quarta-feira, 6 de fevereiro de 2019

Lere Kondena Hahalok Defama Orgaun Soberania


DILI, (TATOLI) – Xefe Estadu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Maiór Jenerál Lere Anan Timur, kondena hahalok timoroan balun ne’ebé defama orgaun soberania, liu-liu Prezidente Repúblika.

“Ita-nia nasaun pós konflitu, nasaun ida ne’ebé nurak maibé nu’udar nasaun ida direitu demokrátiku, ita tenke respeita malu”, eis-lider rezisténsia ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, kuarta ne’e.

Nia haktuir dezde atuál Primeiru-Ministru nia tempu hanesan Prezidente Repúblika, ema balun muda imajen Prezidente Repúblika ba karikatura hanesan la’ós ema loloos no tolok.

“Ami nu’udar orgaun seguransa no defeza, ami tenke defende Prezidente Repúblika no Prezidente Repúblika sira seluk ne’ebé sei mai tanba orgaun aas liu iha nasaun ida ne’e”, akresenta Lere.

Nia afirma ne’e la signifika sira halo polítika partidária maibé halo polítika kona-ba estabilidade.

“Ba kestaun rua ne’e (polítika partidária no polítika kona-ba estabilidade), ami sei tuur hamutuk halo petisaun ba Parlamentu Nasionál no Governu ho intensaun atu fó atensaun ba situasaun rua ne’ebé ha’u aprezenta dadauk, tanba Timor ne’e hakarak estabilidade. Só estabilidade maka bele garante estabilidade”, afirma.

Tuir nia impase polítika ne’ebé timoroan sira atravesa dadauk, kompeténsia orgaun ida-idak ninian, liu-liu Prezidente Repúblika, Governu no Parlamentu Nasionál atu rezolve, maibé instituisaun seguransa no defeza nia obrigasaun maka atu tau-matan ba estabilidade.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Imajen: Xefe Estadu Maiór FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Lere Anan Timur.Foto António Goncalves

La Iha Indústria Seluk Mak Sei Troka Industria Petrolífera Hodi Sustenta Estadu


DILI, (TATOLI) - Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak akompañadu hosi Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Mineral (ANPM), Gualdino da Silva, Vise Prezidente ba Operasaun Perfurasaun no Kadeia Suprimentu hosi ConocoPhillips, David Boyle, Country Manager ConocoPhillips iha Timor-Leste, José Lobato no ekipa sira, Tersa-feira ne’e hala’o vizita ba Plataforma Bayu-Undan, iha Tasi Timor.

Objetivu hosi vizita ne’e, atu bele hatene kle’an liu tan informasaun sira kona-ba prosesu esplorasaun iha Bayu-Undan ne’e rasik, ne’ebé konsidera hanesan seleiru Timor-Leste nian, ne’ebé hatama osan ba Estadu hodi sustenta mákina Estadu durante ne’e.

Hafoin hala’o tiha observasaun ba plataforma Bayu-Undan, Xefe Governu realsa, Governu Konstitusionál da VIII determinadu loos, atu kontinua nafatin industria petrolífera liuliu iha Greater Sunrise, tanba daudaun ne’e la iha indústria seluk mak bele troka iha tempu badak no mediu prazu atu sustenta Estadu ida ne’e la ba oin iha próximu tinan 10 to’o 15 mai oin, tanba ne’e Governu enerjia loos, no sei orienta rekursu tomak ne’ebé Estadu iha hodi ajuda atu indústria petrolífera ne’e bele la’o.

“Timor-Leste determinadu loos, para atu kontinua nafatin indústria petrolífera ida ne’e, hanesan baibain ha’u hateten, la iha indústria seluk sei troka industria petrolífera iha tempu kurtu no mediu prazu atu sustenta ita-nia nasaun ba próximo 10-15 anos, tanba ne’e ita-nia enerjia tomak.”

“Ita nia rekursu tomak sei orienta no ajuda para ke industria ida ne’e la’o, i sorin seluk, aproveita hodi dezenvolve área sira seluk, diversifika ita-nia ekonomia, ajuda ita nia kresimentu ekonómiku, kria empregu ba ita-nia sidadaun sira ho objetivu ida de’it, halo nusa mak hadi’a ita nia sidadaun sira-nia moris lorloron, kria oportunidade barak para timoroan sira uza oportunidade sira ne’e dezenvolve sira-nia na no sira nia moris”, dehan Xefe Governu.

Tanba ne’e, Xefe Governu husu ba timoroan sira atu haree industria petrolífera hanesan oportunidade báziku ne’ebé sei lori benefísiu ekonómiku boot ba Timor-Leste, Xefe Governu mós rekoñese katak daudaun ne’e sei menus kampu serbisu ba timoroan, maibe Nia enkoraja timoroan sira atu esperansa nafatin no importante mak tenke insiste persiste no desiste, tanba loron oin mai sei di’ak liu ohin.

Enkuantu, Xefe Governu mós aproveita husu Timoroan sira ne’ebé daudaun ne’e serbisu iha Plataforma Bayu-Undan nian, atu buka aprende no prepara an di’ak liután hosi esperiénsia ne’ebé iha ona hodi prepara an mós ba projetu foun boot ne’ebé sei mai, Greater Sunrise.

“Viajen ida ne’e, mós hahú kontente tanba haree timoroan barak serbisu iha ne’e, ne’e hanesan pasu primeiru ba aprendizajen , prepara an di’ak liután ba futuru, agradese ba Conoco ne’ebé fó oportunidade ba timoroan sira, ajuda sira aprende iha pratika no esperiénsia rasik hodi fahe filafali no prepara an di’ak liután ba operasaun futuru ne’ebé iha oin mai, ezemplu Greater Sunrise, porké Timor-Leste determinadu loos, para atu kontinua nafatin indústria petrolífera ida ne’e”, dehan xefe Governu ba traballadór timoroan iha Bayu-Undan.

Sorin seluk, Xefe Governu mós sente orgullu no agradese ba jestór sira ConocoPhillips nian ho nia parseiru sira, ne’ebé halo jestaun di’ak loos iha Bayu-Undan durante tempu operasaun, hodi la hamosu insidente ruma boot ke prejudika ba atividade operasionál nian, no husu ba ConocoPhillips atu kontinua serbisu hamutuk ho parte Governu Timor-Leste hanesan parseria, liuliu ho Ministériu Petróleu no Rekursu Naturais(MPRM), ANPM no Timor Gap, kontinua prosesu refere ne’e to’o fim.

Durante vizita oras hitu iha plataforma Bayu-Undan refere, Xefe Governu ho ekipa ConocoPhillips no Prezidente ANPM halo observasaun ba prosesu esplorasaun nian, rona esperiénsia timoroan sira ne’ebé serbisu iha kampu refere, hala’o enkontru kona-ba reuniaun revizaun negósiu nian no halo tour ba Produsaun sentrál Plataforma nian, vizita refere, remata ho han hamutuk na foto sesaun ho traballadór sira.

Inklui mós iha vizita refere, Espoza Primeiru-Ministru, Isabel da Costa Ferreira, Xefe Gabinete, Afonso H.F. Corte-Real, Vise Prezidente Dezenvolvimentu Sustentabilidade, Komunikasaun no Asuntu Esterna, ConocoPhillips nian, Kayleen Ewin no seluk tan.

Komunikadu Imprensa Gabinete Primeiru Ministru

Foto GPM

Lixu Iha Dili Loron Ida Rekolla De’it Porsentu 45


DILI, (TATOLI) - Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho, informa tuir dadus foun hatudu katak iha Dili kada loron prodúz lixu tonelada 250, maibé porsentu 45 maka rekolla ka foti.

Enkuantu porsentu 50 resin soe ba mota, tasi no balun sunu de’it no métodu sira sunu ne’e polui ambiente no soe ba tasi aat liután no sira ne’e hotu estraga ambiente.

“Kada vés ita uza aqua sira ne’e ita soe  ba loron, loron habai nia rahun ki’ikoan ida sai mai ita bolu mikro-plástiku, nia tama iha bee ita hemu no tama hahán ita han nia bele hamosu moras ida ne’ebé estraga ita-nia enzima endokrin”, Demétrio afirma ohin iha sede suku Bairru-Pité bainhira partisipa iha serimónia entrega lixeira husi Pertamina Internasionál Timor ba suku ne’e.

Sekretáriu Estadu ne’e husu hotu tenke hatene no bainhira ema hotu trata lixu ho di’ak maka la’ós fo’er hotu soe  iha Tibar.

Nune’e presiza organiza lixu halo didi’ak no Governu halo esforsu hasa’e kapasidade, hadi’a infraestrutura, sei halo modernizasaun hodi halo jestaun ba lixu, maibé labele hein atu sasán sira ne’e to’o mai tanba lixu barak moras malária, denge, me’ar, kabun-moras, moras sira kontajioza husi lixu ne’e bele ataka fali ema, tanba ne’e ambiente ne’ebé mós depende ba  ida-idak nia kontribuisaun.

