha’u hadomi Timor ho maneira saida? Lalika buat boot demais, soe fo’er iha nia fatin, atu nune’e bele hamenus ona, la fó todan ona ba autoridade lokál sira,” ko’alia João Bosco.

Hodi hatutan, ita mós labele ko’alia de’it direitu hodi haluha tiha dever. Ne’e labele! Hanesan aventureiru, nota katak ita-nia natureza sei virjen hela, seidauk esplorasaun barak. Ho kondisaun ida ne’e, ita-nia dever ida mak hadomi natureza liuhusi asaun konkreta sira.

“Bainhira atu aumenta tan ita-nia pasu, di’ak liu kobre to’ok ita-nia natureza. Timor nia natureza furak, oinsá ita hola parte iha laran, kuñese ita-nia rain. Hadomi ita-nia natureza, keta so’e fo’er arbiru no fo’er sira tenke tau iha lixeiru” nia fó mensajen.
JHN Loke Rekrutamentu

Xefe Divizaun Caverna no Koordenadór Asuntu Estudu no Peskiza, João da Costa Freitas haktuir ba TATOLI katak oras ne’e dadaun JHN iha membru 42 ativu. Iha JHN ne’e iha mós membru espesiál, fó de’it ba sira ne’ebé kontribui direta ba JHN, haree ba grau tan sira iha grau oi-oin tuir kategória.

“Agora dadauk ami rekruta hela membru ba ekipa dala haat nian, JHN formasaun karakter uza Hadomi Natureza. Natureza sai hanesan média ida para aprende, aprende moris mesak, aprende buka hahan rasik,”  xefe João Bosco realsa.

Kona-ba kritériu, primeira tenke ema sidadaun Timor. Segundu mak fízika no mentál di’ak, tuir mai idade mínimu mak 16 no másimu liu mak 28.

“Tenke prienxe formuláriu ne’ebé mak ami prepara; deklarasaun husi inan-aman nian tan JHN ne’e risku ba dezastre. Dezastre ita la espera. No fotokopia eleitorál ho fotografia hodi sai arkivu,” nia fó sai.

Jornalista: Rafy Belo |Editór: Manuel Pinto

Imajen: Membru Juventude Hadomi Natureza bainhira la’o ain hala’u Timor. Foto: JHN

GMN TV Jornal Nacional


GMN TV | Grupo Média Nacional

Prezidente timoroan rona partidu sira no halibur Konsellu Estadu iha semana oinmai


Prezidente timoroan simu iha semana oinmai partidu sira ne'ebé iha fatin iha parlamentu antes rona Konsellu Estadu, ne'ebé sei hanesan kontaktu loloos antes desidi solusaun ida ba difikuldade polítika iha Timor-Leste.

Fonte hosi Prezidénsia timoroan hatete ba Lusa katak partidu sira ne'ebé iha fatin iha parlamentu sei hasoru malu "iha tempu ne'ebé la hanesan" no tuir orden kuantidade nian iha loron-tersa, 23 Janeiru.

"Prezidente sei rona partidu sira ketak-ketak. Sei la rona hamutuk koligasaun Governu nian no mós bloku opozisaun nian", nia afirma.

Iha fulan hirak ikus ne'e, Prezidente timoroan rona beibeik ona líder sira nasaun nian, partidu polítiku sira, sosiedade sivil, líder relijiozu sira ho personalidade sira seluk, hodi buka solusaun ida ba krizi polítika.

Timor-Leste, iha fulan barak nia laran, hasoru hela períudu polítika ne'ebé laloos ho opozisaun, maioria iha Parlamentu Nasional, xumba programa Governu nian no proposta ida hosi Orsamentu Retifikativu, no aprezenta ona proposta ida sensura nian ba ezekutivu no proposta ida hodi hatún prezidente parlamentu nian.

Bainhira Governu monu, Prezidente timoroan iha kompeténsia hodi desidi aplika situasaun ne'ebé: Governu foun ida ne'ebé harii hosi kuadru parlamentar atual, ezekutivu ida hosi inisiativu prezidensial ka eleisaun antesipadu sira.

