sábado, 31 de dezembro de 2016

Feto Tenke Brani Kompete Ho Mane Iha Eleisaun


DILI – Feto tenke brani no hatudu kapasidade, hodi bele kompete ho mane sira ihe eleisaun jeral neebe mak sei halao iha 2017.

Tuir dekanu fakuldade ekonomia IOB, Agostinho Coelho, hatete, feto ho mane ninia direitu nee hanesan, maibe fo korajen nafatin ba feto sira atu nunee bele compete iha eleisaun. Oinsa feto sira kontinua kapasita aan, liu-liu governu liu husi SEM, presiza fo formasaun no korazen nafatin inan feton sira.

Hau hanoin ita nia inan feton sira hahu prepara aan ona, hodi bele kompete ho mane sira iha eleisaun, ita hotu espera kataka, sira mos iha kapasidade neebe mak diak, no sira hatudu sira nia koinesementu katak, sira mos pronto atu kompete ho mane sira, tanba kada partidu ida sei reprejta mos inan feton sira,” hatete Coelho ba STL liu husi via-telefone, Tersa (27/12/2016).

Iha parte seluk, xefi suku Caicoli, Hipolito Marques Sarmento hatete, feto ho mane iha direitu hanesan, hodi bele kompete ho mane sira iha eleisaun jeral, tanba feto mos iha direitu hanesan ho mane sira, maibe oinsa mak feto sira nia preparasaun hodi bele tama iha eleisaun jeral 2017.

Nunee mos iha fatin seluk, deputadu husi bankada PD, Adriano Joao, liu husi via-telefone, hatete, tenke fo korazen nafatin ba inan feton sira, tanba 2017 Timor oan hotu sei halo eleisaun jeral ba Prezidente no  Parlamentu, neebe iha fulan ida nee nia laran sei halo  eleisaun ba xefi suku no xefi aldeia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (30/12/2016). Jacinta Sequeira

Suara Timor Lorosae

Tempu Badak, Horta Sei Deklara Kandidata Aan Ba PR

DILI - Eis prezidente Republika Jose Ramos Horta sei deklara kandidata Aan ho Independente ba Prezidente Republika Periode 2017-2022, hodi kompete ho kandidatura sira seluk iha elisaun prezidensial.

Tuir Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta katak nasaun nee Prezidente Republika tenke iha ema ida neebe la iha partidu liu-liu iha 2017, ema nain tolu sei infrenta malu tan nee tenke iha Prezidente ida neebe mak koalia hotu-hotu rona.

Hau ba oin, Hau hatene tempu komesa besik ona, tenki halo desizaun duni, Hau hanoin masimu semana ida tan hau sei komonika kadidatu Aan ou lae ba publiku,” dehan Horta ba Jornalista Kinta hafoin Hasoru malu ho Prezidente Republika Taur Matan Ruak iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete maske reflesaun seidauk remata no sei halo reflesaun nafatin, no konsege koalia ho Prezidente Republika kona ba ninia kandidatura, tamba konsege asimu ona kargu Prezidente Republika, maibe Prezidente Taur apoiu no hakarak Horta kandidata aan ba Prezidente.

Iha fatin ketak Tuir Observador Politika Carlito de Deus hatete, nia parte rona Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta kandidata aan fila fali nee diak tebes, tamba iha ona esperensia kaer kargu nudar prezidente republika.

Bazea ba dadus neebe mak STL Konsege rejista sidadaun Timor oan neebe mak konsege deklara ona ba publiku hodi kandidata Aan ba Prezidente Republika mak hanesan Jose Neves, Amorin Viera, Antonio Fatuk Mutin, Francisco Guterres Lu-Olo no Flavio. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Tribunal Husik Emilia Halai Ba Liur

DILI – Direitor Kompania Junior LDA, Alarico Daitula hateten, Kazu bar barak lori ba Tribunal neeba, larejolve to ohin loron, depois kaer Emilia Pires husik halai sai tiha ba rai liur.

Kazu bar barak lori ba Tribunal neeba, hau hanoin Juis Timor oan sira iha neeba uluk familia lakoi ukun aan nee maka agora kria hela buat ida intabilidade, kaer korupsaun ba sira rasik maka fasilita ema sira nee agora halai tan tiha ba rai liur ona ,” dehan Alarico, bainhira dada lia ho STL, iha Hudi laran, Dili, Sesta (30/12/2016).

