sexta-feira, 14 de agosto de 2020

Governu seidauk deside ema troka Xanana Gusmão lidera negosiasaun petrolífera


DILI, 13 agostu 2020 (TATOLI) -- Maski Kay Rala Xanana Gusmão hato’o ona karta rezignasaun hosi reprezentante espesiál Governu Timor-Leste ba prosesu negosiasaun fronteira marítima no dezenvolvimentu projetu petrolífera iha Tasi Timór, maibé VIII Governu Konstitusionál seidauk deside ema foun ruma atu troka.

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hato’o asuntu ne’e hafoin hala’o enkontru semanál ho Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, iha Palásiu Prezidensiál, Bairro Pité.

“Pur-enkuatu seidauk iha (desizaun ba kandidatu foun atu troka Xanana Gusmão),” tenik PM Taur hodi hatan ba perguntas jornalista sira, kinta ne’e.

Líder Nasionál, Kay Rala Xanana Gusmão, haruka karta resignasaun ba Xefe Governu iha fulan jullu.

Sorin seluk, Ministru Petróleu no Minerál, Víctor da Conceição Soares, informa to’o agora Governu seidauk fihir figura ida atu troka Xanana Gusmão.

“To’o agora Governu seidauk deside ema foun ruma, laiha razaun seluk, maibé seidauk iha duni dezisaun ba ida ne’e,” tenik Ministru Víctor.

Maski, nune’e Ministru ne’e afirma rezignasaun ne’e sei la implika ba negosiasaun hodi dada kadoras mai Timor-Leste tanba akordu negosiasaun fronteira máritima ho Austrália ne’e rezolvidu ona iha Nova Iorke.

Antes ne’e, Eis Prezidente Repúblika no Laureadu Prémiu Nobel Paz, José Ramos Horta, husu ba Governu atu hili figura di’ak troka Eis Xefe Negosiadór Prisipál Delimitasaun Fronteira Maritíma, Xanana Gusmão ne’ebé rejigna-an ona.

“Ha’u espera Governu nomeia fali Xefe Negosiadór foun tenke ho figura di’ak,” sujere eis Xefe Estadu ne’e.

Horta konsidera, polítika diplomasia internasionál atu halo negosiasaun internasionál no ba kompañia mina internasionál sira tenke haree ema ne’ebé mundu koñese ona.

Xanana hetan nomeiasaun ba kargu ne’e iha loron 21 agostu 2018, liuhosi Rezolusaun Governu ne’ebé hetan aprovasaun iha Konsellu Ministru.

Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes | Editora: Julia Chatarina | Imajen: António Gonçalves

Notísia Relevante:

Deklarasaun EE tanba númeru kazu COVID-19 iha nasaun viziñu aumenta


DILI, 11 agostu 2020 (TATOLI) -- Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, esklarese razaun pedidu Govenu ba deklarasaun Estadu Emerjénsia (EE) ligadu ho surtu COVID-19 iha TimorLeste tanba daudaun ne’e númeru kazu COVID-19 iha nasaun viziñu aumenta ba bebeik.

“Deklarasaun Estadu Emerjénsia ne’e ho razaun hanesan COVID-19 iha nasaun viziñu sira ho númeru aumentu ba bebeik, iha Indonézia ultrapasa 127.00, Austrália 21.000, no nível globál besik millaun 20, no 700.000 resin mak mate. Razaun seluk maka risku ba kontájiu ne’e boot liu no pior liu kuandu ita iha inseguransa jurídika,” dehan Xefe Governu iha debate kona-ba aprovasaun ba deklarasaun EE iha Parlamentu Nasionál (PN), tersa ne’e.

Governu mós haree ba laiha seguransa saúde bainhira laiha EE, tanba entidade balun la kumpre regra.

“Embaixada sira invoka konvensaun vienna no sira la kumpre regra ne’ebé ita impoen, se embaixada sira hanesan ne’e oinsá ita atu kontrola situasaun iha ita-nia rain-laran. Entaun haree ba inseguransa dalan ida maka ita presiza avansa ba deklarasaun Estadu Emerjénsia, entaun Governu deside iha 03 agostu halo pedidu ba Prezidente Repúblika,” nia realsa.

Governu mós nota katak, kazu COVID-19 dahuluk ne’ebé hanesan kazu importadu mosu iha railaran, justifika liu tán katak iha nesesidade atu hahú filafali EE iha rai-laran.

Xefe Governu haktuir, deklarasaun EE ikus liu iha 26 juñu 2020 no 30 juñu Governu dezmantela Sala Situasaun, hafoin iha intervalu fulan-ida maka Governu sente katak iha nesesidade.

Hafoin diskusaun kle’an ho Prezidente Repúblika no hetan konsella, hareee katak iha duni nesesidade ba deklarasaun EE.

Ba kestaun ne’e, Xefe Governu agradese ba PN ninia kompriensaun, tanba bele aprova ona pedidu deklarasaun EE.

“Hein katak konfirma Estadu Emerjénsia ne’ebé la’o daudaun ona, Governu bele halo esforsu tomak atu implementa tuir mandatu ne’ebé iha,” nia subliña.

Jornalista: Antónia Gusmão | Editora: Julia Chatarina

UPM no Forsa Navál Kaptura Sidadaun Estranjeiru Ida Iha Atauro


Tempo Timor (Dili) -- Unidade Polísia Marítima (UPM) no Forsa Navál iha tersa kalan maizumenus iha tuku 10:00 halo kapturasaun ba sidadaun estranjéiru ida ne'ebé tama ilegalmente iha teritóriu nasionál liuhusi Liran mai Atauro.

Hafoin sidadaun ne'e tama ilegál mai teritóriu nasionál iha parte illa Atauro parte seguransa asegura kedas.

"Maske relatóriu formál seidauk tama, maibé informasaun balun ne'ebé manda ona mai via whatsapp ba komandu munisípiu Dili, katak horikalan sidadaun estranjéiru ida ho inisiál JBF (67), husi nasaun Nova Zelandia, ne'ebé mai husi Liran mak tama iha Atauro aldeia Wara'ana suku Akarema nian," dehan segundu komandante PNTL Munisípiu Dili Superentendente Asistente PNTL Euclides Belo ba jornalista sira iha nia knaar fatin Kaikoli, Kinta (13/08).

Komandante ne'e informa, molok seguransa kaptura sidadaun ne'e, komunidade husi suku Akarema mak hetan hafoin informa ba parte seguransa sira.

"Komunidade na'in rua hanesan señor Benjamin no señor Adoava da Silva husi aldeia Wara'ana mak hetan iha tuku 10:00 kalan, iha tasi ibun, bainhira sira na'in rua hetan, komunika kedas mai iha UPM no Forsa Navál iha ne'ebá, entaun sira mós komunika kedas ba ospitál no ba tula sidadaun refere no agora aguarda hela iha Ospitál postu Atauro nian," dehan segundu komandante ne'e.

Eulides akresenta, dadaun ne'e parte seguransa foti ona sidadaun refere nia dadus, no kontinua investiga oinsa husi Nova Zelandia mai Liran, depois to'o mai Atauro. "Agora sidadaun husi Liran ne'ebé lori mai Atauru ne'e sei iha hela interogatóriu," nia tenik.

"Komandu PNTL Munisípiu Dili, señot komandante orienta ona ha'u, kontaktu ona ho Diretora Saúde Munisípiu Dili nian para agurada iha Ospitál postu Atauro nian. Agora parte PNTL nia servisu mak oinsa asegura ona sidadaun ne'e ho kondisaun ne'ebé di'ak" nia dehan.

Imajen: Tempo Timor