quarta-feira, 18 de abril de 2018

Monitor EA, UE Apoia 774.316 EUR ba PDHJ


DILI, (TATOLI) – Provedór Direitus Umanus no Justisa (PDHJ) hetan apoiu orsamentu ho montante 774.316 EUR, hosi Uniaun Europeia ho objetivu tulun PDHJ atu halo monitorizasaun eleisaun antesipada (EA) to’o remata.

Provedór, Silveiro Pinto sente agradese ho ajuda ne’ebé UE fasilita ona ba PDJH.

“PDHJ agradese tebes ba Uniaun Europeia (UE) nia apoiu orsamentu atu fasilita servisu monitorizasaun nian iha ámbitu kampaña eleitorál antisipada,” Provedór PDHJ, Silveiro Pinto Baptista ba Jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa iha edifísiu PDHJ, Kaikoli, ohin.

Tuir Silveiro, Orsamentu ne’ebé mak UE ajuda ba PDHJ bazeia ba proposta hosi PDHJ, tanba PDHJ atu halo nia misaun iha eleisaun enfrenta difikuldade iha orsamentu.

“Orsamentu hirak ne’e uza ba viajen lokál hodi halo monitorizasaun, aluga karreta haat hodi suporta PDHJ tanba karreta hirak ne’e barak mak kondisaun la di’ak.” Silveiro esplika tan.

Inklui mós, Osan ba kombustivel karreta nian, hola mós kamera lima ba dokumentasaun, printer hodi prodúz relatóriu hamutuk 200 hodi fahe ba entidade sira relevante no parseiru sira.

Halo enkontru públiku iha Dili no Oe-Cusse, hodi fahe relatóriu ba públiku. Halo tradusaun ba relatóriu, tanba UE hanesan parseiru mai hosi li’ur, nune’e uza osan balun selu ema ne’ebé hakerek relatóriu.

Enkuantu, Embaixadór UE, Alexandre Leitão, dehan apoiu ne’e importante tebes entre PPDHJ ho UE, nune’e bele fasilita malu hodi halo servisu ho di’ak iha prosesu kampaña eleitorál. Tanba ne’e mak ohin UE ho PDHJ asina ona nota entendimentu.

Entretantu, UE la’ós foin mak apoiu Timor-Leste, maibé sempre fasilita malu nafatin liuhosi apoiu observadór sira internasionál iha eleisaun lejizlativa tinan kotuk no períodu eleisaun sira pasadu.

Iha eleisaun antesipada observadór sira UE menus tanba osan atu prevee ba ida ne’e mak la iha. Tanba ne’e iha de’it observadór UE nain rua bele hola prezensa iha festa demokrasia tinan ne’e.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Dili Merkadu Kalan Atu Dezenvolve Negósiu Feto Maluk Sira


DILI, (TATOLI) – Woman Entrepreneurship Day Organization (WEDO) Timor-Leste loke ona Dili Merkadu Kalan atu dezenvolve setór privadu iha rai-laran liuliu feto maluk emprezária sira-nia negósiu.

Mekadu kalan ne’e halo ona abertura ohin (18/4) no sei halo bazar kalan iha kada loron kuarta, kinta, sesta no sábadu iha resintu Akait, Dili.

Prezidente WEDO, Kathleen Gonçalves, hatete loke Dili night market ne’e atu dezenvolve feto maluk sira-nia abilidade iha sira-nia negósiu no kontinua atu apoia ba sira iha denvolvimentu atividade ne’e.

“Promove sira-nia produtu no promove ita-nia maluk feto sira-nia negósiu. Klaru katak áréa jestaun emprezariál importante tebes atu dezenvolve ita-nia setór privadu iha rai-laran. Área espesífika ne’ebé ami haree liu mak atu apoiu sira, hadi’a sira-nia administrasaun nomós kontabilidade nu’udar prioridade no obrigatóriu ba negósiu nian”, embaixadora WEDO ne’e hatete iha abertura Dili mercado de noite iha Akait, ohin.

