terça-feira, 19 de dezembro de 2017

Koligasaun (FRETILIN, PD) Ka AMP (CNRT, PLP, KHUNTO) mak laiha Sentidu de Estadu no Kanten Poder

“keta halo tamba de’it kangteng poder (borong) ne’e maka ikus mai avansa ho minoria karik”

Husi: Alberto Soares Menezes* | opiniaun |

Hanesan ita hotu hatene katak, eleisaun 2017, FRETILIN maka manan maibe ho votu ne’ebe mihis liu duke tinan uluk. Nune’e obriga buka negosia atu bele asegura ukun ba tinan lima. Mas depois de halo negosiasaun to’o ikus PKHUNTO, hases an husi koligasaun refere no hakarak ba fali iha opozisaun. Ho ida ne’e maka marka kedas tensaun politika iha nasaun ida ne’e tamba FRETILIN ninia governasaun fragil ou fraku tebes hodi bele kompleta persyaratan konstitusional ne’ebe dehan katak atu ukun tenke pelu menus kadeira 33 husi kadeira 65 ne’ebe iha parlamentu. Ne’eduni FRETILIN ho PD de’it maka avansa ho deit kadeira 30 hasoru AMP kadeira 35 nune’e halo Koligasaun sai frustadu no difisil atu implementa ninia programa sira ne’e elabora ona. Resultadu maka programa dahuluk la passa no orsamentu ratifikativu ho karater urgensia la passa no aumenta tan mosaun sensura, mosaun de destituisaun no iha  tendensia sei la passa mos programa ba daruak.

Ho situasaun sira ne’ebe akontese iha leten FRETILIN liuhusi primeiru ministru Dr. Mari Bin Amude Alkatiri lansa koferensa imprensa hamutuk ho PD ba povu Timor-leste katak AMP tenta atu halo golpe hasoru governasaun FRETILIN, deputadu sira husi bankada koligasaun iha parlamentu komesa hasai liafuan katak deputadu sira AMP nian la interese povu tamba vota kontra orsamentu ratifikativu no programa governu dahuluk ne’ebe to’o primeiru ministru mata wen turuk no hodi fo ezemplu ba iha infanticidiu ou abortu. No husi bankada koligasaun mos akuza katak AMP kanteng poder laiha interese do Estadu.

Maibe husi parte AMP defende an katak, halo tuir saida maka konstituisaun haruka tamba konstituisaun mak hanesan mata dalan ba ita hodi la’o tuir laiha tan buat seluk ne’ebe bo’ot liu konstituisaun. AMP mos defende an katak iha nasaun demokrasia laos maioria maka sumbete ba minoria, tamba maioria maka sei kaer ukun hodi protege interese inklui mos minoria sira. Nune’e AMP firme metin nafatin hodi ninia lider sira hanesan Xanana, Taur no Naimori ba hasoru malu iha singapura no ikus-ikus ne’e dada mos bandeira iha kada sede husi partidu tolu ne’e.

Ho ida ne’e maka tuir ami nia anliza katak:

Se karik Bloku koligasaun maka hanoin duni ba povu nia moris ida ne’e no lakohi halo povu ida ne’e triste hanesan saida maka bloku koligasaun espalha ona ba publiku maka lolos ne’e, BK husik ona governasaun ida ne’e tamba interesse povu nian BK husik kargu, husik governu ida ne’e no insisti ba nai Presidente Republika atu bele fo posse ba VIII governu ne’ebe maiho governasaun ida ne’ebe estavel tamba iha kadeira 35 duke BK ne’ebe iha de’it kadeira 30. Se los duni katak interesse povu no lakohi povu ne’e moris iha terus nia laran, lakohi povu ne’e moris iha tusan nia laran maka BK tenke retira no simu realidade katak sira laiha forsa naton atu bele asegura povu ne’e ninia programa, povu ne’e ninia terus no susar, povu ne’e ninia halerik ou saida maka ikus-ikus ne’e sai iha jornal katak funsionarios sira nia salario no empreza sira nia vida moris, sira nia familia nia moris tamba BK ho deit 30 kadeiras no AMP iha 35 kadeiras nune’e BK tenke simu realidade ida ne’e se iha BK ninia fuan ho laran ne’eba hanoin duni povu ne’e ninia terus hanesan saida maka sira deklara iha TV.

Husi parte AMP deklara katak, sira nia aliansa ne’e atu assegura konstituisaun no ikus-ikus ne’e mosu liafuan ou slogan AMP nia katak lakohi husik povu ne’e terus tan, lakohi husik povu ne’e tanis tan. Se hanesan ne’e nusa maka tenke halai hamutuk atu forma aliansa ida ne’ebe trava programa governu nian, ida ne’ebe ho intensaun atu hatun PPN, ne’ebe halo mosaun sencura ba Governo, ne’ebe liu husi portavos AMP nian Taur Matan Ruak deklara katak: ba impasse politika ida ne’e iha opsaun rua: ida maka politika, ida seluk maka konstitusaun.

Ho ida ne’e, ami halo konklusaun katak

Buat sira ne’e akontese tamba iha regra konstitusional ne’ebe preve ou fo dalan ba partidos politiko sira atu la’o tuir. Tamba iha regra konstitusional sira ne’e la mensiona aliena ka numeru ruma ne’ebe iha ne’eba hatudu katak wainhira interese povu nian, maka tenke halo hansa ne’e, tenke halo hansa ne’eba, laiha, ho ida ne’e maka fo peluang ba partidos politicos ne’ebe existe dentro de corridor konstitusional exerse sira nia direito. Tamba ita hotu hatene katak iha ita ema ninia sifat ida maka “siapa yang kuat dia yang menang”  nune’e iha konstituisaun nia matan AMP forte duni tamba iha kadeira 35 nune’e sira merese atu manan.

Tamba akontesementu sira hanesan ne’e maka ema kria konstituisaun atu la’o tuir ou atu kaer ukun iha nasaun ida. Tamba hatudu ona iha istoria katak hadau poder ne’e sempre husi dalan ilegal, dala barak maihusi militar tamba sira iha kilat dala barak mos maihusi grupo rebeldes sira ho ida ne’e maka ema halo konstituisaun ida para atu nune’e se maka ukun tenke prenxe rekezitus konstitusional. Se prenxe ona rekezitus konstitusional maka bele ona asegura povu ninia interesse, estadu ninia interesse no seluk tan se seidauk prenxe rekezitus ne’ebe konstituisaun preve maka laiha legitimidade atu bele defende interesse povu nian no interesse estadu nian. Ho ida ne’e maka konstituisaun mos preve deit fulan neen (6) ba situasaun sira hanesan ne’e, fo ukun se labele foti desizaun seluk atu nune’e estadu labele iha situasaun incerteza nia laran ho durasaun tempu ne’ebe kleur.

Ho ida ne’e, ami nia haree katak konstituisaun la mensiona iha parte politika nian konaba assunto interesse estadu kahur ho legitimidade ba ukun. Interesse estadu ou interresse publiku mensiona iha konstituisaun iha parte ida naran Administrasaun publika, no administrasaun publika ninia patrao maka governu. Ida ne’e hatudu mai ita katak wainhira governu prenxe ona rekezitus maioria parlamentares maka nia halo ninia funsaun tenke tau interesse publiku nia acima de todos.

Ikus liu tuir ami nia hare katak parte rua hanesan de’it, husi BK no AMP laiha diferenca saida maka sira agora tenta atu defende maka sira nia kor politika. FRETILIN la ukun tinan 10, agora manan hakarak ukun, ho sitema ne’ebe dehan katak borong (PR husi FRETILIN, PM husi FRETILIN, PPN husi FRETILIN no kargus importantes iha governu nia laran seluk), CNRT como ukun tinan sanulu, katuas XANANA ajuda katuas LU-OLO ba Presidente RDTL nune’e haruka karta para katuas Mari konsidera, la konsidera entaun game is Over. No partidu ki’ik tolu ne’e aproveita situasaun sira hansa ne’e hodi tau mos sira nia interesse iha laran. PLP, katuas Taur hakarak ba PM, KHUNTO hakarak kargu sira ne’ebe FRETILIN la fo’o, PD tamba CNRT mengecewakan iha tinan rua liu ba ho remodelasaun entaun sira naran de’it, saida maka oferese ba sira, sira prontu de’it. Ho nune’e maka hanesan Katuas Taur dehan se maka hari partidu lakohi ukun ne’e bosok, ami aceita teb-tebes liafuan ne’e. Ita nia kamarada Alfredo ho Mauk Moruk mate tamba hakarak ukun laho partidu nune’e se hakarak ukun tenke harii partidu atu nune’e iha konstituisaun nia oin legal no laiha ema ida maka bok ita. Ho ida ne’e ba BK no AMP hotu-hotu kanteng poder, mas hotu-hotu iha interesse ba povu ida ne’e ou hotu-hotu iha interesse ba Estadu ida ne’e se BK dehan AMP laiha interesse do Estadu ne’e BK mos tenke husu fali ba nia ann; “Hau iha interesse duni ka lae ba povu ida ne’e”. Se BK dehan AMP kanteng poder, husu fali ba nia an “Hau Kangteng ba poder ka lae” keta halo tamba hau nia kangteng ne’e maka halo governasaun ida ne’e sai hansa ne’e.

*Alberto Soares Menezes
Maloa, Ailok Laran Dili, Timor-Leste

PR Iha Kompetensia Normaliza Situasaun Politika

DILI - Prezidente Republika nudar aman ba nasaun Timor Leste, iha kompetensia tomak atu normaliza situasaun politika neebe mosu tuir lei no konstituisaun, atu labele inplika ba estabilidade nasaun.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Vise Retor-III Institute Of Business (IOB) Antonio Cunha ba STL iha nia servisu fatin Pantai Kelapa Komoro, Dili Tersa, (19/12/2017). Nia dehan tuir konstituisaun katak prezidente nudar komandante supreme ba forsa armada, kaer unidade nasional nudar moos xefe estadu.

“Hau fiar katak Prezidente Republika iha konpetensia tomak atu normalize situasaun politika neebe mosu dadaun. Atu oinsa labele inkplka ba estabilidade rai laran. tanba Prezidente nudar komandante supreme, unidade nasional no moos xefe estadu atu garante ba estabilidade tuir konstituisaun,” nia kualia.

Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo katak krizi politika neebe mosu iha tinan 2006 liu ba sai hanesan esperensia ba partidu politiku no ema sidadaun Timor oan tomak. Maibe kriji politika neebe mosu konsidera hanesan krizi konstituisaun deit tanba lider parpol lahakruk ba lei konstituisaun neebe mak iha ona.

Prezidente Republika Francisco Guterres lú Olo mos sei garantia polimika politika neebe dadaun nee lao sei lahamosu krizi politika iha rai laran. Tanba sei buka meuz hotu atu rezolve ho diak. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

Asegura Estabilidade Politika iha PN, Presiza Kria Konsensus

DILI – Relasiona ho estabilidade politika neebe maka inaseguradu hodi la iha koperasaun diak entre partidu bloku oposizaun parlamentar, tantu husi partidu apoiu governu neebe maka idak-idak kontinua iha nia diversjensia politika, maka presiza kria konsensus hodi bele asegura estabilidade iha PN hodi kria serteza ba povu no nasaun.

Tuir Responsabel Programa fOficer Asia Justice And Right (AJAR) Inocecio Xavier hateten situasaun politika dadaun kontinua iha inserteza nian laran, tamba la iha estabilidade neebe atu asegura iha parlamentu, manifestasaun politika iha fatin refere kontinua lao tamba partidu oposizaun no patidu apoiu  governu kontinua  lao ho idak idak nian manifestasaun politika.

“Konjuntura politika ka konsilasaun politika neebe dadaun nee lao nee iIta bele hare  manifestasaun Politika nee mai husi lider sira tamba nee  husi ami sosiadade sivil  nian hare  presiza iha konsensus hodi bele fo sustentabilidade governativa nunee bele asegura estabilidade politika iha parlamrntu,” dehan nia ba STL liu husi Via Terlefone, Tersa (19/12/2017).

Tuir nia katak kuandu orasamentu ratifikativu neebe maka karik dadaun nee maka liu husi diskusaun iha plenaria PN la passa, maka ida laos buat seluk maka kauza, maibe laiha konsensus politika entre lider, nee maka Primeiru Ministru husi VII governu Kostitusional.

Iha sorin seluk Observador Politika Universidade Nasional Timor-Leste (UNTL) Camilo Ximenes Almeida hateten politiku sira liu-liu iha Parlamentu labele dada tusaun nee ba mai, maibe  kuandu Orsamentu Ratifikativu maka la konsege deskute iha plenaria tamba sala husi  subtansia. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

La Aparova OR, Sei Fo Risku Ba Sosiadade

DILI – Sosiadade Sivil afirma katak kuandu politika lider nasional kontinua hatudu arogansia ba malu hodi la aprova Orsamantu Ratifikativu (OR), maka konserteza ninian influensia makas tebes hanesan fo impaktu ekonomia ba povu no sei provoka kestaun social oin-oin iha sosiadade.

Tuir Responsabel Programa Oficer Asia Justice And Right (AJAR) Inocecio Xavier hatete kuandu politiku sira lider nasional sira la tur hamutuk hodi kria komunikasaun neebe diak ba malu maibe ida idak ho nian arogante no egoismu maka la aprova orsamentu ratifikativu nee koserteza sei mosu buat balun.

“Ita hatene ninian imfluensiasaun nee mmaka ba iha impaktu ekonomia kuandu nunee povu maka sei sente rasik husi impaktu hirak nee,” dehan dehan nia ba STL liu husi Via Terlefone, Tersa (19/12/2017).

Tuir Inocencio katak karik Orsamentu ratifikativu neebe maka la aprova ida nee mos bele fo risku ba sosiadade tamba kuandu mosu impaktu ekonomia ba povu ida nee mos bele provoka numeiru krimi tingkat kriminalitas iha sosiadade komesa aas.

Iha sorin seluk Padre Paroku Aimutin Pe. Imanuel Lelok Tallo husu ba lider sira tenke tane aas ba pou nian interese, loke neon laran fo liman ba malu hodi hadia povu nian moris. Nia dehan ukun nain tenke laran lkuak ba malu atu oferese buat diak ba nian povu no nasaun atu nunee povu bele sente antajen diak husi ukun nian sira. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

Unidade Nu’udar Esperansa Natal no Tinan Foun

DILI, (TATOLI) – Primeiru Ministru, Mari Alkatiri espera ho selebrasaun loron boot Natal, 25 Dezembru no tinan foun 2018 sei lori ‘Unidade’ no lori hakmatek ba povu.

“Esperansa boot atu tama iha loron Natal mak ita hotu hakmatek, servisu hamutuk atu lori dezenvolvimentu ba rai ida ne’e,” Xefe Sétimu Governu ne’e tranzmite liuhosi nia mensajen ba povu tomak ne’ebé sei selebra loron Natal no Tina Foun, ohin iha Palásiu Governu, Tersa (19/12).

Aproveita oportunidade Alkatiri husu ba povu atu iha tinan 2018 povu nia moris sei sai maduru liu tan iha polítika hodi kontribui ba pas no estabilidade nasionál. Povu nia kontribuisaun no maturidade mak determina tiha ona iha eleisaun prezidensiál no lejizlativa la’o ho di’ak to’o mai formasaun governu, maski minoria de’it.

Fó hanoin fali katak rezultadu eleisaun povu fó votu maioria ba partidu ida (Fretilín-red) maibé maioria simples, enkuantu povu fó ona mensajen di’ak ba polítiku hotu katak polítiku sira tenke la’o hamutuk no servisu hamutuk ba ema hotu nia moris di’ak.

“Ita bele hatene katak Natal ne’e iha uma kain balun la hetan kontente tanba problema osan, triste tebes kuandu ita haree Natal ne’e tama ho espetativa eh preokupasaun boot ida maibé kontente tebes bainhira ita haree povu hakmatek nafatin,” Alkatiri apresia kahur ho triste.

“Povu hakarak nafatin atu hametin pás no estabilidade, povu fó lisaun boot ba lideransa nasionál no povu fó lisaun boot ida ba deputadu sira no ba membru governu sira.”

“Husu ba povu atu hakmatek nafatin, lalika laran taridu tanba sedu eh tarde solusaun sei mai, nune’e fó votu ba povu atu Natal ne’e hotu-hotu bele halibur malu, bele hametin unidade iha família, hametin unidade iha komunidade no hametin unidade iha nasaun tomak.”

Ba komunidade katóliku, musulmanu, protestante ho Natal Kmanek no tinan foun 2018, espera hotu-hotu, muda mentalidade atu hametin demokrasia hametin pás no estabilidade iha rai laran.

Tinan 2018 tenke sai tinan ida atu muda sasán barak, inklui sétimu governu bele selu tusan barak hosi governu anteriór (lideransa Primeiru ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho Rui Maria de Araújo), tusan balun boot liu hahú 4 Jullu 2017 fahe projetu ba mai de’it maibé osan la iha, nune’e governu agora hakarak responde problema hirak ne’e hotu atu Timor-Leste labele moris ho tusan maibé tenke moris ho dezenvolvimentu.
Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Primeiru Ministru, Marí Alkatiri

Prezidente parlamentu timoroan nian fó loron 30 ba Governu hodi aprezenta fali programa

Prezidente Parlamentu Nasional timoroan nian notifika ona Governu, iha loron-segunda ne'e, katak sira iha loron 30 hodi aprezenta fali nia programa, ba dala rua, ba deputadu sira, programa ne'ebé hetan ona proposta rejeisaun hosi opozisaun maioritáriu.

"Ha'u notifika Governu katak sira iha prazu máximu ida loron 30, hahú hosi loron-segunda ne'e, hodi aprezenta programa Governu nian", hatete hosi Aniceto Guterres Lopes.

Deklarasaun hosi Aniceto Guterres Lopes, ne'ebé halo durante intervensaun ida iha plenáriu, ida dahuluk dezde loron 20 Novembru, hamosu deklarasaun sira hosi deputadu oioin hosi opozisaun katak la refere loloos ba nia konteúdu.

Halo ona liuhosi debate maka'as ida iha plenáriu kona-ba desizaun hodi la marka proposta oioin iha opozisaun nian, iha asaun ne'ebé tuir loloos ko'alia kona-ba Orsamentu Retifikativu (OR).

Timor-Leste hasoru hela períudu maka'as hosi tensaun polítika ho opozisaun tenta hamonu Governu ne'ebé maka laiha aprovasaun ba nia programa, hafoin testu ne'e hetan ona proposta rejeisaun nian iha loron 19 Outubru.

Lejislasaun ne'ebé hala'o iha Timor-Leste hanesan la hatete iha definisaun loloos katak hafoin proposta rejeisaun dahuluk hasoru programa Governu, la konkretiza prazu sira hodi ezekutivu aprezenta fali dokumentu.

Maski lei sira ne'ebé hala'o konfirma katak Governu monu ho xumbu konsekutivu rua hasoru programa iha parlamentu, la hatete loloos oinsá maka hala'o votu daruak ne'ebé, dezde restaurasaun independénsia nian iha Timor-Leste, nunka aprezenta.

Interpretasaun hosi opozisaun maka aprezentasaun ne'e tenki tuir kritériu sira hosi programa dahuluk no, tanba ne'e, sira konsidera katak Governu sei iha fali loron 30 hodi lori programa foun ba plenáriu.

Tanba to'o loron 20 Novembru liubá seidauk halo, opozisaun, ne'ebé kontrola fatin hamutuk 35 hosi fatin hamutuk 65 iha Parlamentu Nasional, aprezenta ona proposta sensura ida hasoru ezekutivu, ne'ebé nia markasaun seidauk halo tanba tuir Aniceto Guterres Lopes sei halo hela debate ba orsamentu.

Observador parlamentar sira observa katak bainhira proposta sensura nian bazeia, iha parte balun, iha faktu tanba Governu la aprezenta programa, notifikasaun ne'ebé halo iha loron-segunda bele hakarak justifika laiha markasaun ba proposta sensura nian.

Notifikasaun loron-segunda nian, tuir prátika, lansa eventual debate ba programa ba loron entre 18 no 23 Janeiru (lejislasaun kalkula to'o loron lima) nune'e implika atu votu ida - no karik xumbu - sei akontese iha períudu ne'e.

Ne'e sei halo Governu tuun hamutuk ho prazu mínimu ida ne'ebé Prezidente timoroan iha hodi sobu Parlamentu no konvoka eleisaun antesipadu nune'e, tuir Konstituisaun, bele akontese de'it liutiha fulan neen hafoin eleisaun anterior sira.

Iha prátika, Parlamentu timoroan, eleitu iha loron 22 Jullu, bele sobu de'it iha loron 22 Janeiru.

Bainhira Governu tuun, Prezidente timoroan bele hili entre solusaun governativu foun ida iha senáriu parlamentu atual, opsaun ida ne'ebé favorese ba opozisaun, ka konvoka eleisaun antesipadu, opsaun ne'ebé apoia hosi Fretilin ne'ebé lidera ezekutivu atual.

Prezidente Parlamentu Nasional no mós Prezidente Timor-Leste hanesan hosi Fretilin.

SAPO TL ho Lusa

Orsamentu retifikativu timoroan aumenta de'it limite hosi duodésimu ba tinan 2018

Iha loron-segunda ne'e, Parlamentu Nasional timoroan hahú fali, hafoin interupsaun kuaze fulan ida, sesaun plenáriu sira hodi debate Orsamentu Retifikativu, testu ne'ebé bele serve de'it hodi fiksa valor foun hosi duodésimu iha tinan 2018. 

Ho krizi polítika ne'ebé maka akontese iha Timor-Leste - Governu hetan ona proposta sensura (ne'ebé sei debate hela) no nia programa rejeita dala ida ona hosi opozisaun -, konta sira Estadu nian mós seidauk iha futuru loloos.

Lahó Orsamentu Jeral Estadu nian ba tinan 2018, Timor-Leste sei hahú tinan ho rejimi iha duodésimu, ho situasaun karik bele komplika liután bainhira la muda lei hosi Jestaun Finanseiru tanba, tuir dalan formal, Governu laiha autorizasaun hodi bele finansia Estadu.

Ne'e implika katak ezekutivu bele gasta de'it fundu sira ne'ebé iha kaixa - kalkula katak sei hahú tinan foun ho menus dolar millaun 200 - ne'ebé bele implika atu Estadu iha de'it osan hodi funsiona menus hosi fulan rua.

Hodi hanoin ne'e, ezekutivu aprova ona, iha loron 06 liubá, proposta ida hosi ministru Finansa, Rui Gomes, hodi muda lei kona-ba Orsamentu no Jestaun Finanseiru "hodi defini regra aplikável sira bainhira la hala'o lei hosi Orsamentu Jeral Estadu nian (OGE), hodi garanti kobransa hosi reseita sira ba finansiamentu Estadu nian".

"Lei kona-ba Orsamentu no Jestaun Finanseiru, hosi tinan 2009, la hatete kona-ba kobransa hosi reseita sira no mós kona-ba finansiamentu Estadu nian bainhira iha atrazu hodi hahú lei hosi OGE nian. Ho mudansa ne'e garanti rekursu nesesáriu sira hodi selu despeza sira ne'ebé Estadu iha autorizasaun ka ne'ebé maka tenki halo", esplika hosi ezekutivu.

Proposta ne'e atu haruka "iha tempu badak" ba Parlamentu Nasional maibé seidauk to'o, seidauk hatene detalle sira kona-ba nia konteúdu no kona-ba saida maka Governu hakarak loloos atu muda lei importante ida hosi jestaun hosi konta públika nian.

No ho ameasa finanseiru ne'e - no iha momentu hosi tensaun polítika maka'as iha tinan sanulu nia laran - maka deputadu sira hahú iha loron-segunda ne'e debate testu ida ne'ebé maka hetan krítika maka'as hosi opozisaun: rekuza ona nia debate ho urjénsia, aprezenta ona rekursu ida hasoru nia tramitasaun no xumba ona opiniaun ida hosi komisaun C, hosi Finansa Públika nian.

Dokumentu ida ne'ebé, bainhira hetan aprovasaun, no hanesan rekoñese relatóriu hosi Komisaun C, serve de'it, iha máximu, hodi muda folin mensal hosi duodésimu ne'ebé sei uza hodi hahú tinan fiskal no ne'ebé sei aplika to'o krizi polítika hetan solusaun no bainhira aprova Orsamentu Jeral Estadu foun ba tinan 2018.

"Komisaun C labele husik atensaun bainhira OGE Retifikativu, bainhira aprova hosi PN, karik, labele iha efeitu prátiku seluk aleinde reforsa dotasaun orsamentu sira hosi 2017 nian, ba efeitu sira hosi determinasaun hosi duodésimu hodi uza iha tinan 2018 to'o aprovasaun hosi OGE foun, maibé seidauk hatene loloos, iha Lei kona-ba Orsamentu no Jestaun Finanseiru, oinsá bele hametin finansiamentu Estadu nian, bainhira akontese atrazu hodi hala'o lei hosi OGE iha tinan tuirmai", refere hosi testu.

Rui Gomes, ministru Finansa, rekorda iha deklarasaun sira ba Lusa katak tanba kestaun sira ne'e maka Governu aprezenta ona OR ho karáter urjente "hodi rezolve iha loron rua ka loron tolu nia laran".

"Agora ami iha debate iha kalendáriu normal no, maski aprovadu, ami sei iha difikuldade hodi uza orsamentu", nia refere.

Bainhira hetan aprovasaun - iha sinal kontraditóriu sira iha loron hirak ikus ne'e kona-ba saida maka opozisaun sei halo maski xumba, haktuir hosi fonte sira ne'ebé ko'alia ho Lusa, maibé "provável liu" - valor mensal hosi duodésimu sei aumenta oituan.

Hosi atual dolar biliaun 1,39, proposta hosi OR aumenta gastu sira ba tinan ne'e ba 1,61 nune'e implika, bainhira aprovadu, folin duodésimu sei iha dolar millaun 133,7 fulan-fulan, aas hosi millaun 115,5 ne'ebé maka disponível hela, bainhira OR la hetan aprovasaun.

Rui Gomes admiti katak situasaun finanseiru hahú senti ona iha ekonomia maski mákina hosi Estadu, agora daudaun, kontinua funsiona.

"Ami senti ona kontrasaun oioin, liuliu iha parte kresimentu ekonómiku nian. Ami hahú hakiduk", afirma hosi ministru Finansa.

"Área sira Estadu nian funsiona hela. Maibé empreza sira hetan daudaun penalizasaun tanba, iha fundu, seidauk halo pagamentu sira", nia hatutan mós.

Testu kalkula debate ba loron rua hosi OR iha jeneralidade no loron tolu iha espesialidade.

SAPO TL ho Lusa

OR Daruak La Pasa, Alkatiri Prontu Simu Konsekuénsia

DILI: Orsamentu Retifikativu ne’ebé atu diskusaun ba daruak iha Parlamentu Nasionál ho karakter normál, bainhira la pasa Primeiru Ministru prontu atu simu ninia konsekuénsia.

Xefe Governu, Mari Alkatiri deklara prontu atu hasoru dezafiu ne’ebé iha, liuliu buka dalan atu selu tusan Governu nian.

PM Alkatiri dehan, dezde hahú lidera Governu ne’e sempre hetan tendénsia finanseiru, kuandu OR daruak mak la pasa, ema barak sei hamlaha.

Maski nune’e, husu ba povu Timor Leste tomak labele depende demais osan Estadu nian, maibé tenke esforsu-aan atu hetan osan hodi sustenta uma laran.

“Ha'u fó obrigadu boot ba Opozisaun sira tanba lakohi aprova orsamentu retifikativu, maibé fó mai ha'u kondisaun di'ak atu hadi’a”, tenik nia, iha Salaun Rede Feto, Sesta (15/12).

Nia dehan, nu'udar Xefe Governu prontu simu dezafiu ne’ebé AMP sira halo ba VII Governu, maibé, Povu Timor laran tomak hatene VII Governu iha interese tenke muda kondisaun sira ne’ebé Governu anteriór husik hela naha todan ba VII Governu.

Maibé, Primeiru Ministru mós deklara katak, VII Governu nia ukun hela tokon $70 atu selu tusan no mós emprezáriu ho funsionáriu kontratadu sira.

Maski nune’e, la deklara loloos osan ne’e mai husi ne’ebé hodi selu tusan selu funsionáriu kontratadu ho emprezáriu sira bainhira orsamentu retifikativu la pasa.

Xefe Governu nia observasaun, ikus-ikus ne’e maioria povu Timor-Leste hakarak moris hakmatek. Tinan foun mós daudaun ne’e besik ona.

“Obrigadu ba opozisaun sira tanba ne’e fó mai hau forsa polítika no forsa morál, maibé tusan sira ne’e ha;u kontinua selu nafatin”, deklara PM Alkatiri.

Nia dehan, tusan hirak ne’e la’ós mai husi VII Governu nian, maibé Governu ne’e hamriik metin selu tusan sira ne’e mai husi ema sira ne’e nia servisu.

Tanba ne’e, ajenda ne’ebé Parlamentu adia fali ba loron rua segunda no Tersa (18- 19/12), bainhira orsamentu retifikativu la pasa tan, Governu prontu simu dezafiu, nune’e tusan sira ne’ebé iha governu ne’e prontu responde. 

Artur da Luz | Independente

Fenómenu Foun Iha Parlamentu Nasionál

DILI, (TATOLI) –Xefe Bankada Partidu Fretilín, Francisco Branco konsidera bankada opozisaun Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) Blokeiu Debate Jeneralidade Proposta Lei Orsamentu Retifikativu (OR) ho sistemátika, no hamosu fenómenu foun iha Parlamentu Nasionál.

“Ohin akontese buat seluk hanesan tentativa sistemátika atu taka dalan hodi blokeiu labele debate diskusaun jeneralidade Orsamentu Retivikativu. Enkuantu, lalauk durante tinan 15 bainhira iha ona proposta orsamentu tama iha PN, atividade hotu tenke para tanba orsamentu mak prioridade iha nasaun ida,” Francisco Branco lamenta perante konferénsia imprensa iha Bankada Fretilín, Parlamentu Nasionál, Segunda (18/12).

Nia konsidera asaun opozisaun AMP hatudu momoos katak polítiku sira viola interese povu nian.

“Durante tinan 15 nia laran, foin ohin fenómenu ne’ebé akontese mak bainhira fixa ona ajenda debate jeneralidade ba OR laiha tan matéria seluk atu introdús maibé ohin iha tentativa sistemátika atu taka dalan.”

“Interese povu nian mak tenke iha mudansa, mudansa ne’ebé husu ba polítiku sira atu kaer liman hodi halo mudansa tanba povu kleur ona lakohi moris medíokre no ezije moris di’ak.”

Iha parte seluk xefe bankada CNRT, Arão Noé hatán, bankada opozisaun sira submete rekursu admisaun proposta lei OR ba plenáriu tanba soberania Parlamentu nasionál mak plenáriu.

“Soberania Parlamentu Nasionál mak plenáriu la’ós PPN. PPN hanesan mós deputadu ne’ebé reprezenta Parlamentu Nasionál no organiza maibé laiha kompeténsia atu foti desizaun tanba desizaun loloos iha plenáriu, tanba ne’e mak ohin ami ezije submete ba votasaun plenáriu,” nia tenik.

Xefe bankada PLP, Fidelis Magalhães reforsa, ida ne’e asuntu ida duvidozu ne’ebé ba interese povu nia presiza solususiona lalais, atu ohin loron bele deside kedan hodi rekursu ne’e avansa ou lae hodi define estatutu ba OR ne’e.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Deputadu Opozisaun Lamenta Desizaun PPN Adia Rekursu OR

DILI, (TATOLI) – Xefe Bankada Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés), Arão Noé, hateten lamenta tebes bainhira Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Guterres, ne’ebé aseita ona atu trata rekursu admisaun ba proposta lei Orsamentu Retifikativu (OR), maibé adia ba aban (tersa, 19/12) atu halo diskusaun no votasaun iha plenária.

“Lamentavel tebes atu adia ba aban, nusa mak rekursu ne’e la’os diskute hodi vota kedas, susar saida atu vota ba rekursu ne’e. Se proposta rekursu la liu mak ita tama ba diskusaun Orsamentu Retifikativu, ida ne’e mak loos tuir regra normál”, tenik ba jornalista sira hafoin sesaun plenária, ohin.

Mesmu PPN aseita ona hodi trata rekursu admisaun ba proposta lei OR husi bankada opozisaun sira ne’ebé kompostu husi CNRT, Partidu Libertasaun Populár (PLP) no Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO), maibé adia ne’e deputadu Arão konsidera desizaun PPN hanesan unipesoal la’os kolektivu hosi plenáriu.

“Iha governu bainhira ministru ida foti desizaun, diretór sira mak ezekuta, maibé iha  Parlamentu Nasionál, PPN foti desizaun submete ba plenária hodi vota no deside, ida ne’ebé mak ezekuta, ida ne’e mak prosesu demokrátiku”, tenik.

Ho ezijénsia bankada opozisaun iha plenária ba diskusaun jeneralidade OR, PPN fó opsaun rua hanesan husik lai rekursu admisaun no avansa ba diskusaun jeneralidade OR tuir ajenda ohin hafoin haree fali ba asuntu seluk hanesan mosaun sensura no proposta destituisaun PPN ka marka plenária ketak ida ba aban hodi trata asuntu rekursu admisaun.

Nune’e PPN deside hodi ajenda rekursu ne’e ba aban ho transmisaun direita no prosesu hanesan leitura rekursu admisaun, intervensaun deputadu rekerente atu fundamentu nia rekursu, másimu nain rua ho ema ida másimu minutu lima, resposta no justifikasaun husi PPN nu’udar autór ba admisaun proposta lei OR no intervensaun deputadu sira, intervensaun governu atu hatan ba kestaun méritu OR nian ne’ebé koloka hanesan razaun ba rekursu ne’ebé reprezenta mai, iha intervensaun finál bankada sira hafoin votasaun ba rekursu.

Iha konferénsia imprensa ne’ebé bankada Frente Revolusionária Timor-Leste Indepéndente (FRETILIN) no Partidu Demokrátiku (PD) halo, Xefe bankada PD, Maria Teresa, konsidera desizaun PPN ohin iha plenáriu hanesan estretejia atu tuir opozisaun nia hakarak, respeita sira nia rekursu atu hatudu koligasaun fuan boot.

“Atitude ne’ebé ohin PPN halo mesmu ses án oituan husi ajenda ne’ebé halo ona hamutuk iha komisaun hodi simu nafatin ezijénsia opozisauun nia hakarak. PPN hatudu nia fuan boot no hakarak demokrasia no imparsiál hodi rona ema hotu nia hanoin, liu-liu opozisaun sira nia hanoin atu halo desizaun”, tenik.

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Imajen: Xefe Bankada CNRT, Arão Noé, hetan intervista hosi jornalista sira hafoin plenária Parlamentu Nasionál,ohin. Foto Antonio Goncalves