sexta-feira, 22 de dezembro de 2017

PR Husu Polítiku Sira Fó Liman Ba Malu iha Natal no Tinan Foun


DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo apela ba polítiku-na’in sira ne’ebé promete no simu kbiit hosi povu, atu fó liman ba malu haburas Timor-Leste no halakon ki’ak nune´e povu tomak bele moris di’ak liu-tan.

Xefe Estadu ko´alia asuntu ne´e liuhusi ninia mensajen ba Loron Natal (2017) no Tinan Foun (2018) iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, Dili, Kinta horsehik.

Lú Olo dehan demokrasia fó dalan ba ema hotu atu hanoin oi-oin no hanoin oin seluk maibé hanoin ne´e tenke halibur ita no tenke forte liu duké hanoin ne´ebé haketak ita.

“Hamutuk ho prinsípiu no valores, ita sei forte liu no ita sei matenek liu. Ita sei buka dalan di´ak atu halakon ki´ak iha ita nia rai doben liuhusi hotu-hotu nia partisipasaun,” nia subliña.

Nia haktuir, enkuantu Jesus Kristu sei moris, tane ás valores no prinsípiu umanu, Jesus defende ema ki´ak sira no barani luta ba justisa . Tanba espíritu barani ne´e, lori Jesus Kristu hetan baku to´o mate iha Kruz.

Iha mundu tomak, tuir Prezidente Repúblika, kuadra festiva Natal no fim do ano ajuda malu hadi´a relasaun entre família no entre belun sira nomós família no belun sira fó ba malu prezente oi-oin nu´udar símblu hatudu sira nia domin ba malu.

Iha Timor, nia haklaken, timoroan barak laiha prezente atu fó ba malu tanba barak maka kbiit laek, maibé ita hotu-hotu iha rikusoin boot ida atu fó ba malu maka domin. Ho domin no respeitu ba malu maka sei timoroan sira sei hametin pás no estabilidade hodi haburas ba beibeik rai doben TL.

“Molok hakat ba tinan foun, ita ida-idak tenke halo reflesaun ba ita nia hahalok rasik durante tinan 2017. Ita tenke haree ba susesu ne´ebé maka ita halo ona no ita tenke hanoin hetan mós sala sira ne´ebé ita halo nu´udar sala ema ida-idak nian no nu´udar sala koletivu. Ita rekuñese sala atu aprende oinsá ita nakfilak ita nia sala ba susesu iha tinan oin mai,” Xefe Estadu afirma.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo.

Xina hatete ba EUA hodi halakon "hanoin katak sira maka na'in ba mundu"

Iha loron-kinta ne'e, Xina husu ona ba Estadus Unidus hodi halakon "hanoin katak sira maka na'in ba mundu" no defende ona katak nunka halo polítika ida hosi "atake ekonómiku" no atu haree parseiru komersial sira hanesan "kolaborador sira no la'ós hanesan konkorente sira".

Komentáriu ne'e halo iha loron-kinta ne'e durante konferénsia imprensa ida ne'ebé halo hosi porta-vós hosi Ministériu Komérsiu Xines, Gao Feng.

Hatán ba pergunta sira hosi jornalista sira kona-ba estratéjia hosi seguransa nasional ne'ebé aprezenta iha semana ne'e hosi Prezidente Estadus Unidus, ne'ebé Donald Trump rekoñese Xina hanesan "rival poderozu", Gao Feng esplika katak Pekin "la konkorda" ho ideia ne'ebé entende relasaun komersial sira ho nasaun sira seluk hanesan "jogu ida hosi zero".

Nune'e, Gao afirma ona katak bainhira Estadus Unidus husik "mentalidade hosi Funu Malirin nian no hanoin katak sira maka hanesan na'in ba mundu", nasaun rua bele kolabora nafatin "hodi hametin dezenvolvimentu hamutuk no promove prosperidade hosi ekonomia mundial".

"Hosi kazu Estadus Unidus nian no mós hosi parseiru ekonómiku sira seluk, ami hakarak konsidera sira hanesan kolaborador sira no la'ós hanesan kompetidor sira", hatutan hosi porta-vós.

Porta-vós xinés lamenta ona katak pozisaun hosi Washington "hamosu ona preokupasaun iha mundu kona-ba instabilidade hosi ekonomia mundial iha futuru", nia afirma katak estabilidade hanesan importante hodi nune'e "mantén tendénsia hosi rekuperasaun ekonómiku".

"Ha'u hakarak destaka katak Xina iha tempu foun promove konstrusaun hosi modelu foun ida hosi relasaun internasional sira, ne'ebé kolaborasaun no benefísiu mútuo hanesan importante tebes", hatutan hosi responsável ne'e.

Porta-vós hosi Ministériu Komérsiu hosi Xina fó hanoin katak Pekin no Washington estabelese relasaun diplomátiku sira kuaze tina 40 nia laran no tanba esforsu sira hosi parte rua maka hetan ona konkista boot sira.

Nia fó ezemplu ba aumentu hosi komérsiu bilateral - ne'ebé pasa hosi dolar millaun 2.500 (euro millaun 2.100) tinan 1979 ba dolar millaun 524.300 (euro millaun 441.580) iha tinan 2016 nia rohan.

Iha fulan 11 dahuluk tinan ne'e, troka komersial sira entre Xina ho Estadus Unidus aumenta ona ba dolar millaun 527.220, hatudu aumentu ida hosi 12,8% relasionadu ho períudu hanesan iha tinan liubá.

Ministériu Defeza Xina nian reaje mós ba estratéjia hosi Donald Trump, ne'ebé ezajera no hasai hosi kontestu esforsu xinés sira nian hodi moderniza nia defeza nasional, haktuir hosi komunikadu ida ne'ebé fó sai iha loron-kuarta kalan iha nia "site".

"Ezérsitu Xina nian kompromete nafatin hodi hametin interkámbiu no koperasaun ho sira nia homólogu hosi nasaun sira seluk, no hodi aumenta tan responsabilidade sira iha nível internasional tuir sira nia kapasidade", afirma hosi porta-vós hosi Ministériu Defeza, Ren Guoqiang, ne'ebé haktuir iha komunikadu ne'e.

Aleinde ne'e, subliña ona katak Xina nunka buka dezenvolvimentu hodi estraga interese hosi ema sira seluk nian maibé garanti katak sei la hadook mós sira nia direitu no interese rasik.

Nune'e, nia lamenta ona, halo aluzaun ba Estadus Unidus, katak "iha nasaun balun ne'ebé tau sira nia interese uluk duké sira seluk no liuhosi interese komun hosi komunidade internasional nian, hodi uza konseitu antigu hosi "jogu hosi zero" hodi fó dezignasaun ba nasaun sira seluk no sai hanesan egoísta".

SAPO TL ho Lusa

Ema na'in haat mate, na'in 88 lakon no salva na'in 166 hosi naufrájiu iha Filipina

"Ferry" ida mout iha Filipina no halo pelumenus ema na'in haat mate, maibé ema na'in 88 lakon, no Guarda Kosteira no peskador sira konsege salva pasajeiru na'in 166, hatete hosi autoridade sira hosi Manila.

Armand Balillo, porta-vós hosi Guarda Kosteira, hatete katak lansa kedas operasaun ida salvamentu iha zona ‘ferry’ Mercraft 3 ne'ebé mout no ne'ebé tula pasajeiru na'in 251 no tripulante na'in hitu.

Embarkasaun transporte hosi pasajeiru sira halo ligasaun entre sidade Infanta ho illa Polillo, iha norte arkipélagu nian.

Guarda Kosteira, ró sira hosi Mariña Funu nian no peskador oioin salva ona, to'o agora, ema na'in 166 iha zona ida ne'ebé senti laloran maka'as tebes.

SAPO TL ho Lusa

Polísia: Kondutor ne'ebé xoke ema sira iha Melbourne laiha ligasaun ba terorizmu

Kondutor hosi karreta ne'ebé xoke arbiru, iha loron-kinta ne'e, ema barak ne'ebé la'o iha Melbourne iha problema mental sira no laiha ligasaun koñesidu ho terorizmu, fó sai hosi polísia.