Eleisaun antesipadu sira hamosu asaun hodi fahe Parlamentu Nasional no, tuir Konstituisaun, bele akontese de'it iha mínimu fulan neen hafoin eleisaun, períudu ne'ebé sei kumpri iha loron-segunda oinmai.

Tuir orden, Francisco Guterres Lu-Olo sei simu, hahú hosi loron-tersa dadeer, delegasaun ida hosi Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) - ho fatin 23 iha Parlamentu Nasional no ne'ebé lidera koligasaun Governu nian - no delegasaun ida hosi Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) - ne'ebé kontrola fatin 22 no lidera Aliansa Maioria Parlamentar (AMP), hosi partidu sira opozisaun nian.

Hafoin ne'e maka sei simu delegasaun sira hosi Partidu Libertasaun Popular (PLP) - ho fatin ualu no iha opozisaun - hosi Partidu Demokrátiku (PD) - ho fatin hitu no hanesan membru hosi koligasaun Governu nian - no ikusmai hosi Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO), ne'ebé nia deputadu na'in lima halo parte mós iha AMP.

Fonte hosi Prezidénsia esplika ona ba Lusa katak hafoin ne'e, iha loron-kuarta, hala'o reuniaun dahuluk hosi xefe Estadu atual, eleitu iha fulan-Marsu tinan liubá, ho Konsellu Estadu nian, ne'ebé entre nia kompeténsia sira sei ko'alia "kona-ba fahe Parlamentu Nasional" no kona-ba "demisaum Governu nian".

Prezidi hosi xefe Estadu, halo parte iha órgaun ne'e eis-Prezidente sira Timor-Leste nian, Xanana Gusmão, José Ramos-Horta ho Taur Matan Ruak, no personalidade sira seluk. Xanana Gusmão sei la partisipa tanba iha estranjeiru no lidera, fulan ne'e, negosiasaun foun sira ho Austrália kona-ba fronteira tasi nian.

Ramos-Horta agora daudaun hanesan ministru Estadu ho konselleiru ba Seguransa Nasional no Taur Matan Ruak eleitu deputadu iha eleisaun sira loron 22 Jullu tinan liubá, hanesan líder hosi Partidu Libertasuan Popular (PLP), no agora daudaun hanesan porta-vós hosi AMP.

Halo mós parte hosi órgaun ne'e, Prezidente hosi Parlamentu Nasional, Aniceto Guterres Lopes, primeiru-ministru Mari Alkatiri ho membru na'in lima ne'ebé maka haruka hosi Parlamentu no na'in lima hosi Prezidente.

Hosi parte Parlamentu nian maka José Belo, Aurora Ximenes, Virgilio Hornai, Virgilio Smith ho José Naimori. Naimori hanesan líder KHUNTO nian.

Prezidente indika ona Oscar Lima (lidera Kâmara Komérsiu), Faustino da Costa, Alcino Baris (atual prezidente Komisaun Nasional Eleisaun nian), Mari Dadi Soares Magno ho Laura Abrantes.

Enkontru sira sei hala'o loron antes hosi Parlamentu Nasional, ne'ebé tinan ne'e seidauk hala'o sesaun plenáriu ruma, hahú debate proposta sensura hasoru Governu ne'ebé maka aprezenta hosi partidu sira opozisaun nian.

Aniceto Lopes ajenda ona loron tolu ba debate ne'ebé karik sei hotu ho opozisaun maioria aprova proposta sensura, sei implika hatún Governu konstitusional dahitu, lidera hosi Mari Alkatiri.

Lei determina katak bele sobu Parlamentu Nasional, eleitu iha 22 Jullu, pelumenus liutiha fulan neen ka iha loron 22 Janeiru no katak eleisaun sira bele marka de'it ho prazu ida fulan rua ka hahú loron 22 Marsu.

