segunda-feira, 6 de maio de 2019

Ramos Horta crítica burocracia da CPLP


José Ramos Horta criticou a burocracia da Comunidade de Países de Língua Portuguesa (CPLP). O diplomata timorense considera que, como organização pluricontinental, a CPLP não pode agir como se fosse regional.

“Em relação à CPLP, esta organização tem de refletir e de se redimensionar. O que tem sido feito, ao longo da sua existência, é que a CPLP está a replicar, a copiar a burocracia de organizações regionais, como a União Europeia, a ASEAN, a União Africana e organizações dos Estados americanos”, disse na terça-feira (30-05), na sua residência em Metiaut, Díli.

Para o ex-Presidente da República timorense, a burocracia da CPLP não reflete as condições reais de cada país membro desta organização lusófona, nomeadamente nas áreas das finanças, turismo e segurança.

“A CPLP não é uma organização regional. Não compreendo por que razão tem de ter reuniões de ministros das Finanças. Nem temos a mesma moeda. Cada um tem a sua moeda diferente. Não há dois países da CPLP com a mesma moeda. Neste caso, do que esses ministros vão conversar? Sobre o quê? Não entendo por que é que tem de haver reuniões ministeriais de turismo. Nem compreendo por que tem de haver reuniões de polícias. Estamos em realidades completamente diferentes”, referiu.

Horta sugeriu ainda que os Estados membros não percam tempo e recursos com reuniões que cabem a organizações regionais, focando-se nas áreas que em podiam trabalhar juntos, como a educação, a saúde e o combate à pobreza.

“A CPLP deve redimensionar-se e ver as áreas em que pode trabalhar em conjunto, como a saúde e a educação. Alguns países têm muita boa experiência no combate à malária, dengue e doenças tropicais. Por exemplo, Portugal tem grande experiência em medicina tropical. Por que é que não há programas conjuntos de apoio mútuo na área segurança alimentar? E deve haver uma forte colaboração na área da educação”, disse.

A CPLP foi criada a 17 de julho de 1996 para uma concertação político-diplomática entre seus Estados membros, cooperação em vários domínios e promoção e difusão da língua portuguesa. Inclui atualmente nove Estados membros – Angola, Brasil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Guiné Equatorial, Moçambique, Portugal, São Tomé e Príncipe e Timor-Leste. Oct

GMN TV | Grupo Média Nacional

CPLP diskute proposta sira hodi garanti meiu finanseiru ba Institutu Lian Portugeza nian


Embaixador Cabo Verde nian iha Lisboa hatete iha loron-kinta ne'e ba Lusa katak Estadu-membru sira hosi Komunidade hosi Nasaun sira Lian Portugeza nian (CPLP) ko'alia hela proposta sira hodi garanti meiu finanseiru ba Institutu Internasional Lian Portugeza nian (IILP). 

"Kestaun [hosi problema finanseiru] IILP nian ko'alia tiha ona iha reuniaun balun hosi komité konsertasaun permanente no loos duni ami sei debate fali, durante tinan ne'e nia laran, ha'u la hatene karik antes Konsellu Ministru sira Negósiu Estranjeiru nian, iha fulan-Jullu", afirma hosi Eurico Monteiro, ne'ebé hanesan mós reprezentante iha Lisboa hosi prezidénsia kabu-verdianu nian iha CPLP, ne'ebé hanesan rotativu.

"Saida maka ha'u hatene maka iha nafatin preokupasaun ida hosi Estadu-membru sira ho kestaun sira hosi orden organizativu, institusional ho finanseiru, hodi garanti kontribuisaun sira ba IILP", nia hatutan.

Ba embaixador Cabo Verde nian iha Portugal, iha nível rua problema nian: ida uluk maka esforsu ne'ebé maka Estadu-membru ida-idak tenki halo hodi kumpri pagamentu hosi sira nia kontribuisaun, tanba, bainhira sira kumpri, nesesidade finanseiru sira IILP nian sei diminui "maka'as", nia esplika.

Ida seluk, halo parte adisional, ne'ebé "hatene saida maka bele halo liután hodi mobiliza tan rekursu sira", ba entidade ne'e, nia esklarese.

"Ami agora hakarak maka asegura mekanizmu sira ne'ebé garanti atu Estadu sira kumpri ho sira nia obrigasaun kona-ba IILP", hatutan hosi Eurico Monteiro.

IILP konsidera ona hosi partisipante oioin iha semináriu kona-ba "Importánsia hosi Lian Portugeza ba Jerasaun Futuru sira", ne'ebé halo iha Lisboa, hanesan dalan sentral ida hodi promove lian no aumenta ensinu portugés.

Tuir Eurico Monteiro, Cabo Verde "kumpri ona parte ida hosi nia obrigasaun sira, suporta reforma hosi instalasaun sira IILP nian", ne'ebé iha sede iha teritóriu kabu-verdianu.

Agora, "aleinde dilijénsia habitual sira iha hodi kumpri obrigasaun sira ne'e, halo mós apelu sira insistente liu, forte ho firmi liu, hodi nune'e Estadu sira bele kumpri, halo mós reuniaun espesífiku sira kona-ba situasaun IILP nian", refere hosi diplomata.

"Iha sujestaun ho proposta oioin ne'ebé maka halo hosi Estadu-membru sira no iha ona asaun balun ne'ebé bele adopta" hodi asegura kapasidade finanseiru IILP nian, nia hatete no hatutan: "Hanesan proposta ne'ebé ha'u la hatene sei iha posibilidade hodi ko'alia antes Jullu, tanba hanesan asaun sira ne'ebé tenki konserta antes ho Diresaun IILP nian no tenki konserta entre Estadu-membru sira".

Diretor ezekutivu IILP nian, Incanha Intumbo, orador sira seluk hosi semináriu, ko'alia ona kona-ba importánsia ne'ebé lian portugeza iha ba koñesimentu hosi Istória, "tanba iha sékulu barak Istória nian iha pontu oioin iha mundu no hos nasaun sira ne'ebé maka bazeia iha dokumentu sira ne'ebé hakerek iha lian portugeza".

Iha mundu global ho internasionalizasaun, koñesimentu ne'e iha liután relevánsia, nune'e mós portugés hanesan lian negósiu nian, konsidera ona hosi Incanha Intumbo, refere katak maski iha nasaun sira Áfrika nian ho tradisaun la'ós portugeza, hanesan frankófonu Senegal, adezaun ba ensinu lian portugeza aumenta ona. Iha Senegal, ohin loron, iha ona alunu portugés nian hamutuk rihun 40.

"Nune'e, ita nia lian iha futuru no bainhira ita la serbisu ba nia dezenvolvimentu, jerasaun futuru sira sei reklama ba ita", afirma hosi diretor ezekutivu IILP nian.

Aleinde Cabo verde, Angola, Brazil, Guiné-Bissau, Guiné Ekuatorial, Mosambike, Portugal, São Tomé & Prínsipe ho Timor-Leste halo mós parte iha CPLP.

Lusa | SAPO TL

Polísia Rio de Janeiro oho ona ema na'in 434 iha trimestre dahuluk tinan nian


Polísia Militar hosi estadu brazileiru Rio de Janeiro oho ona ema na'in 434 iha trimestre dahuluk tinan nian, númeru rekord dezde tinan 1998, informasaun ne'ebé haktuir hosi Institutu Seguransa Públika (ISP).

"Maski aumentu iha relasaun ho tinan 2018, mate sira tanba intervensaun hosi ajente Estadu nian, aprezenta diminuisaun ida dezde hahú tinan ne'e - iha fulan-Janeiru mate ona ema na'in 160, iha fulan-Fevereiru na'in 145 no, iha fulan-Marsu na'in 129", refere hosi relatóriu.

Iha tinan liubá, rejista ona ema na'in 368 ne'ebé ajente polísia sira oho iha períudu hanesan, bainhira seguransa públika Rio de Janeiro nian hetan kontrolu hosi Ezérsitu brazileiru, ne'ebé komanda ona intervensaun federal ida to'o fulan-Dezembru 2018 nian ne'ebé dekretadu hosi eis-Prezidente brazileiru Michel Temer iha fulan-Fevereiru.

Iha 2018, iha ona rejistu hosi ema na'in 1.534 ne'ebé mate tanba asaun polísia nian iha Rio de Janeiro.

ISP refere mós katak iha fulan-Marsu rejista ona, iha total, asasíniu na'in 344 iha estadu, diminuisaun ida hosi 32% relasionadu ho períudu hanesan iha tinan 2018.

"Ne'e hanesan iha fulan-Marsu ho númeru vítima sira ne'ebé ki'ik dezde hahú série istóriku, iha 1991, no mós hanesan númeru ki'ik daruak ba indikador dezde fulan-Novembru 2015 nian - ki'ik maka iha Fevereiru tinan ne'e", haktuir hosi balansu.

Tuir naok ne'ebé aprezenta mós diminuisaun ida iha períudu, ho total kazu hamutuk 11 iha tinan ne'e hasoru kazu hamutuk 20 ne'ebé rejista iha fulan-Marsu tinan liubá.

Krimi sira hasoru patrimóniu, hanesan naok karreta sira ho karga sira, diminui mós.

"Iha fulan datoluk tinan nian iha akontesimentu hamutuk 638 ba naok karga nian, diminuisaun ida hosi 31% bainhira kompara ho períudu hanesan iha tinan liubá - iha trimestre dahuluk tinan ne'e, diminuisaun maka 23% ba períudu hanesan iha 2018", destaka hosi ISP.

Diminuisaun rejistadu iha númeru naok karreta sira iha fulan-Marsu 2019 maka 30% bainhira kompara iha fulan hanesan iha tinan 2018. Iha trimestre dahuluk tinan nian, nia diminuisaun maka 28%.

Iha parte seluk, númeru hosi asaltu iha estrada aumenta ona 6% bainhira kompara ho fulan-Marsu 2018. Iha trimestre dahuluk tinan ne'e, aumentu maka 3% bainhira kompara ho períudu hanesan iha tinan liubá.

Informasaun sira ne'ebé fó sai hosi Institutu Seguransa Públika ne'e refere ba Rejistu sira hosi Okorénsia nian (RO) formaliza iha delegasia sira hosi Polísia Sivil hosi Estadu Rio de Janeiru nian.

Lusa | SAPO TL

Governu Sei Hari Uluk Uma 4.000 Ba Komunidade Dili


DILI, 03 maiu 2019 (TATOLI) – VIII Governu Konstitusionál liuhusi Diresaun Nasionál Planeamentu Urbanu no Abitasaun (DNPUA), kria ona planu iha tempu besik sei harii uluk uma hamutuk rihun haat (4.000) liu hodi prepara ba komunidade atu hela.

Ministru Obra Públika (MOP), Salvador Eugénio Soares dos Reis Pires, informa Dili sai hanesan kapitál nasaun Timor-Leste, presiza regula futuru abitasaun komunitária ho organizadu hodi nune’e planu urbanu ba kapitál Dili bele implementa ho susesu tuir tarjetu governu nian.

“Saida maka governu bele halo iha kurtu prazu mak ami hanoin atu estabelese uma 4.000 (rihun haat) unidade ne’ebé ita sei halo iha Dili laran,” informa Salvador hodi responde ba preokupasaun Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú  Olo, kona-ba planu urbanu ba sidade Dili nian, iha Palasiu Governu Dili, sesta ohin.

Nia esplika katak MOP liuhusi DNPUA rasik prepara tiha ona lei tolu hanesan Planu Urbanu Indentifikasaun, Klasifikasaun Revitalizasaun solo (rai) no Lei Planeamentu Teritoriál.  Lei tolu halo ho ninia natureza rasik para fasilita governu regula planu urbanu iha Dili no munisipiu hotu.

Fatin ne’ebé governu indentifika atu halo uma mak iha área Comoro no Becora inklui fatin balun tan.

Hafoin hari tiha uma, governu sei muda komunidade sira ne’ebé hela bairu la organizadu ba bairu foun. Nune’e prosesu harii uma iha bairu foun sei kontinua halo’a to’o ema hotu moris ho dignu.

Ministru Salvador rekoñese kapitál Dili agora povu sira moris dezorganizadu hanesan, halo uma iha mota ninin ne’ebé risku ba dezastre inklui hela iha foho leten no okupa no hela iha rai estadu.

Governu mós halo ona identifikasaun iha kapitál Dili, fatin sira ne’ebé sei hasai komunidade maka área Aitarak-Laran, Tasi Tolu, mota Comoro ninin no fatin seluk tan.

“Fatin sira ne’ebé risku mak Aitarak-Laran, okupasaun ilegál halo uma besik mota (Comoro), iha foho, tasi ibun, tanba loloos área sira ne’e sujeitu ba dezastre naturál no komunidade tuir loloos labele ba hela iha fatin risku sira ne’e,” nia hatete.

Iha Dili, nia haktuir, bainhira ema hela no halo uma dezorganizadu halo governu susar atu halo instalasaun dada bee-moos, hadi’a infraestrutura estrada, drenajen, esgotu no seluk tan.