Hatutan obrigasaun ne’e ladún demokrátika, maibé ida ne’e sai hanesan kritéria ida iha planu merkadu kalan nian atu treina maluk sira sai negosiante ida independente, hatene sira-nia negósiu no kontabilidade.

“Hatene bainhira ha’u halo osan, bainhira ha’u halakon osan, hatene atu rai lukru ne’ebé iha hodi dezenvolve sira-nia negósiu iha loron ikus nian. Ida ne’e sai hanesan dalan ida hodi fó oportunidade ba maluk feto sira iha mercado de noite, nune’e sira bele asesu ba finanseiru hodi husu kréditu bankáriu nian”.

Kathleen mós halo ona aproximasaun ho banku sira iha Timor-Leste para ko’alia ho sira atu akompaña programa ida ne’e liuliu haree ba negósiu ne’ebé feto sira iha atubele hetan konfiansa no konfortavel atubele halo empréstimu ba negosiante sira hodi dezenvolve negósiu sai sustentavel iha país ne’e.

Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu (SEJT), Nívio Leite Magalhães, dehan apoiu no promove emprezária feto ne’e importante tebes atu hatudu katak bá oin bele kapasita sira atu sai empreendedora ida di’ak iha Timor-Leste.

“Se ita ko’alia kona-ba emprezária, ita ko’alia kona-ba feto ne’e mós hatuur iha ita-nia konstituisaun nomós objetivu dezenvolvimentu sustentavel katak hotu-hotu iha oportunidade hanesan”.

Tanba ne’e husu atu kontinua atividade ida ne’e nomós husu ba embaixadora WEDO bainhira presiza SEJT nia apoia bele hato’o ba maski Governu ida ne’e hela de’it fulan ida ka rua, maibé lasignifika katak tanba de’it Governu foun atu mai serbisu lahalo.

“Se iha mudansa polítika sekretáriu estadu mak tun ka sai, maibé mákina Estadu tenke funsiona nafatin. Tanba ne’e iha buat balun ne’ebé pendente no presiza hato’o mai ami tanba programa Governu nia ne’e ba povu no sei utiliza ba povu nia moris di’ak”.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: SEJT, Nívio Leite Magalhães, ko'a fita nu'udar Símbolu Dili Mercado da Noite loke ona. Foto Tatoli/Egas Cristóvão.

Insulta Malu, Kampana Laiha Kualidade

DILI – Durante semana ida partidu politik halao kampana ba Eleisaun Antisipada (EA) insulta malu deit, kampana laiha kualidade i lakuda kultura politika diak no laeduka ba povu.

Kestaun nee hatoo husi Vice Prezidente Partidu Fretilin, atual Xefe Bankada Fretilin, Francisco Branco katak, nia parte agradese ba povu, tanba situasaun hanesan nee povu sira maturidade iha politika hodi lamonu ba situasaun sira nee atu halo provokasaun, tanba  lider parpol sira iha kampana durante seman ida nee insulta malu, hodi hatudu kultura politika ladiak.

“Ami deklara ona katak iha semana ida nia laran kampana nee laiha kualidade, liu-liu lider boot nasaun nian lakolia programa maibe, insulta malu deit, nee la eduka povu hodi komprende saida mak partidu sira nia hakarak, buat neebe povu hakarak koalia programa bainhira ba ukun implementa programa ba mudansa povu nia moris,” katak Branco ba STL liu husi via telephone, Kuarta, (18/04/2018).

Nia dehan, insulta malu nee, lideransa sira hatun sira nia aan hamoe sira nia aan, inklui hamoe povu no nasaun, tanba haree lideransa sira insulta malu, iha kampana hanesan istoria malu.

Nunee mos liu husi mensajen Xefe Bankada CNRT, Arao Noe dehan, AMP nunka insulta ema, maibe AMP responde deit ba insulta no akuzasaun husi adversariu sira. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta (19/04/2018)

Guilhermina Franco / Madalena Horta | Suara Timor Lorosae

Governu Abandona Servisu, FP Tenke Prosesa


DILI - Governu neebe maka abandona nia servisu hodi tun ba kampana, tanba nee husu ba parte relevante atu haree, liu liu Funsaun Publiku (FP) tenke haree didiak hodi prosesa.

"Hau hanoin ema neebe maka abandon nia servisu hodi okupadu liu ba kampana maka, nee violasaun lei, tanba nee Funsaun Publiku tenke haree hodi prosesa liu liu ema sira neebe ka junori lei funsaun publiku nian, tanba tempu kampana hanesan nee, funsionariu balun mos belen tun ba halo hotu kampana tan nee husu atu prosesa tuir lei neebe maka iha,” dehan Diretur Ezekutivu Yayasan Hak, Manuel Monteiro ba STL, iha nia knaar fatin Farol, Dili, Tersa, (17/04/2018).

Nia mos afirma liu tan, instituisaun estadu sira mos tenke tau matan, atu nunee bele garante katak, sidadaun sira nee kumpri lei.

Iha parte seluk Domingos da Costa, nudar Setor Privadu hatutan, tama ba kampana membru goveru sira neebe maka hola parte iha estrutura partidu nian, tenke husik hela sira nia servisu hodi tun ba halo kampana. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta (19/04/2018)

Madalena Horta/Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Branco: Seguransa Tenke Kontrola Rama Ambon Situasaun Atual


DILI – Oras nee komesa mosu rama ambon halo sidadaun balu sai vitima, tanba nee husu seguransa atu kontrola forte, tanba ho situasaun agora nee sidadaun hotu prepara aan ba Eleisaun Antisipada (EA).

“Kona ba sirkulasaun rama ambon ita rona bei-beik ona i kleur ona mos lao, maibe laos primeira ves, so ke agora nee akontese iha situasaun kampana. Hau husu ba instituisaun seguransa atu haree ba kestaun ida nee, tanba ho situasaun ida agora nee ema hotu atu prepara aan ba eleisaun antisipada,” katak Vice Prezidente Partidu Fretilin, atual Xefe Bankada Fretilin Francisco Branco Branco ba STL liu husi via telefone Kuarta, (18/04/2018).

Nia hatete, laos nee deit, maibe Branco mos husu media sira atu publika notisia ho neutral, labele hakerek notisia hodi provokativu, liu-liu publika notisia kona ba lider sira ataka pesoais, no hatun malu, diak liu fokus ba programa atu nunee media bele eduka sosiedade.

Nunee mos Juventude Lourenco Amaral hatete, bainhira sirkulasaun rama ambon halo sira joven sira atu lao iha tempu kalan paniku tebes, no husu atu seguransa atu rutina patroliu para prevene lalais situasaun sira hanesan nee. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta (19/04/2018)

Guilhermina Franco / Madalena Horta | Suara Timor Lorosae

Asalta Malu Iha Lecidere Ema 1 Kanek, Kareta 1 Estragus


DILI – Kazu asalta malu iha Lecidere iha loron Segunda (16/04/2018), tuku 6:00 lokraik ema ida hetan kanek, tanba hetan taa iha parte liman, no kareta ida hetan estragus.

Segundu Komandante Munisipiu Dili, Superintendente Assistente Polisia, Euclides Belo hatete, Polisia suspeita ona suspeitu sira maibe, atu halo kapturasaun nee tenke iha mandadu husi Ministeriu Publiku (MP), tanba nee espera katak mandadu husi Ministeriu Publiku bele sai lalais para bele kaptura suspeitu hodi responsabiliza ba aktu neebe mak nia halo.

“Suspeitu neebe halo asaun nee ema ida, maibe ami mos supeita mos sira seluk neebe mak iha tempu nee iha neeba, tanba sira arma branka neebe utiliza nee ema seluk nian,” dehan nia wainhira remata inkontru ho Komisaun Marsa da Pas iha Salaun Inkontru Katedral,Bebora,Dili, Kuarta, (18/04/2018).

Nia dehan, asaun neebe mak suspeitu halo, nee krime no ema seluk neebe mak deskuida nia armas hodi suspeitu nee utiliza hodi taa fali ema, ida nee mos polisia suspeita hotu. Prosesu tomak halo ona autonotisia, no espera katak mandatu husi MP sai lalais para belé kaptura autor sira nee hodi responsabiliza ba aktus krime neebe mak sira halo. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kinta (19/04/2018)

Luciana Ximenes | Suara Timor Lorosae

Tinan 10 Edukasaun Seidauk Adekuadu


AILEU: Sekretáriu Jerál FRETILIN, Marí Bim Amude Alkatiri hatoo nia kritika hasoru Governu anterior Aliansa Maioria Parlamentar lidera husi Xanana Gusmão. Tuir Alkatiri katak, AMP tinan 10 ukun area edukasaun seidauk adekuadu.

“Ukun tinan sanulu maibé edukasaun ba estudante seidauk iha adekuadu tanba estudante sira balun bainhira tuir materia hakdasa aan maka foin tuir materia ne’ebé professor sira fó,”dehan Alkatiri ba jornalista sira liu husi nia intervensaun bainhira partidu FRETILIN halo kampaña iha munisipiu Aileu (15/04).

Aliende ne’e, Alkatiri mós koalia kona ba Estrada katak bainhira halo estrada ida ba munisipiu ida tenke hatene utilidade atu halo instana ne’e.

“Tanba ne’e maka ha’u la mai teoria oi-oin ha’u la mai atu esplika teoria oi-oin maibé ilimia maka ida ne’e duni sai husi ekonómia ida kuda sasan han, hemu de’it ho ita nia familia han, hemu sai ba ekonómia eskala tenke iha merkadu maibé rai ida hanesan nia ne’e ita presiza haree liga ekonómia ba social”.

 Antes ne’e, Presidente Aliansa Mudansa ba Progressu (AMP), Xanana Gusmão husu tan tinan 10 ukun, atu bele hala’o nia programa ne’ebé preparadu ona.

Nia fiar katak, tinan 10 mai sei dezenvolve povu nia moris di’ak liutan diferente ho tinan 10 nia ukun ba kotuk. Eis Primeiru Ministru ne’e konfesa katak tinan 10 nia ukun halo ona dezenvolvimentu maski seidauk kompletu, maibé sei kompleta tinan 10 mai.   

Iha kampaña, AMP mós sei fó prioridade ba setór infrastrutura, hanesan edukasaun, saude, estrada bainhira ukun.

Cristina Ximenes | Independente

Komísiu, krítika pesoal sira ho debate sira kona-ba pasadu marka kampaña iha Timor-Leste


Komísiu ba multidaun, referénsia barak ba Timor-Leste nia istória ho kritika pesoal sira no partidáriu sira marka ona semana dahuluk kampaña ne'ebé halo hosi forsa polítika prinsipal sira ne'ebé kandidata ba eleisaun lejislativu antesipadu sira iha loron 12 Maiu.

Semana marka mós ho tema hosi grupu sira arte marsial sira iha Timor-Leste, hosi divulgasaun ba programa partidáriu sira no posibilidade hosi mudansa sira ba filiasaun militante sira nian ba partidu ida seluk ka koligasaun nian.

Kampaña dahuluk sira la halo iha kapital timoroan, ho asaun ki'ik sira iha Díli no komísiu sira ho ema rihun resin halo iha fatin oioin iha nasaun.