Prosesu tuirmai, kontajen ho sertifikasaun votu sira nian, fó pose ba Parlamentu ho Governu, aprovasaun hosi programa no Orsamentu Jeral Estadu nian ba tinan 2018, implika atu rejimi duodésimu, ne'ebé hala'o dezde loron 01 Janeiru, bele aplika durante fulan neen dahuluk tinan nian.

SAPO TL ho Lusa

Embaixador foun Portugal nian iha Díli destaka relasaun bilateral "vantajozu" ho Timor-Leste


Embaixador foun Portugal nian iha Díli, José Pedro Machado Vieira, aprezenta ona iha loron-sesta ne'e kredensial sira ba xefe Estadu timoroan, Francisco Guterres Lu-Olo, hodi destaka relasaun amizade vantajozu entre nasaun rua.

"Ha'u iha oportunidade hodi hatudu honra boot hodi serbi iha Timor-Leste iha audiénsia ne'ebé maka ha'u iha ho señór Prezidente ne'ebé garanti ona mai ha'u katak ami sei kontinua ami nia relasaun amizade vantajozu no ne'ebé maka bele haree iha área oioin, liuliu iha koperasaun portugeza, ho destake ba edukasaun, justisa, defeza ho seguransa nasional", hatete hosi diplomata ba ajénsia Lusa iha Palásiu Prezidensial.

"Ami iha mós oportunidade di'ak hodi fahe importánsia estratéjiku ne'ebé maka ami fó ba lian portugeza. Simu di'ak tebes hosi señór Prezidente Repúblika", nia hatete.

Embaixador portugés hanesan embaixador foun tolu ne'ebé maka hetan autorizasaun iha Timor-Leste, hamutuk ho reprezentante sira hosi Estadus Unidus no Koreia-Súl, ne'ebé maka aprezenta, ketak-ketak, karta kredensial sira.

Hafoin entrega karta kredensial sira ba Francisco Guterres Lu-Olo no reuniaun badak ida entre sira, José Pedro Machado Vieira simu ho guarda honra ida ne'ebé maka nia halo revista iha Palásiu Prezidensial nia parte liur, ne'ebé toka mós hinu hosi nasaun rua ne'e.

Diplomata nomeadu ba knaar embaixador nian iha Díli iha dekretu ida hosi Prezidente Repúblika portugés, Marcelo Rebelo de Sousa, ne'ebé asina iha loron 14 Setembru 2017.

Antes kaer knaar sira iha Díli no dezde tinan 2014, José Pedro Machado Vieira, sai ona nu'udar diretor hosi Serbisu sira Ázia ho Oseánia nian, hosi Diresaun-Jeral hosi Polítika Externa hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru Portugal nian.

Iha nia postu dahuluk nu'udar embaixador, José Pedro Machado Vieira, ne'ebé lisensiadu iha direitu, okupa ona, entre funsaun sira seluk maka funsaun kónsul-jeral iha Hamburgu no kónsul iha Santos, Brazil.

José Pedro Machado Vieira, moris iha Angola, tinan 58, sai ona nu'udar xefe divizaun iha Núkleo hosi Prezidénsia OSCE (Organizasaun ba Seguransa ho Koperasaun iha Europa, iha Diresaun-Jeral hosi Asuntu Multilateral sira, destaka ona iha Diresaun hosi Serbisu sira Instituisaun Komunitáriu sira nian no iha Delegasaun Permanente iha NATO iha Bruxelas.

SAPO TL ho Lusa

Imajen: Embaixador foun Portugal ba TL, Presidente da República e MNE de TL | Foto GMN TV - Jornal Nacional

Ejistensia ONG Dilematiku Politika, Fiar ba ONG Menus

DILI - Diretor Ezekutivu HAK Manuel Monteiro Fernandes dehan nudar ema sosiedades sivil labele sai dilematiku iha politika. Tanba nee maka maka husu ba sosiedades sivil tenki tau an atu defende nafatin dezenvolvimentu no haree ba povu kbit laek sira.