Hatutan ho kestaun lixu ne’e ohin loron akontese tuir estudu husi peritu sira katak to’o iha 2050 ikan labarak ona iha tasi bainhira la maneja lixu ho didi’ak no peskadór sira sei ka’er fali plástiku.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Sekretáriu Estadu Ambiente Demétrio de Amaral de Carvalho. Foto/Mídia SEA.

Prezidente Komisaun Europeia nian simu Theresa May iha loron-kinta ne'e


Prezidente Komisaun Europeia, Jean-Claude Juncker, sei simu iha loron-kinta ne'e primeira-ministra británika, Theresa May, anunsia iha loron-kuarta ne'e porta-voz ezekutivu komunitariu nian.

"Ha'u hatene katak imi barak maka ansiozu atu rona konfirmasaun ba loron ne'e, tanba ne'e, rejista: iha loron-kinta, prezidente Junker sei simu primeira-ministra Theresa May iha Berlaymont", deklara Margaritis Schinas iha konferénsia imprensa diária Komisaun Europeia, iha Bruxelas.

Deslokasaun Theresa May nian ba Bruxelas sei sai ba dala uluk dezde parlamentu britaniku aprova, iha loron 29 Janeiru, proposta ida ne'ebé maka divulga substituisaun 'backstop' inskritu iha akordu saida Reinu Unidu nian hosi Uniaun Europeia ho "dispozisaun alternativa", ho objetivu halo ratifikasaun testu ne'e hosi Kámara Komuns.

SAPO TL ho Lusa

Lansa edisaun espesial Tempo nian, únika revista ho lian portugueza iha Timor-Leste


Direitus Umanus nu'udar tema edisaun espesial revista Tempo nian, únika ho lian portugueza iha Timor-Lesta, editada hosi Eskola Portugueza Dili no, ba dahuluk, ho kolaborasaun ho eskola sira seluk ho lian portugueza iha nasaun ne'e.

Intervén iha lansamentu edisaun nian, 6ª hosi revista nian, diretor Eskola Portugueza de Dili (EPD), Acácio de Brito, esplika katak edisaun espesial Tempo nian ne'e realiza ho apoiu Embaixada Uniaun Europeia nian iha Dili, ne'ebé maka permiti aumenta nmumeru ezemplar sira hosi rihun ida ba 8.500.

Apoiu ida ne'e tanba ba dahuluk revista ne'e konta ho kontributu sira hosi Centros de Aprendizagem e Formação Escolar (CAFE) 13 sira hotu, eskola sistema publiku timoroan nian ne'ebé apoia hosi profesor portuguezas sira no ne'ebé maka hanorin ho portuguéz.

Intervén iha lansamentu ne'e, ministra Edukasuan, Juventude no Desportu timoroan, Dulce Soares, konsidera katak Tempo, editada dezde tinan 2017,. hanesan "inisiativa ida ne'ebé di'ak hodi divulga lian portugueza" iha nasaun ida ne'ebé maka "falta publikasaun regular sira ba jeneru sira hanesan ne'e no ho lian portugueza".

Iha termu jeral, Dulce Soares repete vontade Timor-Leste nian hodi manrein no fortalese relasaun di'ak sira ho Portugal no nasaun ne'e kontinua konta ho apoiu portuguéz, liu-liu iha setor edukativu.

Ba jornalista sira, Dulce Soares konsidera katak publikasaun ne'e hanesan "Ezemplu ida ne'ebé di'ak ba divulgasaun lian postugueza nian iha Timor-Leste", nia hatudu otimista katak ideia ne'ebé bele alarga ba eskola sira seluk nasaun ne'e nian.

"Ami hein katak iha futuru Ministeriu Edukasaun kontinua kooperasaun ho UE hodi fó apoiu ba posibilidade imprimi tan kópia barak hodi fahe ba eskola sira iha nasaun ne'e nian laran hotu. Ne'e bele vantajozu hodi ajuda estudante sira hodi fortalese sira nian kapasidade", nia konsidera.

Acácio de Brito rekorda katak EPD nian papel nu'udar "espasu privelijiadu ba formasaun ba labarik no joven sira ne'ebé maka frekuenta no komplementarmente afirma nu'udar forte nukleo aprofundamentu lian no kultura portugueza" iha Timor-Leste.

