sábado, 2 de julho de 2016

Mobilidade académica do ensino superior timorense na CPLP: Por onde começar?



No âmbito do XXVI Encontro da Associação das Universidades de Língua Portuguesa que começou ontem em Díli, vários dirigentes políticos e académicos do País têm-se referido à mobilidade académica do ensino superior no quadro da Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP) com grande optimismo, a meu ver muito exagerado, transmitindo a ideia de que há imensa vontade política assumida, e passando a mensagem de que as Instituições de Ensino Superior timorenses têm planos de desenvolvimento estratégicos capazes de responder com essa aparente facilidade aos desafios que estão a ser propostos com a apregoada e desejada mobilidade académica no espaço da CPLP.

O processo de mudança socioeconómico, cultural e ao nível da tecnologia, com o andar dos anos, em todo o mundo, desenvolveu novas necessidades formativas para todos os cidadãos que pretendem viver numa sociedade do conhecimento, mais justa e solidária, em contexto de globalização.

Nesta linha de raciocínio, parece de toda a conveniência analisar-se o processo de internacionalização da educação superior em Timor-Leste evidenciando-se as vantagens da cooperação internacional como mecanismo fundamental para o avanço da ciência e da tecnologia, destacando-se o papel das instituições internacionais em todo o processo, logo, não com o optimismo proclamado, entendo que a mobilidade académica, nomeadamente, a estudantil, é uma das formas de materialização da internacionalização da educação superior.

Esta tese de que não devemos esperar sucessos imediatos resulta da problematização em torno desta questão (mobilidade académica) no contexto nacional, porquanto, basta pensarmos que as nossas Instituições de Ensino Superior (IES), na sua maioria, não devem ter um Plano de Desenvolvimento Institucional que inclua um diagnóstico de mobilidade académica, nem um plano estratégico de mobilidade académica. Por outras palavras, Porquê a mobilidade académica? Para quê? Como fazer? Quem são os protagonistas? São perguntas simples que requerem respostas complexas.

As IES deviam ser elas a tomar a iniciativa de conceber a mobilidade académica como parte integrante das suas missões institucionais e deviam ter estruturas para promover e organizar, fazendo levantamentos de mobilidade e de dificuldades, com a identificação de fontes de financiamento. 

Quando tudo parte de cima, algo não está bem, suscita a ideia de que pode haver interesses hegemónicos, inconfessos, de cima para baixo, em que a internacionalização da educação, ao invés de salientar a vertente de justiça e equidade, promove a mercadorização da educação, nomeadamente porque não haverá uma reciprocidade nas trocas.

Por outro lado, a mobilidade académica no espaço da CPLP, mesmo que por hipótese académica seja apenas para estudantes timorenses de graduação se deslocarem por períodos de dois semestres, para estágios no exterior ou para outros programas de formação que não impliquem a concessão de grau académico por parte da universidade acolhedora, exigirão ao estudante timorense conhecimentos razoáveis de língua portuguesa. Este é um outro problema (muito) sério para resolver, a adicionar a tantos outros relacionados com a nossa incapacidade de proceder a inovações e mudanças no currículo universitário, e por termos (ainda) uma visão muito redutora do ensino superior, e resistência à mudança.

A maior parte dos professores que temos no País não dominam a língua portuguesa porque foram formados no período da ocupação indonésia, principalmente nos anos 80, altura em que a Indonésia teve uma política mais agressiva no processo de aniquilamento do português, e da imposição da língua utilizada pelo país invasor.  

A verdade é que os nossos docentes, mesmo na Universidade Nacional de Timor Loro´sae (UNTL) e na Universidade de Díli (UNDIL), muitos deles, leccionam em tétum e em língua indonésia, e não há cumprimento cabal das orientações superiores, por razões de ordem objectiva e subjectiva.

A mobilidade académica não envolve apenas a deslocação física, inclui outras dimensões e significados. A Associação das Universidades de Língua Portuguesa (AULP), o Fórum da Gestão do Ensino Superior nos Países e Regiões de Língua Portuguesa (FORGES) e outras organizações da CPLP, sem dúvida, poderão ser uma mais-valia. 

Contudo, o nosso governo terá que ter a capacidade de compreender o processo de mobilidade académica do ensino superior na sua plenitude, em relação à avaliação, qualidade e pertinência da mobilidade académica, e as nossas instituições de ensino superior terão que voluntariamente proceder à elaboração de diagnósticos, e à definição de objectivos e planos de acção para a concretização do processo de mobilidade no quadro do plano de desenvolvimento institucional.

*Secretário-Geral do Partido Socialista de Timor (PST)

Livreiro de Hong Kong desiste de liderar marcha por motivos de segurança


Hong Kong, China, 01 jul (Lusa) -- O livreiro de Hong Kong Lam Wing-kee, que esteve detido durante meses na China, desistiu de liderar hoje a marcha do aniversário da transição de soberania para a China por sentir que enfrenta uma "grave ameaça".

A mensagem de Lam foi transmitida pela Frente Civil dos Direitos Humanos, organizadora da marcha, sem mais explicações, segundo o jornal South China Morning Post.

Lam regressou recentemente a Hong Kong após mais de oito meses detido na China. Dos cinco livreiros de Hong Kong desaparecidos que reapareceram meses depois sob tutela das autoridades chinesas, Lam foi o único a relatar ao público o que lhe aconteceu.

"Acredito que a ameaça grave é do [Governo] central", disse Jimmy Sham Tsz-kit, da Civil Human Rights Front, que lembrou que a marcha ganhou mais notoriedade desde que Lam anunciou que a iria liderar este ano.

"Porquê o súbito e elevado interesse? Acreditamos que o Governo central se importava verdadeiramente que Lam liderasse a marcha", afirmou, citado pelo jornal de Hong Kong.

Sham sublinhou que a segurança do livreiro é a grande prioridade e que a organização não perguntou por mais motivos para a sua mudança de opinião.

Durante o terceiro encontro de Lam com a polícia, na quinta-feira, foi revelado que as autoridades estavam a considerar oferecer-lhe proteção.

Lam, que era gerente da Causeway Bay Books, é um dos cinco residentes de Hong Kong ligados à livraria e à casa editora Mighty Current, que publicavam e vendiam livros críticos do regime comunista de Pequim e proibidos na China, que desapareceu. Quatro deles já voltaram a Hong Kong.

Ao regressar, Lam revelou que foi vendado e algemado depois de ser travado e detido na fronteira, foi levado para Ningbo, na província de Zhejiang, onde foi mantido num pequeno quarto e interrogado.

Segundo o livreiro, a sua libertação no mês passado só aconteceu porque os interrogadores queriam que trouxesse o disco rígido onde estava informação sobre os clientes da Causeway Bay Books.

A Frente Civil dos Direitos Humanos estima a participação de 100.000 pessoas na marcha deste ano, no dia em que passam 19 anos da transferência de soberania de Hong Kong do Reino Unido para a China.

Por outro lado, mais de 2.000 polícias estão destacados para a zona do Gabinete de Ligação do Governo Central da China em Hong Kong, onde três grupos vão promover um outro protesto, promovido pelo Hong Kong National Party, Hong Kong Indigenous e Youngspiration, grupos 'localists' que se distanciaram da tradicional marcha da Frente Civil dos Direitos Humanos.

Segundo a imprensa local, os três grupos não pediram autorização à polícia para o protesto.

O protesto é referido como 'black mask rally' [concentração de máscaras pretas], em alusão ao pedido dos organizadores para os participantes levarem máscaras e roupas pretas para dificultar a identificação pela polícia.

O movimento 'localism' cresceu após as manifestações pró-democracia em 2014 e o fracasso em conseguir concessões de Pequim sobre a reforma política.

Estes novos grupos 'localists' pedem uma maior autonomia em relação à China -- alguns falam mesmo em independência --, e defendem o recurso a táticas mais radicais para forçar a mudança.

ISG (FV) // MP

Eleições. Australianos não vão conhecer os resultados eleitorais esta noite, diz ABC News


Sidney, Austrália, 02 jul (Lusa) -- Mais de 15 milhões de eleitores australianos vão hoje votar nas eleições legislativas, devendo escolher entre a coligação conservadora de Malcolm Turnbull e a oposição Trabalhista.

As assembleias de voto abriram às 08:00 locais (23:00 de sexta-feira em Lisboa) para uma votação que é obrigatória.

As últimas sondagens dão uma ligeira vantagem ao atual chefe de Governo, Malcolm Turnbull, sobre o líder da oposição, o antigo líder sindical Bill Shorten.

O voto é obrigatório na Austrália desde 1924.

Os australianos vão eleger os 150 deputados para a Câmara dos Representantes e 76 senadores para o Senado.

MSE // JPS

Resultados não serão conhecidos esta noite

A ABC, uma das principais fontes informativas da Austrália, reitera que os resultados das eleições não serão conhecidos esta noite no país. Outras fontes dão por certeza que a votação está muito renhida entre os dois principais partidos políticos, os Liberais e os Trabalhistas. (TA)

Foto: Australianos no momento de votarem / Edwina Pickles

Maaa…! Kuitadu!


Ha’u-nia oan ne’e sei ki’ik kedas. Moris liu fulan sanulu de’it nia kondisaun hanesan ne’e ona. Nia toba iha hadak leten, nia kotuk sira ne’e kanek dodok hotu. Ha’u lori tudik kua fera tiha faru pois mak ha’u fakar ai-moruk (kapsula) ba kanek sira ne’e. Ha’u ku’u ai tahan “babai-lasa”-tahan mak tau ba nia kanek.

Moris ba Cesaltinha da Cruz hanesan mistériu dolorozu. Loron-kalan toba latan iha hadak leten be mamuk, la iha hena [kulisaun] hodi kalsu netik nia isin. Dala balun halo Cesaltinha husu kuitadu ba nia an rasik. Maa… Maa… Kuitadu!

Cesaltinha hanesan oan feto hosi inan Teresa da Silva, ne’ebé toba haklena iha uma ki’ik oan ida. Foer. Didin be kuak tun sa’e haree borus ba liur, halo Cesaltinha toba halerik iha uma ne’e nia laran hodi sura nia terus.

Cesaltinha da Cruz ne’ebé nia inan sempre bolu Dabora desde moris liu fulan sanulu (10) de’it akontese moras liman to’os, ain to’os, koalia la diak halo nia toba loron-kalan iha hadak leten.

Hadak ho medida be ki’ik ne’e sai hanesan esponza diak ba Cesaltinha da Cruz. Dalaruma nia toba to’o kotuk laran sai dodok hotu maibé la iha tan dalan seluk mak diak no seguru ba nia.

“Ha’u-nia oan ne’e sei ki’ik kedas. Moris liu fulan sanulu de’it nia kondisaun hanesan ne’e ona. Nia toba iha hadak leten, nia kotuk sira ne’e kanek dodok hotu. Ha’u lori tudik kua fera tiha faru pois mak ha’u fakar ai-moruk (kapsula) ba kanek sira ne’e. Ha’u ku’u ai tahan “babai-lasa”-tahan mak tau ba nia kanek,” dehan inan Teresa.

Cesaltinha nia inan doben Teresa da Silva haklaken ho haraik an tebes katak nia laiha  esponza át oan ida atu tau netik ba nia oan doben hodi toba no durante ne’e. Nia bali nia oan to’o ohin loron, dalaruma nia inan hamo’os nia ho matawen.

“Ha’u la iha esponza ida atu tau ba nia hodi toba maske nia kondisaun hanesan ne’e maibé lor-loron ha’u sempre hamo’os nia no fo hari’is nia. Ha’u sente kole lo’os maibé la haree sé mak atu haree,” nia inan Teresa haktuir.

Teresa da Silva ne’ebé nu’udar inan ho matawen nakonu hateten ba Jornalista Matadalan, iha suku Watu-Maluli, Postu Administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque, Sesta (17-06-2016), katak oan moris para inan atu haruka maibé moris tiha inan mak kole nafatin hodi haree oan.

“Ulun boot [maroma] fo tiha mai, moris tiha iha mundu para ha’u ida inan ne’e atu haruka tamba ha’u kole ona durante ne’e iha ha’u nia knotak. Moris kontenti ona para atu haruka kuru be’e no tein fo ita han, lae. Ha’u mak fila hare’e fali nia hosi ki’ik to’o agora, kole lo’os maibé ha’u sempre hadomi nia,” hato’o inan Teresa ho oin triste.

Cesaltinha da Cruz moris iha 1995 ne’ebé inan Teresa da Silva kous iha uma laran de’it (la iha aman). Cesaltinha moris la iha ama. Nia kondisaun la normal hanesan ema seluk be normal halo Cesaltinha toba semprev hafuhu sai hosi didin be kuak haree labarik SD sira la’o hatais farda haksoit hamnasa halo nia hamnasa mes-mesak iha nia toba fatin.

“Ha’u la hatene surat. Ha’u la hatene nia moris iha loron no fulan saida. Nia moras hanesan ne’e maibé nia atu han mós haree. Sasoro nia la han. Etu ho modo entaun nia han. Maibé tenki hemu kafe, Boot ona hanesan ne’e maibé ha’u kous mak fó hari’is. Dalaruma ha’u kous label. Ha’u fo hari’is mak bee malirin nia nervozu basa ha’u. Nia hakarak hari’is ho be manas de’it,” tenik Teresa.

Inan faluk Teresa ne’e haklaken katak uluk iha dotor sira hosi Dare mak ba hare’e maibé la iha rezultadu ka ajudu ruma. Xefi suku sira mós ba haree maibé to’o ohin loron la iha ajuda oan ruma.

Cesaltinha da Cruz kuandu rona ema nia lian ruma, nia sempre bolu nia inan doben Teresa ho lian maka’as. Iha momentu jornalista hakbesik ba atu hare’e no dada lia ho nia inan maibé nia inan husu uluk hosi ne’ebé no atu la fó lisensa ba jornalista atu hare’e. Razaun tanba ema barak mak mai hare’e maibé la fó ajuda ruma, ko’alia mak ko’alia de’it iha ibun tutun.

Grasas a deus! Maromak loke inan nia laran no fo lisensa ba Jornalista Matadalan hodi tama ba uma oan ne’ebé Cesaltinha hela ba. Cesaltinha haree ema oin foun. Maibé bainhira Jornalista ne’e foti osan $1.00 hodi tau ba nia liman, nia kontenti ho hamnasa midar no rei osan ne’e hodi bolu “aman”’.

Haree ba kondisaun ne’e, Jornalista tuur iha nia ulun hodi hakuak nia no hamaus nia. “Bin hakarak ajuda ó”. Ho hamnasa midar no mataben nakonu, Cesaltinha doko ulun de’it. (Júlia)

Matadalan

ZEESM Risku, PN Kontra Povu


Lolos parlamentu hahú ona halo inkéritu ba Autoridade ZEESM tanba públiku kestiona maka’as ona. Maibé, parlamentu nunka foti reasaun, la halo debate ba povu nia moris maibé halo debate kontra fali povu.

PDHJ nia relatóriu halo Autoridade ZEESM nia tilun-tahan mean. Prezidenti Zona Espesial Ekonómia Sosial Merkadu (ZEESM) Mari Alkatiri hakarak lori PDHJ ba tribunal tanba viola prinsípius Direitus iha prosedimentu halo relatóriu no konkluzaun aprezenta ba Publiku antes atu rona esplikakasaun hosi autoridade.

Kestaun ida ne’e hetan reasaun makaas hosi entidades hotu-hotu. Hamosu pro no kontra.  Dosente Filozofia, Martinho Gusmão hatete ida ne’e halo moe de’it tanba PDHJ ko’alia saída maka povu sente, haree no koko durante prosesu konstrusaun projetu ZEESM.

“Ita tenke respeita PDHJ, tanba nia deklara saída maka povu sente, povu hare no povu koko. Bainhira ita ko’alia ida ne’e maka ema hakarak taka, lori ba tribunal, lori ba debate públika ne’e vergoña (memalukan),” Pe. Martinho dehan iha Suku Camea, Becora, Sesta (03/06/16).

Nia esplika tuir lolos parlamentu hahú ona halo inkéritu ba Autoridade ZEESM tanba públiku kestiona maka’as ona, maibé parlamentu nunka foti reasaun, la halo debate ba povu nia moris maibé halo debate kontra fali povu.

Tuir nia,  nusa ita la halo projeitu sériu ida maibé ZEESM projeitu pilotu de’it. Se susesu kontinua maibé la susesu para, osan ba hotu tiha ona, tanba manipulasaun ba ideia.

Akademista ne’e dehan bainhira ema ida ho fuan, laran tomak no brani nakloke hanoin, sente no hakarak povu ida nia di’ak, nia iha direitu manan forsa tomak hosi povu. Maibé ita lakohi rona povu nia lian, halo partidu somente atu manipula povu nia lian no konfiansa.

“ZEESM ne’e hanesan ita hari’i plaza ida ho osan barak, mais iha plaza nia laran ne’e faan de’it tomate ho hudi tasak. Signifika katak ita halo teoria ekonomia sosial de merkadu maibé ita la haree ninia veabilidade no ninia retornu efektivu ba tempu analizadu,” dehan Martinho.

Nia realsa, atu halo areportu internasional, nu’usa la halo de’it iha Baucau ne’eba, asesu ba Viqueque, Lospalos, Baucau, Manatuto no Same, fasil liu. Se maka bulak la’o hosi Baucau atraveza Dili to’o iha fronteira ba to’o Atambua depois ba Oe-Cusse maka sa’e aviaun ba Bali, ne’e povu maka kakutak laiha ka, ida ka’er projetu maka miring (kakutak naksalak).

“Buat ida fasil hanesan ne’e mós la hetan esplikasaun ne’e, ha’u bele fiar. Ne’ebé, ha’u hanoin buat ne’ebé Presidenti Repúblika Taur Matan Ruak ko’alia los. Timor ne’e fahe ba rua, Oe-Cusse ba Alkatiri maka ukun no restu Xanana maka ukun,” dehan Amo Martinho.

Oras ne’e, tuir nia haree, ema lakohi ona fila ba konstituisaun tanba fundadór do estadu sira nia hanoin kona-ba indepedensia sobre todo Fretelin ninia kona-ba libertasaun nasionál. Nia kestiona, Partidu Fretelin la hanesan ho Fretelin, Partidu Fretelin tauk Fretelin tanba Mari Alkatiri lakohi rona Nicolau Lobato, ida ne’e problema boot.

Entretantu, nu’udar Oe-Cusse oan, Otelio Ote hatete ZEESM hanesan dezenvolvimentu ida ne’ebé lori risku ba povu tanba ZEESM uza poder legál atu haluha tiha povu nia terus no halerik ba konsekuensia projetu pilotu.

“Ita mós la bele dehan ZEESM la bele la’o. Problema hun maka kona-ba rai de’it. Maibé, dalaruma ezijensia populasaun sira ne’ebé kona projeitu ne’e ás liu. Ita konkorda ho projetu ZEESM, hakarak projetu ZEESM la’o ba oin nafatin no presiza tau matan ba sira ne’ebé sai vítima ne’e,” nia dehan.

Nia esklarese, tanba ita haree katak konsekuensia hosi dezenvolvimentu ne’e lori risku ba públiku, risku ida bele lori terus ba públiku. Terus ba povu maka problema kona-ba oinsa maka tarjetu hosi projetu ZEESM ne’e atu atinji fatin barak ne’ebé uma barak sobu, fatin barak la konsege halo, ne’e maka risku hosi dezenvolvimentu.

Nia dehan kada projetu ida sempre lori risku, tanba problema principal maka fatin sira ne’ebé maka kona projeitu ne’e la tau iha governu nia sasukat, governu nia dever saida no povu mós tenki  hetan saida.

“Ita tenki haree hosi aspeitu sosiál ekonomiku tanba sira presiza buat ruma bainhira ita hakarak investe sira iha fatin ruma tenki fó netik buat ruma ba sira, liu-liu  ganti rugi ekonomi,” nia tenik.

Razaun, tuir nia, tanba governu uza de’it poder ida legál tanba iha ita nia konstituisaun kona-ba terras i propriedade dehan katak, fatin ne’e nia funsaun ba povu, funsaun sosiál ne’e sei lahetan buat ida hosi governu maibé haree ba baze lega, sim ne’e lo’os.

“Primeiru ha’u agradese tanba governu tau Oe-Cusse hanesan rejiaun ida espesial  ho nia projetu importante maka Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu. Ida ne’e di’ak tanba sira bolu dehan projetu pilotu ne’ebé sei sai ezemplu ba munisípiu sira seluk, kuandu iha ne’eba susesu,” dehan Otelio Ote.

Liafuan hanesan hatoo hosi Diretór Exekutivu AJAR, José Luis de Oliveira. Nia hatete, dala barak iha tendensia atu indimizasaun ne’ebé povu simu ne’e la adekuadu. Iha ema balu senti kontenti ho projeitu ZEESM ne’ebé akontese ho indimizasaun hetan material hodi konstroi fali uma ne’ebé ke di’ak no iha balu ke depois ho projeitu ZEESM sira hetan serbisu di’ak maibé ne’e la geral.

“PDHJ relata ne’e iha razaun duni tanba ha’u mós iha semana tolu liu ba, ha’u mós ba Oe-Cusse, ha’u haree duni realidade katak povu barak maka afetadu ba projeitu ZEESM tanba primeiru la iha serteza ba indimizasaun (ganti rugi), ba sira nia rai no uma,” nia dehan.

Nia haklaken, Tuir informasaun bar- barak ema sira ne’ebé hetan benifisiu di’ak hosi ZEESM ne’e, ema sira ne’ebé maka iha relasaun familia no partidu.

Partikularmente ba projeitu irigasaun iha Tono, ne’e afeita tebes ba ita nia agrikultor sira iha parte Padiae, Mota Tono nia sorin ba afeita tebes tanba ho konstrusaun irigasaun ne’ebé sira halo, obrigatoriamente sira tenki hapara sira nia atividade halai natar.

“Bainhira hapara halai natar maka sira sei afeitadu ba sira nia seguransa ai-han rasik no nune’e mós sei afeitadu ba sira nia ekonomia familia. Tanba ita hatene katak povu maioria iha parte ne’eba moris ho natar, ne’e la’os de’it sira han hemu tinan ida maibé mos hodi sira sustenta nesesidade ekonomi seluk ba familia,” nia informa.

Dosente Universidade Nasional Timorlorosa’e (UNTL), Fakuldade Economia, Departementu Gestão, Agusto Mondonça iha nia kna’ar fatin katak, povu iha direitu atu helerik ba saída maka sira sente tanba projetu ZEESM ne’e viola hela sira nia direitu.

“Projetu ne’e projetu di’ak. Maibé iha parte seluk  direitu povu nian ne’e sira la responde. Entaun ida ne’e projetu ida ke ita halo violasaun ba direitu povu nian la benefesia ba povu,” Dosente ne’e dehan iha Sábado (04/06/2016).

Enjerál, nia dehan, la’os viola de’it diretu povu Oe-Cusse nian maibé jeralmente ba povu Timor tomak tanba dezenvolvimentu ne’ebé hala’o iha Oe-Cusse ba timoroan tomak. Nia hatutan, iha parte espesifiku, projetu ne’e viola hela komunidade suku 4 iha Oe-Cusse rasik, ne’ebé ho ema barak tebes maka sente afetadu. Ne’e signifika katak projetu ne’e lori impaktu negativu ba povu.

“Hanesan, iha ZEEMS la hatan auditoria, ne’e hatudu momos katak ita halo buat ida ke la transparansia. Ne’e ita tenki husu tuir. Povu tenki kestiona tamba saida maka taka hela la fó autorizasaun para bele halo. Servidór publiku maka tenki sai ezemplu ba povu sira,” Dosente ne’e subliña.

Nia dehan implementa projetu ZEESM povu maka sai konsekuensia. Ita tenki respeita hodi responde direitu povu nian, liu hosi halo konpensasaun ruma ba povu, hodi povu bele evakua  fali ba fatin seluk ne’ebé konfortálvel tuir sentimentu povu nian.

 “La’os ema normál, maibé ema lider istóriku ida maka ka’er projetu ida ne’e, pudia nia rai hela modelu di’ak ida ba jerasaun foun. Ita haree hanesan benefesia ba-án rasik. Pudia nia hanesan autór ida ba indenpendesia hanesan Mari Alkatiri tenki hatudu imajen di’ak,” nia dehan.

Maske ZEESM iha risku ba povu maibé dezenvolvimentu iha Oe-Cusse la’o nafatin too ohin loron, la hanesan projetu tasi mane no supply base Suai ne’ebé oras ne’e la fó serteza ka paradu to ohin loron. Tanba ne’e, ekipa Matadalan tenta konfirma ba Prezidente ZEESM, Mari Alkatiri iha nia kna’ar fatin, Timor Plaza, Aimutin, maibé nia lakohi fó komentáriu sein iha razaun ne’ebé fundamentu.(Ekipa Matadalan)

Matadalan

Projetu Tasi Mane Laiha Serteza


Saída maka empata projetu tasi mane paradu hela, parlamentu sei bolu parte kompetente hosi Governu atu presta deklarasaun iha parlamentu.

Projetu tasi mane ne’ebé Governu deside hari’i iha Suai, Betano, no Viqueque, tuir Diretór Ezekutivu Organizasaun Naun Governamentál (ONG), Luta Hamutuk, Mericio Akara katak, projeitu ne’e laiha serteza tanba oras ne’e daudaun infraestrutura iha área ne’ebá la la’o.

“Paling foin book maka aeroportu no atu book tan maka auto Estrada. Nune’e ita laiha serteza tanba ita seidauk haree buat ruma iha nível planu ninian. Dehan halo buat ruma, maibé ita ba laiha buat ida. Dezenvolvimentu mós la la’o tan,” nia dehan iha nia serbisu fatin Farol, Dili,  Tersa (07/06/2016).

Nia afirma, uluk kedas sira ko’alia, tanba ne’e mega projetu ne’ebé ita hotu nia hakarak ne’ebé atu fó impaktu pozitivu ba ekonómia rai laran no sai fatór ida ne’ebé bele kontribui rendimentu di’ak ba nasaun alein de hosi fundu mina rai.

Maibé, problema ne’ebé sira observa maka projeitu ne’e la la’o, no infraestrutura ne’ebé sira planu atu halo mós la la’o, marka pasu hela. Ne’eduni, tuir nia agora sedu liu sé ita dehan fó benefísiu ka lae? tanba seidauk haree ho matan sa’ida maka halo ona iha ne’ebá.

Nia mós rekomenda ba parte kompetente, atu publika estudu biabilidade atu nune’e bele haree. No liu-liu, sé bele kada fulan tolu (3) Parlamentu Nasionál aprezenta ninia progressu ne’e to’o iha ne’ebé ona.

 Iha parte seluk, Minístru Petróleu Rekursu Minerais, Alfredo Pires katete projetu tasi mane ne’e iha partes ne’ebé oi-oin. Kona-ba aeroportu Suai, nia afirma katak, Obras Públikas maka kaer, no mós auto estrada ne’ebé iha Obras Públikas nia okos.

Nia dehan, Ministériu Petróleu ho Timor Gap maka ajuda ba haree iha prosesu kompensasaun nian, ne’eduni sira ne’e la’o hela. Kona-ba supply base, tuir nia, sei kontinua nafatin hela iha tribunal kona-ba kontestu ne’ebé Governu halo maibé projetu la’o nafatin iha ne’ebá.

Nia mós esplika katak, supply base ne’e hanesan bisnis boot extra ida ne’ebé Timor-Leste bele halo hanesan Bayu Undang ne’ebé la’o daudaun. Maibé supply base iha Darwin ne’e, nia afirma katak haree ba pasadu no planeia ba futuru maka bainhira mina fatin Greater Sunrise la’o sei uza supply base iha Suai.

Alfredo hatete, sistema planeamentu tenki book antes liu tanba ema atu fiar ita nia supply base sira tenki haree la’o no rekursu umanu mós iha kapasidade ona, hodi ema bele kuda sira nia osan iha ne’ebá.

Kona-ba orsamentu, Ministru ne’e haktuir katak, ba tinan ne’e (2016) orsamentu ba supply base hamutuk $35 milloes, maibé tanba iha dezafius iha tribunal hodi labele implementa maka osan refere iha fundu infraestruturas ninian.

Relasiona ho prekupasoens balun hosi públiku ba projeitu refere, nia dehan katak, iha nasaun demokrátiku ida tenki rona opinioens no análizas ne’ebé oi-oin de’it, liu-liu sosiedade sivil sira, maibé se la halo supply base refere maka Darwin maka hetan fali. Entretantu, supply base hanesan portu ida ne’ebé alén de uza ba supply base mineral nian, uza ba zona industriais no seluk tan.

Entretantu, Deputadu Eládio Faculto hateten nia parte preokupa tebes ho projetu tasi mane ne’ebé la la’o. Nia dehan saída maka empata projetu tasi mane paradu hela, parlamentu sei bolu parte kompetente hosi Governu atu presta deklarasaun iha parlamentu.

Suai Supply Base ne’e, nia aumenta, hanesan baze ou sentru lojístiku ida ba projetu lubuk iha tasi mane. Tanba ne’e, tuir Faculto, rojetu ne’e rasik sei fó reseitas boot ba estadu maibé sé ita la sériu maka ita sei hetan problema boot.

Nia hatutan projeitu tasi mane ne’e hahú uluk maibé to’o ohin loron ita la hare nia rezultadu maibé ohin loron ema krítika maka’as fali projeitu ZEESM ne’ebé avansadu tebes no sei fó benefísiu boot ba povu no estadu ida ne’e.

Ba asuntu ida ne’e, Dosente Fakuldade Siensia Polítika iha Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Camilio Ximenes Almeida hatete ba auto estrada ne’ebé planu atu hari’i diresaun Suai ba Betanu, no Viqueque ne’e, iha rai seluk ko’alia kona-ba auto estrada refere presiza haree ba postura rai nian.

Nia hatutan, Timor-Leste rai ki’ik no maioria populasaun moris iha vida agrikultura, sé ita halo autor estrada ne’e bele, maibé sosiedade balun bele infrenta ba impaktu hosi dezenvolvimentu ne’e rasik.

Parte seluk, tuir nia, ita nia sosiedade seidauk iha konxiénsia kona-ba auto estrada ne’e tanba populasaun balun husik de’it animal la’o ba mai ho livre. Tan ne’e, Governu halo projetu ne’ebé gasta osan boot, presiza halo kontrolu ne’ebé sufisiente, atu nune’e bele garantia nia kualidade, liu-liu instituisaun sira hanesan AND no seluk tan. (Jon)

Matadalan

Labele Halimar iha Rate Leten


Tanba, primeiru katuas sira nia lian dehan hanesan ne’e, “Labarik sira labele halimar iha parente sira nia rate leten. Ita nia maluk sira mate, ita halimar ne’e kerdizér ita haluha tiha sira”.

Filozofia ida ne’e Katuas Lere Anan Timur hatoo ba jornalista Tempo Semanal bainhira nia sei asumi kargu nu’udar Brigadeiru Jeneral. Oras ne’e, lifuan hirak iha leten ne’eba ne’e merese ba ita hotu atu refleta ho fuan ho laran momoos. Katak, lider sira no ukun-na’in sira ne’ebé kaer ukun dadaun, barak maka gosta halimar iha martires no eroi sira ne’ebé mate ba ukun rasik-án ne’e ninia rate leten—maske balun rate-la’ek (la’os Falur Rate La’ek) no naran la’ek.

Fenomena polítika be mosu daudaun ne’e, refleta duni situasaun ida ne’e. Ukun-na’in sira gosta halimar ho buat “ukun”. Ukun-na’in sira toman halimar ho desizaun polítika. Ukun-na’in sira de’ut malu ho interese polítika. Ukun-na’in sira badinas koko ukun-na’in seluk nia póder ukun. Ukun-na’in sira liki malu ho argumentu polítika be gosta hatuun ida seluk no hasa’e ida seluk—tane ás ida be halo sala (koruptu) no abandona tiha ida seluk be halo no serbisu ho fuan laran ba rai lulik ida ne’e ninia futuru be nabilan.

Selu-seluk fali, ukun-na’in sira gosta hafuhu malu ho matan ikun de’it. Haree sala no fihir sala,  too ikus atu foti desizaun mós laran makerek. Tanba, tauk karik buat ne’ebé sira desidi ne’e haliis de’it ba interese pesoal ka interese partidu ida nian. Polítika no póder nia kbiit, oras ne’e, taka tiha ona ukun-na’in sira nia matan (fuan nian) atu luta ba interese nasionál maibe luta ba sira nia interese rasik—la’os luta ba povu nia moris di’ak maibé luta ba sira nia moris di’ak (luxu) hodi goza ukun rasik­-án ne’e to’o hun didiak—sira dehan tutun ne’e makili de’it maibé too hun ne’e mak gostu para mate.

“Bele dehan, uluk ha’u sei joven iha 1985, ha’u gosta diverte dansa no tebe. Buat hirak ne’e hakarak hala’o. Mais, iha tinan 1987 mai oin ha’u la gosta diverte ona ate agora. Tanba, primeiru, katuas sira nia lian dehan hanesan ne’e; Labarik sira labele halimar iha parente sira nia rate leten. Ita nia maluk sira mate, ita halimar ne’e kerdizér ita haluha tiha sira,” dehan Lere Anan Timur iha tinan hirak liu ba ne’e.

Se Lere Anan Timur alerta katak “labele halimar iha rate leten”, ne’e hatudu katak ukun rasik-án ne’e “lulik” (santo) no ita halulik ho raan no mata-wen ne’e, ita labele halimar ho ukun (póder) be povu Timor-Leste tomak fó-empresta ba ita hodi asumi ba ne’e. Halimar ho povu nia moris kerdizerke ita halimar ho soberania tanba povu maka soberania nia-na’in loloos. Hanesan uluk tiru malu iha ailaran karik, wainhira soldadu ida inimigu tiru-mate iha ita nia oin karik, ita tenki hanoin. Se iha ailaran ita boot sira prevee lakon ema duke lakon kilat, iha ukun rasik-án ne’e ita boot sira tenki prevee lakon kilat duke lakon ema—se ema mate hotu, imi atu ukun lerek sé. (*/Cassimata)

Matadalan

Rotary Oceania Medical Aid for Children


Rotary Oceania Medical Aid for Children (ROMAC) ka Rotary Oceania Assitensia Mediku ba Labarik, oferese tratamentu saude husi spesialista ba labarik sira husi nasaun sira ne’ebé foin dezenvolve, iha forma salvasaun vida no operasaun rekupera ho dignu la assesivel ba labarik hirak ne’e iha sira nia nasaun rasik. 

Xefe ROMAC, Rotary Distritu 9710, Sandra Mahlberg, daudaun ne’e hala’o knar iha Timor-Leste espera sei halo ligasaun ba labarik timoroan sira ne’ebé uluk hetan tulun husi ROMAC. Labarik hirak ne’e tomak hetan duni isin diak no hala’o sira nia moris ho sira nia kapasidade másimu, ba eskola no sai membru ativu iha sira nia familia no komunidade.

ROMAC nu’udar kombinasaun inisiativu entre Multi Distritu sira iha Australia ho Nova Zelandia. ROMAC hala’o ona knar ida ne’e liu tinan 25 nia laran. ROMAC nu’udar organizasaun non profit efetivamente serbisu ho voluntariu sira ne’ebé la hetan salariu, la aluga edifisiu serbisu fatin no la fó todan kustu tratamentu ba pasiente nia inan ho aman.

Labarik sira sei akompaña husi ema nain ida inan ka aman ka ema ne’ebé fó tulun  husi sira nia nasaun rasik hanesan Timor-Leste, Papua Nova Guinea, Ilha Salomon, Fiji, Vanuatu ho Vietname. Sira sei hela iha kuartu iha uma alugadu. Sira sei hetan transportasaun ba fatin sira ne’ebé termina ona, asistensia hafoins hetan operasaun no mós paseiu balu. Amizade ne’ebé hametin durante hala’o tratamentu saude dala barak sei kontinua hafoin pasiente fila ba sira nia nasaun. Familia balun husi nasaun hirak ne’e, ne’ebé  daudaun hela iha Austraia ka Nova Zelandia, sai apoiantes maka’as ba iha programa ROMAC liu-liu fó ajuda hodi halo tradusaun.

Programa ROMAC sai posivel tanba hetan tulun husi peritus médiku, hospital, enfermaria, fisioterapeuta, serbisu patologis no radiologia, aviasaun, sponsor, voluntariu Rotary nian no husi apoiantes seluk-seluk. ROMAC hetan tulun husi doutor operasaun barak husi Australia ho Nova Zelandia ho laran luak oferese sira nia tempu atu halo tratamentu ba pasiente sira ROMAC nian. Programa humanitaria ne’e fó tulun hodi salva ona kuaze labarik nain 400 husi nasaun 20, liu-husi tratamentu medikal urjente ne’ebé sira la konsege hetan iha sira nia nasaun rasik.

Totalmente, ami nia ekipa iha Australia ho Nova Zelandia sadere ba iha mais menus voluntariu 200 plus pesoal saude ne’ebe apoiu ROMAC iha nasaun hirak ne’ebé ami fó tulun. Ema hirak be temi ikus ne’e mak hirak ne’ebé fo tulun atu prepara passaporte no aplikasaun ba viza, buka no halo komunikasaun ho pasiente potensial sira, organiza halo pasa revista ba moras, no garante pasiente sira sae aviaun tuir orariu.

Ohin loron, ROMAC fó tulun salva vida kuaze ema 50 kada tinan—ne’ebé halo diferensia boot ba iha vida labarik husi nasaun ilha ki’ik hirak ne’e. ROMAC sei labele funsiona ho diak se la hetan tulun husi familia pasiente sira rasik, voluntariu Rotary nian, konserteza serbisu extraordinariu husi doutor operasaun ho ekipa operasaun sira, doutor  spesialista labarik nia no mós hospital spesialidade atraves Australia ho Nova Zelandia. (Gordana Morpetth/Carion Costa)

Matadalan

Estadu Izlámiku reivindika atake iha Bangladexe no refere na’in 20 mate


Grupu estremista Estadu Izlámiku reivindika atake no tomada refein sira iha restaurante ida iha bairru diplomátiku Daca, kapitál Bangladexe, anunsia ohin ajénsia Amaq, ne’ebé iha ligasaun ho organizasaun radikál ne’e.

"Komandu (grupu estremista nian) Estadu Izlámiku ataka restaurante ida ne’ebé estranjeiru sira frekuenta iha sidade Daca", afirma, iha komunikadu ne’ebé fó sai iha rede sosiál sira, Amaq.

Atake ne’e hamate "ema 20 resin hosi diferente nasionalidade", hatutan Amaq, no salienta katak komandu sira sei iha refein iha restaurant ne’e.

Tuir jornál Daily Star, atakante na’in lima tama iha restaurante Holey Artisan Bakery tuku 21:20 lokál (tuku 14:20 iha Lizboa). Fofoun, ajénsia EFE fó sai uluk katak atakante sira tama iha restaurante iha tuku 08:45.

Tiroteiu akontese besik iha Nordic Club, fatin ne’ebé estranjeiru sira hosi nasaun nórdiku bá beibeik.

SAPO TL ho Lusa

ONG akuza Tailándia laproteje vítima hosi tráfiku umanu


Organizasaun Fortify Rights ohin akuza governu Tailándia laproteje vítima hosi tráfiku umanu, maski iha relatóriu anuál Estadus Unidus nian, ninia pozisaun hahú di’ak. 

Iha komunikadu, organizasaun la’os-governamentál (ONG) ne’e, kualifika katak desizaun hosi Departamentu Estadu hodi hasa’e Tailándia hosi nível 3 ba 2 iha ninia relatóriu anuál kona-ba tráfiku umanu, ne’ebé hato’o horisehik “lalais liu ka sedu liu”.

"Tailándia hahú di’ak iha tinan hirak ikus ne’e, maibé hadia sira-ninia pozisaun (iha relatóriu) 2015 sedu liu no haruka mensajen lalos ida ba Governu", tenik Matthew Smith, diretór ezekutivu hosi ONG nian.

Tailándia hetan promosaun – hodi sai hosi lista infratór piór ("Tier 3") ba fali grupu ne’ebé dezenvolve daudaun sira-ninia esforsu no medida hodi kombate trafiku ema, maski sei iha hela observasaun nia-laran.

Fortify Rights fó sai katak autoridade tailandeza sira lafó protesaun di’ak no lolos ba vítima tráfiku ema nian no kontinua hela iha sentru detensaun refujiadu 'rohingya', grupu minoria musulmanu apátrida, hanesan ema hirak ne’ebé hetan perseguisaun maka’as liu iha planeta Nasoins Unidas nian.

Iha parte refere, ONG fó ninia apoiu ho faktu katak Birnánia – ne’ebé larekoñese sidadania ba 'rohingya' sira – tama ona ba "lista metan".

Organizasaun defeza ba direitu umanu sauda promosaun Birmánia ne’ebé tuun, tanba razaun polítika, injustamente hetan protesaun hosi avaliasaun tinan kotuk nian, maibé lamenta katak Tailándia ho Malázia laiha responsabilidade ba ne’e.

Estadus Unidus hatutan tan nasaun ualu (Djibuti, Haiti, Birmánia, Papua Nova Guiné, Sudaun, Suriname, Turquemenistaun ho Uzbequistaun) maka tama ba "lista metan" hosi nasaun hirak ne’ebé lakombate tráfiku ema.

Líbia, Somália ho Iémen hanesan kazu espasiál, tanba sira ninia governu iha hela situasaun ne’ebé ladi’ak hodi bele halo análize.

SAPO TL ho Lusa 

Agora mak tempu atu hapara impunidade ba krime sira Suharto nian iha Indonesia no Timor-Leste


Celestino Gusmão*

Foin daudaun Indonesia hala’o semináriu kona-ba tinan 50 liubá no eventu violentu sira-ne’ebé fó kbiit ba Jenerál Suharto. Laiha rezultadu semináriu ne’e tanba defensór ditadór nega akontesimentu masakre sira, no ataka sira-ne’ebé hakarak Indonesia bele hasoru ninia istória violentu.

Trajédia tinan 1965-1966 nudár parte husi istória naruk ho masakre husi militár Indonézia. Nu’udár Timoroan, ami hatene di’ak tebes brutalidade rejime ditadór Suharto nian. Ha’u moris depois Indonézia invade ami-nia rai iha 1975, maibé ha’u sai boot iha okupasaun nia okos. Nu’udár labarik to’o joven, ha’u haree militár Indonézia ameasa no abuza joven ne’ebé sira deskonfia suporta independénsia Timor-Leste nian. Ami enfrenta diretamente hahalok kruél iha-ne’ebé de’it: tropas Suharto nian kaer joven iha uma, eskola ka iha dalan no barak ami nunka haree fali. Ha’u la bele halo buat ida bainhira iha Marsu 1999, ha’u haree militár sira tiru mate ha’u-nia primu Luis Gusmaõ Pereira iha basar públiku Triloedae-Laga.

Durante tinan 1965-1966, militár Indonézia ho nia milisia sira halo masakre barak kontra sira-ne’ebé militár deskonfia fó apoiu ba Partidu Komunizmu Indonézia (PKI). Amnesty Internasionál temi katak entre ema rihun atus lima to’o ema millaun ida mak lakon nia vida. Ema seluk hetan tortura no pena prizaun, balun ba tempu naruk. Sira-nia membru família barak la bele hetan serbisu ka estuda. Barak lahó opsaun seluk, hela hamutuk ho ohodór sira, hanesan ita bele haree iha filme dokumentáriu rua: Jagal no Senyap.

Dala barak, ta’uk ba komunizmu tempu Funu Malirin sai justifikasaun ba Estadus Unidus Amérika (EUA) suporta intervensaun militár kontra governu ida-ne’ebé lidera liuhosi prosesu demokrátiku. Sukarno, Prezidente dahuluk Indonézia, no Prezidente molok Suharto, hala’o nia programa polítika sira-ne’ebé liga ho justisa sosiál no justisa ekonómiku ida-ne’ebé fiar iha podér Povu nian no ida-ne’ebé hetan suporta husi PKI no grupu seseluk tan. Sukarno nu’udár fundadór Movimentu Naun-Aliadu ne’ebé hamriik ketak husi parte sira iha Funu Malirin. Governu EUA konsidera Indonézia independente liu; nune’e EUA suporta Suharto nia golpe no louva masakre sira.

Tinan 10 depois, Suharto buka no hetan suporta polítika no militár husi EUA hodi lansa invazaun no okupasaun ilegál iha Timor-Leste. Besik ema na’in-200.000 maka mate, no EUA fó suporta militár no polítika maka’as ba Indonézia. Tuir Komisaun Rekonsiliasaun CAVR nia relatóriu Chega!, durante tinan 24, iha krime kontra umanidade barak, inklui masakre, violasaun, tortura, no halakon forzadu. Ema barak mate hamlaha tanba militár blokeia direitu asesu ba ai han adekuadu. Tuir dokumentu ofisiál balun ne’ebé ami hetan lee, governu EUA konsiente katak invazaun no okupasaun militár Indonézia ne’e ilegál, maibé governu EUA kontinua fornese apoiu militár ne’ebé sira hatene atu uza kontra povo Timor-Leste. 


Justisa no akontabilidade ba jenosídiu no krime kontra umanidade 

Sobrevivente, família vítima, no ativista direitus umanus sira halo esforsu barak ona atu hetan justisa no akontabilidade ba krime kontra umanidade durante tinan 1965-1966. Maski progresu demokrasia fó nia naroman iha Indonézia ho Prezidente Repúblika Sr. Joko Widodo nia lideransa maibé justisa no akontabilidade kontinua dook husi espetativa sira ne’ebé buka. Prezidente Widodo halo esforsu hodi hetan akontabilidade ba violasaun direitus umanus durante tempu Suharto, maibé hetan dezafiu boot husi membru sira iha ninia governu rasik.


Depois ami-nia vota ba independénsia iha tinan 1999, hahú ona prosesu akontabilidade balu ba krime sira-ne’ebé akontese iha Timor-Leste, maibé julga de’it ajudante militár Timoroan sira iha tribunal no sira hetan pena prizaun minimal liu. Autór prinsipál sira ne’ebé sai arkitetu ba krime sira kontinua la’o livre iha Indonézia, to’o balun sei iha kbiit polítiku nasaun nia. Balun sai kandidadu ba Prezidente Indonézia. Maski lider polítiku barak hakarak ignora, povu Timor-Leste no ativista direitus umanus sira iha mundu kontinua dudu no ezije akontabildade no justisa.

Korrente impunidade kontinua metin iha Indonézia no iha Estadus Unidus Amérika. Ulun boot sira Estadus Unidus nian, ne’ebé uluk suporta krime kontra umanidade sira iha Indonesia no parte seluk, kontinua sees an husi prosesu responsabilizasaun no julgamentu. EUA no Indonézia sempre reklama an nudár nasaun demokrátiku ne’ebé fiar ba suprema lei nia maibé sei resiste kontra akontabilidade ba sira-nia ema.

Asuntu agora nian la’ós de’it kona-ba pasadu. Forsa militár Indonézia kontinua halo krime sira iha Papua Osidentál no fatin seluk iha Indonézia. Iha fulan hirak ne’e, militár Indonézia kaer rihun-rahun ema Papua Osidentál bainhira sira halo demonstrasaun ba direitu auto-determinasaun. Aktivista Indonézia sira hetan intimidasaun oin-oin husi estadu no militár bainhira ko’alia kona-ba masakre no krime grave husi pasadu. Nu’udár ezemplu, iha fulan-outubru tinan kotuk, autoridade seguransa sira hapara sesaun sira kona-ba massakre 1965 iha festival hakerek nian iha Bali. Eventu sira atu haree filme balu kona ba 1965, inklui Senyap, hetan ataka.

Hamutuk, ita bele hapara impunidade. Primeiru, Estadus Unidus no Indonézia tenke loke sira-nia dokumentu hotu ligadu ba krime sira husi tinan 1965-1966 no 1975-1999. Aprezenta lia loos mak nesesariu hodi bele hetan justisa no akontabilidade loloos ba krime grave sira-ne’e.

Chega! rekomenda atu nasaun sira hanesan Estadus Unidus - ne’ebé fó armas no formasaun ba militár Indonézia - atu fornese reparasaun ba Povu Timor-Leste. EUA hatene momoos katak sira-nia apoiu militár - inklui aviaun funu to’o kilat M-16 - sei oho no realiza krime grave kontra ema inosente rihun-rahun.

Tanba Indonézia hatudu ona sira-nia sistema judisiál la independente no labele julga sira-nia ofisiál rasik, tribunal internasionál sira sei presiza hodi lori sira-ne’ebé responsabel ba krime 1965-1966 no krime sira iha Timor-Leste husi 1975-1999 ba justisa.

Tinan 50 nonook no oprimidu ona. Labele kontinua tan nune’e. Hapara sikulu impunidade.

*Celestino Gusmao iha ETAN - LEE MOS IN INGLEZ or BAHASA

*Membru ANTI (Alianza Nasionál ba Tribunál Internasionál) no Staf, La’o Hamutuk, Institutu ba Analiza no Monitor Dezenvolvimentu iha Timor-Leste