“Antes ita atu hato ita nia ipiniaun maibe presija moos halo reflesaun ba ita nia organizasaun maibe ita moos tenki luta ba povu kbit lae sira neebe laiha lian, “dehan Manuel Monteiro liu husi Workshop neebe ho tema “dezenvolve hanoin kontribui ba asaun trasformasaun husi organizasaun sosiedade sivil iha TL “neebe halao iha Salaun Fongtil Kaikoli Dili, Sesta (19/1/2018).

Sosiedades sivil nia involvementu iha eleisaun jeral dala haat iha 2002, 2007, 2012, 2017 liu ba hatudu katak hafakraku nia ejejensia. Tanba nee papel ONG importante liu atu ba prosesu dezenvolvimentu neebe ema hotu defende, tanba iha nia inplikasaun neebe makas.

Diretor Ezekutivu ONG Luta Hamutuk Jose Alves da Costa dehan tuir sosiedades sivil sira nia haree ba situasaun politika neebe estadu ida nee infrenta, halo sosiedades sira lakon fiar ba sosiedades sivil sira tanba kualia politika maka barak liu duke hatudu sira nia netralidade.

Diretor Ezekutivu Fongtil Arsenio Pereira da Silva dehan programa ida nee halao tanba hetan apoiu husi ONG Sidac no fo posibilidade ba organizasaun ONG sira hato nia opiniaun no hanoin, konaba situasaun atual neebe iha. Liu husi hanoin lisuk ida nee maka nia finalidade sei sai ba livru iha fulan ida ka rua tan mai. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

Funsionáriu LABELE Mete Polítika


DILI, (TATOLI) - Prezidente Komisaun Funsaun Públiku, Faustino Cardoso bolu atensaun ba funsionáriu públiku atu la bele mete polítika iha, servisu fatin no oras servisu nian. iha ona kazu rua mak Funsaun Públiku rejistu iha 2017-2018, funsionariu mete politika.

Apelu ne’e, Faustino Cardoso halo ba Diretór Jerál no Nasionál Inklui kargu Xefia seluk, iha enkontru trimestrál ne’ebé partisipa hosi servidór estadu ministériu hotu, iha salaun Ministériu Finansas Ai-tarak Laran, Sesta (19/01).

Nia husu ba funsionáriu tenke hala’o servisu ho imparsiál, hodi la halis ba partidu ida, servisu ho professional, servisu ho kualidade no responsabilidade.

“Alende ne’e, tuir devér jerál no espesífiku funsaun Públika hateten, funsionáriu Públiku tenke respeita lei no konstituisaun, lealdade ba ierarkia, lealdade ba estadu no seluk tan. Ida ne’e la’ós hatudu de’it iha servisu fatin maibé bele iha li’ur mós tenke hatudu nafatin kumprimentu ida ne’e, ʺ Faustino fó hanoin.

Hodi dehan, iha tinan tinan 2017 to’o inisiu 2018, KFP simu kazu indixiplina ne’ebé komete hosi funsionáriu públiku hamutuk 100 resin.

“Entre kazu sira iha kazu rua mak, kazu polítiku nian,” nia relata.

Enkuantu kazu ne’ebé KFP rejistu ona oras ne’e daudaun, KFP halo hela apuramentu, investigasaun hodi bele hatene loloos grau gravidade infrasaun, nune’e bele aplika sansaun.

Normalmente sansaun indixiplinar tuir lei Funsaun Públika hahú hosi represaun eskrita, suspensaun servisu, inatividade, no ikus liu tenke halo demisaun hosi funsaun Públika.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Prezidente KFP, Faustino Cardoso Gomes ba Ajénsia Notisioza Tatoli iha Óspital Nasionál Guidu Valadares (ÓNGV) dizemina informasaun ba profisionál saúde kona-ba kompeténsia nu’udar funsionariu públiku. Foto Tatoli/Zezito Silva

Novo embaixador de Portugal em Díli destaca "profícua" relação bilateral com Timor-Leste


O novo embaixador de Portugal em Díli, José Pedro Machado Vieira, apresentou hoje credenciais ao chefe de Estado timorense, Francisco Guterres Lu-Olo, destacando "a profícua" relação de amizade entre os dois países.