Nia dehan, Juis sira maka halo konsiparasaun ho Ministru sira nee tun sae, iha kotuk kotuk para haruka koruptor sira nee halai sai ba liur.

Sira tuir Alarico katak, atu hetan previleziu husi poder nee para atu goza hateten sira nian aan sira nee maka dotour, sira nee maka juis, sira nee maka halo lei no sira maka kontrola buat hotu hotu iha rai ida nee.

Iha parte seluk observador Fransisco Mausoro katak, kuandu ema ida viola ona lei nia tenke tuir prosesu ka desijaun neebe mak mai husi tribunal no hau hare mak Ministeriu Publiku no tribunal aplika ka lae no labele ba ema kiik deit no kaundu ema kiik mak viola no kaer kedas tuir prosedimentu legal hodi hatan ba iha tribunal.

Nia hatutan, povu Timor Leste tau konfiansa ba iha autoridade justisa tamba bele fo justisa ba ema. Maibe, hare katak Emilia Pires halimar ho estadu liu-liu ba iha Tribunal tamba nee bele dehan katak bele halimar mos lei Timor Leste nian ida nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Carme Ximenes/ Josefa do Santo

Suara Timor Lorosae

Governu Orgullu- Apresia Performance Maria Vitoria

DILI - Sestu governu Konstitusional senti orgoilu no apresia Performance artista Timor oan Maria Vitoria iha Dangdut Akademi Asia 2 neebe halao iha Indonesia, tamba konsege hetan Kuartu Lugar.

Tuir Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo katak Timor oan hotu senti orgoilu no apresia buat neebe mak Maria Vitoria halao no hetan, presiza fo apresiasaun maibe ba oin familia sira mak disidi.

Ita hotu orgoliu ba Timor oan sira neebe mak konsege atinji ita fo apresiasaun ida nee ba ita nia sidadaun ida maibe ba oin nia (Maria-Red) rasik ho Familia mak disidi,” dehan Rui ba Jornalista Kinta (29/12/2016) iha Palasiu Prezidente Republika.

Iha fatin ketak Xefi Bankada PD Maria Lurdes Bessa hatete Maria Vitoria partisipa iha Dangdut Akademi 2 reprezenta Timor Leste konsege tama iha 4 besar neebe orgoilu boot ba Timor oan hotu.

Nia hatete Maria Vitoria konsege hamorin Timor leste nia naran iha musika dangdut tan nee Timor oan hotu senti orgoilu tan nee hotu-hotu fo apoiu ba sira.

Nunee mos Xefi Bankada Frente Mudansa Jose Luis Guterres hatete nia parte senti kontente maske ladun hare barak maibe iha Maria neebe reprezenta Timor senti orgoilu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Selebra Tinan Foun, PM Rui Husu Povu Hametin Estabilidade

DILI – Selebra Tinan foun 2017, Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo husu povu Timor Leste tomak atu hametin estabilidade no kontribui ba prosesu dezenvolvimentu Nasional ho optimista.

Tuir Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo katak Selebra Tinan foun husu ba povu atu optimista nafatin, tamba Timor Leste iha futuru neebe diak maibe tenki servisu makas liu tan.

Ita foun husu ba povu optimis nafatin, ita iha future neebe mak diak tenki servisu makas liu tan, hakas Aan atu partisipa no kotribui liu-liu ba seguransa no estabilidade hodi kontribui ba Dezenvovlimentu Timor nian,” dehan Rui ba Jornalista Kinta (29/12/2016) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete publiku hatene durante tinan 2016 iha dezafiu barak maibe konsege ultrapasa no sei iha problema barak hanesan nasaun neebe seidauk rezolve prosesu konstrukasaun estadu ou nasaun.

Nunee mos Ativista Aniceto da Costa Belo hatete Loron boot natal Timor oan hotu hatudu maturidade diak hodi hametin paz no estabilidade tan nee laiha akontesementu ruma neebe afeita ba estabilidade.

Observador Politika Antonio Belo da Costa hatete Situasaun neebe hakmatek mak Timor oan hotu nia hakarak tamba nee hotu-hotu iha hanoin sei kontribui ba prosesu hametin paz no dame iha Timor. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

PNTL ho KAK Investiga Kazu Karreta Soke Moru

DILI — Polísia Nasionál Timor-Leste servisu hamutuk ho Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) investiga hela karreta ne’ebé soke moru iha kampu pramuka.

“Ami servisu hamutuk ho Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) hodi bele hala’o investigasaun ba kazu ne’e no kondutór nia kondisaun di’ak hela, nia submete ba prosesu,” Segundu Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Asistente Euclides Belo informa ba jornalista sira iha Kuartél PNTL munisípiu Dili, Kuarta (28/12).

Nia dehan, kazu antigu sira mós sei servisu hamutuk ho KAK, nune’e bele prosesu hotu ba Ministériu Públiku (MP), nune’e bele promove ba tribunál.

Purtantu,Komandu Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) munisípiu Dili orienta ona Seksaun Investigasaun tránzitu tau ona Polísia Line ba karreta ne’ebé deskonfia hosi ministériu Edukasaun (ME) nian  soke parede iha kampu pramuka.

Euclides Belo dehan, polísia identifika ona karreta refere iha ofisina balun iha kapitál Dili.

“Ita identifika no orienta ona seksaun investigasaun tránzitu nian tau ona polísia line no dehan ba ofisina ne’e atu labele hadi’a lai karreta ne’e,” dehan Euclides Belo.

Nia hatutan, karreta ne’e klaru hosi governu nian, polísia seidauk bele fó sai hosi munisitériu ne’ebé nian.

Tanba sei iha hela investigasaun nia laran, no ofisina mós seidauk bele fó sai ba públiku.

Maske parte polísia seidauk fó sai, maibé dadus ne’ebé mak Timor Post hetan katak karreta ne’e deskonfia hosi Ministériu Edukasaun ho xapa-matríkula 04.329 G soke parede kampu Pramuka nian iha loron 24 lorokraik.

Antes ne’e, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) buka tuir hela karreta estadu nian ne’ebé mak soke iha área kampu Pramuka ka Xanana Sport Center nian ne’ebé deskonfia hosi Ministériu Edukasaun (ME) nian.

Segundu Komandante PNTL munisípiu Dili, Superintendente asistente Euclides Belo dehan, PNTL sei buka tuir hela karreta estadu ne’ebé soke parede iha kampu Pramuka nian.

“Ami buka para lori mai iha ne’e, tanba karreta estadu sirkula iha loron 24 ho 25 (loron feriadu) nia la’o depois soke ne’e kondutór iha problema,” dehan Euclides. (way)

Timor Post

Polisia Kaptura tan Na’in Ida Kazu Oho Aderito

DILI - Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) kaptura tan suspeitu na’in ida ho inisial R ne’ebé hamutuk ho nia maluk na’in haat seluk inklui inisiál E ne’ebé kapturadu hafoin oho vítima ho naran Adérito iha Becora, iha loron Tersa 20/12.

Inisial E bainhira ba tuir primeiru interogatóriu iha tribunál, Kuarta (27/12), deklara katak nia hamutuk ho nia kolega sira inisial R, I, A ho M maka oho Adérito, tanba gas motor lian maka’as iha sira nia oin. 

Segundu Komandante PNTL Munisípiu  Dili, Superintendenti Assistenti Euclides Belo dehan, PNTL horisehik (horibairua) kaptura tan suspeitu ida ho naran inisial R ne’e agora detein hela iha sela.

“Ita kaptura tan ona suspeitu na’in ida ho naran inisial R no agora detein hela iha ami nia sela durante 72 oras hodi hein prosesu tuir mai,”dehan Euclides ba Jornalista sira iha Kuartel PNTL, Kaikoli, Kuarta, (28/12).

Nia hatutan, suspeitu balun ne’ebé mak seidauk kaptura husu para atu intrega án duke polísia mak ba buka tuir mak foin kaptura ne’e nia prosedimentu todan tan, tanba sira iha ona mandadu kapturasaun.

“Di’ak  liu ha’u husu para sira intrega an de’it hodi submete ba prosesu tanba sira iha ona mandadu kapturasaun,”dehan Euclides.

Nia hatutan, polísia nafatin buka tuir sira tanba mandadu iha ona sedu ou tarde sei kaptura hotu, kazu sira hanesan ne’e bainhira liu ona 12 oras de tempu polísia tenke hein mandadu hodi bele kaptura suspeitu, mais fragantu de leitu polísia kaptura kedas.

Suspeitu ne’ebé mak seidauk kaptura mak ho naran inisial hanesan I, A ho M, kazu ne’e akontese iha loron 21 fulan ida ne’e iha area sabraka laran Bekora.

TDD kansela Desizaun

Entretantu Tribunál Distrital Dili (TDD), Kuarta, (28/12), adia desizaun final ba suspeitu na’in 9 ne’ebé deskonfia envolve mos kazu oho Adérito iha Becora.

Julgamentu primeiru interogatóriu hodi deside destinu suspeitu sira ne’e tenke kansela tiha ba loron 30 Dezembru, tuku 4:30h otl, tanba juis ne’ebé toma konta ba kazu ne’e la marka prezensa.

“Ita bo’ot sira agora fila-fali ba fatin no julgamentu ne’e labele kontinua tanba juis ne’ebé maka ka’er  prosesu ne’e nia família  mate, tanba ne’e maka tribunál adia hikas kazu ne’e ba loron 30 tuku 4 lorokraik,” informa Ofisial Justica ida iha tribunál, Kuarta, (28/12).

Suspeitu na’in 9 ne’ebé deskonfia envolve iha kazu omesidu hasoru vítima Adérito ho inisial JV, FM, JX, AP, JP, SA, SS, UC, no EO.

Iha prosesu audénsia  julgamentu investigasaun ba arguidu na’in 9 ne’e, iha arguidu na’in 8 maka rejeita envolve iha kazu ne’e, so na’in ida maka rekoñese sai autor prinsipal ba kazu ne’e.

Aktus ne’ebé suspeitu sira komete tama iha kategória  krime homesidu agravadu tuir lei artigu 139 kodigu penal. Suspeitu sira bele ameasadu kadeia tinan 12 to’o 25. 

Entretantu antes ne’e, Tuir deklarasaun suspeitu JV katak, momentu akontese problema ne’e nia rasik laiha fatin akontesementu tanba toba hela iha uma, bainhira nia rona vítima hetan sona, nia rasik halai ba atu salva maibé tanba de’it vítima mate iha nia oin maka polísia sira mai kaptura fali maka nia.

“Problema ne’e ha’u la hatene, ha’u mos antar hela subrinha ida ba krisma iha prijaun, enatun fila mai ha’u mos ba toba iha uma, to’o iha uma ha’u  rona problema tun mai ema baku malu rame tiha ona, enatun ha’u tama ba sorin tiha maibé la konsege primu ne’e mai mate los iha ami nia oin lolos ne’e la’ós  ami maka oho,”haktuir JV iha tribunál antes tama ba julgamentu, Tersa, (27/12).

Iha parte seluk bainhira remata audénsia  julgamentu, diáriu  ne’e konfirma ba arguidu EO rasik deklara katak, nia hamutuk ho arguidu na’in 4 kompostu hosi I, A, R no M maibé arguidu sira ne’e seidauk hetan kapturasaun.

“Kolega na’in ualu ne’e la’e, ami na’in 5 ha’u  ho ha’u nia kolega I, A, R no M mak konsege baku vítima ne’e  to’o mate,”dehan Estaqui.

Iha sikun seluk Tuir Defeza ba Tribunál katak arguidu na’in 8 la envolve iha kazu ne’e, so ida suspeitu EO maka envolve diretamente. Tanba ne’e autor lolos ba kazu ne’e seidauk hetan kapturasaun hosi polísia.

Depois de rona deklarasaun hosi prosesu julgamentu interogativu ne’e, parte Ministeriu Públiku liu hosi Prokurador José Ello husu ba tribunál atu aplika pena prijaun preventiva ba arguidu na’in sia rajaun tanba vítima  mate.

Maibé iha parte seluk, defeza liuhosi defensor Públiku Estaqui Goterres husu ba Tribunla atu aplika TIR ba arguidu na’in ualu no aplika de’it prijaun prevetiva ba arguidu prinsipál, tanba tuir deklarasaun suspeitu nia rasik hamutuk ho arguidu na’in haat seluk maka sai autór prinsipal oho vítima.

Tuir kronologia data akontesementu kazu iha, loron 20 Dezembru madrugada iha fatin Bekora Sabraka laran, Tanba de’it  vítima  ho motor liuhosi festa nia oin gas motor, rajaun ne’e maka halo arguidu sira nervozu tida vítima to’o hakotu tan vítima nia vida.  (way)

Timor Post

Polisia Australia Prende Cocaina Tonelada 1,1

(salvioonline.com) – Polisia husi Australia fo sai anunsiu katak konsegue destroi redi Cocaina no prende aimoruk droga nee ho total tonelada 1.1, liu husi operasaun konjunta ho Tahiti.

Tuir fonte husi Polisia katak, Cocaina kilograma 600 hatama liu husi tasi ba Tahiti, no kilograma 500 seluk iha Sudney duranti loron Natal, no mos Heroina kilograma 32 iha Fiji.

Aimoruk droga ho kuantidade boot ida nee nia destinu mak merkadu Australia nian.

Valor merkadu husi Cocaina nebe haruka husi America Sul nee tuir estimasaun hamutuk euro milhaun 248,2.

Investigasaun ba redi boot husi aimoruk droga Cocaina ida nee hahu desde tinan rua liu ba hafoin polisia simu informasaun, no foin agora mak hetan rejultadu.

Operasaun konjunta ida nee konsegue kaer sidadaun Australia hamutuk 14 no sidadaun Nova Zelandia nain 1.

Donald Trump akuza Obama halo difikulta tranzisaun

Prezidente eleitu Estadu Unidus, Donald Trump, akuza horisehik ba xefe Estadu norte-amerikanu, Barack Obama, halo deklarasaun “inflamatória” no difikulta prosessu transferénsia ba poder.

“Hau halo buat ne’ebé di’ak liu hodi ignora obstákulu barak no deklarasaun inflamatóriu hosi Prezidente [Barack Obama]. Ha’u hanoin katak tanzisaun sei la’o di’ak. Maibé lae!”, hakerek Prezidente eleitu iha nia konta rede sosiál Twitter, sein espesifika jéneru obstákulu saida, nein refere deklarasaun hosi Obama.

Donald Trump, manán na’in ba eleisaun iha loron 08 novembru liubá, sei hetan pose  iha loron 20 janeiru 2017, liuhosi  seremonia públiku hamutuk iha edifisiu Capitólio, iha Washington.

Loron rua hafoin eleisaun, trump no Obama hasoru-malu iha Sala Oval, eskritóriu prezidensial Casa Branca nian, no tenta koloka iha sorin diverjénsia no atake sira durante  fulan naruk iha kampaña eleitoral ida agressiva no moruk. Iha tempu  hanesan, na’in rua hato’o sira nia dezeju atu hala’o  tranzisaun ida pasífika.

Iha segunda-feira liubá, durante entrevista ida, Obama afirma ho fiar-an katak sei reeleitu ba mandatu datoluk kazu Konstituisaun norte-amerikana permite ninia kandidatura.

Prezidente eleitu utiliza moos rede sosial Twitter hodi hatan ba Obama: “Lahanoin!”.

Nune’e mos liu hosi Twitter, Trump manifesta dala ida tan ninia apoiu ba Israel, hafoin Konsellu Seguransa Nasoins Unidas vota iha sesta-feira liubá rezulusaun ida ne’ebé ezije atu hakotu “lalais” polítika kolonatu israelita iha Jerusalém-leste, nomós territoru sira ne’ebé  okupa iha Cisjordânia.

Estadus Unidus latama iha votasaun ba resolusaun ne’e, pozisaun ne’ebé hamosu kontrovérsia no ba Telavive, tamba Israel sempre hetan ho apoiu hosi Washington ba dossie sensivel ne’e. Pozisaun norte-amerikanu, ne’ebé akontese ba dahuluk dezde 1979, permite adopta resolusaun ne’e, aprova hosi membru 14 seluk hosi Konsellu Seguransa.

 “Ami labele kontinua husik hela Israel tratadu ho totál desprezu no desrespeitu hirak ne’e”, hakerek multimilionário.

 “Ami abituadu atu iha amigo bo’ot ida iha Estadu Unidus, maibé laós kazu ne’e.
Inísiu ho ikus maka akordu orrível ho Iraun [kona-ba programa nuklear iranianu] no agora (iha ONU)! Mantein forte Israel, iha loron 20 janeiru mai”, hatutan Trump.

SAPO TL ho Lusa

Rai-nakdoko ho magnitude 6,2 eskala Richter iha Indonézia

Rai-nakdoko ho magnitude 6,2 eskala Richter rejista sesta-feira iha parte oriental Indonézia, refere ajénsia jeolójika Estadus Unidus.

Tuir ajénsia jeolójika, rai-nakdoko komesa iha 06:30 oras likál sesta-feira nian iha rejiaun Sumbawa.

Episentru besik kilómetru 30 hosi sul Tolotangga no profundidade kilómetru 72.
Laiha relatus ba vítima ka estragu ruma.

Iha 07 dezembru, provínsia indonézia Aceh atinji rai-nakdoko ho magnitude 6,5 eskala Richter ne’ebé provoka ema liu 100 maka mate.

SAPO TL ho Lusa