Kona-ba orsamentu atu implementa planu urbanu ne’e, Ministru Salvador dehan Primeiru Ministru Taur Matan Ruak sei husu MOP atu aprezenta iha reuniaun Konsellu Ministru hodi deskute ninia mekanizmu implementasaun.

Ministru hatutan, mezmu govenu prepara ona lei tolu ba planu urbanu ne’e la’ós atu implementa agora, maibé governu sei sosializa uluk ba komunidade hodi intende didi’ak planu urbanu.

 “Ita halo lei ne’e la’ós atu ba implementa ona, maibé ninia karaterístiku ne’e hanesan atu kontrola jestaun de’it kona-ba jestaun konstrusaun infraestrutura fíziku iha ita nia área urbana,” nia hatete.

Nia hatutan, iha fulan kotuk, ekipa tékniku MOP no Ministériu Justisa (MJ) liuhosi Reprezentante Terras Propriedade nian hamutuk ho autoridade lokál suku Kumoro hodi identifika terrenu ba futuru abitasaun komunitária.

Programa planu urbanu no abitasaun ne’e polítika ida hosi MOP nian hodi halo revitalizasaun no abitasaun ba bairru sira tuir mandatu Governu Konstitusionál daualu  (VIII) nian Governu tenke revitaliza bairru ida hodi sai ezemplu ba iha futuru.

Entretantu iha parte seluk, Ministru Salvador hateten, MOP halo ona liña koordenasaun ho Ministeriu Justisa, Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Prezidente Autoridade Dili, no Komandu Munisipiu Dili iha tempu besik sei muda komunidade sira ne’ebé hela besik estrada ninin hosi área Rotunda Prezidente Nicolau Lobato Comoro too área Tibar-Likisa.

“Ekipa identifika ona iha tempu besik sei dezloka komunidade ba fatin seluk, agora governu sei fó kompensasaun tuir akordu ho komunidade ne’ebé ita identifika se la sala kuaze família uma kain 500 liu,” nia hatete.

Governu husu atu komunidade hamamuk estrada ibun, atu nune’e bele haluan tan estrada hosi rotunda Comoro to’o Tasi-Tolu. Tanba, tuir planu, iha fulan-jullu 2021 estrada liga hosi Portu Tibar mai to’o Rotunda, Comoro finaliza ona hodi fasilita movimentasaun transporte públiku no privadu inklui transporte pezadu ne’ebé sei halo movimentasaun Portu Tibar-Dili.

Jornalista: Eugénio Pereira | Editór: Xisto Freitas

Imajen: Ministru Obra Públika, Salvador Soares dos Reis Pires. Imajen António Gonçalves

TL-RI ho ADB Asina Akordu Fronteirisu iha Fiji


DÍLI, 05 maiu 2019 (TATOLI) - Governu Timor-Leste (TL), Repúblika Indonézia (RI) ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB-sigla inglés), asina ona memorandu entendimentu (MoU-sigla inglés) kona-ba komérsiu fronteirisu no kooperasaun entre Timor-Leste no Timór Osidentál (NTT-sigla indonézia), provínsia ida iha Indonézia.

MoU ne’ebé asina iha Fiji, Sábadu (4/5/2019), entre  prezidente ADB, Takehiko Nakao, Ministra Finansa Timor-Leste ein funsaun, Sara Lobo Brites, ho mós Ministra Finansa RI, Sri Mulyani Indrawati, nu’udar parte ida hosi enkontru annual ADB nian ba tinan 2019.

Liuhosi MoU ne’e, Indonézia ho Timor-Leste sei foti asaun atu redús barreira fronteira rai no transportasaun aéreu no armoniza prosedimentu iha pontu pasajen fronteira nian. Nune’e mós buka hodi hamenus obstákulu saúde animál ba komérsiu pekuáriu no hasa’e produsaun turizmu iha NTT no Timor-Leste liuhosi merkadu konjuntu (joint market) no itineráriu.

Komunikadu ne’ebé  Ajénsia TATOLI asesu, ohin, informa katak ADB fornese millaun US$1 atu suporta implementasaun hosi akordu ne’e. ho nune’e, Prezidente ADB, Takehiko Nakao, espresa dehan, kooperasaun no integrasaun rejionál mak fundamentál ba kreximentu sustentavel no inkluzivu iha Ázia no Pasífiku.

“MoU ne’e nu’udar pasu ki’ik, maibé importante iha ami-nia apoiu ba kooperasaun fronteirisu entre Indonézia no Timor-Leste. Suporta meiu sustentavel iha área fronteirisu ne’ebé atrazadu mak fundamentál para kombate dezigualdade no garante prosperidade iha ita-nia rejiaun atu ema hotu bele sente”, hateten Takehiko Nakao.

Ministra Finansa ein funsaun, Sara Lobo Brites, esplika, Timor-Leste halo ona pasu signifikativu dezde independénsia, mas ne’e sei kontinua. Timor-Leste tenke integra besik liu ASEAN no ekonomia mundiál no mós halo diversifikasaun ekonomia.

“Hamenus barreira ba komérsiu no serbisu hamutuk ho ami-nia viziñu mak pasu importante atu alkansa objetivu ne’e. Ami, benvindu ba MoU ho ADB no Indonézia hanesan inísiu husi parseria ne’ebé kontinua no benefísiu mútua ba kreximentu”, hateten Ministra Sara Lobo Brites.

Ministra Finansa Indonézia, Sry Mulyani Indrawati, dehan, Timór Osidentál nu’udar fronteira ida Indonézia nian ne’ebé iha poténsia ekonómika atu dezenvolve liután liuhusi kooperasaun ho Timor-Leste. Ne’e hala’o liuhosi konetividade, asesibilidade, no kapasidade no mós kolaborasaun ekonomia fronteirisa.

Sri Mulyani hato’o katak akordu ne’e hanesan komplementa sira-nia estratéjia nasionál. Nota entendimentu ne’e nu’udar pasu kontinuidade iha relasaun ho ADB ba suporta área fronteirisa, no kolaborasaun adisionál ho amigu no kolega iha Timor-Leste.

Notísia relevante: http://www.tatoli.tl/2019/04/tl-indonezia-no-adb-sei-asina-akordu-komersiu-fronteirisu/

Jornalista:Maria Auxiliadora | Editór: Francisco Simões

Imajen: Ministra Finansa RI, Sri Mulyani Indrawa, prezidente ADB, Takehiko Nakao, Ministra Finansa Timor-Leste ein funsaun, Sara Lobo Brites, Sábadu (4/5/2019, iha Fiji, asina memorandu entendimentu (MoU-sigla inglés) kona-ba komérsiu fronteirisu. Imajen/Espesiál

PM Taur Matan Ruak: Empresta osan ba dada kadoras mai Timor-Leste


Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, promete sei impresta osan bainhira dada kadoras mina mai iha Timor-Leste, tanba Governu labele foti osan husi Fundu Petrolíferu.

Maske nunee Xefe orgaun soberanu ezekutivu nee la esplika detallu nasaun ka ajensia finanseiru sira nebe maka  Timor- Leste atu impresta sira nia osan.

“Ha’u ohin informa ba prezidenti katak governu ninia esforsu halo konkei ita labele foti osan husi Fundu Petroliferu ba kadoras nian, bele foti iha fatin seluk prozemplu kazu agora 930 milloins ba portu ne’e la foti fundu,” promote PM Taur Matan Ruak hafoin enkontru seminal ho Xefe Estadu, Francisco Guterres Lú Olo, Kinta-feira nee.

Xefe ezekutivu nee dehan tan, “Ita foti iha fatin seluk ita sei selu ho projeitu fán mina, ita selu fali, impresta husi empreza Estatal ita nian Timor Gap ne’ebe vokasionadu para lidera negosiu ida ne’e ho kompañia sira seluk-seluk ne’ebe ita joint ho sira,”

Antes ne’e, Prezidenti Republika Francisco Guterres Lú Olo hatete katak nia preokupa ho osan atu dada kadoras mina mai Timor Leste, tanba atu foti osan husi fundu ida ne’ebe, fundu mina rai nian osan hela deit 15 billoins dolar amerikanu.

Tán  ne’e, Xefe Estadu Francisco Guteres Lú Olo, husu ba Governu tenke buka fonte alternative sira seluk hodi taka ba osan ne’e, sé lae foti ba bebeik impaktu ba labarik kikuan sira, ida ne’e mak presiza ita tenke hanoin.

Entretantu, projeitu kampo Greater Sunrise sai ona nain ba Timor Leste (TL), ne’ebe foin dadaun Timor-Leste mós transfere ona US$ 650 ba kompañia ConocoPhilips ho Shell Enerjy iha loron (16/042019) iha Singapura. Eus

GMN TV | Grupo Média Nacional