"Tive oportunidade de exprimir a grande honra de servir em Timor-Leste na audiência que tive com o senhor Presidente que me garantiu que continuaremos a nossa relação profícua de amizade e que é visível em muitas áreas, nomeadamente na cooperação portuguesa, com destaque para educação, justiça, defesa e segurança nacional", disse o diplomata à agência Lusa, no Palácio Presidencial.

"Tivemos também a grata oportunidade de partilhar a importância estratégica que atribuímos à língua portuguesa. Não poderia ter sido recebido de forma mais cordial pelo senhor Presidente da República", frisou.

O embaixador português foi um de três novos embaixadores acreditados em Timor-Leste, a par dos representantes dos Estados Unidos e da Coreia do Sul, que apresentaram cartas credenciais, por separado.

Depois de entregar as cartas credenciais a Francisco Guterres Lu-Olo e de uma curta reunião entre ambos, José Pedro Machado Vieira foi recebido por uma guarda de honra a que passou revista no exterior do Palácio Presidencial, onde se ouviram os hinos dos dois países.

O diplomata foi nomeado para o cargo de embaixador em Díli num decreto do Presidente da República português, Marcelo Rebelo de Sousa, assinado a 14 de setembro de 2017.

Antes de assumir funções em Díli e desde 2014, José Pedro Machado Vieira foi diretor de Serviços da Ásia e da Oceânia, da Direção-Geral de Política Externa do Ministério dos Negócios Estrangeiros.

No seu primeiro posto como embaixador, José Pedro Machado Vieira, que é licenciado em direito, já ocupou, entre outras funções as de cônsul-geral em Hamburgo e de cônsul em Santos, no Brasil.

Natural de Angola, José Pedro Machado Vieira, de 58 anos, foi chefe de divisão no Núcleo da Presidência da OSCE (Organização para a Segurança e Cooperação na Europa), na Direção-Geral de Assuntos Multilaterais, esteve destacado na Direção de Serviços das Instituições Comunitárias e na Delegação Permanente junto da NATO em Bruxelas.

Lusa | em O Jogo

Imagem: Novo embaixador de Portugal em TL, Presidente da República e MNE de TL | Foto GMN TV - Jornal Nacional

Primeiro-ministro timorense saúda avaliação de melhoria na liberdade política e cívica no país


O primeiro-ministro timorense saudou hoje a melhoria na avaliação que a organização não-governamental (ONG) Freedom House fez sobre Timor-Leste, país que passou de "parcialmente livre" para "livre" no seu último relatório.

"Toda a gente vê que não tem havido incidentes, que há uma democracia a funcionar", disse Mari Alkatiri à agência Lusa.

"Isso significa que a comunidade internacional está a acompanhar com certo agrado o desenvolvimento político e social de Timor-Leste", considerou.

No relatório anual sobre direitos políticos e liberdades civis no mundo, divulgado na terça-feira, a ONG referiu que, ao realizar eleições livres e transparentes, "Timor-Leste, uma das nações mais pobres do Sudeste Asiático, contrariou a tendência de declínio da liberdade na região".

"O processo [eleitoral] ajudou a consolidar o desenvolvimento democrático no país, além de permitir que novos partidos e políticos mais jovens conquistassem assentos no parlamento", indicaram os relatores.

No relatório, intitulado "Freedom in the World 2018: Democracy in Crisis" ("Liberdade no Mundo 2018: A Democracia em Crise"), a ONG centrou-se na crise da democracia a nível global para sublinhar que "a democracia está sob ataque e a recuar em todo o mundo".

Esta crise intensificou-se com "a erosão, a ritmo acelerado, dos padrões democráticos dos Estados Unidos da América", acrescentou.

Segundo a Freedom House, 2017 foi o 12.º ano consecutivo de queda da liberdade global, com 71 países a sofrerem "claros declínios" nos domínios dos direitos políticos e liberdades civis e apenas 35 a registarem avanços.