Australianu, ho tinan 32 no ho orijen afegaun, koñesidu hosi polísia no hanesan konsumidor hosi ai-moruk ba moras mental sira, hatete hosi xefe interinu hosi polísia estadu Victoria nian, Shane Patton.

"Iha faze ne'e, ami laiha prova ruma ka informasaun ruma ne'ebé hatudu ligasaun ida ba terorizmu", nia hatete iha konferénsia imprensa.
Maibé, ajente sira hosi kontraterorizmu sira sei kontinua akompaña investigasaun hodi garanti katak laiha ligasaun.

Polísia hatete katak ema na'in 19 kanek iha insidente ne'ebé akontese iha loron-kinta ne'e, ne'ebé karreta ida xoke ema sira ne'ebé la'o hela iha bairu movimentadu iha sentru Melbourne nian, sidade daruak hosi Austrália.

Autoridade sira hatutan katak kaer ona motorista ne'ebé responsável ba insidente no mós nia akompañante ne'ebé akontese iha zona ida ne'ebé movimentadu tebes iha sidade.

SAPO TL ho Lusa

Situasaun Politika TL Inserteza, Taur Husu Povu Nafatin Kontinua fo Fiar ba Lider

DILI - Hare ba politika neebe dadaun nee lao iha rai laran hodi lafo serteza ba povu, Eis Prezidente Republika, atual Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP) Taur Matan Ruak hateten povu labele lakon esperansa ba situsaun politika neebe dadaun nee lao.

“Hau husu ba inan aman sira labele alakon esperansa no hein katak natal no ano novo bele lori raun diak ba ita, liu liu ba ita nian familia sira tantu mos ba ita nian nasaun ida nee maka hau nia deseju,” dehan Prezidente PLP Taur ba Jornalista sira hafoin remata seremonia natal hamutuk ho jornalista sira iha nian rezidensia Metiaut, Sesta (22/12/2017).

Hatan kona ba solusaun ideial atu solusiona situasaun politika iha rai laran, hodi labele fo espekulasaun oin-oin ba povu, maka Lider Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) Taur Matan Ruak hateten povu tenke tau konfiansa ba lider sira.

Lider maximu partidu oposizaun parlamentarnee kosidera situsaun poltika neebe dadaun lao nee laos problema ida ke difisil liu problema neebe ita liu ona maibe problema nee fasil liu nia iha nian tempu sei iha nian solusaun rasik ka solusaun seluk neebe maka iha atu resolve.

Iha sorin seluk sosidade sivil Asia Justice And Rigth liu hudi nian nia Oficer Programa Inocencio Xavier hateten ba poltiku sira halo politika saida deit maka iha liu husi hodi halo asneira oin ooin maibe bastante povu tenke hakmateik iha paz estabilidade nia laran liu halo sira nia aktividade negosiu hpdiak nafatin atu sustenta ba sira nuia familia. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

Povu Mantein Harmonia-Paz, TL Naran Sei Morin Liu Tan

DILI – Bazeia ba realidade situasaun politika neebe lao iha rai laran, maibe povu nafatin mantein harmonia, paz, situasaun nee mak ultrapasa hatudu katak Timor-Leste nasaun sei morin liu tan.

Lia hirak nee hatoo husi Xefe Bankada PLP hanesan mos Prezidente Komisaun B, Fidelis Magalhaes hatete, hanesan Prezidente komisaun B, hatoo parabens ba sidadaun  hotu, tanba apezar ho politika neebe mak lao makas loos iha rai laran, maibe povu mantein kalma no harmonia, hahalok sidadaun nee mak ema hotu nia  hakarak.

"Haree agora povu sira kria hakmatek no harmonia iha ita nia rain, neebe ita ultrapasa ho situasaun politiku neebe mak agora lao dadaun mak ita nia nasaun naran sei morin liu tan, buras liu iha futuru. Tanba ami dezezu nafatin ba sidadaun hotu iha loron boot ida nee,” Fidelis ba STL Sesta (22/12/2017) iha Bankada PLP PN.