Iha senáriu sira hosi aumentu ba modifikasaun polítika, ne'ebé marka ona fulan hirak ikus ne'e iha Timor-Leste, ne'ebé hahú iha loron 10 Abril, domina hosi forsa polítika boot rua: Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin), ne'ebé lidera koligasaun Governu nian, ho Aliansa hosi Mudansa ba Progresu (AMP), harii hosi partidu tolu opozisaun nian.

Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak nian, iha kampaña tinan 2017 sentra ona nia parte barak kampaña hodi ataka Xanana GUsmão no nia partidu, Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), maibé agora hamutuk iha AMP.
Fretilin ho PD lidera agora Governu atual minoritáriu.

Forsa polítika datoluk, Partidu Demokrátiku (PD), ho orsamentu oituan, halo kampaña ida ho eskala ki'ik, ho komísiu sira iha fatin oioin iha nasaun, no ho prezensa ki'ik ida iha rede sosial sira.

Iha semana tomak, forsa polítika boot rua, kandidatu prinsipal sira ba vitória loron 12 Maiu nian, kritika malu, iha komísiu sira no mós iha rede sosial sira, ho dirijente sira no militante sira ataka líder polítiku sira diretamente.

Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, eis-líder sira hosi frente armadu rezisténsia timoroan nian, no númeru ida ho númeru rua hosi AMP, hasoru Mari Alkatiri, sekretáriu-jeral Fretilin nian ho José Ramos-Horta, destakadu hosi líder frente diplomátiku hosi rezisténsia timoroan nian.

Durante fulan hirak ikus ne'e, debate polítiku iha Timor-Leste marka ho tentativa sira hodi "sura" sé maka luta liu ba rezisténsia hasoru okupasaun, tendénsia ne'ebé konsolida ona iha kampaña.

Maski partidu sira fó koñese ona nia programa - ho Fretilin no PD, parseiru sira iha Governu, asenta nia kampaña iha programa ezekutivu nian - atake pesoal sira, referénsia sira ba pasadu no akuza malu domina ona debate.

Asuntu ida ne'ebé hamosu liu polémika maka relasionamentu hosi partidu sira ho grupu arte marsial sira, liuliu hafoin divulgasaun hosi imajen sira ne'ebé hatudu Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak "jura" iha grupu Korka, ne'ebé konsidera hanesan grupu ida ne'ebé apoia partidu KHUNTO, ne'ebé hamutuk ho CNRT ho PLP harii AMP.

Iha loron hanesan divulga mós imajen sira ne'ebé hatudu Mari Alkatiri iha enkontru ho elementu sira hosi grupu sira seluk arte marsial nian, liuliu PSHT.

Tema korupsaun ho nepotizmu marka mós debate, ho akuzasaun sira entre partidu prinsipal sira no AMP divulga lista ida hosi emprezáriu sira ne'ebé karik iha ligasaun ho Fretilin ne'ebé hetan ona benefísiu kontratu sira iha Governu anterior sira ne'ebé lidera hosi CNRT.

Naran ida ne'ebé temi iha semana ne'e maka Abílio Araújo, fundador ida hosi Fretilin ne'ebé iha tinan liubá apoia ona kampaña hosi Partidu Libertasaun Popular (PLP) no ne'ebé, iha okaziaun agora, hamutuk ho Fretilin, tanba la kontente ho koligasaun hosi opozisaun.

Naran seluk ne'ebé maka temi beibeik iha semana ne'e maka Lúcia Lobato, eis-ministra Justisa hosi Governu ida Xanana Gusmão nian no ne'ebé hetan ona kondenasaun iha tinan 2012 tanba partisipasaun ekonómiku iha negósiu ne'ebé deklara ona nia apoiu ba Fretilin.

Liu duké tinan liubá, rede sosial sira sai fali hanesan megafone importante ida ba kampaña sira, ho partidu prinsipal sira no koligasaun sira divulga vídeo oioin, foto sira ho artigu sira hodi hatudu detalle sira hosi kampaña.

Mákina eleitoral, iha semana ne'e, kontinua la halo iha kapital timoroan.

SAPO TL ho Lusa