Dos 195 países avaliados neste estudo, 88 (45%) foram classificados como "livres", 58 (30%) como "parcialmente livres" e 49 (25%) como "não livres".

Lusa | em Diário de Notícias

Sosializa Programa Governu Ba Komunidade Maubara, Alkatiri: Povu Hakarak Mudansa


LIKISA – VII Governu Konstititusional kontinua halo dialogu hodi sosializa programa Governu dahitu nian, ba autoridade local, no komunidade sira, iha Postu Administrativa Maubara, Munisipiu Likisa.

Objetivu husi dialogu nee maka governu esplika direitamente programa VII governu nian ba komunidade sira, tanba bainhira governu aprezenta programa nee ba iha Parlamentu Nasional deputadu 35 husi Aliansa Maioria Parlamentar rejeita ou vota kontra.

Hafoin nee Primeiru Ministru Mari Alkatiri hakat ba fatin dialogu, neebe prepara ona husi komisaun organizadora, hodi halo dialogu ho autoridade lokal no komunidade sira.

Iha diskursu Primeiru Ministru Mari Alkatiri hateten, Hotu hotu hatene katak iha 2017 Juilu hotu hotu ba vota ba eleisaun Parlamentar neebe povu fahe votus neeba partidu lima, liu liu ba partidu boot rua Fretilin ho CNRT, tuir mai PLP, PD no Khunto.

“Iha Demokrasia se maka ukun tinan lima, sanuluh no sanuluh resin lima, labele hakarak ukun tan tinan sanuluh no tinan rua nuluh, tanba kontinuidade nee lalori, mudansa mai  ita kontinua deit ho prosesu entaun dezenvolvimentu lao klur liu,” dehan PM, bainhira halo dialogu programa dahitu Governu Konstitusional, ba komunidade sira, iha Postu Administrativa Maubara, Munisipiu Likisa, Sesta (19/01/2018).

Xefi Governu dehan, kuandu iha impase lia fuan ikus liu tenke mai husi Prezidente Republika, tanba nia maka sei bele halo desijaun, hotu-hotu agora hein PR atu hola desijaun, apertir Segunda ou Tersa semana oin, PR bele halo desijaun.

Iha fatin hanesan Domingos Alves hanesan Administrador Postu Adminstrativa Maubara hateten, Lori povu tomak Postu Administrativa Maubara nia naran, hatoo benvindu ba PM ho ninia ekipa tomak, neebe marka prezensa iha fatin ida nee, atu rona problema no nesesidade neebe maka governu fahe ba povu. 

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Tribunal Hatudu Kapasidade Integridade


DILI – Oras nee membru governu balu komesa tama ona prizaun, tanba tribunal sira halao servisu hodi hatudu sira nia kapasidade integridade.

Nee impresaun ka bahasa ita dehan kesan positive ba ita nia dezenvolvimentu seitor judisiariu nian, dala barak politiku sira sempre dehan katak iha koruptor kazu korupsaun barak, korupsaun buras, embora hanesan nee bele akontese parte seluk tribunal hatudu nia kapasidade integridade atu lori prosesu nee ba tribunal,” dehan Diretor JSMP Luis De Oliveira Sampaio ba Jornalista sira iha nia knar fatin Colmera Kuarta, (17/01/2018).

Nia afirma tan, ema barak kestiona KAK, Ministeriu Publiku la halao servisu diak, maibe husi kazu rua ka tolu neebe iha tinan kotuk envolve ministru no eis ministru, no tinan ida nee kazu rekursu ida tan maka eis sekretariu estadu ida ba tan, hatudu iha impresaun positivu ba dezenvolvimentu sektor judisiariu nian.

Iha fatin ketak, akademika UNTL Mario Soares hateten, tribunal nafatin independente, atu bele lori kazu hirak neebe iha, lao ba oin.

Nia dehan, kazu neebe lao hela, tribunal nafatin loke matan atu prosesa kazu hirak nee, tuir nia dalan, atu bele hetan desizaun neebe loos. 

Terezinha De Deus | Suara Timor Lorosae