Nia husu ba joven sira iha loron boot natal-tinan foun labele nakar, hemu tua tenke koidadu aan atu bele fo haksolok ba familia iha nasaun ida nee. Nia nafatin dezezu ba Timor oan hotu, fiar katak ho situasaun hakmatek neebe povu kria, ba tinan 2018 mai mos sei nafatin lao diak liu tan.

Nunee mos Xefe Bankada Fretilin Francisco Branco katak Fo parabens ba povu iha Timor laran tomak, tanba povu sira maduru liu ema politiku sira. Maduru neebe povu hatudu nee iha kedas sira fo votus, neebe eleisaun liu ona. 

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

D. Virgilio: Natal no Tinan Foun Tempu Atu Simu Malu

DILI - Amu Bispu Diocese Dili Don Vergilio do Carmo hatoo nia mensajen loron boot Natal 25 Dezembru 2017 no tinan foun 01 Janeiru 2018, sai hanesan tempu atu sarani hotu iha Timor laran atu bele simu malu.

Espiritu Natal nia sei hakbit iha ita nia fuan no ita nia laran fiar ida neebe lanakdoko, solidu, no metin katak ida nee maka tenpu atu hakbesik ba malu. Atu hasee malu, atu kualia ba malu, atu husu deskulpa ba malu, atu perdua malu atu simu malu ida nee maka tenpu duni,” D. Virgilio hatoo nia mensazen Natal no Tinan foun ba jornalista sira neebe halao iha nia Rezidensia Episcopal Lecidere, Dili Sesta, (22/12/2017).

Tenpu dame nia no tenpu domin nian. Natal maluk doben sira lao dala ida tan kada Natal uniku. Natal tinan nee diferente laos hanesan babain 2017 selebra Natal ida deit nunee moos tinan foun Anonovu 2018 dala ida. Sei larepete ida nee laos akontesementu babain maibe selebrasaun ida neebe ejije sarani atu hadia dalan ba Liurai Boot Mesias.

Sosiedade neebe nakonu ho individualizmu buka nia an nakonu ho buat neebe egoizmu buka deit solok ba nia isin. Materializmu, domin ba sasan, materializmu, domin ba sasan sonsularizmu hakarak deit goja, gasta hirak nee maka dalan.

Aproveita tempu nee mos, Bispu Diocese Dili husu ba sarani hotu neebe pertensia an iha Diocese Dili, atu reja ba pas. Momentu hanesan nee moos atu fo hanoin nafatin ba sarani sira liliu sarani hotu neebe pertensa ba Diocese Dili nian tanba hahu kedas ona iha Loron 8 Dezembru 2017. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

GMN TV | Grande Entrevista Dom Basílio Nascimento


GMN TV

Espíritu Natal: Domin no Dame

DILI, (TATOLI) - Espíritu Natal, tuir  Padre Pároku Parókia São José Ai-mutin Dili, Emanuel Lelo Talok CMF esplika, natal iha tinan ne’e sei lori domin, dame ba Timor oan hotu atu hametin unidade ba dezenvolve Timor Leste.

Amu Pároku ne’e hateten, ho espíritu natal nian sei lori, domin, dame no pás ba Timoroan hotu hodi hametin unidade ba dezenvolve Timor leste ida Próspero.

ʺMai ita ho espíritu Natal nian ita labele egoísta, maibé buka dalan hamutuk atu dezenvolve ita nia rai ne’e ho domin ba malu, fiar malu no servisu hamutuk,ʺ Emanuel Lelo Talok CMF enkoraja hodi hatutan. Natal katak moris Na’i Maksoin ne’ebé mai iha mundu hodi salva ema hotu, tanba ne’e ksolok natal sei lori moris foun ba timoroan hotu.

ʺNatal katak moris maksoin Na’i Jesus Kristu, Maromak nia oan mane, ne’ebé moris husi virgin Maria mai iha mundu atu soi no salva ita ema, ʺ Padre Pároku Ai-mutin haktuir ba Ajénsia Tatoli iha ninia rezidénsia, Sesta Ohin.

