quinta-feira, 9 de novembro de 2017

Primeiru-Ministru Informa Orsamentu Retifikativu ba Prezidente Repúblika

DILI, (TATOLI) – Primeiru-Ministru, Marí Bin Amude Alkatiri, ohin relata proposta Orsamentu Retifikativu ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairo Pite.

Xefe  Governu hateten orsamentu retifikativu 2017 hamutuk milloen 200 resin ne’ebé soma ho Orsamentu Jerál Estadu 2017 hamutuk billaun 1.66.

ʺLa’ós orsamentu retifikativu maka billaun ida, maibé ne’e totál Orsamentu Jerál Estadu hamutuk mak 1.66. Orsamentu retifikativu de’it millaun 400 resin ne’e mós osan barak mai ona hosi OJE, tanba ne’e osan foun maka milloen 200 resinʺ, esplika Xefe Ezekutivu ba jornalista sira hafoin hasoru Xefe Estadu.

Orsamentu Retifikativu ne’ebé propoin ho planu selu salariu membru governu, selu projetu infraestrutura 140 resin no seluk tan.

Enkontru ne’e, Xefe Governu mós informa lei organika governu dahituk nian hodi fó kompeténsia ba ezekutivu hodi implementa programa durante mandatu.

ʺOhin loraik sei haruka mai Prezidente Repúblika (lei organika) atu halo apresiasaun hodi promulgaʺ, hatutan.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Foto: Primeiru Ministru, Marí Bin Amude Alkatiri, ohin relata proposta Orsamentu Retifikativu ba Prezidente Repúblika. Foto mídia PR

Governu Fó Ona Proposta OR ba PN

DILI, (TATOLI) - Sétimu Governu Konstitusionál ohin, (Kinta) submete ona proposta Orsamentu Retifikativu (OR) ba Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Guterres. Proposta ne’e entrega hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Adriano do Nascimento ho Vise-Ministra Planu no Finansa, Sara Lobo Brites.

Hafoin entrega Adriano Nascimento esplika, proposta OR ne’e atu PN bele hahú haree no orsamentu ida ne’e refere liubá kestaun urjénsia nasaun nian.

“Biliaun 1,66 ida ne’e la’ós ami lori tomak mai, ne’e réajustamentu, um biliaun ne’e orsamentu uluk nian, kuaze aumenta tan millaun 223 resin mak hodi mai hodi halo ajustamentu. Agora, millaun 200 resin ne’e mai para haree kestaun emerjénsia importante ne’ebé nasaun presiza rezolve iha fulan-Novembru no Dezembru nia laran,” Adriano hatete iha PN, ohin.

Nia dehan, kestaun emerjénsia balun mak atu selu dívida ba ospitál iha rai-liur tanba Ministru Saúde, Rui Maria Araújo, hatete Timor-Leste iha dívida millaun U$6 resin.

Timor-Leste, Austrália e petrolíferas acordam partilha de informação confidencial

Díli, 09 nov (Lusa) - Os Governos de Timor-Leste e da Austrália e representantes das petrolíferas com concessão no poço Greater Sunrise, assinaram quarta-feira um acordo de partilha de informação confidencial relativamente ao projeto no Mar de Timor, disseram fontes próximas ao processo.

O acordo foi assinado na quarta-feira após dois dias de reuniões que decorreram na cidade australiana de Brisbane e onde participaram delegações dos Governos da Austrália e de Timor-Leste (neste caso liderada por Xanana Gusmão) e das petrolíferas Woodside, ConocoPhillips, Royal Dutch Shell e Osaka Gas, explicaram à Lusa.

"Trata-se de um acordo que permite às duas partes ter acesso ao 'data room' que tem toda a informação confidencial da joint venture sobre o poço Greater Sunrise e que pode ser acedido para que as duas partes possam defender as suas opções", explicou a fonte.

As reuniões de Brisbane - as primeiras com as petrolíferas - decorrem no âmbito do processo de negociação entre Timor-Leste e a Austrália, sob auspícios de uma Comissão de Conciliação das Nações Unidas, para a delimitação das fronteiras marítimas que decorre há cerca de um ano.

FESTin – Festival de Cinema Itinerante da Língua Portuguesa em Timor-Leste


Entre 11 e 19 de novembro de 2017 terá lugar em Baucau e Díli o Festival de Cinema Itinerante da Língua Portuguesa. Durante quatro dias serão exibidos filmes, curtas e longas-metragens, com sessões para o público adulto e infantil.

A programação foi selecionada pela curadoria do FESTin abrangendo filmes dos países de Língua Portuguesa.

Para além da exibição de filmes, será também dinamizada uma Oficina de Produção, na Fundação Oriente Díli. Os conhecimentos adquiridos na Oficina permitirão aos seus participantes desenvolver integralmente projetos nestas áreas, nomeadamente nas etapas de pré-produção, produção e pós-produção, proporcionando-lhe assim incentivos, protagonismo e com impacto no desenvolvimento local.

Este evento conta com as seguintes parcerias: Fundação Museu do Oriente, Fundação Oriente em Díli, Embaixada de Lisboa em Timor-Leste, Cinema São Jorge, Câmara Municipal de Lisboa e Camões, I.P.

Aung San Suu Kyi: Presaun hosi ONU "prejudisial" ba ema rohingya nia regresu

Líder hosi Governu birmanés, Aung San Suu Kyi, alerta ona iha loron-kuarta ne'e katak presaun ne'ebé maka ONU halo tanba krizi ema rohingya sira nian bele "prejudika" regresu hosi refujiadu musulmanu sira hamutuk rihun resin hosi Bangladexe.

Konsellu Seguransa ONU nian apela ona iha loron-segunda ne'e ba Birmánia hodi trava nia operasaun militar iha estadu Rakhine, rejiaun ne'ebé maka iha ema rohingya sira, no permiti atu refujiadu rihun resin bele fila ba sira nia uma.

Deklarasaun konjuntu ne'e "ignora faktu hosi problema sira ne'ebé maka Birmánia ho Bangladexe hasoru ohin loron bele rezolve de'it ho dalan bilateral", indika komunikadu ida hosi Governu.

Apelu ne'e "prejudika tebes negosiasaun bilateral sira entre nasaun rua" kona-ba regresu hosi refujiadu sira, hatutan.

Ema musulmanu rohingya sira hamutuk rihun 900 resin hosi Birmánia moris iha kondisaun aat iha akampamentu sira iha súl Bangladexe nian. ONU klasifika hanesan "limpeza étnika ida" kona-ba migrasaun hosi ema rihun 600 resin dezde fulan-Agostu nia rohan.

Iha nia deklarasaun sira, membru hamutuk 15 hosi Konsellu Seguransa, inklui Pekin, hatudu sira nia "preokupasaun maka'as" hasoru violasaun sira direitu ema nian, "inklui sira ne'ebé maka halo hosi forsa seguransa sira Birmánia nian", no husu atu responsável sira tenki hatán iha justisa. Violasaun sira ne'e inklui mate, abuzu seksual sira no sunu ema rohingya sira nia uma no sasán.

SAPO TL ho Lusa

UNIJMA: Hamosu AMP no Mosaun Sensura, Hatudu Ambisaun ba Poder

“Atu falun hanoin naksalak ida ne’ebe bolu PUTSISMU, hodi hatun malu no hadau poder, pior liu mak ambisaun ba poder halo luta naruk ba libertasaun nia historia sai nakonu ho kudeta ka golpes”, portavos Gilferdes.

Ba situasaun politika ne’ebe to agora sai polemika no hamosu preokupasaun iha publiku, depois de elisaun parlamentar. CPD-RDTL/Fretilin Movimentu, liu hosi UNIJMA/Ativista pro RDTL ba jornalista sira liu hosi konferensia da imprensa, Portavos UNJIMA Golferdes hateten katak UNIJMA/Ativista pro RDTL ne’ebe tuba metin iha Fretilin Movimentu ka Frente Boot, hare ba evidensia liu hosi elisaun jeral ne’ebe hala’o iha loron 22 Jullu 2017, katak partidu lima ne’ebe hakat liu bareira eleitoral, no partidu Fretilin mak manan, tanba povu maioria fiar no hili nia programa.

“Partidu Fretilin vensedor iha direitu atu forma governu uniku ka kolektivu, hodi ukun no implementa nia programa tui rpovu maioria nia eskolha. Hosi sorin CNRT ne’ebe durante kaer ukun la konsege manan, tanb ane’e iha konferensia exra 0rdinaria ne’ebe halao hafoin elisaun, CNRT nia lider masimu, irmaun Kayrala Xanana Gusmao hola pozisaun hodi rekonnese sira nia derota no fo sai lia fuan kmanek ba partidu nia ema sira katak rejeita kualker planu kona ba bloku no koligasaun, sei la halo tan AMP ne’ebe akontese iha tinan 2007, nune’e partidu CNRT sei fila ba parlamento nasional nudar opozisaun edukativu no konstruktivu, tulun governu foun liu-liu ba interese nasional”, hateten portavos Gilferdes.

Sete procuradores timorenses condenados disciplinarmente por ofensas à honra

Díli, 09 nov (Lusa) - Sete procuradores timorenses foram condenados disciplinarmente a seis meses de suspensão de atividade, sem vencimento, depois de escreverem aos líderes do país a questionar a liderança do procurador-geral e outros responsáveis do Ministério Público, confirmou a Lusa.

A condenação, pelo Conselho Superior do Ministério Público (CSMP), envolve sete de um grupo de 18 procuradores que em abril escreveram ao Presidente da República, ao Parlamento Nacional e ao primeiro-ministro a questionar a liderança do Ministério Público (MP).

Os subscritores diziam haver "motivos de grande preocupação" sobre o funcionamento do MP, que consideram funcionar num sistema de "familiarismo, nepotismo e divisionismo", sem justiça nas promoções na carreira.

Roo Rua Husi Australia Seidauk Serteza

DILI – Roo rua neebe maka governu Australia Oferse ba governu Timor-Leste dadaun seidauk serteza, bainhira maka too mai Timor-Leste hodi komesa halo patroliamentu iha parte tasi Timor.

Tuir Xefe Estadu Maior Jeneral Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Maijor Jeneral Lere Anan Timur hateten nia parte seidauk iha serteza bainhira maka roo rua neebe governu Australia oferese ba Timor-Leste.

Ami nain rua Jeral Australia maka trata uluk kestaun nee  hodi koalia kona ba atu fo roo  rua nee ba ita,  no kona ba roo neebe maka ita nian maluk Australai fo  oinsa nee sira la define sira maka atu komanda ga ita maka atu komanda roo nee ita la hatene ninian prosesu ida no ida nee hau maka husu tau imi nian bandeira ka imi nian bandeira bele halo modifiksaun ba roo nee oin iu roo nee rasik ami maka  hodi ka imi maka hodi entaun hatan ba ida nee Jeral Australia dehan ba Hau katak roo neebe ami fo nee simi nian ona,” dehan Lere ba Jornalista sira hafoin remata enkontru ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo, iha palasiu Prezidensia Nicolau Lobato Bairru Pite, Kuarta (8/11/2017).

Nia dehan konaba roo nee baihira too iha Timor, nee Estadu Timor-Leste maka hatene,  no roo rua nee rasik sei halo patroliamentu iha tasi Timor hodi halo kontrolu ba atividade iha tasi nian.

Hatan kona ba roo neebe maka governu Australia oferese ba estadu Timor-Leste iha intensaun ruma, Lere hateten laiha intensaun ruma husi ofertas no roo nee governu Australia oferese atu ajuda Timor-Leste ho ojetivu halo kontrolu iha tasi Timor. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

Assanami: Politiku Sira Laos Pemilik Rai Ida Nee

DILI – Ministru Estadu no Ministru Minerais Mariano Assanami Sabino hateten iha ninia partisipasaun ba Segundu kongresu 12 Novembru iha CCD katak Politiku sira laos pemilik rai ida nee (Esklusivu), maibe timor oan hotu maka pemilik rai ida nee, tamba Ezistensia povu idak idak ho nia lian maka hatudu partidu politiku ba kaer ukun.

Politiku sira laos pemilik rai ida nee, (Esklusivu) maibe timor oan hotu maka pemilik rai ida nee, tamba Ezistensia povu idak idak ho nia lian maka hatudu partidu politiku ba kaer ukun, tamba nee partidu politiku sira ba impresta ukun povu nian servi sira wainhira ita impresta, nee laos hanesan joga karta manan kah lakon, maibe povu nee moris hela,” Ministru Estadu no Ministru Minarais Mariano Assanami Sabino ba STL, iha CCD, Tersa (7/11/2017).

Nia hatutan estadu de direitu demokratiku, nee mai ho valor demokrasai nebe importante liu maka Demokrasia nee tenki respeita malu no refleta malu nafatin an ona nee fo liberdade, tamba ohin lorin timor ukun nee liberdade para ema hatoo nia opiniaun maibe respeita malu nafatin, demokrasai atu halo konsentrasaun idea oin oin para atu dezenvolvementu rai nee lao diak liu tan.

Governu timoroan aprova Orsamentu Retifikativu ba 2017

Governu timoroan aprova ona, iha loron-kuarta ne'e, iha Konsellu Ministru sira, Orsamentu Retifikativu ba tinan 2017 ne'ebé kalkula gastu total sira tinan ne'e ba dolar biliaun 1,6, no ne'ebé agora sei haruka ba Parlamentu Nasional hodi halo debate no aprovasaun.

Tuir refere hosi ezekutivu iha komunikadu, dokumentu ne'e halo ho baze hosi "polítika foun no ba nesesidade hodi hatán ba estrutura orgániku hosi Governu Konstitusional dahitu".

Hakarak atu hametin lalais "kumprimentu hosi kompromisu sira ne'ebé asumi ona, (…) hadi'a formulasaun no ezekusaun hosi polítika públiku sira no (…) hametin planu dezenvolvimentu nian iha prazu naruk" hosi nasaun.

"Objetivu hosi alterasaun ba despeza hosi ezekutivu maka hanesan mós parte fundamental ida hosi ekuasaun", refere hosi ezekutivu ne'ebé konfirma katak proposta sei entrega ba Parlamentu Nasional iha loron-kinta.

Lu-Olo simu bispu sira iha loron-sesta hodi analiza situasaun polítika

Prezidente Repúblika timoroan, Francisco Guterres Lu-Olo, simu iha loron-sesta, iha Díli, bispu timoroan na'in tolu hodi rona opiniaun kona-ba situasaun polítika iha Timor-Leste no posibilidade Governu monu.

Iha komunikadu, Prezidénsia esplika katak reuniaun ho bispu sira Basílio de Nascimento, hosi dioseze Baucau, Virgílio do Carmo da Silva (Díli) ho Norberto do Amaral (Maliana) hala'o iha loron-sesta dadeer iha Palásiu Prezidensial iha kapital timoroan nian.

"Prezidente hakarak hasoru malu ho bispu sira hosi Dioseze Baucau, Díli ho Maliana hodi rona opiniaun kona-ba situasaun polítika ne'ebé maka nasaun hasoru, tanba opozisaun hosi Parlamentu Nasional hodi rejeita Programa hosi Governu Konstitusional dahitu", esplika hosi nota.

Komunikadu fó hanoin katak Igreja Katólika iha Timor-Leste iha ona knaar importante ida iha luta ba independénsia no kontinua iha nafatin knaar signifikativu "iha konstrusaun nasaun" timoroan nian.

Timor-Leste Tenke Halo Preparasaun ba Ro’o Patrolia Foun

Governu Timor-Leste deside ona atu tuir programa Seguransa Marítima Pasifiku hosi Governu Australia,  ne’ebé sei ofrese Ro’o patrolia rua no daudaun ne’e sei konstrusaun hela hosi kompañia Austal. Iha programa ida ne’e, Australia sei toma konta ba pagamentu konstrusaun ba Ro’o rua  depois sei ofrese ba nasaun vizinu sira iha illa pasefiku nian, nu’udar parte hosi meus ida atu fortefika seguransa marítima iha rejiaun ne’e. Dezisaun Governu simboliza pasu ba oin ne’ebé signifikante tebes ba kapasidade Governu Timor-Leste nian atu halo partollamentu ba tasi iha teritoriu atu proteze riku soin marítima nian.

Ro’o permeiru sei ofrese dahuluk iha tinan 2023, depois Ro’o segundu nian sei ofrese tan iha tempu tuir mai. Antes ro’o sira ne’e to’o iha Timor-Leste, Australia sei haruka uluk ro’o kiik mai ne’ebé bele utuliza hodi halo treina seguransa nian iha Timor-Leste. Naval  Australia sei haruka tekniku sira atu halo manutensaun ba ro’o refere. Kada ro’o patrollia ne’e nia naruk 39,5 meterus, luan  metro 8, no kapasidade tula pasajeiru hamutuk ema 23. Roo sira ne’e sei utuliza kilat boot tolu no sei kompletu ho sistema navegasaun nian ho mos sistema komunikasaun ne’ebé moderna sofestikadu. Ro’o sira ne’e mos iha kapasidade velosidade kuaze to 3.000 mil ital ba tasi nian, Ro’o ne’e mos iha biban boot liu atu halo patrolliamentu ba area tasi mane nian iha tasi (kosta sul nian) Ro’o ne’e mos representa makas ho substansialmente efektivu liu fali ro’o sira ne’ebé mak governu sosa hosi Xina ho ofrese hosi Korea do Sul, ne’e sorin ida. Iha sorin seluk, ro’o sira seluk ne’ebé tuan ona labele halo operasaun iha tasi Timor-Leste tamba tasi ho laloran boot siak, tamba ne’e mak durante ne’e patrolliamentu ba tasi kuaze laiha monitorizasaun maske importante ekonomikamente ba Timor-Leste. Tamba Ro’o Australia nian sei husik Timor-Leste atu halo patroliamentu ba nia tasi territorial nia rasik.

Maturidade Povu Boot Liu Lider Sira


DILI: Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, preokupa tebes ba polítika sira sempre insulta malu, maibé situasaun polítika la’o hakmatek, tanba maturidade povu nian metin ba beibeik.

Xefe Governu la preokupa ba situasaun polítika, tanba konfiansa boot ba povu tomak. Durante fulan hirak nian laran hatudu ona katak, povu hotu-hotu hakmatek nia fatin, tanba ida-idak hala’o nia servisu.

Maski nune’e, PM Alkatiri preokupa fali mak lider polítiku sira, tanba sira mak durante kaer la metin.

“Maturidade povu nian metin ba beibeik tanba sira hein hela benefísiu independénsia nian bainhira mak to’o ba sira”, dehan nia, iha bainhira partisipa Kongresu 12 Novembru, iha Sentru Konvensaun Dili (SKD), horisehik.

Barata Komesa Barak iha HNGV

DILI: Pasiente Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) preokupa makaas kona-ba barata ne’ebé moris barak iha sala pasiente sira nian.

Relasiona ho ida ne’e, pasiente Alfredo Fernandes, husi Metinaru, husu staf sira ne’ebé hamoos ospitál laran, atu bele haree didi'ak kestaun ne’e, tanba dala ruma barata ne’e bele hamosu fali moras foun ba pasiente sira.

“Ha’u haree koridór sira ne’e iha barata”, tenik nia iha HNGV, Bidau-Dili, horisehik.

Nia hatutan, hahán más tenke taka metin, se la barata bele tama hotu iha laran. Situasaun ne’e mak durante ne’e akontese iha ospitál ne’e.

Hataan ba problema ne’e, Xefe Gabinete Kontrolu Kualidade no Komunikasaun Sosiál, Paulina Pinto hatete, kona-ba barata la'ós problema foun, maibé atu hapara ne’e tinan hirak nia laran sempre iha hela de’it.

“Barata la'ós problema foun. Barata ne’e iha tinan hirak nia laran ne’e sempre iha hela de’it”, tenik nia.

Nia esplika, barata ne’e sira sempre hamoos, maibé sempre iha hela de’it.