domingo, 15 de julho de 2018

CPLP | Secretária-executiva lamenta que pena de morte persista na Guiné Equatorial


Lisboa, 14 jul (Lusa) -- A secretária-executiva da Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP) lamentou hoje que a Guiné Equatorial ainda mantenha a pena de morte no ordenamento jurídico e disse esperar um "posicionamento concreto" sobre esta matéria na próxima cimeira.

A Guiné Equatorial aderiu à CPLP como membro de pleno direito em 2014, mediante o compromisso de promover a difusão da língua portuguesa e de abolir definitivamente a pena de morte, mas desde então mantém-se em vigor uma moratória.

"A seguir à moratória, a Guiné Equatorial devia abolir definitivamente a pena de morte. Infelizmente, até à presente data, não houve a abolição da pena de morte, embora reconheçamos que desde a adoção da moratória, não houve - pelo menos que seja do nosso conhecimento - casos de aplicação da pena de morte", afirmou Maria do Carmo Silveira, em entrevista à agência Lusa, a propósito da XII conferência de chefes de Estado e de Governo da CPLP, que decorre na terça e quarta-feira em Santa Maria, ilha do Sal, Cabo Verde.

Para a secretária-executiva da organização lusófona, a moratória "já foi um bom sinal".

"Mas, naturalmente temos de evoluir para a efetiva abolição da pena de morte", referiu, recordando que as autoridades da Guiné Equatorial têm dito que "está em curso" a alteração do ordenamento legal "para comportar esta grande decisão".

A responsável disse esperar que, "ao nível político da CPLP seja analisada essa questão e que se possa obter um posicionamento concreto".

Questionada sobre se espera que a Guiné Equatorial se comprometa com um prazo para a efetiva abolição da pena capital, Maria do Carmo Silveira defendeu que "a convivência com os restantes Estados-membros pode ser uma boa oportunidade para a Guiné Equatorial".

"Acredito que é dever dos Estados-membros apoiarem a Guiné Equatorial na solução deste problema", sublinhou.

Quatro anos depois da adesão, Maria do Carmo Silveira considera que a integração deste país na CPLP "está a correr normalmente, com algumas dificuldades, que são conhecidas".
A promoção da língua portuguesa "continua a ser um desafio".

"Não se pode esperar que em quatro anos uma população passe a comunicar-se numa língua que lhe era estranha", sustentou.

A CPLP está a preparar, com o apoio do Instituto Internacional da Língua Portuguesa (IILP), "um projeto de formação em língua portuguesa para os quadros da administração pública da Guiné Equatorial", disse a secretária-executiva, que defendeu a necessidade de "iniciar a preparação dos mais jovens, porque os mais velhos já terão alguma dificuldade em falar português".

"Vamos ter de acompanhar e apoiar a Guiné Equatorial por muitos anos ainda", sublinhou.
Durante a XII conferência de chefes de Estado e de Governo da CPLP, com o lema "Cultura, Pessoas e Oceanos", Cabo Verde vai assumir o exercício da presidência desta organização, durante o período de dois anos.

Angola, Brasil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Guiné Equatorial, Moçambique, Portugal, São Tomé e Príncipe e Timor Leste são os Estados-membros da CPLP.

JH // VM

MD Diskute Planu Estratéjia Ho PR


DILI, (TATOLI) – Ministru Defeza (MD), Filomeno Paixão, ohin hasoru Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, hodi halo diskusaun ba planu estratéjia, bainhira planu forsa 2020 remata.

ʺIta hanoin halo estratéjia militár foun, tanba 2020 agora remata ona, ita komesa halo foun to’o tinan 10 to’o 15 hodi dezenvolve forsa ne’e oinsá”, katak ministru ba jornalista sira hafoin sorumutu ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Bairru Pité.

Filomeno hatutan enkontru ne’e ko’alia mós planu dezenvolve forsa armada, liuliu konsensu entre Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál no Governu hodi kria kondisaun di’ak ba forsa.

ʺPrimeiraves maka ha’u hasoru depois ha’u ba tuur iha ministériu defeza, komesa forma ona gabinete no asiste konsellu ministruʺ, tenik.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ministru Defeza (MD), Filomeno Paixão, bainhira hasoru Xefe Estadu iha Palásiu Prezidente Bairru Pité, ohin. Foto mídia PR

JSMP Rekomenda PN Fó Prioridade Másimu Ba Lei Anti Korupsaun


DILI, (TATOLI) – Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP-Judicial System Monitoring Program) rekomenda Parlamentu nasionál (PN) Fó prioridade másimu ba ezbosu Projetu Lei Anti Korrupsaun ne’ebé aprezenta husi bankada parlamentár FRETILIN no PD ba meza (PN) foin lais ne’e.

