quinta-feira, 28 de junho de 2018

DEPUTADU TENGKI DEKOR KONSTITUISAUN NO REJIMENTU PN


Eis Prezidente Parlamentu Nasional, Vicente Guterres, hatete, deputadu sira tenki dekor konstituisaun no presiza domina rejimentu PN atu nune’e labele falha iha servisu lor-loron nian.

Vicente Guterres koalia lia hirak ne’e bainhira Parlamentu Nasional, V lejislatura halo akollamentu hodi bolu orador sira ne’ebé mak iha koñesimentu kona ba lala’ok PN, hodi esplika kona ba servisu no funsiomentu PN ba deputadu foun sira.

Orador importante iha akollamentu ne’e mak, eis Prezidenti Parlamentu Nasional, Vicente Guterres. Iha Vicente Guterres nia intervensaun hateten, PN hanesan orgaun lejislador no fiskalizador. Tamba ne’e husu ba deputadu sira hotu atu dekor konstituisaun Repúblika Demokrátika de Timor Leste (RDTL), no domina rejimentu PN, hodi nune’e deputadu sira labele hala’o sala sira-nia funsaun.

“Deputadu tenki hatene konstituisaun, tenki domina rejimentu Parlamentu Nasional, tanba nu’udar deputadu tenki hatene nia funsaun. Deputadu sira ha’u tenki husu posivilidade rekor konstituisaun, tanba ida ne’e importante tebes, tanba ita bo’ot sira nu’udar deputadu, kuandu proposta ka projetu ruma mai, primeiru tenki haree nia konstitusionalidade. Kuandu proposta ne’e konstitusional bele diskuti, maibé inkostitusional labele admite,”dehan Vicente Guterres.

Vicente esplika, lala’ok lejislatura ida, hahú husi tomada de posse ba deputadu foun sira, no formasaun meja Parlamentu Nasional.

Prezidenti Parlamentu Nasional, bele mai husi bankada ida, maibé  depois  eleitu ba Prezidenti PN, nia sei reprezenta bankada hotu iha PN.

“Nia reprezenta deputadu nomós bankadas ne’ebé mak ezisti iha Parlamentu Nasional, ida ne’e importante tebe-tebes, la aplika deit ba ita iha Parlamentu, aplika mós ba orgaun soberania sira seluk. Prezidenti da Repúblika, nia eleitu la’os ba nia an rasik, maibé Prezidenti Repúblika ba ema hotu, ba povu tomak, nune’e mós hanesan Primeiru Ministru nomós membru Governu, ne’ebé mai husi koligasaun, mai husi partidus polítikus, maibé sai Primeiru Ministru ba ema hotu, sai Governu ba ema hotu, la’os para atu ukun ba ninia an rasik ba ninia grupu deit, tanba ida ne’e ita nia Prezidenti Parlamentu tenki haree ba deputadus hotu, funsinarius tomak no seluk tan,” katak Vicente.

Prezidenti Parlamentu Nasional, tenki defende direitu no dignidade Parlamentu Nasional nian, diriji no kordena Parlamentu Nasional, tenki halo esforsu maka’as para bele trata buat ruma ne’ebé lalos.

“Ida ne’e konsekuensia prátikas, dala ruma mosu hanesan Prezidenti Parlamentu substitui Prezidenti Repúblika iha kazu hanesan mate, ka inkapasidade ka impedimentu temporariu ruma. Tanba iha konstituisaun kolia kona ba responsabilidade kriminais ba Prezidenti Repúblika.

Vicente Guterres fó ezemplu katak, hanesan iha kazu tinan 2008, kuandu  eis Prezidenti Repúblika, José Ramos Horta sofre tensaun, pedidu temporariamente iha tempu ne’eba, Prezidenti PN, saudozu Fernando Lasama de Araújo mak substitui nu’udar Prezidenti Repúblika interino.

Alende ne’e, Prezidenti Parlamentu Nasional, Arão Noe mós esklarese, programa akollamentu ne’e,  importante tebes hanesan apoiumentu ba  deputadus sira atu iha koñesimentu klean kona ba funsionamentu Parlamentu Nasional nian.

“Oinsa ita bo’ot sira bele ezerse ita bo’ot sira nia kna’ar ho diak tuir ita nia rejimentu, tuir estatutu deputadu no tuir lei ne’ebé sai baze atu  regula ita nia funsionamentu iha Parlamentu Nasional,” katak Arão.