Bibi-atan ida ne’e mós fó hanoin ba polítiku sira katak Mézmu, deferénsia ideolojia no polítika, maibé Timoroan ida de’it nu’udar kriatura maromak nian.

Entretantu Natal husi Liafuan Portugés katak “Moris” nu’udar loron bo’ot ema kristaun katólika ne’ebé selebra kada tinan iha loron 24 no 25 Dezembru hodi selebra hikas loron moris Maromak nia oan mane Na’i Jesus Kristu, iha rai Belem.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Padre Pároku Parókia São José Ai-mutin Dili, Emanuel Lelo Talok CMF

Portu Tibar Termina Ona Interidasaun husi BM


DILI, (TATOLI) - Inkéritu ne’ebé Governu halo ba International Finance Corporation nu’udar membru pertense ba Banku Mundiál (BM) konfirma katak China Harbour Engineering Company (CHEC, nu’udar parte ne’ebé manan ba konstrusaun Portu Tibar ne’ebé antes ne’e impede  (interidada ou debar-iha lia-inglés) husi Banku Mundiál termina ona nia nia impedimentu iha Janeiru 2017 no nunka aplika ba portu.

Tuir akordu kontratu konsesaun, Timor Port S.A maka únika responsavel perante ba Estadu kona-ba dezeñu, ko-finansiamentu, konstrusaun no operasaun ba Portu, tenke kumpre ho obrigasaun tomak no padraun ne’ebé di’ak inklui tékniku espesifikasaun rigorozu banati tuir Kontratu Konsesaun.

Timor Port S.A bele halo sub-kontratu independentemente ba servisu konstrusaun no operasaun ba entidade seluk no asegura entidade sub-kontratada kumpre ho espesifikasaun tékniku referidu iha Kontratu Konsesaun.

Tanba ida-ne’e, konsesionária lansa independentemente konkursu internasionál no konklui tiha ona konkorsu ne’e ho kompañia selesionadu CHEC nu’udar parte ne’ebé manán ba konstrusaun ba Portu Tibar iha data 12 Dezembru 2017.

Tuir komunikadu husi Ministériu Planu no Finansa (MPF) katak papél Governu maka atu asegura konsensionária no nia sub-kontratór sira kumpri ho akordu Kontratu Konsensaun ne’ebé iha mekanizmu sufisiente hodi proteje Governu bainhira iha fallansu ruma akontese.

“Tanba razaun ida-ne’e, Governu estabelese Unidade Jestaun Portu Baia Tibar hodi dedika totalmente ba implementasaun projetu ne’e, ho profisionais sira ho esperiénsia ne’ebé di’ak, tantu nasionál no internasionál, ne’ebé kombina ho koñesimentu (background) nesesáriu hodi jere akordu Kontratu Konsensaun durante faze konstrusaun, téknika, seguransa, saúde no ambiente, no legál”.

Luihusi konkursu inetrnasionál, konsórsiu EGT Engenharia & FASE Estudos e Projetos (“Engenheiro Independente”) ne’ebé selesionadu hodi hala’o supervizaun independente ba dezeñu no konstrusaun portu nian.

“EGT & FASE hanesan konsórsiu husi empreza fiskalizasaun internasionál ho esperiénsia barak iha supervizaun portu nian iha nasaun oioin. Sira sei verifika katak Konsesesionária kumpri rekerimentu hotu bazeia ba akordu Kontratu Konsensaun, inklui kompleta verifikasaun ba dezeñu no superviziona atividade konstrusaun hotu. Engenheiro Independente sei asegura katak Governu Timor-Leste kumpri atempadamente obrigasaun hotu bazeia ba akordu kontratu konsensaun hodi bele halo prosesu dezenvolvimentu projetu la’o ho di’ak”, refere komunikadu ne’ebé dirije ba Tatoli, ohin.

Durante faze konstrusaun, iha projesaun katak sei iha servisu fatin liu 500 maka loke, maioria ba sidadaun no rezidente permanente Timór-oan. Ida-ne’e nu’udar kompromisu husi Konsesionária no Governu atu asegura tarjetu ida nee, la importa kontratór ida ne’ebé mak Konsesionária kontrata (hili) hodi harii Portu.