“JSMP rekomenda ba meza Parlamentu Nasionál atu fó prioridade másimu ba ezbosu Lei Anti Korrupsaun hodi bele admite no tau iha planu lejizlasaun Parlamentu Nasionál nian iha sesaun dahuluk, V lejizlativa hodi diskute no aprova”, refere nota komunikadu husi JSMP.

Diretór Ezekutivu JSMP, Luis de Oliveira Sampaio apresia ho inisiativa bankada parlamentár FRETILIN no PD ne’ebé aprezenta ona Projetu Lei Anti Korrupsaun ba meza PN.

“JSMP apresia tebes ho inisiativa bankada rua ne’e, tanba tau duni importánsia ba preokupasaun públiku nian durante ne’e hodi aselera prosesu diskusaun ba ezbosu Lei Anti Korrupsaun ne’ebé kaduka tiha ona iha lejizlatura rua liubá kotuk”, dehan Diretór Ezekutivu JSMP, Luis de Oliveira Sampaio liuhosi nota komunikadu ida.

Tuir nia, inisiativa ne’e nu’udar jestu polítiku ne’ebé hatudu katak partidu FRETILIN no PD kumpre sira-nia kompromisu polítika iha kampaña eleitorál iha Eleisaun Antesipada 2018 nian, atu luta kontra korrupsaun liuhosi haforsa tan kuadru legál sira hanesan Lei Anti Korrupsaun.

“Ida ne’e mós hatudu katak bankada rua ne’e iha kapasidade atu kaptura no interpreta espetativa no vontade populár maioria povu nian katak Lei Anti Korrupsaun importante atu prevene no kombate atividade korrupsaun iha Timor-Leste, hanesan promove boa-governasaun no asegura “bem estar” ba sidadaun hotu-hotu”, tenik.

Nune’e, JSMP husu ba partidu polítiku sira hotu iha PN, liuliu koligasaun partidária Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) ne’ebé kompostu hosi partidu CNRT, PLP no KHUNTO no koligasaun partidária seluk atu apoiu inisiativa ne’e no lori Projetu Lei Anti Korrupsaun atu ba diskute no aprova iha tinan dahuluk, V lejizlatura nian.

Antes ne’e, JSMP  mós husu ona ba deputadu eleitu sira iha V lejizlatura, atu aprova Projetu Lei Anti Korrupsaun imediatamente sein adiamentu ne’ebé la nesesáriu liuhosi dezenvolve programa lejizlativu nasionál no hatuur Projetu Lei Anti Korrupsaun hanesan prioridade ida ne’ebé aas iu projetu lei sira seluk.

Entretantu, projetu lei ne’ebé aprezenta husi bankada opozisaun ne’e, kompostu husi kapítulu haat mak hanesan: kapítulu I prevee konaba dispozisaun penál, Kapítulu II prevee kona ba dispozisaun prosesuál penál, Kapítulu III prevee kona ba partisipasaun públiku no kapítulu IV prevee kona ba dispozisaun finál.

Kapítulu I, konstitui hosi provizaun sira ne’ebé define kona ba aktu korrupsaun ne’ebé regula iha artigu sira iha kódigu penál no aktu krime korrupsaun sira ne’ebé la regula iha kódigu penál mak hanesan faktu sira ne’ebé halo ne’e fora husi territóriu nasionál, responsabilidade kriminál husi ema koletiva, pena aplikável  ho nia atenuasaun espesiál ba penál sira inklui krime enrikesamentu ilísitiu no fraude iha konstrusaun.

Kapítulu II, konstitui hosi provizaun sira ne’ebé define konaba karaterístika prosesu, devér kolaborasaun, investigasaun, reprezentasaun iha ema koletiva ho nia prosesu, denúnsia anónima, buska no revista, aprensaun, asesu espesiál ba komunikasaun, konjelamentu no konfisku sasán sira ne’ebé la loos, segredu bankáriu, defeza direitu terseira parte ho boa fé, protesaun testemuña nian, detensaun fora husi flagrante delitu, asaun kompensasaun no arguidu nia mate no asaun sivíl.

Nune’e mós kapítulu III, define konaba públiku nia partisipasaun iha kombate korrupsaun no rekoñesementu Estadu nian ba ema sira ne’ebé kontribui ba prevene ho halakon korrupsaun.

Ikus liu iha kapítulu IV, define konaba oinsá atu Governu bele kria fali regulamentu própriu ida ne’ebé prevee konaba norma no prosedimentu partisipasaun públiku nian iha prevensaun no kombate korrupsaun bainhira lei ne’e tama iha vigor.

Antes ne’e liuhosi konferénsia imprensa foin lais ne’e, Vise Xefe bankada FRETILI, Francisco Miranda Branco hateten partidu FRETILIN no PD iha ona kontratu sosiál ho eleitór sira konaba Lei Anti Korrupsaun.

“Ami nia kampaña husi partidu rua nian atu halo Lei Anti Korrupsaun. Ida ne’e mós la’os foin mak hahú, maibé inisia ona iha III lejislatura iha tinan 2014, ne’ebé ami deputadu lubun ida hatama ona projetu lei ba meza parlamentár maibé la diskute to’o kaduka tia”, nia haktuir.

Deputadu bankada PD, Adriano do Nascimento reforsa FRETILIN no PD subskreve ezbosu projetu lei ne’e tanba konsidera importante atu fasilita ka haforsa liu tan servisu Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), hodi hala’o servisu ho diak. Tanba ne’e, PN presiza fasilita lei atu sira bele hala’o knar ho profisionál.

“Ami espera katak projetu lei ne’ebé mai husi partidu FRETILIN no PD, lideransa meza prezidénsia parlamentu bele fó importánsia. Depois ne’e sei iha prosesu lubuk ida mak prezidente elabora ka nota téknika informa ba lider  bankada sira hafoin hatún ba komisaun , depois komisaun elabora pareser jurídika no mai fali iha plenária”, nia esplika.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Diretór Exekutivu JSMP, José de Oliveira Sampaio. Foto Facebook José de Oliveira Sampaio.

Ema Deskonesidu Asalta L7 Nia Uma


DILI – Durante kalan 2, ema deskonesidu halo asalta Xefe Bankada PLP, Cornelio Gama Alias L7, nia uma iha Fatuhada Comoro, halo sasan balu hetan estragus.

Informa Xefe Bankada PLP Cornelio Gama Alias L7 katak, durante kalan 2 tuir-tuir malu, iha tuku 11 horas kalan, too tuku 3 oras madrugada ema deskonesidu halo asaltu nia uma, halo lampu no kadeira sira iha uma oin hetan estragus hotu.

"Hau husu polisia atu bele halo patrolia no kontrola ema sira hanesan nee, tanba laiha patrolia mak kalan mosu ema deskonesidu sira hodi halo buat arbiru deit. Akontesementu nee laos iha Kuarta kalan deit, maibe iha Kinta kalan (horkalan) ema sira nee kontinua mai halo asalta tan, grasa  de deus iha polisia mai neebe konsegu kaer duni ema sira nee balu,” katak L7 ba jornalista sira iha PN Sesta (13/07/2018).

Nia preokupa sidadaun sira neebe mak konsentra iha Dili, nee mai laos atu halo problema tun sae, se karik laiha servisu diak liu fila ba munisipiu ida-idak, labele hela iha Dili hodi estraga fali nasaun. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sabado (14/07/2018)

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Julio Hornay: Situasaun Rai Laran Hakmatek


DILI - Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay, halo inkontru semanal ho Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu Olo, hodi informa situasaun seguransa iha teritoriu Timor laran.

Komisariu Julio Hornai hateten, situasaun enjeral iha Timor laran lao hakmatek, no laiha problema neebe presiza atensaun masimu, buat hotu hotu lao hakmatek.

"Situasaun enjeral hakmatek laiha problema neebe signifikante para bele toma atensaun maximu, buat hotu lao hakmatek, so problemas bain bain hanesan violensia domestika, iha joven sira hemu tua lanu depois baku malu, maibe polisia halo atuasaun ida nee, maka ami informa ba sua ekselensia PR,” dehan Komisariu Julio ba jornalista sira iha Palasiu PR Nicolau Lobato, Bairu-Pite, Dili, Sesta (13/07/2018).

Nia mos informa tan, Prezidente da Republika, konaba situasaun orsamental PNTL, neebe afeita servisu lojistik instituisaun nee nian ba kombustivel no ba manutensaun transporte.

Iha biban nee Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu Olo konsideira situasaun ida nee, no sei komunika ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, atu hare oinsa solusiona preokupasaun neebe PNTL hasoru nee.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sabado (14/07/2018)

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Eis Deputadu Sei Laentrega Prado


DILI – Eis deputadu sira iha III lejislatura sei laentrega kareta prado, tanba sira sosa ona osan ho montante 8 mill, muda ona sapa matrikula ba privadi inklui hetan ona STNK, ho nunee prado nee privadu ona laos kareta estadu.

Kestaun nee hatoo husi Eis Deputadu Bankada Fretilin Aurelio Freitas katak, sira halo pedidu ba Prezidente PN, tanba rona informasaun iha publiku katak eis deputadu sira lori kareta estadu halai, maibe realidade sira la hodi kareta estadu halai, maibe lori kareta privadu.

"Ami husu ona dalan ikus mak ba iha tribunal, se tuir opiniuan publiku katak ami naok no ami hodi halai, nee ami prontu ba iha Becora no Gleno. Dalan seluk laiha, tanba hola kareta estadu husi alineasaun ho 8 mill, enkuantu kona ba osan 8 mill nee dehan fo fila ami lahatene, tanba nee ami sei laentrega, i kareta nee laos ona estadu maibe nee privadu,” katak Aurelio hafoin remata hasoru malu entre eis deputadu III lejislatura ho PPN, Kinta (12/07/2018) iha PN.

Nia dehan, kareta nee sira lori, tanba liu husi prosesu legal, desizaun Konslleu Administrasaun (KA) nian iha no 11/ III lejislatura iha fulan Maiu 2016.

Nunee mos Eis Deputada Bankada CNRT, Domingas Bilou Mali afirma, koalia kona ba kareta neebe mak eis deputadu sira lori nee, tanba tuir desizaun koletivu. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sesta (13/07/2018)

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Ha’u vota saugati de’it ba líder sira-nia arogánsia

Hosi: Hercus Pereira dos Santos * | opiniaun

Ita hotu hatene katak demokrasia signifika katak povu maka iha kbiit. Podér ne’e iha povu nia liman. Hosi polítiku-na’in, akadémiku no povu baibain hatene signifikadu hosi demokrasia no kuaze ita hotu sempre rona loron-loron.

Agora ita husu povu iha duni podér ka lae? Ita hotu sei hatan katak sim tanba povu maka vota lori hili Prezidente Repúblika, povu maka vota lori hili reprezentante povu nian iha Parlamentu Nasionál no hosi eleisaun lejizlativa lori forma governu. Katak governu ne’e órgaun soberania ida-nebe povu la vota direitamente (atu hanesan uitoan ho órgaun soberania ida seluk maka Tribunál) iha sistema semi-prezidensiál hanesan iha Timor-Leste. Podér povu nian delega hela ba órgaun soberania sira (mezmu Tribunál rasik moos halo ninia knaar em nome do povo) atu lori hala’o dezenvolvimentu ba povu sira-nia moris di’ak. Ita espera katak moris di’ak iha-ne’e la haree de’it ba parte material (esensiál tebes) de’it maibé moos parte seluk-seluk hanesan justisa, kultura, relijiaun, moral tanba iha impaktu importante tebes moos ba dezenvolvimentu Estadu Timor-Leste nian. Katak povu la fó votu gratis! Povu fó votu tanba iha konfiansa ba partidu ou koligasaun partidu sira. Konfiansa ba saída ? Konfiansa atu partidu ou koligasaun sira lori halo programa no implementa programa ba povu nia moris diak. Ne’e katak funsiona buat ida bolu give and take.

Bainhira povu fó ona votu ba partidu mais votadu ou koligasaun partidu sira maka sai ona mais votadu povu ninia intervensaun, infelizmente iha  polítika Timor-Leste nian ba momentu agora, hotu ona. Povu la bele ona intervén tan. Polítiku-na’in sira ou líder hosi partidu polítiku mais votadu ou koligasaun partidu sira mais votadu maka iha ona direitu atu lori forma governu, halo programa no implementa programa ne'ebé tuir loloos, tenke tuir saída maka sira promete iha eleisaun nia laran.

Tanbasá maka to’o agora formasaun governu seidauk kompletu ? Ita hotu akompaña hela situasaun ida-ne’e. Tuir perspetiva hosi Sua Exselénsia Prezidente Repúblika hanoin katak iha naran balu iha lista ba formasaun Oitavu Governu Konstitusionál iha indikasaun ‘problema’ hasoru hela prosesu justisa no karik problema seluk tuir Prezidente Repúblika ninia perspetiva. Hosi ne’e iha povu nia leet iha maluk balu kestiona tanbasá maka Prezidente Repúblika foin maka trava hela naran sira-ne’e enkuantu iha formasaun Sétimu Governu Konstitusionál lae ? Maluk balu, ha’u rona, dehan Prezidente Repúblika la justu. Iha maluk balu fali moos dehan saída maka Prezidente Repúblika halo di’ak. Se ita la hahú halo formasaun governu hosi ministru sira-ne'ebé ‘moos’ la hasoru hela kazu ruma iha justisa (ita moos tenke nafatin respeitu prinsípiu presuncao da inocencia) ne’e hanesan etapa di’ak ida. Se ita la hahú agora bainhira fali ?  Iha maluk balu, ne’e inklui moos deputadu, kestiona atu respeita presuncao da inocencia. Ne’e moos loos iha Estadu Direitu nia laran.

Ho nune’e bainhira ita akompaña maluk sira-ne’e sira-nia ko’alia hotu-hotu loos. Oinsá maka iha kestaun ida hotu-hotu loos. Tanba idak-idak uza sasukat (ángulo) ne'ebé maka loos lori halo análize ba lista kandidatu membru Oitavu Governu Konstitusionál. Ita husu tanbasá uluk Prezidente Repúblika la halo hanesan ne’e ? Ita moos bele husu tanbasá maka la bele Prezidente Repúblika hahú halo hanesan ne’e ?  Ita moos husu tanbasá la respeita presuncao da inocencia ? Ita moos bele husu Prezidente Repúblika la respeitu duni presuncao da inocencia ? Ita moos bele husu liután tanbasá la hatama lai ba lista kandidatu ba membru Oitavu Governu Konstitusionál atu nune’e prosesu justisa la iha impedimentu ho buat ida naran imunidade ? Saída maka ha’u atu dehan iha-ne’e la’ós ona nu’udar akadémiku ida mas liu-liu nu’udar sidadaun oan ida-ne'ebé presiza dezenvolvimentu la’o atu bele fasilita moris loron-loron nian no harii estadu ida-ne'ebé forte ba oin . Ha’u-nia hakerek ne’e la pro no moos la kontra mas fó-hanoin de’it atu oinsá ukun-na’in sira la bele haterus povu nia moris tanba iha Timor-Leste iha tempu ida agora ne’e hotu-hotu, hahu hosi povu ai-leba, labarik, joven, katuas-ferik, dezempregadu (tau hela esperansa atu governu loke kampu serbisu), funsionáriu no emprezáriu, sira-nia moris depende forte tebes ba orsamentu jerál estadu nian. Se orsamentu jerál estadu la aprova tanba falta formasaun governu povu ki’ik maka sei terus no afeita boot tebes ba prosesu dezenvolvimentu iha moris Estadu nian.

Ita hotu hatene katak problema iha formasaun Oitavu Governu Konstitusionál la’ós ona iha kestauan lejitimidade (tanba povu fó ona votu) ou legalidade (tanba tuir ona rekezitu formasaun governu tuir ita-nia Konstituisaun haruka) mas tuir ha’u-nia haree iha boa vontade no sinseridade lider polítiku-na’in sira no bele kait uitoan moos iha arogánsia, ida lakohi lakon ba ida. Tanba nu’udar estadu ida foin sai hosi funu naruk nia laran (tempu portugés, tempu japonés, tempu indonezia) ita seidauk toman ho demokrasia. Ita uza demokrasia hanesan retórika (garganta de’it) de’it lori atinje sira-nia objetivu ukun nian. Baibain politiku-na’in sira ne'ebé nu’udar moos lider rezisténsia la toman demokrasia tanba iha vida militár sira toman fó orden, Nu’udar komandante, soldadu ida la brani atu kritika sira. Hau moos aseita ho Maun-Boot balu dehan militár la iha demokrasia. Ne’e tebes. Tanba militár bainhira iha demokrasia estraga  militár. Tanba militár harii ho objetivu prinsipál ne’e ba funu no se iha funu maka komandante ho soldadu halo enkontru fali lori konkorda malu tiha lae maka ba funu ne’e la bele ! Bainhira maka bele hetan akordu ida no molok hetan akordu ida inimigu atake tiha ona. Buat ne'ebé funsiona iha militár maka ordem da hirarquia. Leten hatun orden ba okos. Karatér militár nian la hanesan ho sivíl nian. Ho mentalidade ida hanesan ne’e maka baibain líder sira hosi nasaun post-konflitu, hosi parte ida ,la toman ema krítika no iha parte seluk, entre líder rezisténsia sira sura ‘kolen’ ba malu. Líder rezisténsia nasionál to’o lokál sinte an katak sira maka merese ukun tanba sira maka terus liu. Iha nasionál lider rezisténsia nasionál sura malu ‘kolen’ lori buka ukun iha órgaun soberania sira hanesan ezemplu ita bele haree momoos iha kampaña  eleisaun antesipada ida-ne’e. Hotu-hotu sura malu kolen. Ke’e sai malu, hatun malu. Idak-idak sinte an terus liu no kontribui makas liu ida seluk durante rezisténsia.

Ita bele haree katak iha ‘gap’ entre buat ida naran fundadór Fretilin no fundadór Estadu Republika Demokrátika Timor-Leste ho kontinuadór. Ita haree parte fundadór sinte an superiór liu tanba sira sinte katak sira maka funda Fretilin no estadu RDTL maibé moos ita haree líder nasionál sira- ne'ebé nu’udar kontinuadór sinte an katak sira maka terus liu tanba sira halo funu iha rai-laran, sae foho tun foho, subar hosi fatin ida ba fatin seluk, tiru malu hasoru bazooka, morteiru no kilat musan nia leten, hakat liu maluk sira-ne'ebé mate iha sira-nia oin, sorin no kotuk, hela mizerável tebes iha ai-laran, hamlaha to’o ba na’ok populasaun sira-nia batar no ai-han ruma iha to’os. Iha rai laran sinte an terus liu parte fundadór sira mas tanba iha rai laran hanoin katak  sira fundadór hela iha rai liur moris di’ak. Mas hosi parte fundadór sinte an katak sira maka funda Fretilin no Estadu RDTL. Hotu-hotu sinte an iha direitu liu ida seluk. Mas realidade ida-ne’e bainhira ita haree di’ak-di’ak la’ós de’it akontese ba líder rezisténsia nasionál sira. Akontese moos iha baze iha ambitu diferente. Iha nasionál líder rezisténsia nasionál sura malu kolen lori buka ukun iha órgaun sobernia no iha baze moos Maun-Boot rezisténsia lokál sira moos sura malu kolen lori hadau malu projetu. Ne’e maka ita-nia realidade. Iha baze hadau malu projetu lori buka moris no iha nasionál buka hadau malu ukun  órgaun soberania ba saída? Semoga ba povu nia moris di’ak!

Ita hotu hatene órgaun soberania sira hanesan Prezidénsia Repúblika, Parlamentu Nasionál no Governu iha interdependénsia ba malu. Prezidente Repúblika atu impoen nia hakarak de’it, iha kestaun balu, ba Parlamentu Nasionál moos la bele. Mezmu atu hala’o funsaun estadu nian moos, iha kazu balu hanesan vizita ba rai liur, Prezidente Repúblika la iha kbiit atu impoen ba Parlamentu Nasionál. Se Parlamentu Nasionál ‘la autoriza’ la vota a favor atu Prezidente Repúblika halo vizita estadu ba rai liur (hanesan foin daudaun akontese Parlamentu Nasionál la husik Prezidente  Repúblika ba vizita estadu ba Portugál), Prezidente Repúblika la bele halo tan buat ida. Prezidente Repúblika atu gosta ou la gosta Prezidente  Repúblika obrigatoriamente submete ba ‘desizaun’ hosi Parlamentu Nasionál. Prezidente Repúblika bele argumenta katak vizita ba Portugál ne’e ba interese nasionál. Deputadu balu moos dehan katak Portugál moos sei kompreende situasaun polítika rai laran.

Mas keta haluhan iha formasaun Governu nian (diferente ho veta Prezidente Repúblika nian ba lei hosi Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika ninia kbiit ladun forte. Tanba mezmu Prezidente Repúblika veta lei ida hosi Parlamentu Nasionál lori haruka fila ba Parlamentu Nasionál no se Parlamentu  Nasionál lakohi halo tuir Prezidente Repúblika nia hakarak no la hasai nein vírgula ida haruka hikas ba Prezidente Repúblika promulga entaun Prezidente Repúblika obrigatoriamente tenke promulga ona. Prezidente Repúblika espertu uitoan entaun ninia suspende hela la halo promulgasaun) Prezidente Republika moos nu’udar garante regular funsionamentu instituisaun demokrátika (artigu 74 hosi ita-nia Konstituisaun), ‘bele’ halo buat ne'ebé nesesáriu tuir Prezidente ninia entedimentu, lori garante funsionamentu instituisaun demokrátika. Artigu ida-ne’e iha ninia interpretasaun ampla tebes. Iha maluk balu husu artigu ida-ne'ebé hosi ita-nia Konstituisaun maka fó dalan atu Prezidente  Repúblika bele atua hanesan ne’e (Prezidente Repúblika suspende hela lista kandidatu balu ba tomada da posse iha formasaun Oitavu Governu Konstitusionál tanba Prezidente Republika lakohi fó tomada da posse mas husu atu haree fila fali). Tebes maluk sira-nia hanoin hanesan ne’e iha razaun bainhira sira buka artigu ruma iha ita-nia Konstituisaun laran sita esplisitamente kona-ba atu Prezidente Repúblika lori halo ‘kontrolu’ ba kandidatu ba membru iha formasaun governu ida la iha. Ita hotu moos konkorda katak hili membru governu iha formasaun governu ida-ne’e kompeténsia eskluziva Primeiru-Ministru nian tuir artigu 106 númeru 2 hosi ita-nia Konstituisaun. Sôke ita hotu moos la bele haluhan artigu 74 hosi ita-nia Konstituisaun ne’e fo tasitamente ‘poder’, ‘razaun’ ou baze legál-konstituisionál ba atu Prezidente Repúblika nian ne’e.  Em nome do regular funcionamento das instituicoes democraticas Prezidente Repúblika bele halo atu sira hanesan Prezidente Repúblika halo daudaun iha kestaun lori pending hela lista kandidatu sira ba formasaun Oitavu Governu Konstitusionál. Ita moos keta haluhan katak ho baze legál hosi artigu 74 moos maka Prezidente Repúblika disolve Parlamentu Nasionál lori hamosu eleisaun antesipada  ne'ebé ita foin liu daudaun ne’e.

Ho nune’e se ita uza sentimentu arogánsia ba malu lori ‘sadik’ malu ita hotu la manan buat ida no ita hotu lakon. Sei hamosu tan de’it konfuzaun iha senariu politiku formasaun governu iha Istoria Timor-Leste nian. Tanba ha’u hanoin Prezidente Repúblika iha pozisaun forte no Aliansa Maioria Parlamentár iha pozisaun fraku. Aliansa Maioria Parlamentár la iha bargaining position. Se Aliansa Maioria Parlamentár la konsege kovense Prezidente Repúblika ba formasaun Oitavu Governu Konstitusionál ita iha posibilidade atu hakat fali ba eleisaun antesipada dala ida tan. Agora ita husu tok ba malu, ho haraik an tomak, se maka bele obriga Prezidente Repúblika fó pose ba membru governu seluk-seluk ? Ita bele iha hanoin oioin ho razaun oioin no teoria oioin. Mas ha’u bele dehan katak la iha ema ida no la iha mekanizmu ida maka bele ‘obriga’ Prezidente Repúblika fó pose ba membru governu pendente hela ne’e.  Dalan ikus liu bainhira ida lakohi lakon ba ida (Prezidente Repúblika ho Aliansa Maioria Parlamentár) maka eleisaun antesipada dala ida tan. Gasta osan povu nian, gasta tempu povu nian, difikulta povu nia moris tanba de’it politiku sira-nia arogánsia. Ha’u apenas hakerek lori fó-hanoin de’it no lori halo ita hotu-hotu hanoin took ba. Ha’u la bele obriga Prezidente Repúblika fó pose ba membru governu seluk. Ita-Boot lee-na’in sira moos hanesan ho ha’u la bele obriga Prezidente Repúblika. Polítiku-na’in sira moos la bele. Maun-Boot sivíl no militár moos la bele. Ita hotu-hotu la bele. Se nune’e iha solusaun ka lae  atu ita lalika kole an tan ba eleisaun antesipada?

Solusaun ba problema formasaun Oitavu Governu Konstitusionál maka boa vontade no sinseridade ba malu. Iha boa vontade no sinseridade mosu iha espiritu simplisidade nia leten. Polítiku-na’in sira tenke, ba povu nia di’ak, buka hanoin di’ak-di’ak took saída maka sira hakarak hosi formasaun Oitavu Governu Konstitusionál ? Hanesan Sua Exelénsia Primeiru Ministru Taur Matan Ruak dalaruma hatene lori husu ita hakarak sivilizasaun saída maka ita hakarak harii iha Timor-Leste ? Pergunta ne’e kle’an tebes-tebes se sidadaun hotu-hotu (inklui polítiku-na’in sira) tau iha konsiderasaun ba atu polítiku ruma. Ita hahii povu ninia maturidade lori partisipa iha festa demokrasia ida-ne’e (eleisaun antesipada foin daudaun ne’e) tanba taxa partisipasaun povu nian sa’e (ne’e moos tanba governante kompetente ninia serbisu maka’as moos no ita presiza louva no fó konsiderasaun) ne'ebé hatudu povu ninia interese lori kontribui harii governu ida-ne'ebé bele garante dezenvolvimentu no boa governacao. Povu sivilizadu ona tanba mezmu hasoru obstákulu oioin bele hala’o votasaun iha eleisaun antesipada ho susesu. Povu ne’e ha’u haree iha ona maturidade lakohi tan monu ba lasu hanesan krize sira uluk-uluk (Ha’u haree iha polítiku-na’in balu halo hela polítika devide et imperat. Katak hafahe lori ukun. Iha tempu sira uluk hafahe tiha Loromonu-Lorosa’e. Ho nune’e votus ba partidu balu hetan maka’as tanba hosi parte Loromonu nian. Foin daudaun ne’e hamosu tan rai laran no rai liur-diaspora tanba rai laran ema barak liu lori hetan simpatia barak liu. Mas ha’u bele dehan haree hosi partidu polítiku Fretilin ninia votos entaun Fretilin manan. Fretilin la ukun mas Fretilin la lakon iha eleisaun antesipada. Ha’u bele dehan Fretilin lakon iha estratejia no karatér hosi lideransa ladun kontribui. Fretilin lakon tanba de’it iha koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (se partidu tolu ne’e konkorre mesak entaun Fretilin sai partidu mais votadu) konkorre ba eleisaun lori manan mezmu nune’e votos Aliansa Mudansa ba Progresu nian tuun tanba lakon kadeira ida. Aliansa Mudansa ba Progresu manan tanba estratejia di’ak no hatene hamaus povu tanba povu Timor-Leste la presiza lojika mas presiza valorizasaun, hamaus no hameak hanesan Maun-Boot balu halo. Hatene dada simpatia povu nian. Hatene hola povu nia laran. Atu hanesan uitoan karik uitoan de’it ho Maquiavel hanorin katak iha parte ida maka tenke hatene hamaus povu nia laran) mas agora ita husu oinsá ho politiku-na’in sira ? Politiku-na’in sira moos sivilizadu ona ? Ita moos bele repete pergunta hanesan hosi Sua  Exelénsia Taur Matan Ruak nian lori husu sivilizasaun saída maka Oitavu Governu Konstituisonál ne’e hakarak harii ? Ita hotu espera katak boa governacao di’ak ida lori halo dezenvolvimentu, iha setór hotu, ba povu nia moris di’ak.

Solusaun posível ida seluk maka Aliansa Maioria Parlamentar bele halo moos maka halo tuir lai Prezidente Republika ninia hakarak atu lori asegura Oitavu Governu Konstitusionál la’o ba oin (aprova orsamentu jerál estadu) ona no depois maka halo hikas fali remodelasaun iha tempu oportunu.

Buat ne’ebé ha’u hakarak realsa iha-ne’e maka ita presiza tau iha hanoin hela moos katak iha tempu kampaña, polítiku-na’in sira halo kampaña(iha eleisaun ba Prezidente Repúblika no iha elesaun lejizlativa) hakilar iha Timor-Leste laran tomak lori husu povu vota ba sira tanba sira maka sei tane povu nia interese ba moris di’ak. Prezidente Repúblika hakarak povu nia moris di’ak. Polítiku-na’in sira hosi Aliansa Maioria Parlamentár moos hakarak povu nia moris di’ak. Agora parte rua ne’e idak-idak husu tok ba an sira-nia hahalok (ida la rende ba ida) kontribui ba povu nia moris di’ak ? Idak-idak moos husu ba an rasik sira-nia pozisaun hanesan ne’e kontribui ba povu nia moris di’ak? Agora ita (jerasaun foun) hotu husu sa sivilizasaun maka polítiku-na’in sira (jerasaun tuan sira) hakarak husik hela ba ita jerasaun foun sira ?  Ita atu banati tuir ida-ne'ebé? Banati tuir Prezidente  Repúblika ou banati tuir Aliansa Maioria Parlamentár? Ou sira hotu iha interese ‘terselubung’ lori halo povu maka sai vitima ? Se nune’e ha’u, nu’udar sidadaun ida, vota saugati de’it ba líder sira-nia arogánsia.

Antigo aluno do Mestrado dos Direitos Humanos da Escola de Direito da Universidade do Minho. Dalaruma ha’u-nia hakerek balu kritiku uitoan lori kestiona no la monu karik ba maluk balu nia laran no se iha maluk balu hakarak fó sala mai ha’u entaun karik di’ak liu fó sala ba Amu-Lulik sira (liu-liu jesuita sira) maka forma ha’u sai krítiku nune’e no hanorin defende Jesus Cristo doutrina. Ha’u halo tanba ha’u-nia mestre sira hanorin ha’u halo nune’e. Ha’u la pro no la kontra kualkér partidu polítiku ida ou kualkér polítiku ida. Ha’u-nia ko’alia ba loos mai loos. Uluk sei eskola iha Santo Yoseph kelas tiga hau coret Sandra Lay ninia foto entaun Romo Edu, SJ hirus tebes haruka kelas satu to’o kelas tiga sai ba kampu lori husu se maka coret Sandra Lay ninia foto. Amu Edu : ‘Ini pasti bukan anak kelas tiga.’ Siapa yang coret foto Sandra Lay ? Ha’u langsung foti liman. Simu ho brani no haraik an tomak katak ha’u. Estudante hotu angkatan 1997-2000 hatene. Kecuali hirak la tama eskola iha loron ne’ebá. Ita la bele tauk ko’alia lia-loos mezmu lia-loos ne’e lori ba mate.  Lia-loos la bele rona no fiar de’it. Lia-loos tenke cek no koko duni loos ou la loos. La bele rona de’it fiar ona.Iha fiar labele hanesan Tome mas iha kazu moris ruma ita presiza hanesan Tome kaer tiha ho liman no haree rasik ho matan maka bele fiar loos ou la loos no di’akliu no dalan loos liu maka iha Tribunal atu la kria tan konfuzaun no violasaun ba lei seluk-seluk. Lia-loos tenke hetan ho dalan loos. Ema balu loos tiha, hanesan ha’u lee iha jornal sira kazu kona-ba selingkuh, maibé tanba emosaun la kontrola halo fali violénsia (baku no oho) kontra lei. Iha fiar de’it maka la bele hanesan Tome tanba hanesan Jesus dehan rahun di’ak ba sira hirak la haree mas fiar. Katak fiar ba Jesus Cristo nia moris hias. 

*Antigo estudante da Escola de Direito da Universidade do Minho do Mestrado em Direitos Humanos. Bele kontaktu iha otadian@gmail.com ou iha númeru kontatu: 76094252