sábado, 22 de agosto de 2015

Progresu Tama Accociation Of Southeast Asian Nation ASEAN Iha Fase Final


Dili, Radio Online - Progresu tama Association of South East Asia Nations (ASEAN) iha fase final, lia hirak ne’e informa husi Ministru Negosiu Estranjeiru Kooperasaun (MNEK), Hernani Coelho, iha loron 20/08/2015, Iha Tasi Tolu, Dili.

“Progresu tama ASEAN oras me’e ita iha fase final de assessment ne’ebe mak husi working group husi ASEAN estabelese atu halo ba Timor ninian kesiapan, avaliasaun 2 tuir pilar tolu iha pilar Asean Community ninian, permeiru pilar kona ba politika ho seguransa nian hotu ona, ekonomia nian hotu ona, agora tuir mai posibel sei halo iha fulan Setembru nia laran kona ba sosiu kultural ninian, assessment hotu mak sira foin toma desijaun isa Timor atu halo saida”, sublinha Ministru MNEK Hernani.

Ministru ne’e hatutan liutan katak “neste momentu iha prespektiva katak, ita bele partisipa iha aktividade balun ne’ebe ASEAN halao iha ambitu dejenvolvimentu kapasidade Timor ninian”.

Radio Liberdade Dili - Maria Bibel

Feto Militar F-FDTL Simblu Feto FALINTIL Gerilieru


Dili, Radio Online - Iha aniversariu FALINTIL ba dala 40, iha Tasi Tolu, IHA 20/08/2015, Melina Madeira Bi Oan Kiak, Veterana husi Distritu Lautem, Sub distritu Iliomar, Regiaun 1, ba jornalista sira haktuir nia esperansa ba jerasaun foun military feto sira atu halao knar ho diak ba defende povu no nasaun, “Ohin loron, loron FALINTIL 40 nian, ne’e duni ami nia feto maluk sira military hanoin nasaun atu lao ba oin”.

Esperansa hanesan, mai mos husi veterana, Maria Camara Bi Soi, “Feto maluk iha military nia laran, rai didiak an, hanesan military, hanesan simblu feto uluk iha gerilia, tengki asegura nasaun ida ne’e, povu ida ne’e, liu liu feto maluk nia partisipasaun iha gerilia durante 24 anos, sira tanee as valor ba sira hatais farada iha ne’eba, marsa nafatin tuir feto FALINTIL nia dalan”.

Rádio Liberdade Dili - Maria Bibel

FALINTIL Instituisaun Ejisti Kleur No Tuan Iha Timor


Dili, Radio Online - Seremonia hasae bandeira ba aniversariu loron FALINTIL ba dala 40 halao iha Tasi Tolu, Dili, iha loron Quinta feira 20/08/2015, hahu ho parade military pronto F-FDTL.

Iha seremonia aniversariu ne’e mos halao seremonia promosaun, kondekorasaun no pasajen reforma ba F-FDTL sira ne’ebe ativu, iha mos intrega simbolikamente kilat husi veteranu ba jerasaun foun, intrega mos plaka komemorativa ba fundador FALINTIL sira.
Iha deskursu Presidenti da Republika hateten katak, “tinan 40, ne’e akontesementu importante tebes ba seitor hotu hotu”.

Presidenti da Republika konsidera katak, “instituisaun FALINTIL nudar instituisaun ida ne’ebe ejisti kleur no tuan liu iha Timor”.

Presidenti da Republika husu, “atu persija hametin liutan unidade, persija haforsa liutan konfiansa povu nian ba instituisaun sivil no militares sira, principal ba F-FDTL nian mak dejenvolve an no aumenta kompetensia  profesionalismu para kumpri mandatu ne’ebe konstituisaun fo hodi garante indepensia, integridade territorial, no liberdade e seguransa populasaun sira nian”.

Iha komemorasaun ne’e mos iha marsa husi veteranu desmobilijadu sira no iha mos aktividade desportu.

Rádio Liberdade Dili - Maria Bibel

Treinamentu Jornalizmu Online importante ba Jornalista Timor-Leste iha Era Konverjensia


Dili, Radio online - Diretór Ezekutivu Timor-Leste Media Development Centre (TLMDC), Francisco “Gari” da Silva hateten TLMDC sei realiza treinamentu kona-ba jornalizmu online ba jornalista sira iha loron Sesta (21/8) to’o Domingu (23/8) iha Ótel Vilaverde, Dili.

Treinamentu ne’e ho objetivu atu fó kuinesimentu kona-ba mudansa jornalizmu hosi mídia tradisionál ba mídia “konvergensia” iha era dijitalizasaun nian. Tuir nia, treinamentu jornalizmu online ne’e importante tebes ba jornalista Timor oan sira atu hetan no eleva sira ninia abilidade hakerek nia iha area jornalizmu, liliu oinsa hakerak notisia online no edita notisia iha website kada kanál mídia nian. “Treinamentu jornalizmu online ne’e importantante tebes ba maluk jornalista Timor oan sira atu bele hasa’e sira abilidade iha area jornalizmu. Liliu, jornalizmu online tamba agora dadauk ne’e iha kompetisaun maka’as entre mída tradisionál no mídia online.

 “Ema hahú dehan katak mídia online sai ona ameasa ba mídia imprimi [cetak] sira tamba notisia sira ne’ebé mídia online sira hato’o ne’e lalais no atuál tebes. Bele dehan ida-ne’e mak bisnis detik,” nia haktuir. Eis pesoál Internews ne’e mós haktuir katak teknolojia iha area konverjensia mídia [convergence] sei muda ema ninia hahalok no mós muda prosesu redasaun iha kada mídia. Tan-ne’e, nia hatutan jornalista ka mídia sira iha Timor-Leste sei hasoru dezafiu no difikuldade bainhira latuir evolusaun teknolojia foun mundu agora. Treinamentu jornalizmu online ne’e sei fó hosi treinadór profesionál jornalizmu online nian hosi Indonesia, Nezar Patria. Sr. Nezar nu’udar membru ativu Konsellu Imprensa [Dewan Pers] Indonesia nian no Vise Xefe Redasaun CNN Indonesia [dijital].

Antes ne’e Nezar mós serbisu nu’udar editór ba revista [majalah] famozu TEMPO iha Jakarta no sai Xefe ba Aliansi Jurnalis Independen (AJI) hosi 2008 to’o 2011. TLMDC nu’udar NGO nasionál ne’ebé harii iha Abril 22 2005, kontribui ona ba prosesu dezenvolvimentu mídia iha Timor-Leste husi-kedas Internews husik hela nasaun foun ne’e liu-hosi formasaun iha area jornalizmu no area sira seluk ba jornalista Timor oan sira.

Rádio Liberdade Dili - Francisco Gari

“A Guiné-Bissau, pela acção do Presidente, resvala por um trilho perigoso” - Ramos-Horta


Ex-representante das Nações Unidas na Guiné-Bissau, José Ramos-Horta, responsabiliza o Presidente da República pela crise política e defende o primeiro-ministro demitido

José Ramos-Horta foi o representante do UNIOGBIS, escritório integrado das Nações Unidas para a consolidação da paz na Guiné-Bissau entre início de 2013 e meados de 2014. Numa entrevista ao PÚBLICO por email, o Nobel da Paz e ex-presidente de Timor-Leste responsabiliza o Presidente da República da Guiné-Bissau José Mário Vaz pela crise. Defende o primeiro-ministro demitido Domingos Simões Pereira como tendo sido a escolha acertada das eleições de 2014. E alerta: “A comunidade internacional não pode encarar esta situação de ânimo leve e dar seu aval, isto é, reconhecimento de facto, a um Governo saído de uma arbitrariedade do Presidente da República”. Teme ainda uma escalada do conflito e apela aos militares para que se mantenham calmos.

A que se deve a actual crise política na Guiné-Bissau ?

A crise resulta de uma Constituição que foi cozinhada em Portugal, sem qualquer consideração à realidade social da Guiné-Bissau, mas encomendada e absorvida na Guiné-Bissau, logo a seguir ao derrube do Presidente Luis Cabral. A partir desse primeiro golpe nunca mais conheceu paz. Mas esse modelo Constitucional não desculpa tudo. A crise tem a sua gênese no Palácio Presidencial, num Presidente que, mau grado as prerrogativas ou limitações de seus poderes, devia acima de tudo ser o mediador, homem de diálogo, fazedor de consensos. Foi o que aconselhei o Sr. Presidente José Mario Vaz a ser: o homem do diálogo, o apaziguador. Obviamente ele não ouviu. Ou ouviu mas sucumbiu a tentação e resvalou pelo mesmo trilho muito perigoso por onde passou outros Presidentes de triste memória. 

O que pensa que se pode fazer para resolver a situação?

Tem que haver preços a serem pagos: a comunidade internacional não pode encarar esta situação de ânimo leve e dar seu aval, isto é, reconhecimento de facto, a um Governo saído de uma arbitrariedade do Presidente da República. Entre Novembro de 2013 e este ano, Timor-Leste investiu no processo eleitoral e estabilização da Guiné-Bissau cerca de 20 milhões de dólares: 8 milhões foram para o processo eleitoral entre Novembro de 2013 a Maio de 2014; 10 milhões foram concedidos directamente ao Governo logo a seguir à tomada de posse do novo Governo para ajudar este no pagamento de dois meses de salários de funcionários do Estado; 2 milhões para ajudas as comunidades rurais pobres. Timor-Leste, que tem que apertar o cinto com a queda brusca do preço dos hidrocarbonetos, deve rapidamente repensar o seu papel na Guiné-Bissau. E não vejo como a União Europeia, União Africana, Banco Africano de Desenvolvimento, Banco Mundial, etc possam desembolsar e implementar os programas em curso ou prometidos. Creio que vão congelar o que já estava no "pipipeline" de ajudas, isto é, vão congelar tudo até que se ache um desfecho legal, legítimo, pacifico. 

Os militares têm-se mantido neutros, há risco de isso se alterar?

Há, sim, esse risco mas espero bem e faço apelo aos militares para que se mantenham na caserna, não se deixem influenciar e manipular pelas elites políticas como aconteceu no passado. Os militares foram sempre enxovalhados e vistos como os causadores de todos os males da Guiné-Bissau. Mas logo no primeiro mês da minha estada na Guiné-Bissau em Fevereiro de 2013, eu disse aos presidentes da Nigéria, Senegal Costa do Marfim com os quais mantive excelentes relações: o maior problema na Guiné-Bissau não são os militares, são os políticos. E todos eles concordaram. E mantenho esta convicção. 

Corre-se o risco de uma escalada de conflito?

Há certamente este risco. Mas o povo daquele país é muito pacifico e raramente se envolve em violência fratricida. A escalada de conflito pode ser evitada desde que quem tenha influência sobre a chefia militar continue a apelar para que ela se mantenha neutra. Mensagens bem claras devem ser transmitidas aos líderes políticos avisando-os de sanções individualizadas contra todo e qualquer político envolvido em actos inconstitucionais e instigação à violência. Deve ser congelada toda a cooperação com as autoridades; toda a ajuda deve ser canalizada através das agências da ONU como a UNICEF, PAM, OMS, etc e ONG’s internacionais e nacionais para que não haja agravamento da situação social. O povo, um povo muito bom, sofrido, traído tantas vezes, não deve ser penalizado. 

Ainda acredita que a Guiné-Bissau é um país viável?

O Eng. Domingos Simões Pereira foi a escolha acertada do PAIGC e do eleitorado nas eleições livres de 2014. Com ele a Guiné-Bissau entrou no bom caminho e começou um período de melhorias visíveis e sentidas por todos. Em pouco tempo! O ambiente era mesmo de optimismo. O Sr. Presidente José Mario Vaz quis e deseja ter outro protagonismo que não é o de um Chefe de Estado apaziguador, homem de diálogo e consensos. A Guiné-Bissau, pela acção do Presidente José Mario Vaz, resvala agora por um trilho muito incerto, perigoso. 

JOANA GORJÃO HENRIQUES – Público - Foto: Miguel Madeira

Parlamento guineense vai realizar debate de urgência


A Assembleia Nacional Popular (ANP, o Parlamento) da Guiné-Bissau vai reunir-se com caráter de urgência em data a anunciar para debater a situação política do país, anunciou o órgão.

A Comissão Permanente da ANP reuniu-se hoje e deliberou convocar os deputados para uma sessão extraordinária, bem como "condenar com veemência" a decisão do Presidente da República de nomear e empossar um primeiro-ministro que "não foi indigitado pelo partido vencedor das eleições [PAIGC]", refere-se em comunicado.

No documento assinado por Cipriano Cassamá, presidente do Parlamento, é reafirmada a "fidelidade aos princípios constitucionais, ao diálogo e concertação como instrumentos e meios de resolução de divergências políticas e institucionais entre os órgãos de soberania".

A Comissão Permanente da ANP deliberou ainda "apelar" ao Presidente, José Mário Vaz, no sentido de reconsiderar a sua posição e promover, no quadro constitucional, uma solução para a crise política".

O Presidente da República, José Mário Vaz, nomeou e deu posse na quinta-feira a Baciro Djá, vice-presidente do PAIGC, como primeiro-ministro.

O partido classificou de ilegal a decisão do Presidente guineense e remeteu para breve uma posição "mais consistente" daquela força política.

Notícias Ao Minuto com Lusa

Guiné-Bissau: Direitos Humanos considera nomeação de Mário Vaz inconstitucional


A Liga Guineense dos Direitos Humanos (LGDH) considerou inconstitucional a decisão do Presidente da República nomear um novo primeiro-ministro que não foi indicado pelo partido vencedor das eleições.

"Podemos ler a Constituição do artigo primeiro ao último e não encontramos qualquer referência em que é permitido ao Presidente da República indicar diretamente a figura do primeiro-ministro", apontou Augusto Mário da Silva, presidente da LGDH, em conferência de imprensa.

Ou seja, "é o partido que vence as eleições que indica o nome. O sistema semipresidencialista da Guiné-Bissau não permite a formação de um governo de iniciativa presidencial", sublinhou.

"Só por isso, este ato do Presidente da República viola de forma flagrante a Constituição da República", destacou Augusto Mário da Silva.

O Presidente da República, José Mário Vaz, nomeou e deu posse na quinta-feira a Baciro Djá, vice-presidente do PAIGC, como primeiro-ministro.

O partido classificou como ilegal a decisão do Presidente guineense, uma vez que aquela força política tinha proposto a Vaz a recondução de Domingos Simões Pereira, demitido no dia 12, e nunca foi consultada sobre outro nome.

"O Presidente nomeou um amigo" do tempo de campanha eleitoral e mostra uma "vontade inequívoca" de seguir um plano através do qual "visa o controlo absoluto" das funções do Estado, acrescentou o presidente da Liga.

A LGDH lidera a Aliança Nacional pela Democracia, um movimento composto por diversas organizações da sociedade civil que vão intentar uma ação judicial visando a destituição do presidente do país.

Augusto Mário da Silva apelou ainda à população manifestar-se, "sem recurso à violência", no que considera ser "uma ameaça à paz".

Notícias Ao Minuto com Lusa

PM gineoan foun no líder Governu demitidu hamutuk iha reuniaun PAIGC nian


Primeiru-ministru foun  Giné-Bisau nian, Baciro Djá, no líder Governu demitidu, Domingos Simões Pereira, hasoru malu iha sala reuniaun Bureau Polítiku (órgaun dirijente) PAIGC nian, ne’ebé hala’o iha loron-sesta ne’e, iha kapitál. 

Sira na’in rua hanesan dirijente partidu nian, Simões Pereira hanesan prezidente no Baciro Djá hanesan terseiru vise-prezidente, maibé sira iha problema desde juñu.

Reuniaun ne’e hala’o hodi analiza nomeasaun hosi Prezidente Repúblika ba Baciro Djá hanesan primeiru-ministru, kontra indikasaun hosi Partido Africano da Independência da Guiné e Cabo Verde (PAIGC), ne’eb’e hanesan partidu manán-na’in iha eleisaun sira tinan 2014, rekomenda xefe Estadu rekondusaun Simões Pereira nian.

PAIGC anunsia iha loron-kinta ne’e katak hakfodak ho eskolla ba Baciro Djá no klasifika desizaun ne’e hanesan inkonstitusionál, no akuza Prezidente, José Mário Vaz, halo "golpe palasianu".

Partidu komunika besik semana rua kona-ba suspensaun Baciro Djá nian, justifika, entre razaun sira seluk, tanba alegada interferénsia iha relasionamentu entre primeiru-ministru ho Prezidente.

Maski nune’e, Baciro Djá desidi marka prezensa iha reuniaun Bureau Polítiku nian ne’ebé hala’o ohin, no refere katak punisaun ne’ebé anunsia hosi PAIGC maka suspensa hosi tribunál.

Despaxu Vara Cível hosi Tribunál Rejionál Bisau nian ho data loron-kinta ne’ebé julga "totalmente prosedente" providénsia kautelár interposta ida.
Ba ida ne’e, tribunál anunsia katak desidi ona atu "suspende deliberasaun Konsellu Nasionál Jurisdisaun" PAIGC nian.

Prezidente Repúblika hatun iha loron 12 Governu Simões Pereira nian, maski iha apelu ne’ebé jeneraliza hosi rai-laran no liur atu nia la halo ida ne’e.

Ezekutivu hala’o funsaun tinan ida ona, hafoin PAIGC manán eleisaun ho maioria absoluta no simu mosaun konfiansa rua ne’ebé aprova ho unanimidade iha Parlamentu - aleinde hetan apoiu hosi komunidade internasionál.

Hafoin demisaun no iha termu Konstituisaun, Vaz husu ba PAIGC hanesan partidu manán-na’in iha eleisaun ikus atu hatudu ema ida sai primeiru-ministru.

Iha loron-segunda forsa polítika ne’e hadudu hikas Simões Pereira, maibé Prezidente nomeia no fó poseiha loron-kinta ne’e ba Baciro Djá, no deklara hanesan vise-prezidente partidu ne’ebé hetan votu barak liu no hatene-na’in ba promesa eleitorál sira, tanba hanesan diretór iha kampaña eleitorál partidu nian iha tinan 2014.

Organizasaun oioin hosi sosiedade sivil anunsia iha loron-kinta ne’e katak sei hola asaun judisiál ba destituisaun prezidente nasaun nian, José Mário Vaz, ne’ebé hetan akuzasaun katak halo "golpe Estadu institusionál".

Comissão Permanente da Assembleia Nacional Popular (ANP, parlamentu gineoan) kondena ohin desizaun Prezidente nian no anunsia katak sei konvoka deputadu sira atu hala’o debate ho emerjénsia kona-ba situasaun polítika ne’e.

SAPO TL ho Lusa

Koreia Norte ameasa atu fó resposta militár forte kontra Koreia Súl


Koreia Norte ameasa iha loron-sesta ne’e, liuhosi nia reprezentante iha ONU atu fó "resposta militár" forte kontra Koreia Súl, karik nasaun ne’e kontinua fó mensajen propaganda. 

"Karik Koreia Súl la hatan ba ami-nia ultimatu, ami-nia resposta militár sai inevitável no reasaun sei forte tebes", hatete ba jornalista sira adjuntu reprezentante permanente Koreia Norte nian iha ONU, Na Myong Hun.

Iha loron-kinta, líder Koreia Norte nian, Kim Jong-Un, fó orden ba nia tropa sira na fronteira atu iha estadu alerta.

Koreia Norte halo ultimatu ida ba Koreia Súl hodi fó oras 48 atu hasai altifalante sira ne’ebé koloka iha fronteira hodi tranzmiti mensajen propaganda ka hasoru asaun militár.

Ultimatu hotu iha sábadu tuku 17:00.

Ministériu Defeza Koreia Súl nian rejeita ameasa no hatete katak sei kontinua ho emisaun.

Iha loron-kinta ne’e, Koreia Súl tiru kontra Koreia Norte, hodi hatan ba posível atake ho hosi parte Pyongyang.

Nasaun rua ne’e hasoru hikas momentu tensaun, hafoin, iha inísiu fulan ne’e, soldadu sul-koreanu rua kanek todan iha esplozaun minas ne’ebé koloka iha zona súl fronteira koreana.

Hafoin investigasaun, Seul konklui katak minas koloka hosi militár norte-koreanu sira, infiltradu iha teritóriu súl-koreanu, maibé Pyongyang nega implikasaun iha kazu ne’e.

Iha loron-segunda, soldadu súl-koreanu rihun 50 no norte-amerikanu rihun tolu hahú hala’o manobra militár ho eskala boot, ne’ebé simula atake hosi Koreia Norte.

Pyongyang klasifika ezersísiu ne’ebé sei hala’o to’o 28 agostu, hanesan "deklarasaun funu".

Norte no Súl teknikamente kontinua iha funu, hahú kedas hosi Funu iha Koreia termina ho asinatura armistísiu ida ne’ebé nunka troka ho dame entre viziñu rua ne’e.

SAPO TL ho Lusa

Casa Branca anunsia mate númeru daruak hosi grupu extremista Estadu Izlámiku nian


Númeru daruak grupu extremista Estadu Izlámiku nian mate durante atake aéreo hosi Estadus Unidus iha Irake parte norte, informa Casa Branca.

Konsellu Nasionál Seguransa identifika militante ne’ebé mate hanesan Fadhil Ahmad al-Hayali, koñesidu mós hanesan Haji Mutaz.

Forsa defeza Estadus Unidus nian esplika katak Al-Hayali mate hamutuk ho operasionál ida grupu ne’e nian koñesidu hanesan Abu Abdullah, iha loron-tersa liu bá, durante atake kontra veíkulu ida besik sidade Mossul.

Casa Branca deskreve Al-Hayali hanesan membru konsellu governativu grupu Estadu Izlámiku nian no "prinsipál koordenadór ba transporte sira ho arma kuantidade boot, explozivu, veíkulu no ema entre Irake no Síria".

"Fadhil Ahmad al-Hayali fó apoiu ba operasaun grupu nian iha nasaun rua ne’e no hanesan responsável ba operasaun Estadu Izlámiko nian iha Irake iha tinan rua ikus ne’e ", subliña Casa Branca, no hatutan katak molok pertense ba grupu extremista Al-Hayali nian halo parte iha fasaun irakiana Al-Qaida nian.

SAPO TL ho Lusa

Laiha orsamentu ba manutensaun fatin turizmu


DÍLI - Timor-Leste nudar nasaun ne’ebé mak riku ba iha turismu tanba tuir levantamentu Ministeriu Turismu  ba  iha situs turistiku sira iha rai laran hatudu katak Timor-Leste iha fatin barak pontensial ba iha Turistiku hanesan ezemplu Kristu rei no Sao Paulo ne’ebé oras ne’e sasan balun at maibe laiha manutensaun. Fatin turismu Kristu Rei no Sao Paulo nudar fatin Importante tebes ba iha Timor-Leste maibe kondisaun balun hahu at ona liu-liu lampu nomos Sintina, governu rasik la iha atensaun atu bele hadia tanba la preve orsamentu ba iha manutensaun rasik.

“Fatin turistiku sira iha Kristu rei no Sao Paulo ne’ebé balun at, ita hanoin atu halo manutensaun maibe ita boot sira hatene katak iha ita nia lei aprovisionamentu laiha orsamentu ida ba atu halo rehabilitasaun tanba  orsamentu 100% projetu ida fo ba 10% sai hela ba iha adisional ba manuntesaun kuandu durante fulan nen (6) ba hadiak no osan sira ne’e hotu no bainhira at fila fali ita laiha orsamentu atu ba halo manutensaun,” dehan diretór Jeral Ministeriu Turismu, Silvino Sampaio ba Jornalista sira iha Salaun enkontru Hotel Novo Turismu tersa (11/08).

Tan ne’e atu halo manutensaun kada fulan 6 governu tenke hadia lei aprovisionamentu ne’ebé iha no tenke iha politika ida oinsa mak preve orsamentu ruma bainhira buat ruma at. “Iha ita nia lei aprovisionamentu mos tenke haree ida ne’e tanba se karik halo projetu ruma ita tenke hanoin prefe orsamentu ba iha manutensaun maibe ida ne’e laiha tan ne’e ita tenke halo tuir kapasidade ne’ebé mak iha,” dehan nia. Nia afrima katak durante ne’e orsamentu ba iha manutensaun laiha maibe Ministru Industria arte no Kultura kontinua buka dalan  oinsa mak asegura fatin sira ne’e liu husi sensibilizasaun ba iha Komunidade sira.

“Ita hotu hatene katak fatin sira ne’e iha buat barak mak at tanba hadia tiha at fila fali no hadia at fila fali laos problema ba ita maibe importante sensebiliza ba iha komunidade sira atu bele uza sasan sira ne’e laos han soe  arbiru iha fatin ne’ebé mak tur hodi fo serbisu ba iha ema ne’ebé mak limpeza fatin nee,” hateten Sampaio. Tan ne’e Selvino dehan area turistiku hakarak kontinua furak no diak presiza ema hotu nia resposabilidade hau husi lider to’o iha komunidade hodi kria situasaun no ambiente ne’ebé mak diak hodi bele dala turista sira.

MT kontinua halo Levantamentu Situs turistiku

Alende ne’e mos Silvino Sampaio informa mos katak oras ne’e dadaun Ministeriu Turismu Kontinua halo levantamentu ba iha situs turistiku iha Timor laran tomak hodi deskobre nafatin fatin turistyiku sira ne’ebé mak iha. “ita halo ona fase preparasaun nomos ita sei finalize situs turististiku sira nee ita sei deskobre hotu iha Timor Laran tomak,” dehan nian.

Timor Leste potensial ho fatin turistiku maibe fatin sira ne’e laos fasil atu too iha ne’eba no fatin balun ne’ebé mak furak teb-tebes dala ruma sei hasoru difikuldade  hanesan estrada, elektrisidade nomos komunikasaun. “Tan ne’e ita buka deit halo levantamentu fatin turistiku maibe atu hadia fatin sira ne’e laos kave ba iha ministeriu turismu deit hanesan estrada  laos Ministeriu Turismu mak halo, eletrisidade atu tama iha fatin turistiku laos servisu Ministeriu turismu nian no bainhira ita ba hadia fatin ne’e furak tiha maibe sira seluk tenke halo hanesan estrada tenke ba, elektrisidade nomos komunidade presiza hatene kona ba sensibilizasaun ba sira kona ba ambiente turistiku diak no asegura,” katak nia.

Bainhira husu kona bakoordenasaun tuir nia katak durante ne’e kordenasaun entre linha ministeriu sira diak  hodi hare ba iha problema sira ne’ebé mak oras nee Timor Leste hanoin atu dezenvolve seitor turismu iha rai laran. “Kona ba kordenasaun ita koordena diak tanba iha buat sira ne’e laos ministeriu turismu deit mak halo buat sira ne’e tanba tenke kordena ba iha Obras publiku, koordena ba iha SEPFOPE, Ministeriu Ambiente no Polisia tanba buat sira ne’e integradu,” hateten nia.

Nia mos informa katak atu dezenvolve seitor turismu iha TL laos deit servisu Governu liu liu Ministeriu Turismu maibe mos institusaun relevantes no partisipasaun sosiadade nomos komunidade hodi bele dezenvolve fatin turistiku iha Timor Leste ho diak liu tan. Tuir Observasaun BT iha Area Kristu rei sasan balun hau at hanesan Lampu ne’ebé mak monta iha area refere balun at nomos uma oan ne’ebé governu halo balun hahu monu maibe governu la fo atensaun hodi hadia sasan hirak nee. (BT)

Business Timor

Mina Timor dada kompañia Malaysia atu Investe iha TL


DÍLI - Kompañia operador ne’ebé mak iha esperensia ba esplorasaun mina no gas  kuinesidu iha Malaysia nomos mundu ho naran Matrade iha interese atu halo investimentu iha Timor-Leste liu –liu iha area Mina no gas. Tuir Ministru Petroleu no Rekursu Minerais (MPRM) Alfredo Pires katak kompañia Matrade iha interese boot atu investe iha Timor-Leste tanba Timor-Leste mos nudar nasaun ne’ebe mak riku ba iha Mina no gas.

“Liu husi Embaixada Malaysia no departamentu Malaysia kona-ba negosiu Matrade  sira organiza delegasaun ida mai iha Timor Leste atu hare oportunidade no hau hare sira mos komesa hatene ona kona ba ita hahu book supply base tanba ne’e sira hare oportunidade atu mosu ona no sira mos bok an atu establese relasaun ho Kompañia Timoroan ne’ebe ita hatene katak agora ita komesa hela mais sira mos komprende katak uluk sira mos hanesan nee no ohin loron sai fali oin seluk,” dehan Ministru Petroleum i Rekursu Minerais (MPRM) Alfredo Pires ba Jornalista sira iha Timor Plaza Kinta (13/08).

Tuir Alfredo katak delegasaun Malaysia mai iha Timor-Leste hodi kria relasaun  ne’ebé diak atu bele  hamutuk no ajuda nasaun foun ne’e liu liu iha esplorasaun mina no gas nian.  “Delegasaun ne’e halai ba iha mina jeral laos tasi mane deit no tasi mane nian mak prosesu supply base, tanba ita presiza fatin ida para establese sira nia negosiu iha nee, tanba Malaysia laos rai ida ne’ebe la kuinese maibe sira mos uluk iha ne’e mak petronas no agora sira mai fali ho kompañia sira tanba Malaysia rasik iha kompañia rihun tolu ka hat ne’ebé involve iha industria mina iha sira nian nomos iha international,” katak nia.

Nia mos afrima katak delegasaun ne’ebé mak iha fo koragen ba iha TL bazea ba iha potensialidade ne’ebé mak Timor-Leste iha  no pronto simu hodi liga ho empreza timoroan sira ne’ebé iha hodi bele partisipa mos. Nia dehan oras ne’e dadaun iha kampu bayung Undang nomos kampu sira seluk  iha kompañia atus hitu mak fornese sasan oin –oin  tanba Timor-Leste seidauk prontu no preparadu maksimu maibe ba oin Timor-Leste sei muda tanba hetan esperensia ona husi kompañia seluk.

“Kona-ba mina bayung udan kompañia atus hitu (700) fornese sasan oin oin deit  iha ne’eba tanba ita sidauk prontu no preparadu maksimu maibe ba oin ita tenke muda ,buat ne’ebe mak ita fo garantia ba sira mak tenke halo infranstruturas, ita nia emprezariu sira mos tenke pronto no ita mos halo esforsu makas ona ba ita nia rekursu humanus entaun sira mai bele entrega ema sira ne’e hodi fo treinu tanba durante tinan hirak liu ba ita mos halo ita nia preparasaun no restu hanesan negosiu.

Alfredo mos informa katak Malaysia nudar nasaun ne’ebé mak kuinesidu mos iha mundu tanba ne’e Timor-Leste lapresiza ona halo konvense hodi sira atu halo investimentu iha Timor-Leste. Iha fatin hanesan Embaixador Malaysia ba Timor-Leste, Tajulaman Mohammad hateten katak delegasaun Malaysia halao seminario kona ba mina no gas tanba kompañia refere durante ne’e haree liu ba iha prosesu mina no gas. “Delegasaun ne’e mai sira haree ba buat oin –oin maibe liu-liu mina no gas tanba durante ne’e sira serbisu mos iha area mina nian  iha Indonesia nomos Malaysia”, dehan Tajulaman.

Nia mos afrima katak liu husi vizita ne’e oinsa mak bele hao koneksaun ho empreza nasional hodi involve hamutuk ho kompañia Malaysia hodi haree ba iha Mina no gas. Nia dehan misaun no visaun kompañia Malaysia laos deit atu haree ba iha halao produsaun mina maibe mos fo formasaun ba ema hodi kria rekursu hodi bele jere mina rasik. “Ami laos haree deit ba halo produsaun ka esplorasaun maibe ami mos forma ema oinsa bele serbisu rasik ba  mina, ida ne’e mak objetivu ita nia,” katak nia.

Iha biban ne’e mos Prezidente Camara Comersio Industria Timor-Leste (CCI-TL), Oscar Lima hodi seitor privadu Timor-leste nia naran husu ba governu atu fo mos oportunidade ba setor privadu nasional hodi serbisu hamutuk ho empreza internasional mina no gas nian ne’e hodi hetan esperensia ruma tanba setor privadu nasional seidauk iha kuinesementu diak ba iha prosesu esplorasaun mina no gas.

“Tanba nee mak hau husu ba iha Ministru no mai husi Malaysia buka oinsa bele kopera ho empreza timoroan hodi bele husik netik oportunidade ba ita nia emprezariu timoroan sira ne’ebé mak moris ho mina bele aprende buat ruma ho sira tanba Malaysia iha esperensia ba iha Mina no gas,” dehan nia. Hatan ba iha kestaun ne’e Embaixador Malaysia iha Timor Leste Tajulaman M. hateten katak bainhira kompañia Malaysia Investe iha Timor-Leste sei koopera mos ho seitor privadu rai laran.

“Ita mos sei involve seitor privadu rai laran hamutuk ho kompañia Malaysia ne’ebé mak durante ne’e esperensia iha mina no gas atu nune’e bele  fahe matenek ba malu tanba ita sei forma ema atu servisu rasik  ba iha Mina Timor,” katak embaixador ne’e.Iha biban ne’ee mos diretor Kompañia Matrade Malaysia, Abu bakar Koyakutty hateten mos katak bainhira sira investe iha Timor-Leste sei koopera ho seitor privadu rai laran hodi bele fo formasaun ba sira atu nune’ebé bele serbisu rasik ba iha Mina Timor. Iha Seminariu refere halao iha Timor Plaza andar 5 ne’ebé partisipa mos husi Kopana ANP, Seitor Privadu rai laran nomos delegasaun sira besik ema lima nulu. (BT)

Business Timor

SEM husu CCI-TL tau matan ba feto sira ne’ebé involve iha negosiu


DÍLI - Sekretariu Estadu  ba apoiu promosaun sosiu ekonomia feto (SEM) husu ba CCI atu tau matan ba feto sira ne’ebé hola parte iha dezenvolvimentu  ekonomia iha rai laran liu-liu ba sira ne’ebé halo negosiu ki’ik.    Sekretariu Estadu ba Apoiu Promosaun Sosiu Ekonomia Feto (SEM) Veneranda Lemos hateten ba jornalista  BT, Segunda (10/08, foin lalais ne’e.

Nia husu CCI-TL atu tau matan  ba feto ekonomia sira tanba durante ne’e  timoroan barak mak hahu  halo  investimentu maibe la iha ema atu tau matan ba sira. Nia dehan empreza ida harri konsege kria ona  kampu  serbisu ba an rasik  hodi kontribui ba dezemvolvimentu  ekonomia. Nia husu mos ba  banku  sira atu fo kreditu ba setor privadu sira hodi nune’e bele dezemvolve sira nia negosiu.

“Iha parte Sosiu ekonomiku  ba feto  nian hau mos hakarak husu ba   emprejariu sira, liu-liu ba Camara Comersiu   atu tau matan mos ba feto sira, ne’ebé  mak oras ne’e dadauk halo  hela sira  industria ki’ik, tanba feto sira mos iha liu korajen  atu dezemvolve sira nia an rasik, sira  halo dezemvolvimentu  ba nia an ne’e laos katak mane la iha  ba sira, maibe sira  mos tenki halo mudansa ba nia an katak mos bele, tanba ne’e mak liu-liu  ba maluk feto sira ne’ebé  hela iha area rural sira ne’e hahu dadauk ona halo industria ki’ik, maibe oinsa mak ita  nia tenki halo  kolaborasaun hamutuk hodi bele tau matan ba sira atu nune’e sira  nia industria ne’e sai industria ne’ebé mak diak,” dehan sekretariu ne’e.

Sekretariu Estadu  mos esplika tan, feto pontensial iha munisipiu Atauro no Natarbora sira komesa halo ona sira nia industria ki’ik, hanesan halo budu tasi no iha munisipiu Natar bobora sira halo sumu, jus ne’ebé mak  agora dadauk ne’e fa’an ona iha merkadu,  tanba ne’e  husu ba parte Camara Comersiu Industria  atu haree oinsa mak sira negosiu ne’e atu lao ho diak,  no bele promove feto maluk sira nia produtu lokal ne’ebé mak  sira produs iha rai laran.   Hatan ba preukupasaun hirak ne’e Presidenti CCI-TL Oscar Lima hateten, CCI pronto atu tau matan ba  emprejariu sese deit, tanba CCI la iha feto la iha mane maibe hotu-hotu iha direitu hanesan  importante liu mak ema emprejariu  ne’bé mak atu tama ba nia sosiadus, tanba iha foho mos iha feto no mane.

“Durante ne’e ami mos prontu atu fo kapasidade ba setor privadu sira, no buka solusaun ba sira mos  bele hetan kreiditu  liu husi banku BNCTL ida ne’e hanesan CCI nia knar ami tenki halo maibe ami mos espera katak la koi lansa buat ida kreditu  husi Banku ANZ mos promote ona  sei lansa uluk iha distritu Ermera inklui mos husi Munisipiu sira seluk mos,” nia hateten. Nia mos dehan tan katak, durante ne’e CCI  hamutuk ho parseiru prinsipal governu   husi SEPFOPE, IAD Ministeriu Obras Publiku  no MCAI hodi fo treinamentu ba emprejariu sira. (BT)

Business Timor

Dom Basílio harii fatuk inan ba Investimento edifisiu ho Andar 6 no Inagura grand Diosesa


DÍLI - Amo Bispo Dom Basílio do Nascimento, Prezidente Camara Comercio Industraia Timor-Leste (CCI-TL), Oscar Lima no Sekretaria Estadu asuntu feto, Veneranda Lemos iha loron 10/08 halo inagurasaun ba edifisiu grand Diosesa  o harri fatun inan ba investiventu edifisiu ne’ebé sei harii ho andar 6 iha Comera. Amu Bispo Dom Basílio do Nacimento fo parabens ba senhor Frans ne’ebé mai halo investimentu iha Timor-Leste.

“Hau fo parabens ba pak Frans ho nia ekipa sira, tanba haoin halo uma diak ida atu halo investimentu iha ne’e, no fo parabens ba Diosesa tanba uma kreda mos iha obrigasaun  hanorin sosialmente  oinsa mak buat sira ne’e halo ho kriteria,” dehan Amo Bispo iha nia Diskursu. 

“Hau sai Bispo Admistrador Apostoliku Diosesa Díli ho Baucau nian dala rua ona, maibe  iha  primeira ves iha tinan 2004, matebian Dom Ricardo hili emprezariu Australia mai kolia, hau dehan katak Amo rai ida ne’eba ne’e  amo sira hanoin oinsa, maibe iha tempu ne’eba hau la hanoin buat ida, tanba Amo Bispo foun atu mai dadauk ona, tanba ami iha ideia ida atu halo investimentu  halo konjuntu 4 no uma andar 6,  diosesa nia hanoin ne’e oinsa maibe  hau dehan ba nia hau dehan hanesan ne’e, iha tempu hau mos hanoin ona katak andar 6 tau Amululik sira nia hela fatin,  iha imi halo negosiu maibe   mak hau mak  tau kriteriu,” Amo Bispo ne’e konta.

Amo dehan tan,  uma  ne’e iha historia, fatin oan ne’e mos historia maibe ema kuandu liu mai, ema dehan  uma kambra kriatiku ne’e   han tempu naruk liu, tanba ne’e planu ne’e husik nafatin iha estrutura  no mos sai fatin hanesan ne’e, ne’e duni liu husi buat ki’ik oan maibe fo empregu ba ema lubuk ida.Iha fatin hanesan sekretariu Estadu apoiu Sosiu Ekonomia Mulher (SEM) Veneranda Lemos ne’ebé partisipa mos iha eventu ne’e fo mos prabens ba ba senhor Frans ho nia ekipa tomak  ne’ebé  mak hetan fiar husi diosesa  atu halao investimentu bo’ot  ida TL.

“Nasaun ida ne’e presija duni investimentu   bo’ot iha rai laran, maibe husu mos ba Banku Central (BNCTL) bele fo apoiu  ba setor privadu sira atu bele dezemvolve an diak liu tan,”dehan nia. Nia husu mos  ba Prezidenti Camara Comersiu (CCI) atu  bele iha ona hanoin  tanba iha mudansa foun ida ne’e, atu nune’e bele lori Camara Comersiu ne’e ba oin liu-liu industria ki’ik, hau nudar membru governu  atu  fo hanoin ba seitor privadu sira  atu brani liu tan atu halo investimentu iha TL. (BT)

Xanana Abut ba Polítika Rekonsiliasaun no Páz


Prezidenti Repúblika, Jenerál Taur Matan Ruak hateten líder rezisténsia Kay-Rala Xanana Gusmão ninia vizaun antes no depois independénsia sai abut ba polítika rekonsiliasaun, páz no estabilidade ne’ebé nasaun ne’e simu hodi implementa no determinasaun boot ho fuan nakloke.

 “Atu komemora aniversáriu FALINTIL ba dala 40 nian, loron ne’ebé ho simbolízmu másimu tebes ita presta omenajen ba líder másimu rezisténsia no fundadór TL independente nian, Kay-Rala Xanana Gusmão liu-hosi atribuisaun Medalla Órden Gerilia. Lideransa Kay-Rala Xanana Gusmão nian fó konfiansa no esperansa, apoiu no respeitu tomak hosi timoroan,” Taur hato’o kestaun ne’e liu-hosi nia deskursu ba seremónia komemorasaun Forsas Armadas Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) ba dala 40 iha Tasi-Tolu, Díli, Kinta (20/08/2015).

Iha oportunidade ne’e, Jenerál Taur Matan Ruak kondekora Kay-Rala Xanana Gusmão ho  medalla Léfiku Órden Gerilia tuir dekretu lei Nú. 53/2015/ 08 Jullu 2015. Baze legál kriasaun Órden Onorífika Gerilia maka artigu 29o lei Nú. 3/ 2006/ 12 Abril ne’ebé alterada ba Nú. 09/2009/29 Jullu no ba lei Lei Nú. 02/2011/23 Marsu.

Kondekora medalla refere ba Xanana tanba Xanana nu’udar líder  ida inesidível lideransa iha luta ba libertasaun nasionál ka líder másimu FALINTIL iha tempu rezisténsia. Taur Matan Ruak esklarese katak nasaun ida ne’e fó onra dadauk ba kontribuisaun no sakrifísiu veteranu sira nian. Tanba ne’e, nia husu ba hotu-hotu tenki serbisu maka’as liu-tan atu fó rekoñesementu ho loos no momoos.

“Dala ida tan, ha’u apelu ba veteranus no antigu kombatente sira atu kontinua fó imi nia kontribuisaun atu ajuda klarifika situasaun sira ne’ebé ema kontinua tau iha dúvidas. Parake, ita nia governu sei rezolve kazu sira hanesan ne’e ho neineik no beibeik to’o hotu,” nia dehan.

Nia preukupa tebes prosesu sira ne’ebé maka seidauk hetan nian solusaun.  “Ita tenki hakat liu difikuldade sira ne’ebé maka iha no mós atu rezolve ho justisa no rigor,” Xefi Estadu informa.

Taur haktuir,  FALINTIL no rezistente sempre defende diálogu atu hetan páz no seguransa iha ita nia rai no povu. Agora, nia informa, F-FDTL serbisu maka’as hodi hametin páz no konsolida estabilidade iha nasaun nurak ida ne’e. (Ekipa Matadalan)

Matadalan

Militár F-FDTL 26 Passa Ona ba Vida Sivíl


Ofisiais FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hamutuk ema na’in 26 ofisialmente passa ona ba vida sivíl liu-hosi seremónia komemorasaun FALINTIL ba dala 40 iha Tasi-Tolu, Díli, Kinta (20/08/2015).

Ofisiais hirak ne’e hetan reformasaun hosi instituisaun F-FDTL tanba ho idade ne’ebé avansadu. Maioria hosi sira ne’e nu’udar gerileiru ne’ebé halo funu durante tinan 24 iha ai-laran kontra okupasaun illegál Indonézia.

Antes reforma, sira balun mós submete ba promosaun diviza, maka hanesan Sarjentu António Costa e Silva “Terra Mau Bulak” promove ba tenenti. Nune’e mós  Afonso Cabral “Mate Maka Foti”,  Delfim Rangel (Domin Ran), Sarjentu Ajudante Afonso de Jesus (Sanis), Tenente Afonso Soares (Sacalo) no Sarjentu Domingos Gama (Mausalari).

Iha okaziaun ne’e, militár reformadu hirak ne’e mós simu kondekorasaun Medalla Méritu Militares ho grau terseira klase no kuartu klasse. Sira ne’ebé simu medalla terseira klasse ne’e maka Tenenti Afonso Cabral “Mate Maka Foti”,  Delfim Rangel (Domin Ran), Sarjentu Ajudante Afonso de Jesus (Sanis), Tenente Afonso Soares (Sacalo) no Sarjentu Custodio Belo “Alin Laek”.

Enkuantu, benefisiáriu ba medalla kuarta klasse maka Segundu Sarjentu Domingos Gama (Mausalari), Segundu Sarjentu Filipe Belo Gama (Railakan), Kabu José Gusmão (Maumesa) no Kabu Manuel Ferreira (Laritin).

Tenenti Terra Mau Bulak maka hanesan reprezenta militár reformadu na’in 26 hodi ofisialmente intrega ninia arma (kilat) marka M-16 ne’ebé durante tinan 24 nia laran hodi defende soberania territoriál iha ai-laran no defende soberania estadu durante tinan 15 iha instituisaun F-FDTL.

“Ne’e povu nia liman kro’at no meik. Ha’u lori duranten tinan 24 hodi halo funu liberta povu no liberta pátria. Agora ha’u intrega. Simu no lori ba hodi bali no kuidadu hodi defende povu, defende nasaun, kria páz no estabilidade,” Terra tatoli liafuan murak bainhira intrega ninia kilat ba estadu.

“Ami Simu, ami lori hodi hatutan hosi jerasaun ba jerasaun hodi tane no satan TL nia soberania, estadu direitu demokrátiku, hodi sai loloos lutu nasaun RDTL, no sai loloos povu nia liman kroat hanesan asuwain funu na’in FALINTIL sira. Viva FALINTIL…! Viva F-FDTL…!,” hatán ofisiál F-FDTL ida ne’ebé reprezenta estadu hodi simu kilat.

Ba jornalista sira, Terra Mau Bulak hateten nia haksolok bainhira reforma tanba iha tinan 24 nia laran serbisu ne’ebé nia asumi todan no mai serbi tan iha instituisaun F-FDTL durante tinan 15 mós todan. Maibé loron ida ohin (20 Agustu 2015), ne’e nia kasu tiha ona todan hirak ne’e.

“Ba jerasaun foun F-FDTL katak ha’u sai ho haksolok no dignidade. Ha’u sei ba hamutuk ho sira ne’ebé kbi’it laek  no joven sira ne’ebé maka frustradu, hodi haklaken lia iha sira nia leet para hetan nafatin unidade no páz nune’e ita nia rai ida ne’e bele hetan dezenvolvimentu lalais,” nia promete.

Bainhira iha vida sivíl, Terra tenik, nia halo serbisu tuir ninia kbiit no esperiénsia ne’ebé iha ba organizasaun ka instituisaun ne’ebé presiza ninia tulun.

Aleinde ne’e, Custodio Belo “Ali Laek” ne’ebé mós reformadu hatete katak nia agradese tanba bele hetan buat hotu iha sira nia vida durante tinan 24 nia laran no tinan 15 iha instituisaun F-FDTL .

“Ohin ami husik hela ami nia responsabilidade ba jovens futuru sira iha F-FDTL para sira hatutan. Husu para fó hakmatek no páz ba povu sira iha nasaun laran,” nia dehan.

Nia prontu halo serbisu saida de’it iha vida sivíl karik estadu presiza ninia tulun. Alin Laek dehan bainhira iha vida sivíl, nia sei la’o ho misaun ida atu eduka joven sira para hotu-hotu tau liman para kumpri órden ne’ebé maka mai hosi estadu.

Entretantu, Prezidenti Repúblika, Jenerál Taur Matan Ruak liu-hosi nia deskursu hateten forsas armadas kontinua hafoun án ho jerasaun foun sira liu-hosi reformasaun  ba militares 26 hosi eskalaun oi-oin ne’ebé integra iha F-FDTL to’o ohin loron. Durante tinan 15, nia haktuir, militár esperiente sira ne’e serbisu maka’as hodi transforma FALINTIL ba FALINTIL-FDTL. Sira transmiti no fahe esperiénsia valores no prinsípiu FALINTIL nian ba jerasaun foun sira.

“Iha momentu ne’ebé militares hirak ne’e ba reforma, ha’u hakarak lori povu no estadu nia naran manifesta públikamente ita nia rekoñesementu ba serbisu no dedikasaun hosi militár sira ne’e. Agora, sira termina ho onra sira nia kareira militár . Sira merese hetan apoiu ba sira nia integrasaun iha vida sivíl. Tanba sira sei iha responsabilidade atu kontinua fó kontribuisaun ba ita nia nasaun,” Taur haklaken.

Xefi Estadu informa labele haluha lisoens ne’ebé ita hetan iha ita nia istória.  Valores sira ne’ebé ita apriende iha funu laran sai hanesan rikusoin ida instituisaun militár no nasaun nian. Valores sira ne’e nia forsa maka lori vitória independénsia nian mai ita.

Taur hatutan katak presiza hametin unidade no haforsa konfiansa povu nian ba instituisaun militár no sivíl sira. Agora, tuir nia, prinsipál kombate F-FDTL ninian maka dezenvolve án no aumenta  kompeténsia téknika no profisionalizmu para kumpri mandatu ne’ebé maka Konstituisaun fó hodi garante independénsia, integradade territorial, liberdade no seguransa povu nian. (Ekipa Matadalan)