sábado, 26 de março de 2016

A VIDA DE JESUS CRISTO - video

Naran ba futuru sekretáriu ezekutivu CPLP nian sei fó sai iha tempu badak - PM São Tomé & Prínsipe


Naran ba futuru sekretáriu ezekutivu CPLP nian sei fó sai iha tempu badak hosi ministru Negósiu Estranjeiru saun-tomense nian, afirma ona hosi primeiru-ministru São Tomé & Prínsipe.

Patrice Trovoada, ne'ebé ko'alia ba jornalista sira iha Lisboa, hafoin hakotu audiénsia ho xefe Estadu portugés, Marcelo Rebelo de Sousa, admiti ona katak iha "short list" ida ba personalidade saun-tomense nian ne'ebé sei troka mosambikanu Murade Murargy iha simeira luzófonu iha fulan-Jullu iha Brazil.

"Ami sei halo (fó sai naran hosi sekretáriu-ezekutivu foun) iha tempu ne'ebé oportunu. Iha nível CPLP (Komunidade hosi Nasaun sira Lian Portugés nian) buat hotu la'o ho di'ak. Agora ami tuir prosedimentu sira hodi nune'e bele aprezenta naran ne'e tuir dalan formal", hatete hosi Trovoada.

Nia hatutan katak xefe diplomasia maka sei fó sai ba públiku, no "iha kuadru rasik", naran ne'e, primeiru-ministru hosi São Tomé & Prínsipe indika katak sei akontese "iha semana hirak tuirmai", tanba simeira hosi xefe estadu no governu sira hosi komunidade luzófonu sei hala'o iha fulan-Jullu.

São Tomé & Prínsipe maka aprezenta naran hosi personalidade ne'ebé sei lidera sekretariadu ezekutivu CPLP nian iha tinan rua oinmai, desizaun ne'ebé simu iha semana rua liubá iha Lisboa iha reuniaun estraordináriu ba dala 14 hosi Konsellu Ministru sira CPLP nian.

Antes, previstu katak Portugal asumi kargu ne'e maibé xefe sira diplomasia hosi Estadu membru sira hosi organizasaun desidi hili São Tomé & Prínsipe uluk no autoridade portugés sira lidera CPLP iha tinan rua tuirmai (2018/20).

Kona-bá enkontru ho Marcelo Rebelo de Sousa, primeiru-ministru saun-tomense hatete katak konvida Prezidente portugés hodi vizita arkipélagu, iha loron ne'ebé seidauk desidi.

"Prezidente portugés iha saudades tebes ho São Tomé & Prínsipe no ami sei halo buat hotu hodi nune'e bele vizita nasaun. Nia hanesan ema ida ne'ebé koñese di'ak realidade saun-tomense. Hanesan personalidade ida ne'ebé, ha'u senti konvensidu, sei permiti atu relasaun entre nasaun rua ne'e bele dezenvolve liután", nia hatete.

Tuir Trovoada, "povu saun-tomense iha konviti permanente ne'e ba Prezidente hosi Portugal", maibé agora tenki defini loron ida.

Xefe ezekutivu saun-tomense, ne'ebé felisita Marcelo Rebelo de Sousa tanba eleisaun nu'udar xefe Estadu portugés, hatutan mós katak São Tomé & Prínsipe "fahe" hanoin hanesan hosi potensiál dezenvolvimentu ba relasaun ekonómiku sira iha mundu luzófonu, iha nível bilateral no iha kuadru CPLP nian.

"Ami fahe liuliu kestaun intensifikasaun hosi relasaun ekonómiku sira. Ha'u senti konvensidu katak ami iha dalan interesante ida hodi hametin no dezenvolve relasaun sira", nia hatutan.

SAPO TL ho Lusa

Austrália aponta Síria hanesan hun hosi terrorizmu 'jihadista'


Primeiru-ministru australianu, Malcom Turnbull, hatudu Síria hanesan hun hosi terrorizmu 'jihadista', loron rua hafoin atentadu iha Bruxelas mak halo hosi Estadu Izlámiku, haktuir imprensa lokál ohin.

"Maski atake sira iha Europa no iha fatin sira seluk mosu beibeik, hun hosi problema atuál barak mai hosi Síria", tenik Turnbull, iha loron-kuarta kalan, iha diskursu iha Institutu Lowy, iha Sydney, sita hosi ajénsia lokál AAP.

"Halakon Estadu Izlámiku iha nia orijen sei limita nia atu to’o iha Osidente", nia hatutan.

Turnbull asegura katak atake sira iha kapitál belga, ne’ebé hamate ema tolunulu resin no kanek atus rua resin, hatudu katak violénsia 'jihadista' alkansa "pontu krítiku".

Nia mós reforsa katak atentadu ne’e reflete Europa nia "fronteira nakloke" iha ne’ebé Estadu Izlámiku aproveita krize refujiadu sira-nian hodi haruka sira-nia ema ba kontinente ne’e.

"Ba efeitu no propózitu sira hotu, la iha fronteira interna iha Europa no difísil tebes atu rezolve nia fronteira externas sira", afirma primeiru-ministru australianu.

Turnbull reforsa katak Austrália iha kondisaun ne’ebé di’ak liu duke nasaun europeu sira seluk iha tarefa hasoru ameasa terrorizmu tanba 'fortaleza' ajénsia intelijénsia nian, seguransa fronteira sira no ézitu nia sosiedade multikulturál.

SAPO TL ho Lusa

Polísia franseza kaer suspeitu ne'ebé planeia atentadu - Governu


Ministru Interiór fransés, Bernard Cazeneuve, fó sai iha loron-kinta katak polísia prende ona suspeitu na'in ida iha zona Paris nian ne'ebé halo hela planu ba atentadu ida "ho estadu avansadu".

Cazeneuve indika katak seguransa sira iha bairu Argenteuil, iha besik Paris, halo "detensaun relevante" ida maibé hatete katak laiha evidénsia ba ligasaun ho atentadu sira iha Bruxelas, ne'ebé akontese iha loron-tersa liubá, no atentadu iha Paris iha fulan-Novembru tinan liubá.

Detidu, hanesan sidadaun fransés ida, "pertense ba rede terorista ida ne'ebé buka ataka ita nia nasaun", fó sai hosi ministru, hodi informa katak mane ne'e "hanesan suspeitu tanba envolve iha planu ho nível aas".

Ministru hatutan katak suspeitu iha estadu sob vijilánsia "durante semana barak nia laran" no nia prizaun hanesan mós rezultadu hosi "koperasaun metin no permanente entre serbisu europeiu sira".

Operasaun polísia sira hala'o ona iha loron-kinta ne'e iha prédiu ida apartamentu sira nian iha Argenteuil, ne'ebé evakua tiha ona, hodi halo inkéritu ne'ebé halo hosi juís instrusaun antiterorista ida nian.

Espesialista sira hodi dezativa bomba sira iha lokál hodi permiti atu polísia bele halo operasaun iha apartamentu sira, iha estasionamentu no iha área baibain sira ho kondisaun seguransa nian, adianta hosi ministru.

Durante operasaun sira, harii ona kordaun ida seguransa nian haleu edifísiu.

Polísia interompe atentadu iha Fransa - Ministru Interior

Elementu sira hosi Diresaun Jeral Seguransa Interna franseza nian halo ona "operasaun importante" ida iha Paris, iha loron-kinta, ne'ebé permiti ona "interompe atentadu" ida, fó sai hosi ministru Interior, Bernard Cazeneuve.

"Laiha elementu importante ida ne'ebé liga projetu ne'e ba atake sira iha Paris no Bruxelas nian", afirma ona hosi ministru iha deklarasaun ba imprensa.

Investigasaun sira no "operasaun sira limpeza nian" hala'o ona iha loron-kinta iha edifísiu ida iha Argenteuil, besik Paris, iha ámbitu hosi inkéritu ne'ebé halo hosi juís ida instrusaun antiterorista nian.

SAPO TL ho Lusa

Nicolás Maduro akuza Barack Obama ho "estratéjia imperiál" hodi domina Amérika Latina


Prezidente Venezuela nian, Nicolás Maduro, horisehik akuza nia omólogu norte-amerikanu, Barack Obama, dirije "estratéjia imperiál" ho objetivu atu domina hikas nasaun sira Amérika Latina no Caraíbas nian. 

Tuir Nicolás Maduro, estratéjia ne’e ho tentativa atu "hamonu" Governu sira hanesan Prezidente Brazil nian, Dilma Rouseff ka husu mudansa iha nasaun sira seluk, hanesan Venezuela.

"Que fazer? Nos 'fazemos os loucos' (espresaun venezuelana ne’ebé signifika ema balun halo finje la hatene sá mak akontese)? Ami la hatene katak iha estratéjia imperiál ida hodi konkista hikas Amérika Latina no Caraíbas", kestiona Nicolás Maduro, ne’ebé ko’alia iha rohan hosi Konsellu Ministru sira-nian, iha Caracas.

Líder venezuelanu ne’e hatutan katak "Prezidente (Barack) Obama " mak" dirije estratéjia imperiál" ne’e.

"Tenke hatete (ida ne’e). Nia fira katak bele konkista hikas (rejiaun ne’e) ho nia kbiit imperiál", tenik Maduro no esplika katak propózitu mak "dominasaun ekonómika, kulturál, polítika no sosiál, liuhosi “oligarquia interna” " kada nasaun sira Amérika Latina nian.

Hanesan ezemplu nia refere ba alegada "kampaña hamonu ema no bosok" kontra Dilma Rouseff no tentativa kombate "lídere onestu" sira-nian hanesan prezidente Bolívia nian, Evo Morales, no Nikarágua, Daniel Ortega ho eis-Prezidente Argentina nian, Cristina Fernández Kirchner.

"Ami nani kontra korrente, maibé sira ne’e dalan ne’ebé ami tenke tuir", nia hatete no hatutan katak iha nia kazu presiza "halo retifikasaun maka’as ba hahalok gasta nian tanba governu iha tinan17 iha Venezuela" no "tenke rekoñese katak “oligarquias da direita” retoma giaun no hahú kampaña ida hodi halakon ami (governu hosi parte karuk)".

Iha parte seluk, Maduro anunsia, durante Konsellu Ministru sira-nian, katak vise-prezidente Ezekutivu Venezuela nian, Aristóbulo Istúriz, sei halo viajen ba Índia iha, Áfrika no ba Brazil loron hirak oin mai, hodi reforsa no hametin relasaun bilaterál.

SAPO TL ho Lusa

EZONERASAUN MAJEN LERE SEIDAUK FORMAL


Parlamentu Nasional (PN) konsidera desizaun Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak hodi ezonera Xefi Estado Maior das Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no nomeia Brigadeiro Filomeno da Paixão de Jesus ba Xefi Estado Maior seidauk formal, tanba desizaun ne’e seidauk publika iha Jornal da República.

“Atu legaliza desizaun ne’e tenke iha dekretu ida mak dekretu prezidensial nian kona ba ezonerasaun no nomeiasaun ba xefi Estado Maior Jeneral Forsas armadas nian, mais dekretu ne’e seidauk tama iha envigor, tanba tuir lei publikasaun dos aktus, kuandu lei ida ka desizaun ruma ne’ebe sai kuandu publika ona iha jornal da republika maka foin tama iha envigor, tanba ne’e maka bele konsidera katak desizaun ne’ebe uluk foti seidauk formal, tanba ne’e mak laiha forsa juridika para atu bele implementa, ne’ebe ita hein deit publikasaun ne’e,” dehan deputado bankada CNRT, Arão Noe ba Jornalista sira iha uma fukun Parlamentu Nasional, Tersa (22/03/2016).

Reprezentante povu ne’e espera tempu badak Prezidente Republika bele publika ona dekretu prezidensial atu nune’e orgaun sira seluk iha ona kompetensia para atu bele husu ona kona ba inkonstitusionalidade.

“Agora dadauk Mejem Lere sei hala’o ninia funsaun nune’e mos Brigadeiro Filomeno, tanba seidauk halo tomada de posse ba kargu rua ne’e,  Maijem Lere sei nafatin kompetensia wainhira foti desizaun ruma,” dehan Arão.

Durasaun ba publikasaun dekretu prezidensial ne’e kleur tebes, tuir deputado Arão katak, Governu no Prezidente Republika maka tenke halo kordenasaun hodi hare ba asuntu ne’e.

entretantu, oras ne’e dadauk, Prezidente Republika seidauk publika dekretu prezidensial ne’e, tanba ne’e maka kazu ezonerasaun sei sai nafatin polemika iha publiku. mia

Jornal Nacional

SIK Kaer Trafikantes Nain Hat


Komandante Servisu Investigasaun Krimina (SIK), Inspektor Xefe Ludgerio Lay, hateten durante tinan 2015 servisu investigasaun kriminal konsege kaer trafikante nain hat ne’ebe involve iha kazu trafiku humanu.

Komandante Lay, hateten husi trafikante nain hat ne’e rua husi rai laran no rua seluk ema estrangeiru, sira lori labarik ho idade menoridade ba halo aktu prostituisaun.

“Trafikante sira ne’e rekruta ema husi liur mai servisu iha ne’e ho vista turista, depois sira hatama labarik sira ne’e ba servisu ne’ebe mak la loos,” Komandante Lay hateten, iha Dili.

Tanba benefisiu ne’e, nia dehan, la’os ba labarik sira ne’ebe halo vida prostitute, maibe ba fali trafikantes, e attitude ida ne’e viola ona lei protesaun ba labarik.

“Ne’e tenke prosesa sira tuir lei ne’ebe mak vigor ona,” nia hateten.

Nia hateten, hafoin kaptura trafikantes, vitima sira ne’e polisia entrega fila fali ba familia no balun hatama iha uma mahon hodi rekopera sira nia psikologia.

Iha parte seluk Deputadu Eladio Faculto, hateten trafikante sira ne’e prejudika ona labarik nia moris no vida, tanba ne’e presiza prosesa tuir lei no justisa.

“Sekuandu ita husik ema sira ne’e livre, ne’e ita fo tan kbi’it ba sira atu organiza diak liu tan,” Faculto hateten.

Nia dehan, aktu hanesan ne’e iha posibilidade bo’ot atu buras iha rai laran, tanba ne’e husu ba polisia atu kontinua buka no kontrola iha sosiadade nia le’et ba atividade hanesan ne’e.

Iha parte seluk komunidade Maria Trindade, husu ba governu liu husi Sekretariadu Estadu Apoiu Sosia Ekonomiu da Mulher (SEM) atu sosializa asuntu ida ne’e ba komunidade, nune’e sira mos iha konesementu.

“Ita tenke hatene,  kuandu mai ema sira ne’e nia hahalok no jeitu ne’e hanusa, komunidade tenke hatene atu nune’e labele monu ba lasu,” nia sujere.

The Dili Weekly

DEPOIS PASKOA, CNRT HASAI VICENTE – TAKA ODAMATAN BA PD


Depois de festa Paskoa,  Vicente Guterres, atual Prezidenti Parlamentu Nasional (PN) bele sai ona husi partidu CNRT.

Partidu CNRT firme ona hasai Vicente Guterres, tanba la obedese ona ba politika CNRT nian, pior liu tan tenta dezvia prosesu justisa relasiona ho kazu abuzu de poder no krime partisipasaun ekonomia i negosiu.

“Kona ba kazu Vicente nian, ami mos sente preokupadu, tanba kazu ida ne’e komesa kedas iha tinan 2013, Parlamentu nasional hanesan segundu orgaun Estado nian no partidu CNRT hanesan partidu maioria ne’e mos sente prejudikadu, tanba loron ema sempre dehan Vicente Guterres hanesan prezidente parlamentu no mai husi partidu CNRT maibe CNRT rasik mos laautoriz, tanba ne’e maka ami preukupa,” hateten deputado bankada CNRT, Arão Noe ba Jornalista sira iha uma fukun PN, Kuarta (23/03/2016).

Nia akresenta, pedidu husi tribunal nian atu husu halo levantamentu hato’o mai iha meja PN tuir lolos baixa ona ba iha komisaun kompetente PN nian hodi nune’e halo prosesu, mai iha plenaria mak sei vota katak autoriza ka lae, atu nune’e desizaun ne’e kolektiva.

“Parlamentu ne’e orgaun kolektivu, la’os orgaun unipesoal, tanba ne’e maka prezidente PN, Vicente labele foti desizaun mesak, baixa prosesu ne’e ba komisaun para finaliza hodi mai iha plenaria vota mak laliu responsabilidade parlementu, mais prezidente mak trava mesak deit entaun notasaun katak nia mak trava, partidu mak sai prejudikadu,” dehan nia.

“Kona ba mosaun sensura, ami seidauk halo, maibe iha tempu badak nia laran, partidu halo avaliasaun funsionamentu ba deputado ida-idak hanesan reprezentante partidu nian iha parlamentu nasional, tanba ne’e maka husi avaliasaun ne’e maka ita hare duni katak se mak halo duni nia kna’ar ho lolos ka lae,” dehan Arão.

Reprezentante povu ne’e esplika, avaliasaun ne’e partidu halo ba deputado ida-idak iha bankada CNRT nian iha parlamentu maka, durante reprezenta partidu halo ona saida diak ba partidu no hahalok sira ne’e tuir interese nasional nian ka lae, nune’e mos partisipa iha reuniaun bankada nian ka lae, kuandu hahalok sira ne’e maka lahalo tuir maka sei sai.

Bainhira husu katak, karik CNRT atu hasai Vicente Guterres ne’ebe hanesan mos deputado bankada CNRT nian tanba mos nia kazu? Arão Noe dehan, los duni tanba bankada CNRT mos sente preukupadu.

Karta notifikasaun ne’ebe mak Tribunal Distrital Dili (TDD) rasik haruka ba iha meja PN kuaze dala rua ona, maibe to’o agora seidauk iha resposta, ne’ebe konsideta Prezidente PN tau iha gabeta savi metin. Deskonfia Vicente Guterres komete iha krime partisipasaun ekonomia no negosio.

Taka odamatan ba PD

Husi sorin seluk, membru Bankada CNRT, Cesar Valente informa katak, CNRT lakohi tan haree ona Partidu Demokratiku (PD) no taka ona odamatan metin ba Adriano do Nascimento ho nia kompanheiro sira atu lao hamutuk iha nivel politika bloku koligasaun.

Membru Parlamentu Nasional (PN) husi bankada CNRT, Deputadu Cesar Valente hateten, CNRT sei la aseita ona dialogu ne’ebe aprezenta husi PD. Sa tan, PD sira buka atu koalia individualmente ho Xanana Gusmão, maibe atu hateten deit katak, desizaun hotu ne’ebe CNRT foti ne’e desizaun koletivu.

“Hanesan membru hau rezeita dialogu ho PD, hau halo dialogu ho PD atu koalia saida, pesoalmente sira nia preokupasaun hakarak ba koalia ho Presidente laos ho ami,” hateten Deputadu Cesar Valente.

Nia hatutan ba CNRT dialogu ne’e kona ba saida porque CNRT laos ramu husi partidu seluk i PD mos laos ramu husi CNRT ida ida nia partidu, desisaun ne’e laos deit Presidente nia desizaun maibe ida ne’e desisaun koletiva desisaun ne’ebe mai husi baze. CNRT muda nia posisaun hanesan partidu ne’ebe hakarak hatudu demokrasia, demokrasia ne’ebe reprezentativa no kada desisaun simpre halo konfrensia nasional, konfrensia nasional dala rua ne’e siempre husu opiñaun hotu hotu katak hakarak ida ne’ebe, ida ne’e mak demokrasia ne’ebe CNRT adopta hodi hatur iha partidu laran no hakarak hatudu ba sidadaun hotu iha nasaun laran katak demokrasia modelu mak ida ne’e. dehan nia

Iha fatin hanesan Deputadu husi bankada PD Virgilho Hornai hatete resposta husi PD nian ba karta husi partidu CNRT haruka ba ona i nafatin katak PD nia karak mak dezintendimentu hotu tenke liu husi dialogu. mia/nes

Jornal Nacional

TENKE KUIDADU HO FASILIDADE HNGV


Diretor Klinika Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), João Pinto Xavier husu ba pasinte sira ne’ebe baisa iha HNGV tenke iha konsiensia atu kuidadu fasilidade sira iha HNGV.

Tuir nia durante ne’e pasiente sira balun la kuidadu ho fasilidade ne’ebé Estadu monta iha HNGV, hanesan hariis fatin liu-liu fatin sentina kuaze intupidu hotu, tanba pasiente sira seidauk iha konsiensia soe foer iha fatin lixu.

“HNGV kondisaun hanesan ne’e ita nia maluk barak  ladun kompriende oinsa uza fasilidade hanesan casa de banho iha hospital sira iha neba dala ruma soe fali tixu, fatuk no hena balun  iha haris fatin laran halo intupidu hotu, no ha’u husu ba pasinte sira tenke komprende katak ida ne’e fasilidade publiku nian ne’ebe hotu- hotu tenke tau atensaun,” deklara João Pinto Xavier Ba JN-Diário iha Hotel Timor Kuarta  (23/3/2016), hafoin remata workshop media konaba resistensia ba Antimikrobiu.

Ho fenomena hirak ne’e, nia husu ba pasiente sira kuandu baixa iha HNGV presiza iha responsabilidade maximu atu kuida fasilidade sira ne’e atu labele a’at lalais.

“ Klaru servisu ne’e tutela ba iha HNGV, maibe atu kondisaun hospital nia diak nafatin para ita hotu- hotu bele  uza presiza ita hotu ninia kooperasaun,”nia sujere.

Entertantu familia pasiente ne’ebe lakohi fo sai naran hateten katak, fasilidade sira iha HNGV prepara ba ema sira ne’ebe moras tama mai baisa entaun pasiente sira mak tenke kuidadu.

 “Ne’e ita pasiente sira maka tenke kuidadu sasan hirak ne’e. Ha’u haree kuaze Sintina iha hospital laran ne’e uza la kuidadu, sira soe fali tisu iha laran, fatuk no hena laran sira ba fali laran. Ida ne’e hahalok ida ne’ebe ladiak,”dehan familia pasiente ne’e.car

Jornal Nacional

ESTADU APOIA MANIFESTASAUN KONTRA AUSTRALIA


Estadu no Governu Repúblika Demokrátika Timor Leste (RDTL) fó apoiu máximu ba manifestasaun kontra okupasaun Tasi Timor, ne’ebé povu TL organiza iha Embaixada Australia nia oin.

Manifestasaun povu TL hasoru Governu Australia durante loron rua Tersa-Kuarta (22-23) hatún masa husi veteranus, estudantes husi ensinu báziku to’o ensinu superiores, sosiedade sivil, jovens, labarik ki’ik eh boot, fusionárius públikus, suli mai hamutuk hanesan tasi hodi hakonu estrada dirasaun Comoro mai to’o Palácio Prezidensiál nia oin Aitarak Laran Dili.

Estadu no Governu TL laiha opsaun atu lakonkorda tanba asaun pásifiku ne’e direitu povu TL nian atu defende ninia soberania.

“Governu labele impede ida ne’e, i Prezidenti Repúblika mós konkorda katak, hanesan ne’e (manifestasaun ne’e, red) los duni,” hateten Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo ba Jornalista sira, hafoin hasoru malu ho Xefi Estadu Taur Matan Ruak iha Palácio Prezidensiál Aitarak Laran Dili, Kuarta (23/03).

Xefi Governu ne’e hatutan katak, iha sorumutu ho Prezidenti Repúblika Taur Matan Ruak ne’e, nia informa kona-ba kestaun seguransa ba manifestasaun ne’ebé la’o durante loron rua nian.

Rui Araújo dehan, sidadaun ida-idak iha ninia dever síviku atu manifesta ninia opiniaun kona-ba kestaun nasionál.

“Ha’u informa oituan mós ba Prezidenti Repúblika katak, manifestasaun horseik (Tersa) ne’e la’o di’ak hotu, laiha insidenti desturbiu ruma, no ita hein katak, ohin (Kuarta) mós laiha,” katak Xefi Governu ne’e.

Eis Ministru Saude iha primeiru no segundu Governu Konstitusionál, iha Governasaun FRETILIN ne’e hateten tan katak, manifestasaun povu ninian ne’e, Governu kontinua fó apoiu husi prespetiva seguransa ninian.

Purtantu, povu kompostu husi estudantes, jovens, veteranus no komunidade bai-bain i funsionárius halo ona manifestasaun durante loron rua hodi ejiji ba Australia atu rezolve lalais fronteira marítima entre TL ho Australia liu husi medium line.

Iha manifestasaun ne’e, manifestante sira hakilar ba Australia atu labele na’ok bebeik povu TL nia mina, no hapara ona esplorasaun ba povu TL, i respeita povu TL nia direitu.cos

Jornal Nacional

LABELE UZA PODER DESMORALIZA VONTADE POVU


Porta voz Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) Juvinal Dias hatete, manifestantes ne’e MKOTT mak organiza la iha tan grupu seluk, grupu seluk ne’ebe mak horseik deklara dehan lakohi partisipa ona ne’e laos organizadu ona, sira tenki hatene an MKOTT mak organiza no sira la bele uza sira nia poder politiku atu desmoraliza vontade povu nian.

‘’Manifestasaun sei kontinua mai husi vontade povu nian laos ema ida mak obriga no manifestasaun iha loron primeiru hatudu Timor oan sira rihun ba rihun mak partisipa iha manifestasaun, ita espera ne’e hanesan presaun ida hodi nune’e Australia bele iha vontade atu halo negosiasaun ho Timor Leste,’’ hateten Juvinal hodi responde JNDiario iha Jardim Bebora, Kuarta (23/03/2016), wainhira prezidi manifestasaun ba loron daruak.

Nia mos informa katak, manifestsaun ne’ebe mak halao ba loron rua ne’e la hetan orsamentu ida husi Estadu, doador ka instituisaun balun, maibe ne’e mai husi vontade popular hanesan kolega komisaun organizadora nia bolsu, manifestante sira mos halo kontribuisaun rasik no kontribuisaun husi Timor oan ida-ida. Tanba manifestasaun ne’e  laos Governu mak organiza ne’e povu mak organiza, tan ne’e la iha apoiu ida husi ema.

Iha fatin seluk diretor Luta Hamutuk Mericio Akara hatete, manifestasaun ne’e laos obrigasaun husi ema ida ka grupu balun nian, maibe ne’e mai husi vontade povu nian hodi ejije ba Australia atu halo negosiasaun ho Timor Leste hodi defini lolos fronteira maritima entre Timor ho Australia.

‘’Fronteira maritima ne’e liga soberania Timor nian, tan ne’e mak MKOTT ne’ebe mak kompostu husi sosiadade sivil inklui populasaun sira hamrik hodi halo manifestasaun kontra Australia,’’ koalia Akara.

Nia sublina tan katak, ho manifestasaun ne’e la signifika nasaun Timor Leste ho Australia la iha relasaun diak, nasaun rua ne’e nafatin iha relasaun diak iha area hotu, maibe iha kestaun fronteira deit mak seidauk rezolve, tan ne’e mak povu Timor hamrik hodi ejije ba Australia atu koalia ho Timor hodi defini lolos soberania tasi Timor ho Australia.

Manifestasaun ba loron rua ne’e kontinua hetan partisipasaun masimu husi populasaun sira liu-liu estudante husi ensinu sekundario to ensinu superior inklui funsionario publiku sira ne’ebe mak dader  tuku 08:00 deit mai konsentra hotu ona iha jardim Bebora hodi kontinua lao oin ba to iha embasada Australia. nia

Jornal Nacional