“Finalmente, implementasaun Projetu PPP lori investimentu privadu boot liu iha setór infrastrutura públika mai Timor-Leste, no ida ne’e mós hatudu hela sinál ba investór seluk katak Timor-Leste nu’udar fatin atrativu hodi bele hala’o negósiu”.

Governu Timor-Leste deside kleur  ona atu dezenvolve portu foun iha parte oeste Dili hodi bele serve nasaun ho tinan naruk tuir modelu Parseira Públiku-Privada (PPP).

Liuhusi  konkursu internasionál, Governu selesiona Bolloré Group (Parseiru Privadu) atu dezenvolve portu foun (green field port) iha Baia Tibar liuhusi modelu dezeñu, harii, ko-finansia, opera no transfere (Design Build Finance Operate & Transfer/DBFOT). Bolloré Group nu’udar kompañia Francés iha naran iha nivél mundiál espesializada iha konsensaun portu no lojístika, no agora daudaun opera terminál kontentór hamutuk 16 iha nasaun oin-oin. Atu hala’o dezenvolvimentu portu foun Governu asina akordu (kontratu) ho Timor Port S.A. (kompañia ne’ebé rejistradu iha Timor-Leste no na’in husi Bolloré Group) iha loron 3 juñu 2016 ba konsensaun tinan 30 nian.

Depois períodu konsensaun, Timor-Port S.A sei transfere filafali portu internasionál ne’e (Portu Tibar) ba Governu Timor-Leste.

Portu Baia Tibar sei sai nu’udar “State-of-the-art port” ho ekipamentu modernu hodi bele garantia movimentu rápidu no efisiente iha kontentór no kargu. Portu foun sei bele akomoda ró ahi boot liu Portu Dili no sei asegura kustu ba Freight (karregamentu) ne’ebé sei hamenus presu konsumidór.

Avaliasaun detallu ba impaktu ambientál no sosiál hala’o husi parte konsesionária banati tuir padraun internasionál, inklui medida hodi evita, hamenus (mitigate) ka halo balansu ba impaktu ambientál.

Projetu ne’e implementa nu’dar Parseira Públiku-Privada (PPP) atu lori esperiénsia no “teknolojia know-how” husi operadór portuáriu nivel mundiál ba Timor-Leste, introdús inovasaun, promove efisiénsia operasionál no garantia prestasaun servisu ne’ebé di’ak ba públiku, no importante liu, Governu bele transfere risku boot ba parseiru privadu, inklui risku konstrusaun atrazu, kustu exesivu, tráfiku, efisiénsia operasaun no seluk seluk tan.

Modelu PPP kria mós insentivu adekuadu tanba konsesionária maka sei opera portu durante tinan 30 nia laran, ida-ne’e maka sei sai sira-nia interese (responsabilidade) hodi garantia halo konstrusaun ho kualidade ne’ebé di’ak.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Dezeñu Portu Baia Tibar. Foto/Mídia MPF.

Atu bele hatene liután kona-bá Lista atuál ba pesoál singulvr no koletiva ne’ebé inelejível husi Banku Mundiál, bele haree tuir iha link ida-ne’e: http://web.worldbank.org/external/default/main?theSitePK=84266&contentMDK=64069844&menuPK=116730&pagePK=64148989&piPK=6414898

Nivio : TL Presiza Define Futuru Nasaun

DILI, (TATOLI) - Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu (SEJT), Nívio Leite Magalhães, bolu atensaun atu Timor-Leste presiza define uluk futuru nasaun nian iha kontestu juventude mak futuru nasaun nian.

“Dala barak ita rasik mós dehan juventude mak futuru nasaun nian, bainhira ita ko’alia kona-ba futuru nasaun, ita presiza mós define futuru nasaun ida oinsá, futuru nasaun hanoin atu baku malu de’it, tiru rama Ambon, oho ema  ka futuru ida ne’ebé bele halo buat ruma pozitivu ba rai ida ne’e no kontribui ba dezenvolvimentu,” Nívio Leite Magalhães hato’o iha salaun enkontru SEJT, Kaikoli, Ohin, iha ámbitu SEJT konvoka diálogu ho reprezentante joven husi suku 10 ne’ebé liga ba polítika no partisipasaun juventude atu rona saida mak joven sira hakarak atu hato’o.

Iha biban hanesan nu’udar governante ne’ebé sei tau matan ba juventude sira nia moris, Nivio deklara nia karater katak nia hanesan ema ida ne’ebé gosta rona barak duke ko’alia mak barak. Nia sei rona barak saida mak juventude sira hato’o.

“Ha’u hakarak rona barak liu duké ko’alia barak,” Nivio haktuir.

Tuir nia SEJT nia area liga ba oinsá mak prepara juventude sira. Tanba ida ne’e, daudaun ne’e SEJT iha ona programa atu prepara joven sira ho di’ak liuhusi formasaun oioin liuhusi kontribuisaun ba pás, igualdade jéneru, formasaun karater joven nian, formasaun profisionál no seluk tan. Maibé atu implementa nia prefere rona uluk juventude sira nia hanoin.

Iha fatin hanesan reprezentante GIZ servisu kooperasaun husi Alemaña ba projetu no formasaun juventude, Stefan Hlavac, hatete importante mak rona no hatene ideia no interese joven sira.

“Jerasaun joven sira, agora tempu atu luta ba dezenvolvimentu uza estratéjia polítika nasionál iha Timór hanesan matadalan hodi hetan partisipasaun soseidade no munisípiu no komunidade no ha’u hakarak haree no rona husi ita (joven sira)”.

Iha diálogu ne’e joven sira hato’o saida mak durante sira sente liuliu ba postu traballu, edukasaun no saúde ne’ebé sai hanesan pilár importante ida husi polítika SEJT nian.

Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu (SEJT), Nívio Leite Magalhães.

Edukasaun no Saúde Pilár Importante

DILI, (TATOLI) – Herman de Araújo Magno, joven husi suku Lahane Orientál, hatete baihira edukasaun no saúde sai pilár importante iha polítika Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu (SEJT) maka tenke toma atensaun maka’as tanba joven timoroan sai vítima ba edukasaun ne’ebé laiha kualidade no iha setór saúde nian tanba tua ne’ebé fa’an baratu iha merkadu.

“Tanba edukasaun hanesan sasukat ida ba nasaun iha futuru no laiha buat seluk. Se ita ko’alia kona-ba rekursu umanu iha futuru komesa agora ita tau atensaun boot”, Herman hatete iha ámbitu diálogu ho SEJT iha Kaikoli, ohin.

Herman kestiona mós sobre hahán ne’ebé laiha kontrolu no hemun ne’ebé tama mai Timor-leste maka husu papél SEJT nia mós atu toma atensaun tanba SEJT ko’alia sobre juventude.

“Tua ka jogu ilegál sira laiha kontrolu, kulpa sé nian? Ba joven? Kuandu mosu problema joven mak sai hanesan autór prinsipál, ne’e sira duun-matak joven mak autór mas parte sira nunka tau matan”.

Bainhira mosu problema no líder sira hatete joven mak jerasaun foun maibé atensaun menus no tinan-tinan ema garadua barak, maibé rezultadu husi ne’e sukat ho liman de’it.

“Ha’u hakarak dehan to’o agora joven barak halo garaduasaun ona, maibé lahalo buat ida. Tanba ne’e husu haraik-aan ba Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu tau pilár lima, maibé foka uluk iha edukasaun no saúde tanba joven ida atu hetan edukasaun di’ak presiza iha saúde ida ne’ebé di’ak mós, maibé presiza mós kontrolu ba buat sira ne’ebé fa’an arbiru no tama iha Timór”.

Hatán ba ida ne’e Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu (SEJT), Nívio Leite Magalhães, hatete edukasaun sai preokupasaun ema hotu nian no konkorda katak iha fatin balun instituisaun edukasaun nian presiza hadi’a liga fali ba kualidade.

“Tanba ne’e mak Governu mós iha ona autoridade ida para bele halo akreditasaun ba instituisaun sira ne’e. SEJT mós halo ona koordenasaun ho eskola sira maibé ida ne’e liga liu ba formasaun karater nian”.