Programa akollamentu ba deputadu foun V lejislatura ne’e, sei hala’o durante loron tolu, no deputadu sira sei hetan esplikasaun husi oradores sira ne’ebé iha ona esperensia kona ba lei no funsionamentu PN.

“Ha’u hein katak, durante loron tolu ne’ebé ita bo’ot sira sei tuir atu bele aproveita ho diak aprezentasaun ne’ebé orador sira sei fó, no husu sei iha duvidas ruma bele halo perguntas. Ha’u hein katak durante loron tolu ne’e iha diálogu barak liu atu lori ita bo’ot sira atu intende diak liu kona ba funsionamentu oinsa ita hala’o ita nia kna’ar tuir lei no rejimentu Parlamentu ne’ebé regula ita,” relata Arão Noe.

Nia haktuir, iha akollamentu ne’e, oradores sira  sei hato’o palestra ba deputadu sira,  no orador sira ne’e balun deputadu sira ne’ebé iha ona esperensia klean kona ba funsionamentu Parlamentu Nasional.

“Sira nia prezensa ho objetivu atu bele fahe esperiensia, la’os  atu mai hanorin ita bo’ot sira. Ida ne’e ita tenke komprende klaru, ida ne’ebé tuan fahe esperiensia ba deputadu sira, no sira ne’ebé iha esperiensia diak liu bele fahe ba malu, atu nune’e iha inisiu servisu ita nian hanesan deputadu ba kinta lejislatura, bele inteira diak oinsa funsiona Parlamentu nian, atu nune’e ita hotu bele servisu hala’o kna’ar ho didiak,” tenik Arão.

Nia afirma, kestaun principal mak,  relasaun deputadu sira ho Sekretariadu Parlamentu Nasional, taba kuandu deputadu sira presiza buat ruma, oinsa komunika no hetan  apoiu ka atendimentu husi Sekretáriu Jeral Parlamentu  Nasional.

“Ha’u hein katak, ita bo’ot sira ho apoiumentu ida ne’e bele lori kuñesimentu klean relasaun ho funsionamentu Parlamentu Nasional iha V lejislatura nian,” esklarese Arão Noe. cos

GMN TV | Grupo Média Nacional

Rússia2018 | O Uruguai nunca venceu Portugal


Sábado (30.06) às 19:00 Portugal defronta o Uruguai no Rússia2018, o mundial de futebol disputado naquele país do leste europeu. No Sapo Desporto podemos recordar como foram os encontros do passado entre essas seleções. Mais em baixo é referido que Portugal não vence o Uruguai desde 1966 e que só se defrontaram duas vezes. O Uruguai nunca venceu a seleção de Portugal. (TA)

PORTUGAL NÃO VENCE O URUGUAI DESDE 1966, NUMA HISTÓRIA DE APENAS DOIS EMBATES

A seleção das quinas só defrontou por duas vezes na história a seleção celeste

O Uruguai não é propriamente uma 'malapata' na história dos jogos da seleção das quinas. Portugal não defrontou assim tantas vezes esta equipa da América do Sul, apenas duas, no entanto, é o adversário que Portugal não vence há mais tempo: São 52 anos.

O último triunfo data de 26/06/1966, num particular de preparação antes do Campeonato do Mundo. A equipa portuguesa orientada por Otto Glória venceu por 3-0, no estádio do Jamor, com um hat-trick de José Torres.

Depois desse triunfo até 2018, Portugal não venceu novamente a seleção celeste, que voltou a defrontar em 1972 na minicopa. Numa equipa comandada por José Augusto, Portugal empatou (1-1), com um golo de Jaime Graça. Portugal viria a chegar à final da competição perdendo com o Brasil.

Por outro lado, o Uruguai nunca venceu Portugal. Veremos o que dá o duelo do próximo sábado.

Presidentes de Timor-Leste e da Indonésia querem aprofundar relações bilaterais


Jakarta, 28 jun (Lusa) - Os presidentes de Timor-Leste e da Indonésia, Francisco Guterres Lu-Olo e Joko Widodo, assumiram hoje o compromisso de aprofundar e ampliar as relações entre os dois países, em particular os setores económico e educativo.

Mensagens idênticas foram deixadas pelo dois chefes de Estado numa curta declaração aos jornalistas, sem direito a perguntas, depois de um encontro a sós e de uma reunião de delegações dos dois países.

Os encontros decorrem no palácio presidencial de Bogor, nos arredores de Jakarta, onde Lu-Olo foi hoje recebido com honras de Estado naquela que é a primeira visita de Estado à Indonésia.

Widodo sublinhou o facto de Lu-Olo ter escolhido a Indonésia para a sua primeira visita de Estado, "revelador da aproximação" entre os dois países, e aproveitou para saudar a tomada de posse do primeiro-ministro timorense, Taur Matan Ruak, e do seu Governo.

No encontro, explicou Widodo, os dois países concordaram em "progredir em várias áreas de cooperação no futuro", fortalecendo em particular "as relações de comércio e investimento".

"Queremos ser um parceiro de confiança de Timor-Leste: a indonésia pode ser o principal parceiro", disse, recordando que já operam no país nove empresas estatais indonésias e 400 privadas com um investimento total de 595 milhões de dólares.

Por isso, defendeu acordos para proteção de investimento, bem como um reforço das conectividades, tanto terrestres como aéreas.

Lu-Olo, por seu lado, aproveitou o encontro para agradecer o apoio regional que a Indonésia tem dado a Timor-Leste.

"Timor-Leste agradece o apoio contínuo do Governo da Indonésia na adesão de Timor-Leste à ASEAN [Associação de Nações do Sudeste Asiático]. E mais uma vez quero reiterar a importância que Timor-Leste atribui à sua adesão", afirmou.

Lu-Olo destacou as "excelentes relações" entre os dois países, abrangendo "muitas áreas de cooperação", incluindo a economia, educação e segurança, bem como os "negócios e o relacionamento" entre os povos.

"Espero que, no futuro, os nossos dois países possam cooperar em investimentos conjuntos em algumas indústrias primárias como a produção de sal, a agricultura e as indústrias pesqueiras", frisou.

Lu-Olo reiterou o compromisso de se concluírem as negociações sobre a fronteira terrestre entre os dois países - faltam apenas dois pequenos segmentos -, num processo que pode estar concluído ainda este ano.

"Falta iniciar a discussão sobre a fronteira marítima", recordou.

Noutro âmbito, Lu-Olo recordou que estão cerca de cinco mil estudantes timorenses a estudar na Indonésia e que Timor-Leste acolhe cerca de oito mil residentes indonésios.
A delegação de Timor-Leste inclui o ministro dos Negócios Estrangeiros, Dionisio Babo, e o chefe das Forças de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur.

A delegação indonésia inclui Wiranto, ministro Coordenador de Assuntos Políticos, Legais e de Segurança, Darmin nasution, ministro Coordenador de Assuntos Económicos, Tjahjo Kumol, ministro da Administração Estatal, Retno Marsudi, ministro Negócios Estrangeiros. Muhammad Nasir, ministro de Investigação, Tecnologia e Ensino Superior e ainda Basuki Hadimuljono, ministro de Obras Públicas e Habitação.

Recorde-se que a Indonésia ocupou Timor-LKeste entre 1975 e 1999.

ASP // JMC

PM Taur Matan Ruak Komunga Espíritu Servisu Ekipa


DILI, (TATOLI) - Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Magalhães husu ba funsionáriu iha Prezidénsia konsellu Ministru atu apoiu no implementa polítika Primeiru Ministru Taur Matan Ruak nian ho profisionalizmu tanba nia hatene Primeiru Ministru ema ida sempre iha espíritu servisu ekipa.

“Xefe governu sempre iha espíritu ekipa ne’ebé mak forte, Tanba ne’e ezije ba profisionalizmu atu sai ezemplu ba ministériu seluk,” Fidelis Magalhães fó sai lia ne’e bainhira halo enkontru ho kargu diretór no xefia sira iha ámbitu Prezidénsia Konsellu Ministru, ohin, iha Palásiu governu.

Tuir nia observasaun bainhira funsionáriu sira iha prezidénsia konsellu ministru servisu ho profisionalizmu, ministériu refere bele sai ona ezemplu ba ministériu sira seluk.

Profisionalizmu, signifika pontualidade iha servisu. “Primeiru Ministru preokupa ho pontualidade tanba nia la’ós tipu ema ne’ebé ezije ema seluk enkuantu nia la halo. Alende ne’e nia mós preokupa ho limpeza.”

Aleinde ida ne’e, nia husu atu funsionáriu sira iha preokupasaun pesoál, hakarak atu hato’o. Gabinete Ministru Reforma Lejizlativa ho Asuntu Parlamentár nakloke ba funsionáriu hotu.

“Sei ita hare ba nasaun tenke hare ema ne’ebé hamutuk ho ita no servisu ho ita tanba sira mak prioridade uluk. Ita hare sira mak sira foin hare preokupasaun iha populasaun,” Fidelis kompara.

“Ita boot sira bainhira dezempeña servisu ba estadu no governu no nasaun ida ne’e, espera katak serve ho laran tomak no valor ida katak serve duni ho povu. Labele sente ema fó presaun ba imi mak imi bele serve.”

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Magalhães akompaña hosi diretór jerál Prezidénsia konsellu ministru iha ámbitu enkontru ho funsionáriu sira, iha Palásiu Governu

PR Lú Olo Presta Omenájen iha Jardin Eroi Kalibata Jakarta


DILI, (TATOLI) – Prezidente-Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, kinta (28/6) dadér ne’e hala’o vizita ofisiál ba Jardin Eroi Kalibata, Jakarta Súl, Indonézia, hodi presta omenájen ba eroi nasaun ne’ebá nian.

Iha vizita ne’e Xefe Estadu akompaña hosi espoza Cidália Lopez Nobre Guterres nomós governante sira hosi nasaun ne’e (Timor-Leste).

Tuir informasaun ne’ebé Tatoli asesu hosi Mídia Prezidénsia Repúblika dadér ne’e katak hafoin fila hosi vizita ba Jardin Eroi Kalibata, Xefe Estadu ho nia delegasaun sei hala’o enkontru ho Prezidente-Repúblika Indonézia, Joko Widodo (Jokowi), iha Palásiu Prezidensiál Bogor, Rua Ir. H. Juanda Nú. 1, Munisípiu Bogor, Provínsia Java Oeste, Indonézia.

Lider nasaun rua ne’e sei ko’alia kona-ba kooperasaun bilaterál entre rai rua iha soru-mutu refere.

Francisco Guterres Lú Olo ho nia komitiva to’o iha Aeruportu Internasionál Soekarno Hatta, Jakarta, iha tuku 18:20 oras Indonézia nian no simu diretamente hosi Ministru Teknolojia no Ensinu Superiór, Muhammad Nasir no Embaixadór Indonézia ba Timor-Leste inklui Embaixadór Timor-Leste ba Indonézia no konsuladu sira.

Hafoin ne’e, Xefe-Estadu kontinua kedas viazen ba Hotel Sultan Jakarta, Jakarta Sentru, Indonézia, hodi deskansa.

Iha dalan protokolu sira, autoridade Indonézia taka imajen Prezidente-Repúblika TL ho nia espoza hamutuk Prezidente-Repúblika Indonézia ho nia espoza iha baner ho sentidu fó benvindu ba Xefe Estadu timoroan ne’e.

Antes ne’e, iha Aeruportu Internasionál I Gusti Ngurah Rai Denpasar, Bali, Prezidente-Repúblika ho nia delegasaun simu hosi autoridade relevante ho Konsul Jerál Timor-Leste iha Bali.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ministru Teknolojia no Ensinu Superiór, Muhammad Nasir (imajen kotuk), simu Prezidente Timor-Leste, Francisco Guterres Lú Olo, ho nia komitiva iha Aeruportu Internasionál Soekarno Hatta, kuarta lorokraik. Imajen Mídia PR.

Asumi Kargu Tenke Ho Responsablidade


DILI - Governantes foun neebe asumu kargu tenke ho responsablidade, atu nunee bele kontribui ba dezenvolvimentu iha nasaun ida nee.

Hein katak ita idak idak lalika lori lia tun sae, tanba politika iha nasaun neebe deit hanesan, balun tenke husik hela kargu. Ida nee prosesu neebe normal, tanba nee tenke simu, maibe importante liu mak ita idak idak asume responsavel hodi kontribui ba dezenvolvimentu neebe lao iha rai doben ida nee,” dehan Eis Vice Ministru Transporte no Telekomunikasaun Inacio Moreira ba Jornalista Tersa (26/06/2018) iha Salaun MOP Caikoli, bainhira entrega kargu ba governante foun.

Nia mos informa liu tan, maske ho impase politika neebe lao ladiak, maibe ida nee normal nee tratamentu estadu iha Timor Leste nian. Ba membru governu foun benvindu ho haksolok boot, hein katak mai servisu tenke ho lolos, nee mak importante liu.

Iha parte seluk Vice Ministru Dezenvolvimentu Abitasaun ordenamentu no Ambiente, husu ba VIII Governu atu kontinua ho programa neebe lao ona iha mandatu setimu Governu.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta (28062018)

Madalena Horta | Suara Timor Lorosae

Líder hosi Forsa Defeza hein ministru Defeza foun iha fulan-Jullu


Komandante hosi Forsa Defeza Timor-Leste nian (F-FDTL), iha loron-tersa ne'e, hatudu esperansa katak nia "númeru daruak", Filomeno Paixão, bele kaer kargu nu'udar ministru Defeza hosi Governu konstitusional daualuk iha inísiu fulan-Jullu.

"Ha'u nia visi, nia husu ona nia reforma, agora lei hatete katak presiza demisaun no buat barak, to'o Konsellu Superior Defeza nian. Ha'u hanoin katak sei rezolve. Neineik maka ita sei to'o", Lere Anan Timur hatete ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensial iha Díli, iha loron-tersa ne'e.

Komandante hatete katak kazu hosi Filomeno Paixão nian iha liu ezijénsia duké membru sira seluk hosi F-FDTL tanba, iha pasadu, liuona hosi reforma.

Lere Anan Timur informa ona katak sei halo parte iha delegasaun hosi Prezidente Timor-Leste nian ne'ebé iha loron-kuarta sei halo vizita Estadu ida ba Indonézia, no sei substitui kargu interinu, durante nia auzénsia, hosi "númeru daruak", Filomeno Paixão.

ilomeno Paixão nia naran nomeadu ba ministru Defeza halo parte hosi lista ne'ebé primeiru-ministru, Taur Matan Ruak, entrega ona iha semana liubá ba Prezidente Timor-Leste nian, ne'ebé, hafoin ne'e, la fó pose ba ema na'in 11 hosi lista.

Kazu barak akontese tanba, karik, dirijente balun iha ligasaun ho kazu sira ne'ebé relasionadu ho Justisa, maibé Filomeno Paixão laiha ligasaun ruma.

Paixão husu ona nia pasajen ba reforma - solisitasaun ida ne'ebé simu ona hosi Lere Anan Timur - maibé tenki halo, tanba Filomeno Paixão nia pozisaun iha hierarkia F-FDTL nian, prosesu ida ne'ebé demora tebes.

"Lei sira maka komplika. Lei sira rasik la komplika bainhira ita tuir loloos. Problema maka iha interpretasaun sira. Ema ida-idak interpreta tuir sira nia hakarak. Ha'u tanba la domina lei, bainhira ha'u ko'alia kona-ba reforma hanesan ha'u nia direitu no laiha ema ida maka tenki impede direitu ne'e", Lere Anan Timur hatete.

"Bainhira asumi misaun ida ka responsabilidade Estadu nian ne'e hanesan oinseluk. Ha'u tenki tuir regra sira hodi garanti estabilidade institusional", nia hatutan.

Estatutu hosi militar timoroan sira defini katak "Prezidente Repúblika maka iha kompeténsia hodi nomeia no demiti, tuir lei, xefe ho visi-Xefe hosi Estadu-Maior Jeneral F-FDTL nian".

Konstituisaun mós marka kompeténsia ne'e, maibé hatete katak nomeasaun no demisaun tenki akontese "ho proposta hosi Governu" no "rona, iha kazu balun, xefe hosi Estadu-Maior-Jeneral hosi Forsa Armada sira nian".

Filomeno da Paixão de Jesus, moris iha tinan 1953, halo parte iha Falintil iha tinan 1975, bainhira harii hela no, ho restaurasaun Independénsia nian nia halo parte iha fileira sira Forsa Defeza nian.

Kondekora hosi Prezidente Repúblika tanba serbisu sira ne'ebé fó iha Operasaun Halibur, ne'ebé mosu iha fulan-Fevereiru tinan 2008 hosi forsa armada sira ho polísia hodi kaer grupu responsável ba atake hasoru Prezidente José Ramos-Horta ho primeiru-ministru Xanana Gusmão iha momentu ne'ebá, Filomeno da Paixão de Jesus promove ona ba koronel iha loron 14 Janeiru 2009, no hafoin ne'e kompleta Kursu Promosaun ba Ofisial Jeneral sira.

Hahú hosi tinan 2010 maka sai nu'udar xefe Estadu-Maior F-FDTL nian.

SAPO TL ho Lusa

LA'O HAMUTUK | Karta Aberta ba Distintu Deputadu/a

Bodik ba: Exelénsia Deputadu Arão Noé de J. da C. Amaral

Iha: Uma Fukun Parlamentu Nasionál Timor-Leste

Asuntu: Karta Aberta ba Distintu Deputadu/a sira ba Períodu Lejislatura 2018-2023

Ba Distintu Deputadu/a sira mak ami respeita,

La’o Hamutuk nudár organizasaun sosiedade sivíl nasionál ne’ebé mak hala’o nia knar halo peskiza, análiza, advokasia no tau matan ba polítika estadu nian no polítika husi Instituisaun internasionál sira liga ho prosesu dezenvolvimentu iha Timór-Leste. Nune’e bele fasilita komunikasaun entre povu no nia ukun na’in sira atu bele ezije  katak povu mak sai autór ba sira nia prosesu dezenvolvimentu iha Timor-Leste.

Maski la’ós sai buat normal ba povu Timor-Leste atu partisipa iha eleisaun parlamentár dala rua entre Jullu 2017 no eleisaun antesipada iha Maiu 2018 hodi hili sira nia reprezentante atu tuur iha uma fukun Parlamentu Nasionál ba periodu lejislatura 2018-2023, maibé ami agradese no fó ami-nia parabéns ba povu Timor-Leste tomak ne’ebé hola parte ona iha prosesu eleisaun rua ne’e ho hakmatek no demokrátiku. Parabéns mós ba Distintu Deputadu sira ne’ebé hetan kadeira iha uma fukun Parlamentu Nasionál no mós órgaun eleitorál sira CNE no STAE, inklui instituisaun seguransa PNTL no F-FDTL no instituisaun estadu sira seluk ne’ebé servisu maka’as hodi kontribui ba prosesu implementasaun eleisaun rua ne’e.

Tuir Konstituisaun RDTL artigu 92, define katak “Parlamentu Nasionál mak órgaun soberania Repúblika Demokrátika Timor-Leste ne’ebé reprezenta ema Timoroan tomak, iha kbiit atu halo lei, fiskaliza no atu halo desizaun polítika ba nasaun. Mandatu no knaar konstituisionál ne’e ami husu atu Distintu Deputadu/a sira tenke implementa ho di’ak no kuidadu hodi tane aas interese povu no nasaun tomak duke interese grupu no partidária. La’o Hamutuk kontente no prontu atu servisu hamutuk ho Ita-Boot sira hodi apoiu no diskute ami nia informasaun no análiza sira atu bele ajuda Ita-Boot sira atu halo desizaun ne’ebé bele promove dezenvolvimentu sustentável no ekitavél iha rai doben ida-ne’e.
   
Ami rekoñese katak durante períodu lejislatura molok eleisaun 2017, prodús no aprova ona Lei importante sira hanesan Lei ba Rai, Lei Investimentu Privadu no lei sira seluk tan. Maski ami rekoñese katak produtu husi lei sira ne’e ami konsidera seidauk fó benefísiu másimu ba povu kiak no grupu vulneravel sira, maibé iha Kintu Lejislatura ida ne’e Ita-Boot sira hotu sei kontinua knaar ida ne’e atu prodús lei importante sira ne’ebé husik hela iha lejislatura anterior ne’ebé seidauk finaliza ka aprova hanesan Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2018 no Lei Anti Korrupsaun.

Ami mós sujere atu Parlamentu Nasionál labele aprova Lei Mineiru ida ne’e, tanba lei ida ne’e sei fó oportunidade ba kompañia sira hodi halo atividade iha setór indústria estrativa sira no sei estraga ita-nia meiu ambiente no mós lori risku oin-oin ba ita-nia povu nia moris iha futuru.

Ami mós husu Ita-Boot nia atensaun urjente ba limitasaun tempu ba kompeténsia konstitusionál husi Parlamentu atu hatama pedidu apresiasaun no rejeita Dekretu-Lei Nú. 3 no 4/2018 husi Governu VII kona-ba Kurríkulu Nasionál Pre-Eskolár no Ensinu Báziku nian. Tuir Konstituisaun RDTL Artigu 98, Parliamentu Nasionál bele suspende vijénsia lei to’o nia apresiasaun bainhira iha Deputadu baluk-lima ida (1/5 husi totál) ne’ebé husu iha loron tolunulu, hasai tempu suspensaun funsionamentu Parlamentu Nasionál nian. Tanba Parlamentu uluk nian disolve ona bainhira Dekretu-Lei rua ne’e hetan promulgasaun, loron tolunulu hahú bainhira tomada de posse Deputadu/a Ita-Boot sira nian. Bele haree deklarasaun husi La’o Hamutuk ho ONG sira seluk kona-ba Dekretu-Lei sira ne’e iha Buletin La’o Hamutuk (pájina 11-12) ne’ebé akompaña karta ne’e no mós iha sítiu web La’o Hamutuk nian.

Ami sujere no enkoraja Distintu Deputadu/a foun sira tenke hatudu no implementa duni Ita-Boot sira nia knaar ho loloos atu nakloke hodi simu ema hotu nia hanoin. Ita-Boot sira tenke konsidera prosesu konsultasaun públiku ne’e sai dalan importante iha faze estabelesimentu ezbosu lei ruma, nune’e partisipasaun husi komunidade, grupu vulneravel sira hanesan feto no ema defisiénsia sira bele hola parte iha prosesu ida ne’e ho di’ak, atu nune’e bele asegura katak lei sira ne’ebé Ita-Boot sira prodús no aprova sei a favor ba direitu povu mukit no ema vulneravel sira.

Parlamentu nudár órgaun fiskalizador ba implementasaun polítika programa governu nian, ami kontinua enkoraja Ita-Boot sira atu rekoñese Timor-Leste nia realidade situasaun ekonomia ohin loron ne’ebé depende maka’as liu ba iha setór petróleu, tenke konsidera mós katak Timor-Leste nia rezerva mina no gas iha kampu Bayu-Undan sei maran iha tempu besik. Situasaun ida ne’e nudár dezafiu boot ida ne’ebé ita nia nasaun enfrenta, alende ne’e númeru dezempregu kontinua aas kada tinan, númeru kiak ne’ebé as, no problema sosiál sira seluk.

Tan ne’e La’o Hamutuk sujere ba Distintu Deputadu/a sira atu kontinua ezije ba governu hodi halo polítika ida ne’ebé realístiku atu bele diversifika ita nia ekonomia ba investimentu ne’ebé dura no sustentável, liuliu investimentu iha setór produtiva sira hanesan agrikultura, indústria ki’ik sira, turizmu. Tenke hasa’e kapasidade povu sira nian liuhusi hadi’a setór servisu báziku sira hanesan saúde, bee mós no edukasaun atu nune’e bele garante katak ita-nia dezenvolvimentu ekonómiku sei dura no sustentável, atu nune’e bele rezolve problema kiak, dezigualdade sosiál, dezigualdade jéneru, liberdade espresaun no fornese seguransa umanu. Aléinde ida ne’e, ita sei prepara rekursu umanu ne’ebé kualifikadu atu bele dezenvolve rai ida ne’e no hadi’ak povu kbiit laek sira nia moris iha futuru oin mai.

Ikus liu, ami konxiente katak Ita-Boot sira sei enfrenta dezafiu barak iha tinan lima oin mai ne’e, ho knaar ne’ebé hakerek ona iha Konstituisaun RDTL Artigu 95.1 katak Parlamentu Nasionál mak halo lei kona ba asuntu báziku sira, polítika interna no esterna nasaun nian. Nune’e, ami nafatin prontu atu fó kontribuisaun liu husi ami nia analiza no peskiza atu bele ajuda Ita-Boot sira hodi determina polítika ne’ebé matenek liu ba povu Timór-Leste tomak.

Parlamentu Nasionál tenke garante estadu direitu demokrátiku, bazeia ba Konstituisaun RDTL, Artigu (1.1) katak Estadu ida ne’ebé demokrátiku, soberanu no respeita ba dignidade ema ida-idak nian, (2. 2) Estadu hakru’uk ba lei inan no lei oan sira, no (6 (b)) Garante no promove sidadaun sira nia direitu fundamentál, no respeitu estadu nia prinsípiu direitu demokrátiku.

Tanba ne’e papél ne’ebé ami halo, hanesan mós parte ida hodi kontribui atu dezenvolve rai doben ne’e ba sustentabilidade, liberdade espresaun, direitu umanu, direitu feto nian no demokrasia.

Hamutuk ho karta ida-ne’e, ami oferese ba Distintu Deputadu/a sira, ami-nia rezultadu peskiza balu iha asuntu oin-oin ne’ebé ami elabora iha publikasaun Buletin La’o Hamutuk, edisaun foun. Ami espera katak informasaun no dadus sira ne’ebé ami oferese ba Ita-Boot sira sei ajuda Ita-Boot sira nia servisu iha inísiu lejislatura foun dalima nian.

Mak ne’e de’it ami nia karta aberta ba Ita-Boot sira, ba Ita-Boot sira nia kolaborasaun tomak ami hato’o obrigadu wa’in.
Ami mak saran lia,
Adilsonio da Costa Junior & Marta da Silva

Reprezenta Ekipa Peskizadór/a La’o Hamutuk:
Celestino Pereira Gusmao, Maximus Tahu, Charles Scheiner, Berta Antonieta, Pamela Sexton, Carly Munnelly no Mariano Ferreira

Hakbesik Governasaun, SEKOMS Interese Promove Debate Públiku


DÍLI, (TATOLI) - Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), iha governasaun konstitusionál da-ualu, lidera husi Sekretáriu Estadu Merício Juvinal dos Reis “Akara” iha interese hakarak uza espasu públiku no uza komunikasaun sosiál, hodi promove debate públiku, nune’e bele hakbesik governasaun ho povu no vise-versa.

“Serbisu iha setór komunikasaun sosiál, ita uza espasu no kna’ar ne’ebé ita iha hodi kontribui. Saida mak ita bele halo? Komunikasaun, oinsa ita buka fonte importante, fonte prinsipál husi ita-nia governu, estadu no ita-nia komunidade, sosiedade; povu, iha nasionál to’o karaik,” informa Sekretáriu Estadu Merício “Akara” ba jornalista sira, iha edifísiu Konsellu Imprensa (KI), Kintál-boot, ohin.

“To’o iha nível suku para sira informadu saida mak estadu nia hakarak, governu nia planu no programa i progresu,” reforsa tan sekretáriu estadu ne’e.

Sekretáriu Estadu Merício “Akara” mós akresenta, iha tempu hanesan estadu no governu bele kontinua rona, intende ita-nia komunidade, sosiedade nia hakarak. Entaun, ita-nia kna’ar mak ida ne’e sai fontes informasaun, sentru informasaun para ita-nia estadu no governante sira bele inspiradu, sira bele halo programa di’ak liu. “Ne’e parte ida ita-nia kontribuisaun, kolaborasaun,” nia subliña.

Governante ne’e esplika, iha kontestu kolaborasaun, hakarak ka lakohi nasaun ne’e ita nian, ita mak na’in, ita mak kolabora. Kolabarasaun ita nian iha kontestu komunikasaun sosiál; kolabora ho media sira, jornalista sira, instituisaun media sira i mós ho sosiedade sívil.

Nune’e mós, intelektuál sira para promove debate, diskusaun entre sosiedade, diferensa ideia sira para ita koko fasilita, para públiku hatene katak matenek barak iha, ideia barak iha, agora ita bele hatene ho razaun ida ne’e mak di’ak liu, razaun ida ne’ebá hein lai, to’o ikus ita bele rezolve duni, ita-nia diferensa ne’e ho maneira pozitivu.

“Iha kontestu ida ne’e, kolaborasaun hodi kria estadu ho públiku ho di’ak para ema bele asesu hotu, hato’o ninia aspirasaun no hanoin,” dehan Sekretáriu Estadu Merício Juvinal dos Reis “Akara”.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Sekretáriu Estadu Merício Juvinal dos Reis “Akara”. Foto TATOLI: Egas Cristovão