"Kumpre nune'e objetivu hodi halo EPD ba espasu referénsia lian no kultura portugueza, ezijente iha propozitu sira, kualifikante no kualifikadora rekursu umanu sira, ne'ebé maka ho objetivu estratejiku kontribui ba formasaun sosioedukativa rekursu umanu sira no fó formasaun ho baze portugueza", nia afirma.

Embaixador Portugal nian iha Dili, José Pedro Machado Vieira, destaka serbisu ne'ebé maka dezenvolve hosi EPD no hosi eskola CAFE, inklui mós iha revista Tempo ne'ebé maka fó lian ba instituisaun oioin, "no fó koñese prejetu sira, inisiativa no aliansa sira ne'ebé halo ho vantajen ba edukasaun ida ne'ebé di'ak ba Demokrasia no Direitus Umanus".

"Ha'u afirma, ho orgullu, katak publikasaun ne'e konstitui janela ida konabá serbisu di'ak ne'ebé dezenvolve iha Eskola Portugueza de Dili, no mós hosi eskola sira CAFE nian", nia hatete.

Embaixador Uniaun Europeia nian iha Díli, Alexandre Leitão, hatete katak desizaun hodi finansia edisaun espesial tanba publikasaun ne'e iha alkanse nasional ida, iha kazu ne'e liu hosi Centros de Aprendizagem e Formação Escolar (CAFE).

Konsidera esensial hodi kontinua aposta iha setor edukasaun, diplomata ne'e hatete katak eskola sira bele no tenki iha espasu ida asaun sosial nian, inklui mós iha setor hanesan ambiente.

Tanba ne'e nia dezafia autoridade timoroan sira tenta, hosi eskola sira, adota medida sira ne'ebé maka ajuda kombate problema lixu ni problema ambiental sira seluk ne'ebé maka afeta nasaun ne'e.

"Se labarik sira ne'e hetan valor sira ne'ebé los iha futuru sira sei sai adultu sira ne'ebé maka pasa valor sira ne'ebé los ba sira nian labarik sira", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Dotasaun duodesimu nian ba Timor-Leste fixa ho 83,1ME iha fulan Fevereiru


Ministeriu Finansas timoroan aprova dotasaun orsamental temporaria ida (DOT) ho valor dolares millaun 95 ba fulan fevereiru nian, iha kuadru aplikasaun rejime duodesimu.

Valor definidu ba fulan ne'e fó sai hosi ministra interina Finansas nian, Sara Lobo Brites, hafoin enkontru ida ho primeiru-ministru, Taur Matan Ruak, ne'ebé maka halao iha Palasiu Governu iha Dili.

"Ha'u hasoru malu ho primeiru-ministru hodi atualiza koanbá serbisu Ministeriu Finansas nian. Semana ne'e ami sei fixa valor duodesimu nian iha fulan Fevereiru ho dolares millaun 95", nia hatete, sita hosi nota kiik ida ne'ebé divulga iha portal Ministeriu Finansas nian.

Valor ne'e aprezenta aumentu ida ho valor dolares millaun 23 liu fulan Janeiru nian, ne'ebé maka DOT ne'e fixa ho valor dolares millaun 71,88.

Rejime duodesimal ne'e implika katak Governu só bele gasta fulan-fulan 1/12 hosi Orsamentu Jeral Estadu nian (OJE) tinan kotuk nian, ne'ebé maka tama iha vigor iha final fulan Setembru nian ne'ebé mak ho total dolares millaun 1.279,9.

Em konkretu, Estadu bele gasta de'it dolares millaun besik 106,6, fulan-fulan.

Iha fulan Janeiru, Sara Brites aponta katak Governu iha konta Tezouru nian dolares millaun besik 296.

Rejime Duodesimal, ne'ebé maka nasaun ne'e enfrenta durante fulan sia dahuluk tinan kotuk nian - konsekuénsia impase politiku ne'ebé maka nasaun ne'e enfrenta - tenki aplika fila fali tanba OJE ba tinan 2019 nian sei apresia hela hosi xefe Estadu.

Testu ne'e veta tiha hosi xefe Estadu no altera fila fali no aprova fali hosi parlamentu, agora iha fali ona Prezidente Republika nian liman.

Aplikasaun sira rejime duodesimal nian garante pagamentu ba salariu sira, bens no serbisu, kapital dezenvolvimentu ba projetu sira ne'ebé halao hela ni transferénsia puiblika, hanesan pagamentu pensaun ba vetereanu ka idozu sira.

SAPO TL ho Lusa