segunda-feira, 11 de dezembro de 2017

Ministro Finanças timorense defende orçamento retificativo em debate no parlamento

Díli, 11 dez (Lusa) - O ministro das Finanças timorense defendeu hoje a aprovação do Orçamento Retificativo, apresentado pelo Governo ao Parlamento e contestado pela oposição, considerando que é essencial para manter o "normal funcionamento do Estado".

Numa audição pública da comissão de Finanças Públicas do Parlamento, Rui Gomes disse que o aumento, de 1,34 para 1,6 mil milhões de dólares (cerca de 984 milhões de euros), quer ainda "garantir o apoio às famílias, a prestação de serviços essenciais para a economia da nação" e "a execução sem interrupção de projetos importantes" para Timor-Leste.

O objetivo do Governo é "responder às necessidades do país num momento crítico como o atual", pagar salários retroativos em atraso (nomeadamente no setor da educação) e ainda saldar dívidas do Estado a fornecedor e empresários.

"A situação afeta negativamente muitos cidadãos e empresas, prejudicando a boa execução de importantes projetos e coloca em causa a própria credibilidade do Estado", referiu.

Polícia australiana alerta para possíveis ataques terroristas no final do ano

Sydney, Austrália, 11 dez (Lusa) -- A polícia australiana advertiu hoje para uma potencial escalada de ataques terroristas no final do ano, antes do início de uma reunião internacional para combater o terrorismo na cidade de Melbourne.

"Se olharmos para o número de perturbações (da ordem) nos últimos dois anos e quando ocorreram, vê-se que há uma escalada no final do ano", disse Ross Guenther, encarregado da luta antiterrorista da polícia do estado de Victoria, ao diário The Australian.

A polícia de Victoria, no sudeste do país, acolhe uma reunião de três dias da Liderança no Combate ao Terrorismo (LinCT, na sigla em inglês), no âmbito do Fórum Internacional contra o Terrorismo que se realiza pela primeira vez fora dos Estados Unidos.

A reunião, que se centra na prevenção, conta com a participação de peritos de agências de serviços secretos, académicos, representantes dos Estados Unidos, Reino Unido, Canadá, França, Nova Zelândia, Bélgica e Singapura, entre outros, indicou a agência de notícias australiana AAP.

FV // EJ

SIK Investiga Ona Ema Nain Tolu Ne’ebé Fasilita Tiago Guerra

DILI, (TATOLI) – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Servisu Investigasaun Kriminál (SIK) halo ona investigasaun ba suspeitu nain tolu ne’ebé fasilita kazal portugés Tiago Luis Guerra ho nia kaben Fong Fong Guerra sai hosi Timor ho ró ba Darwin Austrália.

“Kazu ne’e iha ona Ministériu Públiku, enkuantu ita hein desizaun hosi tribunál atu prosesa sira tuir lei”, hateten Komandante Jerál PNTL, Júlio da Costa Hornai, ba jornalista sira iha Kuarter Jerál Kaikoli, Segunda (11/12).

Tuir informasaun ne’ebé Tatoli asesu, investigasaun ne’e bazeia ba mandadu kapturasaun hosi tribunál tanba diskunfia suspeitu sira komete krime favoresimentu pesoál no falsifikasaun dokumentu públiku.

Suspeitu sira ne’ebé aprejenta ona ba ministériu públiku mak Diretór Corais Timor nu’udar ró nain,  Natalino Evangelista da Silva Faria, kapitaun ró, Malaquias Tefer da Silva Faria, inkui kapitaun ró sidadaun portugés, David Damião Justinho.

Tilman: AMP Hanoin Hamonu Governu Nee Ilegal

DILI - Jurista Manuel Tilman hateten, Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) neebe forma koligasaun  atu hatun Governu nee illega, tanba Governu nee lijitimu nunka bele hatun Governu halo fali buat ida naran golpe de Estadu, iha Gabinete, no golpe estadu iha Parlamentu nia laran.

Hau hanoin sira nunka hateten hatun Governu, maibe sira hanoin forma koligasaun nee atu hatun Governu nee illega, tanba Governu nee lijitimu, nunka bele hatun Governu halo fali buat ida naran golpe de Estadu iha Gabinete, no golpe Estadu iha Parlamentu nia laran,” dehan Jurista Manuel Tilman, ba STL, iha nia servisu fatin, Tilman Assosiadus,Lda Advogadus, Pantai Kelapa, Dili, Segunda (11/12/2017).

Jurista Manuel Tilman hanoin AMP nia hanoin nee laos atu hamonu Governu, maibe sira forma AMP atu kolia ho Governu lejtimu Fretilin nian, halo oinsa maka prepara programa Governu ida bele responde iha tempu badak ba povu nia terus no susar.

Nia dehan, Partidu CNRT PLP no Khunto sira hakarak forma AMP ida atu koalia fo Fretilin, oinsa maka hadia programa Governu, tuir mai halo OJE ida neebe responde povu nia nesesidade, nee maka konstituisaun hateten.

Iha parte ketak Membru deputadu PLP Merisio Akara hateten Demokrasi nee ema bele intrepreta konformi ema nia prespektiva, maibe baze fundamental maka kontituisaun.

Nia dehan, Forma politika neebe maka durante nee AMP halo nee konsente duni katak bazea duni ba konstituisaun, nee maka bele dehan, maibe demokrasia nee ema matenek mos barak neebe mai ho hanoin oin oin. 

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

Estadu Iha Perigu, Bainhira Laaprova OR

DILI – Bainhira Orsamentu Ratifikativu laaprova iha Parlamentu Nasional, Estadu iha perigu nia laran, Tanba laiha serkulasaun osan iha merkaduria.

Ministru Prezidente Consellu Ministru, Adriano do Nascimento hateten, Ohin Ministru Plania e Finansas hateten ona katak, Estadu iha perigu nia laran, se Orsamentu Ratifikativu laaprova signifika, ema lubun ida tenke hetan konsekuensia, tanba laiha serkulasaun osan iha merkaduria.

Ama lubun ida lasimu osan liu liu emprezariu sira neebe ke halo ona obra ho sira nia osan rasik, maibe komu Governu laselu klaru ke ita hotu hatene nia impaktu ba merkadu,” dehan Ministru PCM Adriano, ba jornalista sira iha PN, Dili, Segunda (11/12/2017).
Ministru PCM Adriano hateten, Orsamentu Ratefikativu laaprova ho tan hanesan dada malu ida hanesan nee, ohin Ministru hateten teknikamente susar ona maske aprova mos teknikamente susar atu ejekuta, tanba hela deit loron hira ona.

Eis Vise Prezidente PN iha Terseira lejislatura nee hateten, Konaba programa Governu sei aprezenta, agora Governu hein hela debate OR nee tanba PPN despaisu durante loron sanuluh nia laran debate ho komisaun espesializada, maibe ohin rona katak komisaun sira seluk lafunsiona, lahalo audensia bolu Governu mai eskrita.

Iha fatin hanesan Ministru Planu e Finansas Rui Gomesa hateten OR laaprova nia impaktu ba ekonomia, serkulasaun neebe halo hatudu katak ho orsamentu agora dadaun, ho despezas neebe maka halo, hatudu ekonomia nee tama ona ba faze rejesaun nia kresimentu nee negativu jeru pontu un pursentu. 

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

GMN TV | Jornal Nacional



GMN TV

Dom Basílio: Ukun na’in nia polítiku hanesan labarik sira halimar teatru

Bispu Dioseze Baucau, Dom Basílio do Nascimento, konsidera povu aileba sira koalia polítika matenek liu fali ukun nain sira, tanba ukun nain sira halo teatru hanesan fali labarik kiikoan mak barak.

“Semana hirak liu ba ha’u akompaña media kona ba situasaun polítika rai laran, maibe ha’u haree katuas balun halo fali teatru hanesan labarik kiikoan. Ha’u la’os ema ne’ebé hakerek konstituisaun, maibe ha’u le deit, maibe la dehan se governu mais votadu  monu bele fo fali ba segundu votadu ida ne’e laiha, mas prontu ita hein deit desizaun saida mak Prezidenti Republika atu foti,” Dom Basílio do Nascimento, hato’o lia hirak ne’e ba GMN iha nia rezidensia, Baucau Tersa (5/12/2017), relasiona ho tensaun polítika rai laran ne’ebé to’o agora laiha serteza.

Amu Bispu haktuir, nia parte baruk ona koalia kona ba situasaun polítika rai laran, ne’ebé atu la’o, la la’o, no marka pasu deit iha fatin.

“Ha’u hein deit katak buat ne’e tuir mekanizmu konstituisaun nian,  kuandu laiha ona dalan, desizaun final sei  mai husi prezidenti Repúblika,” dehan Dom Basilio.

AMP Akuza Aniceto Inkapasidade

DILI, (TATOLI) - Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) Aniceto Guterres sente estrañu tanba nia foin hala’o knaar seidauk kompleta fulan tolu deputadu AMP sira bele hetan juizu ba nia dezempeñu katak la iha kapasidade.

“Iha Proposta destituisaun ne’e deputadu AMP sira hahú kedas halo akuzasaun mai ha’u ho Injustificavel incapacidade de gestão e de controlu dos serviços administrativos e dos seus recursos humanos, ne’e akuzasaun ida jenérika ka mamuk tebes, tanba la hatudu fundamentu faktuál ka jurídiku ruma,” PPN Aniceto Guterres hato’o bainhira ko’alia ho imprensa sira iha sala konferénsia Parlamentu Nasionál, Segunda (11/12).

Aniceto konsidera mós akuzasaun Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) hatudu momoos deputadu AMP sira nia ignoránsia kona-bá organizasaun hosi administrasaun parlamentár, ninia órgaun sira no ida-idak nia papél.

“Akuzasaun ne’e hatudu momoos katak deputadu AMP sira buka atu habosok sidadaun sira kona-bá sira nia motivu loloos hodi hato’o proposta ne’e, halo ho ma-fé no ho intensaun kalunioza,” Aniceto lamenta.

Intelektual Konsidera, Karta Xanana Liu Ona Praju

DILI - Intelektuais sira konsidera karta neebe Prezidente Partidu CNRT Xanana Gusmao hatoo ba Mari Alkatiri (atual Primeiru Ministru) espekulasaun deit ba publiku. Sira haree laiha kontiniudu klaru.

Tuir Retor Universidade Dili (Undil) Estevao da Costa Belo neebe hasoru iha ninia knar fatin, Kuarta (6/12/2017), ema seidauk karik kontiniudu karta nee maibe ema hanoin halo espekulasaun liu husi media sosial.

“Ami haree karta Prezidente CNRT Xanana Gusmao ba Mari Alkatiri (atual Primeiru Ministru), ita seidauk hatene ninia kontiniudu. Karik lider rua nee koalia ba malu liu husi telefone maibe ema halo ona espekulasaun liu husi media sosial,”nia dehan.

Zeto Lafralak Patricio (Mate Restu 12 de Novembru) mos dehan, karta Xanana Gusmao ba Mari Alkatiri nee invalidu ona. Tuir informasaun, iha karta nee Xanana Gusmao husu kargu tolu hanesan kargu Ministru Rekurru Minerais, Ministru Finansas, no Ministru Obras Publiku. Tuir lolos karta ida nee bele konsidera atu solusiona problema neebe mosu.

Presiza Reabilita Pre Eskolar Buras Kadalak, Moru Eskola

DILI - Ministeriu  Edukasaun  e  Kultura (MEK), liu husi edukasaun pre  eskolar Munisipiu Dili, sei esforsu atu bele halo reablitasaun ba kondisaun pre eskolar Buras Kadalak, neebe mak too agora kondisaun seidauk diak.

Tuir responsavel edukasaun pre eskolar, Munisipiu Dili, Miguel dos Santos, haree pre eskolar Buras Kadalak  iha Luru Mata ninia kondisaun sei semi permanente. Tanba nee, iha edukasaun Munisipiu Dili, iha planu atu bele reabilita eskola ida nee, maibe posibilidade husi edukasaun.

“Tanba nee, ami hatama tiha ona, maibe seidauk iha prioridade ida neebe mak diak mai iha pre eskolar Buras Kadalak ida nee,”dehan Miguel ba jornalista hafoin partisipa iha seremonia graduasaun ba estudantes pre eskolar Kadalak Luru Mata Dili Tersa (05/12/2017).

Maske nunee, esforsu nafatin hamutuk ho edukasaun Munisipiu Dili nian, sei hatama nafatin ninia planu reabilitasaun ba Ministeriu  Edukasaun, tanba pre eskolar nee, MEK  entrega ona ba autoridade Munisipiu Dili, tanba nee, sei koordena ho autoridade Munisipiu Dili nian, atu nunee tinan oin mai, bele realiza reablitasaun ida nee.

Aniceto ‘Defende An’ Ho Tribunál Hasoru Destituisaun AMP

DILI, (TATOLI) - Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Guterres, ohin, Segunda (11/12) hatama ona prosesu ba Tribunál distritu Dili (TDD) nu’udar sidadaun no ba Tribunál Rekursu (TR) nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál hodi buka justisa ba akuzasaun hirak ne’ebé opozisaun AMP halo hasoru nia hodi hatún hosi kargu PPN.

Prosesu ne’ebé Prezidente PN ne’e hatama iha TR nia objetivu mak husu ba TR atu halo fiskalizasaun abstratu kona ba rejimentu Parlamentu Nasionál, artigu 15 kona ba destituisaun, enkuantu ba Tribunál Distritu Dili nian, hanesan sidadaun Aniceto Guterres hatama prosesu sivíl ida kona-bá “Providénsia Kautelar” ho efeitu suspentivu hasoru opozisaun Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) nia razaun sira atu hatún Aniceto  hosi kargu Prezidente Parlamentu Nasionál.

“Nu’udar sidadaun, nune’e mós Prezidente Parlamentu Nasionál, ha’u sei hatán liu hosi dalan justisa nian ba akuzasaun hirak ne’e hotu, no ohin dadeer ha’u hatama ona ha’u nia prosesu iha Tribunál,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres deklara ba imprensa iha sala konferénsia Parlamentu Nasionál, Segunda (11/12).

PFTL Plenária Anuál Daruak

DILI, (TATOLI) - Parlamentu Foin sa’e Timor-Leste (PFTL) realiza plenária ba daruak, ohin, segunda (12/12), iha Palásiu Nobre-Lahane, Dili.

Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu, Nívio Leite Magalhães informa katak governu konstitusionál da-hitu sei kontinua nafatin programa ida ne’e, ne’ebé inisia iha governu konstitusionál da-haat.

“Sei kontinua apoiu hodi implementa programa ida ne’e, ne’ebé fó benefísiu ba ita-nia juventude sira,” informa sekretáriu estadu Nívio Magalhães ba membru Parlamentu Foin sa’e sira, iha abertura plenária ne’e.

Juventude mak fini ba ukun na’in no futuru, futuru ba Timor-Leste, futuru governante. Bainhira ita ko’alia kona-ba futuru, presiza mós prepara futuru ida ne’ebé mak di’ak.

Futuru ne’ebé mai ho nia kualidade no futuru ne’ebé preparadu ba dezenvolvimentu nasionál.

CNE Prontu Hadia Failansu Elpar 2017

DILI - Comisaun Nasional Elisaun (CNE) prontu hadia failansu sira neebe akontese iha elisaun parlamentar (elpar) 2017. Maske iha failansu maibe prosesu elpar hetan susesu diak. Hetan partisipasaun makaas husi komunidade no komunidade internasional.

Liafuan hirak nee hatoo husi Sekertariado Ezekutivu CNE Bernardo M. N. Cardoso iha seminar loron ida iha Aula So Joao Paulo Kampung Baru, Komoro, Dili, Kinta (6/12/2017). Seminar refere foti tema: ‘Dili Media Forum’ nee, koalia konaba experiensia sira durante sira halao elpar 2017. I sira sente orguilhu tebes ho elisaun nee tanba primeiru-ves Timor Leste halao rasik pasca misaun ONU.

CNE haree katak, elisaun jeral 2017 (elprez no elpar) lao diak tebes iha teritoriu tomak. Maske mosu failansu durante halao eleisaun jeral nee maibe populasaun partisipa makaas. CNE rekoinese, failansu ida mak konaba kobertura jornalista iha terenu. Maibe CNE konsidera katak failansu sira neebe mosu durante elisaun jeral 2017, laos ostaklu maibe liga ba regulamentu. “Dekreitu lei sira neebe produs mak tarde,” nia dehan.

PN Laiha Plenaria, Opozisaun Seidauk Iha Justifikasaun

DILI – Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) seidauk iha justifikasaun klaru tansa Parlamentu Nasional (PN) laiha plenaria durante loron rua iha semana kotuk. Too agora sira sei kontinua kestiona.

Membru Bankada PLP Mericio Akara hatete, sira sempre ativu iha PN maibe ajenda ba plenaria laiha. Tanbasa laiha plenaria, sira sei kestiona. Tuir rejimentu PN, kada Segunda no Tersa, PN iha plenaria.

“Ami check didiak, PN laiha plenaria, nee laiha razaun ida. Tan nee, ami sei husu justifikasaun ba Prezidente PN. Se lae publiku hatete ami deputadu sira lahalao knar iha PN,” hatete Mericio ba jornalista iha Uma Fukun PN, Dili, Kuarta (6/12/2017).

Babain, nia dehan, plenaria iha ka laiha, Prezidente PN konvoka reuniaun entre lider bankada hodi justifika razaun. Maibe loron rua laiha plenaria iha semana kotuk, nee laiha razaun ida atu justifika.

Laos nee deit. Tuir Mericio, sira hatama karta destituisaun. Sira hakarak Prezidente PN servisu imparsial, servisu ho diak, tanba ajenda balu opozisaun hatama hanesan rekursu ba OR, mosaun sensura, maibe Prezidente PN lahalo ajenda.