sexta-feira, 19 de janeiro de 2018

Alkatiri Orienta Hadi’a Ospitál Nasionál


MAUBARA, (TATOLI) – Primeiru Ministru orienta ona Ministru Saúde ho vice ministru saúde atu hadi’a ospitál nasionál, maibé tenke hamosu uluk klínika periferia nune’e bainhira pasiente moras kmaan sei la-lori ba tan emerjénsia.

“Saúde agora hahú dinámiku foun para atu reorganiza, ha’u koordena ona ho Ministru no Vise Ministru Saúde hodi orienta polítika saúde ba oin. Ospitál nasionál tenke hadi’a, atu hadi’a tenke iha klínika periferia ho kualidade,” Primeiru Ministru, Mari Alkatiri esplika bainhira dadalia ho komunidade Maubara iha Salaun Parokiál Maubara, Sesta (19/01).

Nia dehan, setór Saúde sai prioridade ba programa governu dahituk, atualmente governu sei hadi’a uluk polítika. Meius ida mak, governu haruka ona doutór sira na’in 26 ba foti espesialidade iha nasaun Kuba, no sei ba tan na’in 21.

Polítika refere nu’udar kontinuasaun ida atu eleva kapasidade doutór sira nian, basa iha Timor doutór barak mak hasai kursu doutór jerál servisu ona tinan barak, maibé la kontinua hasai espesialidade.

Enkuantu Timor-Leste nia doutór sira espesializadu hotu ona, pasiente sei la halo tan tratamentu iha rai li’ur.

“Haruka ona ba rai li’ur sai karun liután, satan wainhira ita lahatene ko’alia ema nia lian,” Xefe Governu ne’e kompara. No informa, Ospitál nasionál rasik hahú ona atu hadi’a, liu-liu ho ekipamentu foun para atu halo tratamentu.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri ho Ministru Saúde, Rui Maria de Araújo. Foto GPM

Jogu Primeira Divizaun LFA Époka 2018 Adia Ba Marsu


DILI, (TATOLI) - Jogu Primeira Divizaun Liga Futeból Amadora (LFA) époka 2018 ne’ebé tuir loloos hahú iha 22 Fevereiru, adia fali ba iha 1 Marsu tanba kesstaun orsamentu.

Desizaun adia jogu ida ne’e liuhusi enkontru entre Órgaun Ezekutivu Liga Futebol Amadora (LFA) ne’ebé lidera hosi Prezidente LFA, Nilton Gusmão dos Santos, ho prezidente klube 8 Primeira Divizaun Liga époka 2018.

“Desizaun hodi muda ba iha 1 Marsu ne’e bazeia ba inisiativa hosi prezidente klube 8 ne’e, atu nune bele apár ba osamentu Duo Désimu ne’ebé tuir informasaun hosi Sekretaria Estadu Desportu Promosaun Alta Kompetisaun prosesa ona. Aleinde ne’e, bele fó mós serteza ida ba klube sira kona-ba osamentu ba liga nian ne’e katak iha duni atu nune’e klube bele halo planu ona hodi kontratu jogadór sira,” Diretór Kompetisaun LFA, Martinho Ribeiro dehan ba mídia iha D’City Hotel, Bebora, foin lalais ne’e.

Martinho hatutan kona-ba oráriu jogu Segunda Divizaun nian nafatin hala’o iha Fevereiru nia laran maibé muda oituan mai iha oin, sei hahú iha 20 Fevereiru.

Enkontru ne’ebé halao iha salaun D’City Hotel, foka liu-ba osamentu ne’ebé maka sei utiliza ba jogu LFA durante fulan 8 nomós oinsá maka bele buka hamutuk patrosinadór ida ba iha ekipa 8 ne’e.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Enkontru Órgaun Ezekutivu Liga Futebol Amadora. Imajen Mídia LFA.

Polísia timoroan halo operasaun iha antigu Prezidente Xanana Gusmão nia oan-feto nia uma ho empreza

Unidade investigasaun kriminal hosi polísia timoroan halo ona, iha loron-kinta loraik, operasaun iha antigu Prezidente Xanana Gusmão nia oan-feto negósiu sira ho nia uma, iha Díli, hatete hosi fonte polísia sira ba Lusa.

"Hanesan ezekusaun hosi mandadu judisial ida iha ámbitu hosi investigasaun ida hosi Ministériu Públiku timoroan", esplika hosi fonte ne'ebé lakohi avansa ho detalle sira kona-ba prosesu.

Fonte hanesan esplika katak ajente polísia sira ba uluk iha fatin rua hosi Xanana Gusmão nia oan-feto nia empreza, iha Díli no, liutiha oras balun, ba Zenilda Gusmão ho nia kompañeiru Pedro Belo, komandante distrital polísia nian, nia uma privadu iha mós kapital timoroan.

Lusa tenta ona ko'alia ho Zenilda Gusmão maibé laiha susesu.

Pedro Belo, Zenilda Gusmão nia kompañeiru, fó sai iha pájina pesoal Facebook kona-ba operasaun iha nia uma ne'ebé nia konsidera hanesan "la justu no lahó fundamentu".

"Karik halo de'it tanba iha apelidu Gusmão, tanba hanesan Xanana Gusmão nia oan-feto? Labele iha direitu hodi moris di'ak?", nia hakerek.

SAPO TL ho Lusa

Polícia timorense efetua buscas a casa e empresas de filha de antigo Presidente Xanana Gusmão


A unidade de investigação criminal da polícia timorense efetuou, na tarde de quinta-feira, buscas a negócios e à casa da filha do antigo Presidente timorense Xanana Gusmão, em Díli, disseram à Lusa fontes policiais.

"Tratou-se da execução de um mandado judicial no âmbito de uma investigação do Ministério Público timorense", explicou a fonte, escusando-se a avançar mais pormenores sobre o processo.

A mesma fonte explicou que agentes policiais deslocaram-se primeiro a dois locais da empresa da filha de Xanana Gusmão, em Díli e, algumas horas depois, à casa privada de Zenilda Gusmão e do companheiro Pedro Belo, comandante distrital da polícia, também na capital timorense.

A Lusa tentou, sem êxito, falar com Zenilda Gusmão.

Pedro Belo, companheiro de Zenilda Gusmão, denunciou na página pessoal da rede social Facebook a operação de busca à sua casa que considerou "injusta e sem fundamento".

"Será que só foi feita porque tem o apelido Gusmão, porque é filha de Xanana Gusmão? Não se pode ter o direito a viver bem?", escreveu.

Lusa iha SAPO TL

Ministro timorense garante que Governo não está envolvido em rusga à filha de Xanana


O ministro da Defesa e Segurança timorense afirmou hoje que o Governo não interfere na justiça e nada teve a ver com a rusga levada a cabo pelas autoridades policiais à empresa e casa da filha do ex-Presidente Xanana Gusmão.

osé Somotxo disse aos jornalistas que a rusga, efetuada por equipas do serviço de investigação criminal da Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL), na quinta-feira, esteve relacionada com um mandado de busca e apreensão emitido pelas autoridades judiciais.

O ministro explicou, em conferência de imprensa, que o caso tinha a ver com impostos relativos aos anos entre 2013 e 2018, no âmbito de uma investigação do Ministério Público à empresa de Zenilda Gusmão.

"Digo ao público que o Governo não tem qualquer intenção política de fazer qualquer perseguição a essa família", disse Somotxo, reagindo a comentários nesse sentido feitos nas redes sociais, incluindo pelo companheiro de Zenilda Gusmão, Pedro Belo, que é comandante distrital da PNTL.

Pedro Belo considerou na página pessoal da rede social Facebook a operação de busca à sua casa "injusta e sem fundamento".

"Será que só foi feita porque tem o apelido Gusmão, porque é filha de Xanana Gusmão? Não se pode ter o direito a viver bem", questionou.

Alguns dos comentários nas redes sociais tentam relacionar a busca com o atual momento de crise política em Timor-Leste, nomeadamente com a tensão entre a coligação do Governo, liderado pela Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) e a aliança da oposição liderada pelo Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), presidido por Xanana Gusmão.

Somotxo garantiu que o Governo não interfere no trabalho da justiça e que a polícia atuou com base num mandado do Ministério Público, que está a investigar a situação fiscal da empresa de Zenilda Gusmão.

Em declarações à Lusa, o comandante da PNTL, Julio Hornay, escusou-se a tecer comentários sobre o caso, remetendo mais detalhes para o Ministério Público, confirmando apenas que a operação foi conduzida pela unidade de investigação criminal.

Esta unidade efetuou, na tarde de quinta-feira, buscas a negócios e à casa da filha do antigo Presidente timorense Xanana Gusmão, em Díli, disseram à Lusa fontes policiais.

"Tratou-se da execução de um mandado judicial no âmbito de uma investigação do Ministério Público timorense", explicou a fonte, escusando-se a avançar mais pormenores sobre o processo.

A mesma fonte explicou que agentes policiais deslocaram-se primeiro a dois locais da empresa da filha de Xanana Gusmão, em Díli, e, algumas horas depois, à sua casa privada.

A Lusa tentou, sem êxito, falar com Zenilda Gusmão.

Lusa iha SAPO TL

Zenilda Gusmão Hetan Buska La’ós Persegisaun


DILI, (TATOLI) – Ministru Defeza no Seguransa, José Agostinho Sequeira “Somotxo” klarifika katak sétimu governu la halo persegisaun ba Zenilda Gusmão, maibé governu mós sei la interfere servisu justisa nian, relasiona ho mandadu buska apreensaun ba emprezária Zenilda Gusmão.

“Sira nia sala mak sees hosi impostu, dezde 2013 to’o 2018, entaun ohin loron Ministériu Públiku deteta liuhosi impostu katak kompañia na’in mak Zenilda Gusmão,” Ministru José Agostinho Sequeira “Somotxo”  klarifika liuhosi konferénsia imprensa iha Ministériu Interiór, Sesta (19/01).

“Ami husu ba públiku katak governu ida ne’e la iha intensaun polítika ruma atu persege família sé de’it,” Somotxo afirma.

Governu nia servisu la interfere servisu justisa nian, tanba ne’e karta mandadu buska hosi Ministériu Públiku (MP) ne’ebé ezekuta hosi Polísia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál, iha loron Kinta, (18/01) tuir lei ho orden.

Nune’e nia husu ba públiku tomak atu labele halo manipulasaun ba informasaun, polísia nasionál ezekuta orden hosi Ministériu Públiku ne’ebé identifika katak Zenilda Gusmão, nu’udar na’in ba kompañia (la temi naran) hahú hosi tinan 2013 to’o 2018 la selu impostu ba Estadu, nune’e Ministériu Públiku (MP) hatún mandadu buska ba Zenilda.

Iha parte seluk, Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Julio Hornay husu ba Zenilda Gusmão nu’udar sidadaun tenke koopera ba mandadu buska hosi Ministériu Públiku nian.

“Los duni katak horisehik Polísia halo buska ba rezidénsia, Zenilda Gusmão no nia la’en, Superintendente Pedro Belo (Komandante PNTL Munisípiu Dili), sira koopera di’ak. Prosesu justisa mak nune’e.”

Entretantu Servisu Investigasaun Kriminál (SIK) ezekuta Mandadu buska hosi Ministériu Públiku, Kinta, (18/01) ba rezidénsia, kompañia no Edifísiu Emprezária Zenilda Gusmão nian, apreende ona karreta ho marka Cooper ho númeru matríkula A.14.309.TL. Karreta ne’e agora daudaun para iha ona Kuartél Jerál PNTL.

La selu taxa ka impostu tuir kódigu penal konsidera komete krime “Fraude de Fiskál” ne’ebé nia pena tinan lima ba leten, enkuantu prejuizu boot pena bele to’o tinan 10 ba leten.

Bainhira ezekuta ona mandadu buska apreensaun, tuir kódigu prosesu penal asegura arguidu durante oras 72, hodi aprezenta ba Tribunál hodi halo primeiru interrogatóriu.

To’o notísia ne’e hatún parte Tatoli sei halo tentativa hodi hatene paradeiru arguidu nian, inklui prosesu ne’ebé sei tuir mai, basa Tatoli tenta ona husu klarifikasaun ba parte polísia maibé lá konsege.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Ministru Defeza no Seguransa (MDS), José Agostinho Sequeira “Somotxo”

TL Presija Lei Anti Korupsaun, PN Latau Atensaun

DILI - Timor Leste presiza tebes atu parlamentu nasional tau halo lei anti korupsaun atu beele sai hanesan mata dalan ida ba instituisaun neebe haree liu konaba korupsaun. Lei nee beele minimize ema atu halo korupsaun.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Adjuntu Diretor Ezikutivu HAK Sisto dos Santos ba STL uinhira partesipa workshop “dezenvolve hanoin kontribui ba asaun trasformasaun husi organizasaun sosiedade sivil iha TL “ neebe halao iha Aula Fongtil Kaikoli Dili Sesta, (19/1/2018). Nia dehan tan katak tanba durante nee kaju korupsaun sai hanesan fundamental ida atu kombate.

Hanesan estadu ita presiza regras ida, liliu ba asuntu korupsaun. Tanba ida nee nudar kauja ida neebe fundamental tebes ke destroi dejenvovlimentu nasaun avansa ba oin tanba deit praktika korupsaun nee buras hela deit,”nia kualia.

Realidade akontese korupsaun buras nafatin no susar atu halo lakon tanba sedauk iha lei ruma atu haree konaba korupsaun. Iha sosiedades Timor Leste tomak hakarak dezenvolvimentu no halo povu moris dignu maibe, kontinua nafatin mosu ema lubuk oan ida halo korupsaun nafatin tuir los ida nee tenki prevene kedas.

Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo dehan, membru PN lafo inportansia ba lei Anti Korupsaun, mezmu hatoo ona husi bloku koligasaun. Tanba parte opozisaun no parte bloku idak-idak defende nia estetmentu sira neebe iha. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

Aniceto: “Hau La Blokeia Funsionamentu PN”


DILI - Prezidente Parlamentu Nasional Aniceto Guterres dehan nia parte la halo blokeiamentu ba funsionamentu Parlamentu Nasional, maibe hare ba mesa komisaun permanente Parlamentu nia okupadu hotu husi partidu opozisaun ema hotu.

“Hau laboikota Parlamentu Nasional, boikota funsionamentu parlamentu, halo nusa Prezidenete komisaun sira oposizaun maka kontrola hotu husi Prezidente no Vise Prezidente komisaun sira nian hotu so iha meja komisaun maka Prezidente deputadu Fretilin nian no vise Prezidente deputadu CNTR nian,” dehan Prezidente PN Aniceto ba jornalista sira hafoin remata enkotru ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo, iha Palasiu Prezidensial Bairru Pite, Kinta (18/1/2017).

Tuir Aniceto katak iha komisaun Parlamentar, hotu-hotu kontrola husi partidu oposizaun, tamba nee lafunsiona no la lao nee AMP nian hahalok, hare husi sira nia servisu iha komisaun sira.

Hatan konaba proposta rua neebe maka Pendente konaba mosaun sensura no desituisaun durante nee, Aniceto dehan karta destituisaun nudar sidadaun nomos iha direitu hodi halo defeza ba nia aan seidauk iha desizaun final husi nia rekursus maka nia seidauk ajenda.

Konaba mosaun sensura neebe maka atu deskute iha parlamentu lider Exekutiva nee hateten  data nee konfirmadu, governu sei deskute mosaun iha loron 31 Janeiro, maibe enkuantu Primeiru Ministru Mari lamai deskute mosaun nee iha PN nee kompetensia governu. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | Grupo Média Nacional

Mari Alkatiri hatete katak sei desmonta proposta sensura "lahó méritu" hosi opozisaun


Iha loron-kinta ne'e, primeiru-ministru timoroan afirma katak sei ba Parlamentu, iha fulan ne'e nia rohan, hodi "desmonta" proposta sensura, ne'ebé nia konsidera "lahó méritu" ne'ebé aprezenta hosi opozisaun maioritáriu no ne'ebé nia aprovasaun sei implika atu Governu tuun. 

"Ha'u sei desmonta surat-tahan ne'ebé sira bolu proposta sensura nain no ne'ebé laiha méritu ida. Laiha razaun ida, substansial, hosi matéria, hodi iha proposta sensura nian", Mari Alkatiri hatete ba Lusa iha Palásiu Prezidensial, iha Díli.

Hatán kona-ba karik sei kontinua iha funsaun sira bainhira Governu monu no hela iha jestaun to'o fó pose ba Governu tuirmai, Alkatiri hatete katak sei halo komentáriu hafoin debate.

"Husik to'o iha loron 31 Janeiru no hafoin ne'e maka ita ko'alia. Husik atu loron ne'e to'o", nia afirma no refere ba loron ne'ebé maka sei hahú debate proposta iha Parlamentu Nasional.

Mari Alkatiri ko'alia ba jornalista sira hafoin enkontru semanal ho Prezidente timoroan, Francisco Guterres Lu-Olo, ne'ebé hato'o asaun foun hosi Governu.

Iha loron 31 Janeiru, Governu sei ba Parlamentu Nasional hodi hatán ba proposta sensura ida ne'ebé aprezenta hosi opozisaun maioritáriu, iha debate ida ne'ebé bele dura to'o loron tolu no hotu, iha loron 02 Fevereiru, ho ezekutivu tuun.

Timor-Leste, iha fulan barak nia laran, hasoru hela períudu polítika ne'ebé laloos ho opozisaun, maioria iha Parlamentu Nasional, xumba programa Governu nian no proposta ida hosi Orsamentu Retifikativu, no aprezenta ona proposta ida sensura nian ba ezekutivu no proposta ida hodi hatún prezidente parlamentu nian.

Iha tinan 2017 nia rohan, Parlamentu laiha sesaun plenáriu durante fulan ida ho prezidente Aniceto Guterres defende katak ne'e akontese tanba iha debate ba Orsamentu Retifikativu, ne'ebé la liu. Tinan ne'e seidauk iha sesaun plenáriu ruma, maski rejimentu defini katak hala'o baibain iha loron-segunda ho loron-tersa sira.

Bainhira Governu monu, Prezidente timoroan bele hili entre solusaun governativu foun ida ho atual Parlamentu, Governu ida hosi inisiativu prezidensial, ka konvokasaun eleisaun prezidensial sira ne'ebé bele konvoka de'it liutiha fulan ne'e hosi eleisaun anterior sira, ne'ebé akontese iha loron 22 Jullu liubá.

Votu ida bele akontese de'it liutiha fulan neen, nune'e implika atu eleisaun sira halo de'it hafoin inísiu hosi fulan-Abril.

SAPO TL ho Lusa

Knaar Haat Ne’ebé MT Sei Hala’o

DILI, (TATOLI) - Hametin regulamentasaun ba dezenvolvimentu turizmu sustentável, protesaun ba traballadór no komunidade lokál nia interese no proteje interese invertidór, harii autoridade nasionál ida kona-ba turizmu nó mós dezenvolvimentu turizmu tende ser konsentra ba ema.

Nu’udar Knaar Ministériu Turizmu (MT) nian iha Sétimu Governu Konstitusionál. Ministru Turizmu, Manuel Vong, hatete dezenvolvimentu turizmu sustentável mak ida ne’ebé iha aspetu ekonómiku, kulturál, sosiál, istóriku nó mós ekolójika.

“Sustentabilidade ida ne’e ita halo la’ós de’it ba ita-nia jerasaun, ita kontinua buat ne’ebé jerasaun uluk nian halo, jerasaun prezente no futura. Ida ne’e mak dezenvolvimentu turizmu sustentável”, Manuel hatete iha Sentru Konvensaun Dili, horisehik.

Aleinde ne’e halo protesaun ba traballadór sira tanba investimentu ne’ebé mak halo husi invetidór sira labele sakrifika traballadór no komunidade lokál sira.

“Ita halo otél estrela lima no otél sira namkari lemo rai Dili laran ida ne’e mak ita laiha regulamentasaun ida di’ak, sira husik todan mai ita, fo’er hela de’it iha ita-nia oin, liuliu efeitu ekonómiku sei la akontese satán lori ema husi li’ur mak sai traballadór iha ita rai rasik. Protesaun ida ne’e sé mak bele halo sé la’ós ita? Ita labale sai fali bainaka iha ita-nia rai rasik tanba de’it desizaun hirak ne’ebé ita foti la proteje interese traballadór no komunidade lokál nia interese”.

Nune’e mós sei autoridade nasionál hanesan instituisaun ida ne’ebé hala’o knaar atu jere indústria turizmu ne’e hodi bele fó kontinuidade ka garante sustentabilidade iha dezenvolvimentu sustentável.

“Autoridade nasionál ida ne’e la’ós iha ministériu, ita tenke hatún nia to’o ba iha nivel suku tanba suku mak na’in ba fatin turístiku sira ne’e. Labele hanoin ne’e nasionál nian ne’ebé ami sira ne’e hein orden husi leten mak ami foin halo. Sé mak tama iha autoridade nasionál turizmu mak membru Governu, inter ministeriál, membru seluk mak ajente Estadu nian hanesan Muzeu Rezisténsia, CNC, Ministériu Turizmu, maibé mai husi setór privadu sira, komunidade lokál ne’ebé mak iha zona ita atu dezenvolve”.

Eis reitór DIT ne’e hatutan harii Autoridade Nasionál Turizmu atu garante dezenvolvimentu turizmu sustentável ne’e bá oin.

Knaar dahaat ne’ebé atu halo mós katak turizmu tenke konsentra ba ema tanba polítika nasionál turizmu ida mak ema.

“Bele halo buat tomak mesak furak, maibé se ema ne’e moris ki’ak, ita halo bainaka sira mak moris di’ak depois uma na’in moris padese, ita lori turista mai haree ita-nia ki’ak enkuantu rikusoin ne’e iha ita-nia leet, ita Timór illa ki’ikoan ida ne’ebé mak tasi hadulas, foho furak, loro matán sa’e no tun haree be furak katak ema tenke sai sentru ba dezenvolvimentu ne’e”.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Ministru Turizmu, Manuel Vong ho nia Vise, Rui Menezes. Foto/MT.

Turizmu Baze Komunitária Prioridade Ba MT


DILI, (TATOLI) - Ministru Turizmu, Manuel Vong, hatete iha modelu turizmu ne’ebé atu dezenvolve mak dezenvolvimentu turizmu baze komunitária katak komunidade mak tenke sai na’in, tanba ne’e hadi’a uluk komunidade nia uma duké harii uluk cinco estrelas.

“Hadi’a komunidade nia uma, ezemplu iha Metiaut ita haree koitadu povu oan sira-nia uma iha kedan ninin, Ilimanu mós, se ita gasta dolar millaun ida para hadi’a komunidade nia uma, maibé besik ba tasi-ibun, turista sira mai, bá hela iha uma sira ne’e, ita hadi’a kuartu haat de’it, rua ba na’in, rua ba turista, no hadi’a haris-fatin”, Vong hatete iha Sentru Konvensaun Dili, horisehik.

Atu nune’e turista sira mai bá toba iha uma ne’e, uma di’ak ba na’in no ba bainaka, tanba ne’e objetu turístiku ne’ebé abitante sira hela besik fó prioridade ba ida ne’e.“Ita buka atu hadi’a uluk komunidade nia moris”.

Ministru afirma katak ambiente moos maka turista mós hakarak, saúde di’ak, maibé atu halo ambiente ida ne’e moos hakarak mak tenke tau uluk osan hafoin halo serbisu tanba ne’e hadi’a no labele husik ambiente fo’er. “Ita jere didi’ak lixu ne’e hahú husi uma”.

Tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 iha zona turístika tolu mak orientál, sentrál no osidentál. Ba zona tolu ne’e iha estratéjia ida efetivu liu mak Sentru Apoiu Dezenvolvimentu Integradu Abranjente (SADIA).

“SADIA ne’e sei tau iha zona tolu ne’e, hahú husi zona tun bá munisípiu, ba postu adminitrativu no tun ba suku, nune’e kada suku bele iha produtu ida. Karik ida ne’e ita halo, ha’u otimista tanba iha 2017 liubá ita iha turista pur volta mil 60, ita hatama osan husi ne’e pur volta millaun 51 tinan ida”.

Aleinde ne’e ministru hatutan foin daudaun simu mós emprezáriu boot husi Malázia, Hongkóng ne’ebé hakarak atu investe iha Timór iha setór indústria turístika, maibé emprezáriu sira ne’e hakarak atu lori turista mil 500 to’o millaun iha mai Timór.

“Pergunta mak ne’e, sira ne’e atu toba, hela, han iha ne’ebé? Se ita hanesan autoridade lokál, ita hanesan uma na’in atu han de’it mós lato’o ona, turista mai tan oinsá? Bainaka ida mai lori kedan nian bukae ou osan rai hela iha ne’e”.

Jornalista : Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Foto/Google.

Karketu Dili FC Kontratu Treinadór Foun Troka Simon Pablo

DILI, (TATOLI) - Treinadór estranjeiru hosi Moldova, Arcan Iurie, sei sai treinadór ba Karketu Dili FC iha Liga Futeból Amadora (LFA) époka 2018 ne’ebé sei hahú iha fulan oin.

“Ami iha ona kontatu ho treinadór refere no iha tempu badak ami sei fó kuñesementu ba públiku tomak. Antes ne’e, ami nia ekipa hasoru malu dahuluk ona ho treinadór ne’e iha tinan kotuk, 2016,” tenik dirijenti Karketu Dili FC, ne’ebé lakohi temi nia naran ba mídia, foin lalais ne’e, iha sede Karketu Dili FC, Dili.

Arkan Iurie hala’o nia kareira ba dahuluk iha nasaun viziñu Indonézia hahú hodi treinu ekipa Persija Jakarta no konsege lori to’o finál Divizaun Prinsipál (Devisi Utama) Liga Indonézia iha  2005 maibé lakon 0-2 kontra Persipura Jayapura. Aleinde ne’e, iha finál Kopa Indonézia mós nia ekipa lakon tan (3-4) kontra ekipa Arema Malang.

Iurie mós konsege treina ekipa boot seluk hanesan Persib Bandung, Persik no Persebaya Surabaya.

Ekipa Karketu Dili FC, lori treinadór estranjeiru ne’e hodi troka pozisaun ne’ebé husik hela treinadór hosi Chile, Simon Pablo, ne’ebé oras ne’e halao nia kna’ar foun hanesan treinadór ba ekipa Segunda Divizaun hosi Aceh iha Liga Indonézia.

Alein ne’e, klube ne’ebé kuñesidu ho lema “Matak Malirin” ne’e mós kontratu tan eis kapitaun selesaun nasionál, José Carlos Fonseca, ne’ebé tuir planu sei hahú jogu ba dahuluk iha Marsu mai ne’e.

“Ami mós sei reforsa hosi eis jogadór selesaun nasionál no Cacusan FC, José Fonseca,” dirijente Karketu Dili FC ne’e informa.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Treinadór foun Karketu Dili FC, Arcan Iurie (foto liman karuk). Imajen Mídia LFA.

USJTL Identifika Sítiu Turístiku Iha Munisípiu Dili Hamutuk 56


DILI, (TATOLI) – Unidade Sientista Jeolojia Timor-Leste (USJTL) identifika sítiu turístiku iha Autoridade munisipál Dili hamutuk 56, liuhusi atividade peskiza ne’ebé unidade ne’e halo no hahú ona halo verifikasaun ba dadus sítiu turístiku nian.

Identifikasaun ba fatin turizmu ne’e mak iha Postu Administrativu Vera Cruz hamutuk 19, Ataúru 15, Na’in-Feto ualu, Kristu Rei haat, Matinaru haat no Don Aleixo neen. Enkuantu sítiu sira ne’e seidauk hafahe ba kategoria turizmu ida ne’ebé.

Atividade peskiza ba sitiu turístiku nian ne’e hala’o tanba USJTL koopera ho Ministériu Turizmu (MT) hodi halo mapeamentu ba potensialidade turístiku iha fatin sira ne’e atu nune’e Timor-Leste bele iha nia mapa turístika rasik.

Aleinde Dili, unidade ne’e mós sei halo peskiza ba munisípiu seluk hanesan Baukau, Ainaru, Ermera, Bobonaru, Lautein, Baukau no Dili. Durasaun ba peskiza sei hala’o durante fulan-neen nia laran.

Lihusi peskiza ne’ebé mak halo, antes atu kompleta liután dadús ne’ebé iha ona, MT ho USJTL halo uluk verifikasaun dadus hamutuk ho autoridade lokál munisípiu Dili nian, Centro Nacional Chega (CNC), Arkivu Muzeu Rezisténsia no ministériu relevante hodi fahe informasaun ba malu no sujestaun ba peskiza ne’ebé hala’o.

Prezidente USJTL, Mauricio da Silva, hatete atividade ida ne’e halo para iha tempu ida Timor-Leste iha mapa turístika rasik no liuhusi atividade verifikasaun ida ne’e hetan tan informasaun no sujestaun atubele kompleta ba dadus sira ne’ebé rekolla ona.

“Signifika sira-nia sujestaun ne’e sei kompleta liután atu nune’e ita halo produsaun ruma, iha tempu ida ita hatudu informasaun loloos bazea ba nia istória reál para ida ne’ebá labele hasai informasaun seluk, ida ne’e hasai seluk, ita halo turista sira labele konfundi ho informasaun ne’ebé hasai”, katak Mauricio iha Sentru Konvensaun Dili, ohin.

“Verifikasaun ida ne’e ita konvida komponente hotu atu kolabora tanba ami halo ne’e parte ida no sira CNC peskiza kona-ba fatin rezisténsia nian, ita presiza dadus ida ne’e no Muzeu Rezisténsia ita konvida no sira aumenta dadus no sujestaun para kompleta”.

Durante aprezentasaun, partisipante sira hato’o atu kolabora hamutuk no informa katak dadus sira ne’ebé USJTL iha sei menus iha informasaun, nune’e liuhusi kolaborasaun hotu-hotu nian katak dadus ne’ebé identifaikadu ona hamutuk 56, bele liu ida ne’e no sei iha objetu turístiku ne’ebé barak tan.

“Iha difikuldade barak durante peskiza, la’ós buat hotu di’ak, maibé iha Dili oin seluk, tanba iha munisípiu seluk difísil hanesan asesu estrada ne’ebé ladi’ak, kuandu tempu udan susar atu la’o mas tenke obriga la’o depois liña telemovel bainhira atu manda dadus mai Dili difikulta tebes no akomodasaun tenke sakrifísiu uitoan, liga ho komunidade lokál para sira mós envolve iha programa ne’e”.

Diretora Nasionál Peskiza no Dezenvolvimnetu, Carmen Joela Pereira, hatete programa ida ne’e hanesan faze dahuluk no hahú ona iha 2017.

“Minstériu turizmu halo kontratu ho USJTL, sira ne’e mak hanesan matadalan peskiza, halo mapeamentu ba poténsia turístiku. Durante ne’e ita hatene mapa ne’e ba nasaun ka rai hotu en jerál, maibé husi parte Turizmu nian hakarak atu deteta poténsia turístika lubun boot entaun husi planu no peskiza nian ami halo mapeamentu ida ne’ebé mak haree liubá poténsia turístiku nian”.

Diretór Jerál Turizmu, José Dias Quintas, dehan iha dekretu lei baze turizmu nian, artigu 10 hatete sobre zona turístika no atu define zona ida mak presiza baze dadus ida.

“Haree ba planu estratéjiku 2011-2030 klaramente identifika zona tolu mak zona sentrál, Dili, Ataúru, Likisá no seluk tan. Zona Leste mak kompostu husi Lautein, Baukau, Manatutu no Vikeke. Zona Oeste mak Bononaru, Manufahi no seluk tan, atu dezenvolve zona sira ne’e importante mak ita-nia baze dadus”.

Baze dadus mak ko’alia sobre produtu turístiku ne’ebé iha dimensaun rua importante mak produtu natureza no produtu ne’ebé ema mak halo ezemplu hanesan Munisípiu Dili mak Kristu Rei no João Paulo II.

“Buat sira ne’e mak sai atrasaun importante ita presiza indentifika, ho verifikasaun ne’e importante lahalimar liuliu ba autoridade lokál sira, lia-na’in no komunidade tanba sira mak besik ba área sira ne’ebá no hatene nia istória”.

Liuhusi verifikasaun ida ne’e MT hakbesik ba autoridade lokál sira hodi habelar informasaun katak MT atu tau iha nia baze dadus liuhusi mapeamentu tanba foin ba dahuluk ministériu halo mapeamentu para identifika potensialidade turizmu iha Timor-Leste laran tomak.

“Maibé daudaun ne’e foku ba munisípiu Dili nian entaun papél importante autoridade lokál, CNC (Centro Nacional Chega) no Muzeu Rezisténsia, sira mós iha baze dadus, entaun importante ita servisu hamutuk tanba dezenvolve turizmu bá oin la’ós Ministériu Turizmu de’it, maibé papél entidade hotu nia kontribuisaun dezenvovimentu iha Timor-Leste”.

Nune’e husu kooperasaun ba entidade hotu bele kontribui ba prosesu verifikasaun mapeamentu atu nune’e MT bele halo dezenvolvimentu laiha dadus ida ne’ebé falta tanba ida ne’e hanesan baze dadus ida ba futuru tanba dezenvolvimentu turizmu labele foka iha fatin ida de’it maibé habelar ba fatin hotu para benefísiu turizmu ne’e ba komunidade hotu.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Kristu Rei iha munisípiu Dili. Foto Turizmu Timor-Leste

Alkatiri: Sei Halo Auditoria Ba Projetu, Hahu Uluk Husi Oecusse


DILI – Primeiru Ministru Mari Alkatiri hateten, sei halo auditoria ba projetu hotu neebe maka implementa iha rai laran, auditoria nee sei hahu uluk husi Oecusse.

Ita Sei halo auditoria ba projetu hotu hotu, hahu husi Oecusse, liu husi nee ba Prezidente 2012-2017,” dehan PM Mari, ba jornalista sira, hafoin remata enkontru ho Xefi Estadu, iha Palasiu Prezidente Republika, Bairo-Pite, Kinta (18/01/2018).

Antes nee Xefi Governu hateten, Iha Timor ema hotu preokupa, tanba saida maka halo projetu ida manan sinkuenta ou sesnta pursentu, nee duni sei halo auditoria ba projetu hotu atu hatene los ka lae.

Iha parte ketak membru PN husi bankada Fretilin deputadu Aurelio Freitas hateten, Ema preokupa ho governasaun anterior mal jestaun, mal administrasaun ho buat sira nee hotu, Governu nee iha hanoin atu halo auditoria ba projetu hotu.

Entretantu Diretor ONG Gertak Faustino Magno hateten, presiza halo auditoria duni, tanba kompaia balu halo projetu nia volume nee kikuan, maibe osamentu boot, nee maka halo auditoria nee diak liu tan par abele hatene lolos. 

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

Membru Governu 8 Tama Ona Prizaun

DILI - Durante nee, iha membru governu nain ualu maka tama ona prizaun, hodi kumpri desizaun husi tribunal, no husi sira nain ualu nee, iha nain haat maka livre ona.

Lia hirak nee, hatoo husi Diretor Nasional Dos Servisu Prizionais no Reinsensaun Sosial Helder Cosme Marcal Belo ba Jornalista sira iha nia knar fatin Kuarta, (18/01/2018).

“Dadus neebe maka iha durante hau sei direktur iha ministra ida, ministru ida, sekretariu estadu rua, ho tan direktor rua, eis administrador rua, sira maka tama ona prizaun, sira komete krime neebe maka liga ho korupsaun indentiku ida nee, ” dehan Helder.

Nia dehan, sira hirak neebe tama prizaun, nia la lalembra loron neebe sira tama, maibe sira maka hanesan Lusia Lobato, Joao Cancio, Domingos Caeiro, Abilio Lima, eis administrador Baucau Domingos, no eis administrador municipiu Dili Ruben Bras, inklui diretor obras publikas Jose Augusto, no mos Armindo husi seguransa sivil.

Hirak neebe agora dadaun detein hela iha prizaun hodi kumpri sira nia sentensa maka hanesan, Joao Cancio no Domingos Caeiro, no diretor obras publika Jose Agusto neebe tama iha tinan 2017, no Abilio Lima neebe tama iha tinan 2018 nee.

Iha fatin ketak, akademika UNTL Marcos Noronha hateten katak, ema neebe kumpri ona nia sala iha prizaun, sai mos ezemplu diak ida ba ema seluk. 

Terezinha De Deus | Suara Timor Lorosae