Kona-ba preokupsaun joven nian, SEJT anota atu hato’o ba Ministériu Edukasaun. Bainhira edukasaun mak lafó atensaun maka bá oin kualidade husi joven bele menus tanba ne’e presiza solusaun.

“Kona-ba tua, jogu ilegál, hahán liga ba saúde nian, iha instituisaun relevante ne’ebé sei toma konta ida ne’e mak komérsiu ba komérsiu nian no iha AIFAESA atu haree kaulidade hahán produtu sira ne’ebé tama iha ita-nia rai”.

Sobre tua no sigarru tama ona programa SEJT nian atu iha tinan oin halo sosializasaun ba joven sira atu nune’e bele hadook aan husi buat ne’ebé estraga saúde, tanba joven mak forsa boot ida país ida ne’e.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Herman de Araújo Magno, joven husi suku Lahane Orientál. Foto/Egas Cristovão. 

PM Mari Alkatiri: Esforsu Governu Investe Programa Bee Mos

DILI – Primeiru Minstru Mari Alkatiri hateten Governu tau esforsu tomak fo edukasaun no esforsu investe iha programa ba bee mos, neebe tama ona ba estudu preeliminar nunee munisipiu sira nebe esensial bele implementa ona iha tinan oin.

los duni be mos iha Dili susar duni, hanesan mos be mos ba munisipiu sira Baucau, Viqueqeue no Lospalos, Suai no seluk tan, tamba nee agora governu halo esforsu ida hodi fo edukasaun no esforsu investe iha programa be mos liu Estudu Preliminar pronto ona, hau fo tan fulan neen ba to Junhu para sira kompleta estudu ba be nia impaktu ba ekonomiu I sosial I bele hare oinsa implementa ona,” dehan PM Mari, ba jornalista sira iha Palasiu Governu, Kinta (21/12/2017).

Xefi Governu nee hateten Be mos husi Dili, programa tenki lao duni hodi fo benefisiu, antes nee AMP tau ona iha programa komesa husi Manatuto, ohin loron mos sei lao diak, ikus iha Oecusse lao hela.

Tuir Xefi governu nee katak Be mos defisil iha Dili tamba populasaun barak mak mai hela iha Dili, susar atu kontrola tamba ema barak mai buka vida iha nee, I depois utilizador ba bee kanu nee fura oin-oin no la kopera ho estadu ba halo manutensaun.

Diretor Jeral Agua I Saneamentu, Gregorio de Araujo fo hatene katak Parte SAS informa ona ba Primieiru Ministru katak iha Dili, agua nee too ona iha 90%. 

Maria Lay/Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Alkatiri: Governu Sei Lamonu, Opozisaun Maka Monu

DILI – Primeiru Ministru Mari Alkatiri garante katak VII Governu Konstitusional neebe nia rasik mak lidera, sei lamonu, oposizaun maka sei monu, tanba lakoi tau prioridade ba povu nia moris.

“Hau garante VII Governu Konstitusional nee sei lamonu, oposizaun maka sei monu tanba sira impede Orsamentu Ratefikativu neebe atu responde ba povu nia vida moris,” dehan PM Mari, ba jornalista sira, iha Palasiu Governu, Kinta (21/12/2017).

Konaba Orsamentu duadesimu Xefi Governu hateten, Nee so bele akontese iha fulan Janeiru, agora natal nee hotu hotu hakas kabun lai tanba laiha osan.

Iha parte ketak Xefi bankada Partidu Khunto Roberto Luis hateten, Governu monu, monu tiha ona iha diza novi, tanba tuir lolos nee depois pose ba VII Governu nia programa primeiru lori mai iha PN oposizaun sira rezeita no fo tempu ba Governu hadia durante trinta dias, maibe ate data Governu seidauk lori programa segundu mai aprezenta iha PN.

Entretantu Jose da Costa hanesan observador nasional Husu ba lider sira atu servisu hamutuk, no labele politiza sasan tun sae, para povu nee sai vitima.

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae