quinta-feira, 12 de janeiro de 2017

Esplorasaun Minarai iha Tasi Timor Suspendidu

DILI (ANTIL) - Esplorasaun minarai iha Tasi Timor temporariamente suspendidu durante Governu Austrália no Timor-Leste halo negosiasaun ba fronteira marítima entre Austrália no Timor-Leste.

“Enkuantu prosesu negosiasaun ne´e sei la´o, seidauk ko´alia kona-ba sé maka atu esplora. Klaru katak durante ida ne´e kompañia boot sira hanesan Woodside ho sira seluk maka hetan títlu ka indikadu tiha ona maibé agora sira seidauk bele hahú esplorasaun tanba sei iha indifinisaun. Seidauk klaru parte ne´ebá ne´e pertense ba sé,” Primeiru Ministru (PM), Dr. Rui Maria de Araújo dehan ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Dili, Kinta, hafoin inkontru ho Xefi Estadu Taur Matan Ruak.

Nia esplika katak hapara esplorasaun minarai ne´e la implika ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tanba iha fonte orsamentu seluk atu sustenta OJE. PM prefere haloos tiha fronteira maka bele esplora nune´e Timor-Leste bele hetan ninia direitu pursentu 100 tuir lei internasionál.

Durante inkontru ho Prezidenti Repúblika Taur, nia haktuir, Prezidenti mós husu esklaresimentu hosi Governu kona-ba kuandu hapara Certain Maritime Arrangements in the Timor Sea (CMATS) ne´e ninia implikasoens saida de´it. PM Rui hatán, implikasaun boot liu maka ho prosesu CMATS ne´ebé ita hapara, loke dalan fila fali atu ita negósia fali ita nia fronteira.

Dom Basilio : Eis-Titulár Sira Tenke Moris ho Kondisaun

Dili, (ANTIL) – Relasiona ho alterasaun Lei Pensaun Vitalisia iha Parlamentu Nasionál (PN), Amu Bispu Dioseze Baucau, Dom Basilio do Nascimento hateten, eis-titulár sira tenke moris ho kondisaun tanba estadu rekoñese sira nia direitu atu hetan asisténsia bazeia ba aprovasaun lei hosi PN.

“Tanba sira titulár ona tenke moris iha kondisaun, la’os ita mak diskute tun sa’e maibé sira balun ne’ebé la hetan previlejiu mós ladun di’ak tanba orsida dehan, nusa mak sira simu no ha’u ne’e labele simu,” informa Dom Basilio do Nascimento ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho Primeiru Ministru hodi koalia kona-ba akordu Timor-Leste ho Santase iha Palacio do Governo, Kuarta, (11/01/2017).

Alterasaun lei pensaun vitalisia ne’ebé durante ne’e públiku kestiona, PN halo mak redusaun no elimina direitu regalia sira balun, maibé la elimina totál Lei Pensaun Vitalisia.
Ho nune’e Lei Pensaun Vitalisia alteradu ba oin hamenus regalia sira balun hanesan, direitu atu hetan pasaporte diplomátiku, direitu injensaun ba taxa iha materiál konstrusaun, direitu asisténsia médika la bele involve família.

Pensaun Vitalisia ba salariu eis-titulár no eis-deputadu sira simu iha redusaun hosi salariu 100% hosi eis-titular mandatu dala tolu tun ba 90%, ba mandatu dala rua redus ba 65% no primeiru mandatu de’it redus ba 60%.

Jornalista: Zezito Silva / Editor: Gantry Meilana

Foto: Deputados do Parlamento Nacional na votacao final global da proposta de alteracao a Lei de Pensao Vitalicia, na quarta-feira (10/01/2017). Foto ANTIL/Antonio Goncalves

Ba Futuru Governu Iha Posibilidade Halo Rezidensia Ba Professores


DILI – Maske agora governu liu husi Ministeriu Edukasaun (ME), seidauk bele halo dormitoriu ou rezidensia ba professores sira neebe mak hela dook husi area eskola, maibe iha futuru governu iha posibilidade bele implementa.

Tuir Direitor edukasaun Munisipiu Baucau, Januario Cabral katak, professor sira neebe mak hela dook husi area eskola nia presentajen kiik, tanba tuir sira nia akompaniamentu durante nee, iha professor ida rua maka dala ruma mai tarde.

Agora iha programa ida PNDS hanoin iha inisiativa ida diak, tanba nee ba futuru nee iha ona hanoin ida atu bele halo rezidensia ba professor sira, tanba agora PDNS foin atu hahu, liu-liu iha eskola remotas sira nee, hodi aumenta sala, neebe hau hanoin tinan rua ba oin nee iha ona posibilidade  para  bele halo ezidensia ba professor sira. Total eskola sekundaria jeral hamutuk 12, ensinu baziku sentu e noventa,” dehan Januario ba STL hafoin partisipa iha seremonia avaliasaun orsamentu 2016 no planu melloramentu servisu 2017 iha edifisiu INFORDEPE Balide, Dili, Kuarta (11/01/2017).

Mentalidade Fraku, Funsionariu Involve Mal Administrasaun no Jestaun

DILI – Deputadu sira iha Parlamentu Nasional (PN) konsidera Mal Administrasaun no mal jestaun neebe maka akontese, deskonfia envolve funsionariu publika, tanba sira nia mentalidade fraku.

Tuir dadaus PDHJ iha tinan 2016 rejistu kazu funsionariu neebe maka kontra lei hamutuk 160, husi numeru nee barak liu maka komete mal administrasaun no mal jestaun. Enkuantu total funsionariu publika iha rai laran kuaze rihun 35, ho numeru neebe boot, konserteza iha mos nia problema.

Deputadu Paulo Moniz Maia husi bankada Fretilin hateten, metalidade Governante sira nian neebe kaer ukun hanesan membru Governu ho sira neebe maka tur iha posizaun hanesan Diretor hanesan kargu de xefia sira iha Governu nia laran sira nee so hadia sira nia mentalidade, tanba mentalidade ladiak maka akontese Administrasaun no jestaun.

Se ita halo mal administrasaun no jestaun ladiak, tenke hadia mentalidade ema ida idak nian liu husi nia hahalok lor loron nian, atu nunee buat sira nee labele akontese iha rai laran,” dehan deputadu Paulo ba STL, iha PM, Dili, Kinta (12/01/2017).

Hetan PV 100%, PN Fo Todan Ba PR Taur


DILI - Lei Mensal Pensaun Vitalisia (PV) halo ona alterasaun e hetan ona aprovasaun husi Parlamentu Nasional (PN), hodi hein lori ba Prezidente Republika (PR) Taur Matan Ruak atu promulga ka veta.

Maske hetan ona iha aprovasaun, PN fo todan ba PR, tanba Prezidente hetan 100% no eis Ministru no Deputadu sira hetan deit 60%. Durante nee PR Taur Matan Ruak vizita 442 iha Timor laran, hakilar katak diak liu lei pensaun vitalisia nee hapus total, mesmu PN fo ba prezidente 100%, tanba Prezidente uluk luta laos mehi pensaun vitalisia, maibe luta atu hetan Vitoria no hadia povu no nasaun nia moris.

Konaba kestaun nee Observador Politiku Camilio Ximenes hateten lei Pensaun Vitialisia neebe PN aprova ona atu lori ba Prezidente Republika, nee iha kestaun rua maka importante.

Imajem Polisia, Diretus Umanus Laos Violador

DILI – Sosiedade sivil kontinua husu Polisia Nasional Timor Leste atu sai imajen ba diretus umanus laos violador, atu nunee bele hametin estabilidade no paz iha rai laran.

Deklarasaun nee, fo sai husi Diretor ezkutivu Jose Luis de Oliveira, ba jornalista sira iha ninia edifisiu, Farol, Kuarta (11/01/2016).

Ba hau lamenta tebes PNTL nuudar ajente estadu atu hametin lei no publiku laos orden komandu no orden publiku (Ketertiban Umum) hodi hametin lei no iha lei la fo oportunidade ba polisisa atu halo brutalidade no brutalidade nee violensia. No, lei so regula atu hametin orden publika no tenke iha lei neebe mak regula forsa sira tenke proposional, legalidade, nesesidade no akuntabilidade (PLAN). No, iha ita nia lei la fo dalan ba polisia hodi halo violensia no halo brutal. Ita nia lei regula polisia hodi labele halo brutal no kuandu halo brutal nee krime,” dehan Jose.

Nia hatutan, polisia atu kombate krime laos atu halo fali krime tamba nee ho hahalok lamenta tebes. Presiza reforma total iha instituisaun reforma PNTL, laos reforma deit ba iha aspetu materia formasaun husi akademia polisia, maibe tenke halo reforma ba iha prosesu jestaun operasional polisia.

Iha fatin hanesan, Diretur Ezekutivu Yayasan HAK, iha artigu 147 koalia kona ba segurasa katak PNTL mak halo sidadaun ba nia seguransa sira no agora seguransa mak halo tauk fali sidadaun nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (13/1/2017). Domingos Piedade/Lucia Ximenes

Suara Timor Lorosae

Woodside espera acordo entre Austrália e Timor-Leste para projeto Sunrise

Díli, 12 jan (Lusa) - A petrolífera australiana Woodside Petroleum saudou hoje a suspensão do tratado de 2006 entre a Austrália e Timor-Leste para o Mar de Timor e o anúncio de que os dois países vão negociar fronteiras marítimas permanentes.

Ainda assim, para Peter Coleman, responsável da empresa, qualquer desenvolvimento do projeto só avançará quando houver certezas sobre os acordos entre os dois governos.

"Há alguns anos que estamos num impasse no projeto. A quem pagamos as royalties?", disse Coleman em declarações citadas pela ABC australiana.

Os comentários surgem depois de na segunda-feira, os Governos timorense e australiano emitirem um comunicado conjunto - subscrito ainda pela Comissão de Conciliação da ONU que está a mediar entre as partes - sobre a suspensão do tratado que regia a região fronteiriça em disputa, no Mar de Timor.

"O Governo de Timor-Leste decidiu entregar ao Governo da Austrália uma notificação escrita do seu desejo de pôr termo ao Tratado de 2006 sobre Determinados Ajustes Marítimos no Mar de Timor, nos termos do n.º 2 do artigo 12.º desse tratado", refere a nota conjunta enviada à Lusa.

"O Governo da Austrália tomou nota deste desejo e reconhece que Timor-Leste tem o direito de iniciar a cessação do tratado. Por conseguinte, o Tratado relativo a certas disposições marítimas no mar de Timor cessará de vigorar a partir de três meses a contar da data dessa notificação", sublinha.

Em declarações à Lusa na segunda-feira, o ministro dos Negócios Estrangeiros timorense, Hernâni Coelho, disse que os dois países estão empenhados e a negociar de boa vontade para chegar a um acordo sobre uma solução definitiva para as fronteiras marítimas.

Execução orçamental real em Timor-Leste era de 82,8% no final de 2016


A execução orçamental real (pagamentos efetivamente realizados) das contas públicas timorenses era até ao dia 31 de dezembro de 2016, de 82,8%, segundo dados do Portal da Transparência do Ministério das Finanças, consultados pela Lusa.

Até ao último dia do ano o executivo tinha realizado efetivamente pagamentos no valor de 1.617,6 milhões de dólares, de um total orçamentado de 1.952,9 milhões de dólares.

A execução total, que soma pagamentos já efetuados e obrigações (contratadas mas ainda não pagas) era de 1.710 milhões de dólares ou 87,6%, segundo os mesmos dados.

No caso das receitas (não petrolíferas) os dados do Portal da Transparência confirma valores quase um quarto acima do previsto no Orçamento para 2016.

As receitas acumuladas durante o ano foram de 211,68 milhões de dólares ou 23,5 pontos percentuais acima dos 171,42 milhões orçamentados.

SAPO TL com Lusa

Obama despede hosi prezidénsia no rekoñese katak EUA seidauk ultrapasa rasizmu

Iha nia diskursu ikus, Barack Obama rekoñese ona katak maski nia eleisaun hanesan istóriku tanba sai hanesan Prezidente afro-amerikanu dahuluk, rasizmu sei kontinua iha EUA no iha "serbisu barak maka sei halo" hodi halakon hanoin sira hasoru ema minoria sira.

"Hafoin ha'u nia eleisaun, ko'alia maka'as kona-ba Estadus Unidus pós-rasial ida. Hanoin ne'e, maski ho intensaun di'ak, nunka sai realista. Tanba rasa sai nafatin hanesan forsa maka'as no dalabarak fahe ita nia sosiedade", Obama hatete iha nia diskursu ikus nu'udar Prezidente iha Chicago.

La haluha polémika sira kona-ba nia susesor, Obama alerta ona, iha loron-tersa kalan, katak demokrasia norte-amerikanu hasoru teste todan ida, no apela ona ba nia apoiante sira atu "hato'o sasin" hodi oinsá kria "paktu sosial" foun ida.

"Demokrasia presiza hanoin báziku ida solidariedade nian. Maski iha ita nia diferensa sira, ita hamutuk iha hanoin ne'e. Ita sei falla ka manán hamutuk. Ita hotu, la haree ba partidu sira, tenki entrega aan ba knaar hodi harii fali ita nia instituisaun demokrátiku sira", nia afirma hodi adapta ba nia slogan kampaña “Yes we can” (“Sim, ita bele) ba “Yes we did” (“Sim, ita halo ona”).

Maski nunka tema diretu Trump, Prezidente repete fali nia kompromisu ho transferénsia pasífiku ida poder nian: "Depende hosi ita hotu hodi hametin katak ita nia Governu bele ajuda ita hodi ultrapasa dezafiu barak ne'ebé ita sei hasoru".

Eleitu iha tinan 2008, Obama defende ona katak nia nasaun ohin loron hanesan "fatin di'ak ida no forte liu" no atribui dezenvolvimentu sira ne'e ba ema norte-amerikanu sira. "Imi maka hanesan mudansa", nia afirma.

Iha ema rihun 20 resin nia oin ne'ebé halibur hamutuk iha sentru konvensaun McCormick Place iha Chicago - balun hakilar beibeik "Tinan haat tan" - Obama agradese ona ba nia kompatriota sira tanba halo nia sai ona hanesan Prezidente ida ne'ebé "di'ak liu" no sai hanesan "mane ida di'ak liu" iha tinan ualu ikus ne'e.

Semana rua antes hakotu nia knaar, Obama fó elojiu ba Joe Biden, ne'ebé nia hatete katak sai hanesan nia eskolla dahuluk no di'ak liu ba visi-prezidente, no agradese ona ba nia feen no nia oan-feto sira, Malia ho Sasha.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Scott Olson/Getty Images/AFP

EUA klasifika grupu indonéziu hanesan organizasaun terorista

Estadus Unidus klasifika ona rede radikal indonéziu ne'ebé responsável ba atake ida iha Jakarta hanesan grupu terorista ida no fó sai ona kastigu ba militante na'in haat, tentativa ida hodi interompe rekrutamentu Estadu Islámiku nian iha Austrália no iha sudeste aziátiku.

Anúnsiu ne'e halo hosi departamentu sira Estadu no Tezouru nian no mosu hafoin polísia sira hosi Austrália no Indonézia impede ona atake sira ne'ebé inspiradu iha Estadu Islámiku, ne'ebé planeia ba époka natal nian.

Departamentu Estadu norte-amerikanu hatete iha loron-tersa katak dezigna ona grupu Jamaah Ansharut Daulah, afiliadu hosi Estadu Islámiku, hanesan grupu terorista ida. Kalkula katak nia militante sira sai hanesan responsável ba atake ida iha fulan-Janeiru tinan 2016 iha kapital indonéziu ne'ebé oho ema na'in ualu, inklui atakante sira.

Tezouru norte-amerikanu fó sai ona kastigu finanseiru sira hasoru australianu na'in rua, sira ne'ebé antes deskonfia mate iha Médiu Oriente, no ema indonéziu na'in rua, ida agora kaer ona iha Indonézia.

SAPO TL ho Lusa

TL Riku Soin Barak Bele Explora Laos Minarai No Gas

DILI – Timor Leste iha Riku soin barak bele explora hanesan Marmer, Osan Mean, Keramik, no seluk tan, laos minarai no gas. Maibe presiza lei ida hodi regula para investidor sira tama Timor Leste bele explora hodi regula ba riku soin sira nee.

Tuir Prezidente Komisaun D Deputada Jacinta Abu Cau Pereira hatete, Governu liu husi ministeriu petroliu rekursu e minarais (MPRM) kria proposta lei kodigo minero lori mai iha PN iha komisaun D atu halo diskusaun jeneralidade.

Ita iha riku soin barak, bele explora, laos minarai no gas maibe importante lei hodi regula, tanba nee governu esforsu kria proposta lei kodigo minero hodi garantia explora riku soin hanesan marmer, osan mean, keramik, buat sira seluk iha TL, hodi kontribui reseitas ba  estadu” dehan Jacinta ba jornalista Kuarta (11/01/2017) iha knar fatin PN.

Nia hatete, Timor Leste iha riku soin maibe seidauk explora tanba laiha lei hodi regula, ezamplo riku soin fatuk iha fronteira, ema naok lori Indonesia labele kontrola tanba lei laiha, maibe agora iha tekniku espesifiku sufsiente ona halo estudo ba potensial riku soin identifika ona riku soin barak iha TL.

Iha fatin hanesan Reprezentante povu iha uma fukun PN Deputada Ilda Maria da Concenção bankada Fretelin hatete, Timor Leste iha riku soin maibe seidauk hatene explora tanba falta  rekursu umanus, durante nee sei depende importasaun husi nasaun seluk. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (12/1/2017). Josefa dos Santos

Suara Timor Lorosae

Setor Privadu Tenke Selu Banku Nia Osan

DILI – Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) konsidera kreditu macet iha Banku Mandiri ho osan miliaun U$ 2 mak setor privadu sira seidauk selu, tenke selu banku nia osan, atu nunee banku fo konfiansa ba setor privadu sira asesu ba kreditu.

Tuir Bankada PD Deputadu Paulino Monteiro katak, banku sira iha jestaun rasik, tenke fo kreditu hare didiak setor privadu sira kreditu, bele selu fali banku nian osan, tanba banku fatin rai osan hodi fo kreditu ba kliente sira hodi halo negosiu no investimentu.

Hau hanoin setor privadu sira neebe hetan kreditu iha banku mandiri, too agora seidauk selu, husu tenke iha responsaliza atu selu banku nia osan, atu nunee banku fo konfiansa nafatin ba setor privadu sira hodi asesu kreditu hodi halo atividade ekonomia iha rai laran,’’dehan Paulino ba STL, Tersa (10/01/2017) iha knar fatin PN.

Nia hatete, Banku halo jestaun diak, fo kreditu ba ema bele selu fali banku nian osan, hanoin lei rai laiha, impaktu ba setor privadu, garantia asesu ba kreditu iha banku, agora PN hanoin diskuti lei rai aprova hodi fo garantia banku fo kreditu ba setor privadu sira halo investimentu iha rai laran.

Iha fatin hanesan membru komisaun D Deputadu Aurelio Freitas Ribeiro hatete, kreditu iha banku buat ida negosiu, prosesu kreditu iha kondisaun direitu no dever husi banku no kliente, tuir lolos kreditu iha banku tenke garantia rai no uma. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (11/1/2017). Josefa dos Santos

Suara Timor Lorosae

Hamenus Violensia Domestika Tenke Mai Husi Familia Uma Laran

DILI – Hamenus violensia domestika, tenke mai husi familia uma laran ida-idak atu iha konsensia ba malu, nunee mosu problema kiik oan ruma labele husik ba boot, tenke rezolve ho ulun malirin.

Tuir Vice Diretora Fundasaun Ceo, klibur Matan Dalan ou hanesan parte Akademika IOB Isabel Ximenes hatete, haree ba kestaun problema violensia domestika neebe mak sempre akontese iha Timor, dala barak iha Tribunal Distrital Dili sempre julga, maibe nia hanesan feto ida husu ba familia ida-idak tenke redus kazu nee, tuir ida-idak nia familia atu nunee kazu nee labele domina iha rai ida nee.

Kestaun ida nee ita haree siensiativu oituan, tanba nee hau hakarak husu ba sidadaun sira hotu katak karik iha uma laran iha problema oan ruma buka oinsa atu rezolve ho ulun malirin, hodi hatun ida-idak nia nervus hodi hakalma aan para hamenus violensia nee iha Timor,” katak Isabel ba STL Kuarta (11/01/2017) iha nia knar fatin kampus IOB pantai kelapa.

Nia hatete, durante tinan barak nia laran kona ba violensia domestika nee iha instituisaun IOB, nia seidauk rona, ba estudante sira neebe mak kaben nain sira. Adves sira rona nee hanesan estudante sira mai husu kona ba problema ekonomia atu nunee sira bele fahe malu ba hanoin oinsa atu sira bele halo negosiu kiik ruma.

Nunee mos Reitor IOB Augusto da Conceicao hatete, koalia kona ba violensia domestika nee presiza redus, tanba nee hanesan parte akademika husu para sidadaun hotu atu iha konsensia ba malu no iha problema kiik oan ruma tenke rezolve ho diak hodi dezenvolve familiar ba iha futuru. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (12/1/2017). Guilhermina Franco / Jacinta Siqueira

Suara Timor lorosae

Boa Governasaun VI Governu Konstitusional Faila Sistema Justisa

DILI - Konseptu boa Governasaun nee ita tenke hatur definisaun katak ezekusaun tenke kondiz ho planu, ezekusaun tenke atinji duni metas objetivu neebe mak ita hotu nia mehi katak harii dezenvolvimentu ida diak  atu povu moris diak.

Ami haree katak iha mandatu VI Governu konstituional lakonsege atinji mak ita nia sistema justisa seidauk hatur didiak tuir dalan neebe mak ita nia hakarak,” dehan Sosiedade Sivil Luta Hamutuk, Laurentino Alves ba STL iha nia knar fatin, Farol-Dili, Kurta (11/01/2017).

Sosiedade sivil nee haktuir, haree husi kazu nee estadu no rai ida nee infrenta problema no nee sai hanesan lalenok ida ba Governu ida nee, katak seidauk atinji Governasaun diak.
Laurentino sublina, koalia konaba boa governasaun iha buat rua importante ida servisu profisional no pratika lei. Nee lolos ema dehan base line sai hanesan matadalan ida ita atu halo tuir, maibe sira haree katak buat rua nee laakontese iha prosesu implementasaun justisa.

Iha sorin seluk, Provedor dos Direitus Humanus e Justiça (PDHJ), Silveiro Pinto dehan, koalia konaba sistema boa Governasaun, koalia konaba eleimentu interligadu ho sistema rekursu humanu neebe konaba koinesementu ema idak-idak ninia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (12/1/2017). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae